OSNOVE INFORMATIKE TEORIJA

PODJELA SIGNALA

II

Podjela na: vremenski, prostorni i kombinirani. Vremenski su: Kontinuirani i diskretni Prostorni su: jednodimenzionalni (slova), dvodimenzionalni (grafiki prikazi), trodimenzionalni (statini predmeti). Kombinirani su: dvodimenzionalni (pomini tekstovi), trodimenzionalni (film, video,tv), etverodimenzionalni (svi predmeti u pokretu) PODATAK Podatak ne mora imati neku vanost za korisnika, ali kada ima vanost postaje informacija. Jedinice podataka su: logike i fizike. Logike jedinice podataka: znak, polje podataka, segment, slog i datoteka. Fizike jedinice podataka: Bit, Bajt (8 bitova), Blok podataka, Fizika datoteka. U upotrebi danas jesu disketa, disk, cd, ram i rom. MJERE RASPOLOIVOG PROSTORA 1 kb = 1024 bajta 1 mb = 1024*1024 bajta 1048576 bajta 1gb = 1024*1024*1024 bajta APSTRAKCIJA PODATAKA Postupak stvaranja logiki nadreenih podataka iz logiki podreenih podataka. AGREGACIJA PODATAKA Izvoenje podataka (pojmova) vieg logikog reda iz veeg broja meusobno srodnih podataka (pojmova) nieg reda preteno jednakih svojstava. GENERALIZACIJA PODATAKA Izvoenje podataka (pojmova) vieg logikog reda iz veeg broja podataka logiki nieg reda podreenih podataka jednakog zajednikog kljunog svojstva. KLASIFIKACIJA PODATAKA

OSNOVE INFORMATIKE TEORIJA

MODELI PODATAKA

II

Model podataka je simboliki prikaz odnosa dogaaja u nekom sustavu iskazanih podataka kao njihova manifestacija, to je postupak izrade stanovitog modela podataka. VRSTE MODELA PODATAKA Konceptualni model, logiki model i fiziki model. Konceptualni model podataka: odreuje nain shvaanja dogaaja te je on cjelovit, konzistentan i neredudantan. Logiki model podataka: Shema implementacije podataka logika organizacija i memoriji raunala i postoje tri tipa logikog modela podataka: hijerarhijski model, mreni model i relacijski model. Fiziki model podataka: polazi od logikog, opis stvarne fizike organizacije, prostorni razmjetaj podataka na ili u memoriji raunala, oblik unutarnje sheme baze podataka. OGRANIZACIJA DATOTEKA PODATAKA Tri tipa organizacije datoteka podataka: sekvencijalna datoteka, indekssekvencijalna datoteka i izravna datoteka. Sekvencijalna datoteka: podaci jedan iza drugoga i niu se redosljedom, nema praznih mjesta, nedostatak dugotrajno pretraivanje (kartoteka). Indek-sekvencijalna datoteka: u obliku prividne tablice, ima tri podruja: podruje indeksa, glavno podruje i podruje prekoraenja, podaci se nalaze direktno, kada se podruje prekoraenja popuni datoteka se sortira i nastaje nova. Izravna datoteka: najuinkovitiji nain memoriranja podataka (adresa staze+adresa sektora), adresiranje podataka, problem adresnih sinonima, a rjeava se razgranienjem dvaju pojmova logike i fizike adrese. BAZA PODATAKA Predstavlja skup datoteka jednoobrazno organiziranih, povezanih tako da ukljuuju minimalnu redudanciju i omoguavaju pristup podacima uz minimalna ogranienja. TIPOVI BAZA PODATAKA Hijerarhijske, mrene i relacijske Hijerarhijska baza podataka je razvijena prva IBM 1968, prednost potpuno ist model i dobro razvijen, nedostatak aplikacije treba prilagoavati. Mrena baza podataka IDSM, prednosti viestruki pristupni putevi koriste bazi, nedostatci sustav spor i neuinkovit u sluaju velikog broja pristupnih puteva. Relacijske baze podataka, veoma dobar model podataka, razvoj jezika za rad s bazom podataka SQL , interakcija ovjek-baza podataka.

OSNOVE INFORMATIKE TEORIJA

II

RJENIK PODATAKA Rjenik podataka jest oblik organizacije metapodataka u raunalnoj memoriji. Centralno spremite informacija o: opisu podataka, odnos prema ostalim podacima, instancije osobe zaduene za odravanje podataka, ovlateni korisnici, formati podataka, pravila, procedura pohranjivanja. Najvanija zadaa: auiranje dokumentacije, nadziranje kvalitete Obiljeja rjenika podataka: uspostava standarda, otklanjanje redudancije, otklanjanje nedosljednosti, pojednostavljenje primjene alata. SKLADITE PODATAKA Novi trend u obradi podataka, skladite jest skup integriranih i obogaenih podataka organizacije. To je informacijska baza svih podataka i omoguuje promjene analitikih podataka, promjene pravila i promjene funkcija. RAZVOJ PROGRAMSKIH JEZIKA I generacija: strojni jezici 0 i 1, pisanje naredbi u binarnom kodu. II generacija: ugradnja elemenata prirodnog ljudskog jezika u programski jezik, programi prevoditelji, assembleri. III generacija: raunalo postaje crna kutija, orijentacija prema problemu, primjena semantikih i pravopisnih pravila. 1957 Fortran, 1958 Cobol, 1972 Pascal IV generacija: 1978 javljaju se prvi jezici ove generacije, QBE prvi jezik ove generacije, osnovni zahtjev otklanjanje proceduralnih elemenata. Orijentirani na potrebe korisnika, makroinstrukcije. Tu su alati: word, excel, access, Autocad, Delphi. KLASIFIKACIJA RAUNALNIH PROGRAMA Dijelimo ih na: sustavne, aplikativne i komunikacijske. Sustavni: rjeavaju probleme unutar raunalnog sustava i slue za aktiviranje, izvravanje i zavravanje obrade podataka i dijele se na: operacijske, prevoditelje i pomone. Aplikativni: slue za rjeavanje problema obrade podataka u radu. TELEMATIKA Spoj telekomunikacije i informatike, napredak u povezivanju informatike, koncept daljinske obrade podataka glavni faktor razvoja telematike. BRZINA PRIJENOSA DIGITALNOG SIGNALA Bit/sek (BPS), Kbit/sec (tisuu bita), Mbita/sec (milion bita MiPS), Gita/sek (milijarda bita ), Tbita/sec (trilijun bita)

OSNOVE INFORMATIKE TEORIJA

RAUNALNE MREE

II

Razvijaju se od 1960 i prolaze kroz 4 faze; 1. Prostorno ograniene daljinske obrade podataka, 2. Prostorno neograniene obrade podataka, 3. Raunalne mree, 4. Multimedijske mree. VRSTE RAUNALNIH MREA Prema kriterijima: 1. Zauzea zemljopisnog prostora, 2. Vlasnitva nad mreom, 3. Koritene tehnike prijenosa podataka. Prema kriteriju zauzea prostora: 1. Lokalne mree, 2. Rasprostranjene mree (WAN), 3. Globalne mree. Prema arhitekturi: zvjezdasta, prstenasta, sabirnika, hibridna

Prema kriteriju vlasnitva: svaka mrea sastoji se od dvije komponente pasivne i aktivne. Razlikujemo javne i privatne mree. Prema tehnici prijenosa: virtualnog voda, datagrama i tafete.