Sveuilite u Zadru Studij Kulture i turizma Kolegij Socijalna psihologija

Suzana Balaji

Jesmo li zatoenici drutva i kulture u kojoj se nalazimo? ~Esej~

Zadar, studeni 2011.

Jesmo li zatoenici drutva i kulture u kojoj se nalazimo?

Svaki pojedinac ima pravo na odluku hoe li svoje stavove i ponaanje podlei drugim ljudima ili se izdvojiti iz mase i krenuti svojim jedinstvenim putem koliko god on teak bio. Tijekom cijelog svog ivota smo podloni utjecaju drugih ljudi te neprestano elimo zadovoljiti neke savrene kriterije koji smo si sami postavili no zapravo samo ispunjavamo ono to nam je drutvo nametnulo kao normu. Kako se oduprijeti utjecaju drutva, pogotovo ako je negativan? Najosjetljivije razdoblje naega ivota je djetinjstvo, te tada trebamo vie paziti na magnitudu utjecaja na dijete no kako se ograditi od utjecaja drugih koji su nam uvijek prisutni? Nakon mnogo provedenih istraivanja na podruju socijalne psihologije ili preciznije socijalnog utjecaja nije nam sasvim dan odgovor na pitanje koliko na na razvoj i formiranje linosti utjeu kultura i drutvo u kojoj se nalazimo. Kultura se ne moe odvojiti od osobnog identite jer ga ona proima. S njom uimo nain komuniciranja, vjerovanja, obiaje, vrijednosti te nain razmiljanja. Identitet se formira nasljeem ali i drutvenim utjecajem stoga interakcijom s ljudima uimo kakve osobe elimo postati te to je moralno, a to nije. Sami primjer tome da smo podloni kulturi su razliitosti ljudi iz razliitih zemalja. to neko drutvo smatra vrijednostima, a to manama je i ono samo ega emo se mi pridravati. U svakoj kulturi postoje i subkulture koje dodaju neke svoje vrijednosti linosti koja se izgrauje na njenim pretpostavkama. Npr. nemaju iste crte linosti poslovni ljudi i seljaci. Razliiti su u socijalnom pogledu te nemaju istu reputaciju. Vrijedniji su nam uspjeni poslovni ljudi te ih idealiziramo kao ispunjene i ostvarene u svakom aspektu ivota. Razliite kulture stvaraju razliite ljude, a to potkrijepljujemo istraivanjima kod odgoja djece iz razliitih djelova svijeta. Npr. istraivanja poznate antopologinje Margaret Mead iz 1925. pokazuje da su djeca iz Samoa blii sa svojim roditeljima te da su manje buntovni nego djeca i Amerike. Prisniji su sa svojim roditeljima te o seksualnim odnosima ue kao neto normalno i svakodnevno dok amerika djeca ue o svojoj seksualnosti tek u vrijeme adolescencije kada njihov odnos s roditeljima slabi. Isto tako su provedena istraivanja u razlici izmeu amerike i azijske mladei te poimanju sebe. Amerika djeca gledaju sebe kao nezavisne te u opisu sebe govore o svojim uspjesima i vrlinama, o natjecanju s drugima i evaluaciji jedinstvenosti. Kod azijske djece je neto drugaije. Oni imaju tendencija da o sebi misle kao pripadnici nekoj grupi, da su meuzavisni te da se oslanjaju na druge, isto tako su i umjereniji u svojim uspjesima. Njihove glavne vrijednosti su sloboda, idividualnost i novac te uspjeh u posla no u samoanaca je to sve nepoznanica jer oni su nauili djeliti te da je dobro svih vanije nego dobro pojedinca. Za samonce je nezamislivo uvati dobra samo za sebe, a ne dijeliti ih s drugima. Zato su samonci obino neuspjeni u poslu jer im im dou neki roaci ili

prijatelji te ih pitaju za pozajmicu oni su spremni dati im zadnje to imaju i nakon vie takvih sluajeva posao im propadne. Razlike se oituju i u jezinoj razlici npr. u jezicima koji se odrasli oslovljavaju s potovanjem su obzirniji prema drugima, a u jezicima gdje se isto oslovljavaju stariji i djeca potovanje je slabije no tu ima dosta iznimaka jer nije svaiji odgoj isti. Neki roditelji su uporniji u odgajanju svoje djece u pristojne i potene mlade ljude. Unato svim manama i vrlinama kultura ne postoje bolje i loe kulture. Neke su samo bolje od drugih u postizanju razliitih ciljeva. Kako je John Lock rekao: Drutvo slui kako bi zatitilo nau slobodu . i koliko god to zvualo kao kontradiktorno jer je drutvo upravo ono to nas ograniava u veini sluajeva ono pozitivno nadvlada negativno pa na kraj drutvo i kultura ne zvue toliko zarobljeniki pojmovi. Zakljuujemo da nismo samo produkt sluajnosti kulture i drutva u kojem se nalazimo jer imamo iroke mogunosti izbora. Umjesto da stvaramo lance oko sobe koje nas veu za jedno drutva,ono moe biti neto ime emo se igrati, ime emo nauiti vladati. Ne utjeu samo drugi na nas, i mi utjeemo na druge. Mi smo drutvo, to nije samo apstraktni pojam kojim se svakodnevno sluimo. Takoer neke izraze neemo nikad moi rei na engleskom kao to ih moemo izrazit na svom jeziku no to ne ini pjesnika robom njegovih rijei, on e rijei preoblikovati kako mu odgovara. Tako isto i s drutvom, nas e drutvo formirati, ali pod naim nadzorom . Kao to smo i prije spomenili mi smo drutvo te smo i mi i kultura podjednako vani u razvijanju identiteta.