Professional Documents
Culture Documents
Sarajevo, 2013.
Uvod
Brak i potomstvo spadaju u osnovne potrebe ovjeka. Danas nema drutva, drutvene zajednice, niti plemena bez ovoga osnovnog oblika ujed injavanja dvoje ljudi razliitog spola radi stvaranja potomstva iz kojega u pravilu nastaje porodica. Dominantna osnova brane zajednice u savremenim drutvima je ljubav, i manje vie, samostalna odluka dvoje mladih ljudi da svoju ljubav kruniu brakom. Pojedinac u svome ivotu moe osjetiti razliite vrste ljubavi: prema majci, ocu, bratu, sestri, prijetelju itd. Premda sv aka od tih ljubavi moe biti drugaije kvaliteta i intenziteta, ni jedna se ne moe poistovjetiti sa onom ljubavi koja se javlja izmeu mladida i djevojke, izmeu dvoje mladih ljudi koji pored osjedaja prisnosti i potrebe da stalno budu zajedno, da to je mogude vie, iskljue prisustvo drugih, osjedaju i seksualnu privlanost. Mnogi mladi iako nisu u stanju tano opisati razliku izmeu srodnke ili prijateljske ljubavi, znaju tano prepoznati i razgraniiti kada se u kojem pojedinom sluaju radi o zaljubljenosti, a kada je to samo prijateljska ljubav. Da bi se ljubav izmeu dvoje mladih, razlikovala od ljubavi prema roditelju, rodbini ili prijatelju ede ser koristi izraz: zaljubiti se, biti zaljubljen i zaljubljenost. Tek kasnije kada takva veza potraje i kada se stabilizuje govori se o ljubavi nekoga para ili o ljubavi branog para. Izraz zaljubiti se nikada se ne koristi kada se misli na prijatelje ili srodnike. Lingvistiki gledano zaljubiti se je savren povratni glagol, koji signalizira da se to odjedanput desi, kao neki iznenadni sluaj, neki grom iz vedra neba ili pad na ledu ili kao klizanje na kori od banane. U narodu takoer postoje izrazi koji oznaavaju iznenadnost i svrenost radnje stati na ludi kamen ili izgubiti glavu za njom ili njim. Uspostaviti i odrati prisne, intimne odnose i ljubav nije lako ni jednostavno. Poznato je da mnogi odnosi izmeu dvije osobe, ma kako su sretni, mogu zapasti u probleme. To je jo sloenije, ako se radi o branim partnerima: ljubav moe prestati, brani parovi mogu da ive zajedno, a biti nesretni, mogu pokuati da sauvaju ljubav i brak putem nasilnog mijenjanja onog drugog ili putem uzajamnog optuivanja ili se mogu odluiti na razvod. to se tu zapravo deava i da li se i kako moe sprijeiti da ljubav, poetni uspjean odnos, ili brak, ne zavre neuspjehom.
Ljubav-osnova braka
Dominantna osnova brane zajednice u savremenim drutvima je ljubav, i manje vie, samostalna odluka dvoje mladih ljudi da svoju ljubav kruniu brakom. Pojedinac u svome ivotu moe osjetiti razliite vrste ljubavi: prema majci, ocu, bratu, sestri, prijetelju itd. Premda svaka od tih ljubavi moe biti drugaije kvaliteta i intenziteta, ni jedna se ne moe poistovjetiti sa onom ljubavi koja se javlja izmeu mladida i djevojke, izmeu dvoje mladih ljudi koji pored osjedaja prisnosti i potrebe da stalno budu zajedno, da to je mogude vie, iskljue prisustvo drugih, osjedaju i seksualnu privlanost. Mnogi mladi iako nisu u stanju tano opisati razliku izmeu srodnke ili prijateljske ljubavi, znaju tano prepoznati i razgraniiti kada se u kojem pojedinom sluaju radi o zaljubljenosti, a kada je to samo prijateljska ljubav. Da bi se ljubav izmeu dvoje mladih, razlikovala od ljubavi prema roditelju, rodbini ili prijatelju ede ser koristi izraz: zaljubiti se, biti zaljubljen i zaljubljenost. Tek kasnije kada takva veza potraje i kada se stabilizuje govori se o ljubavi nekoga para ili o ljubavi branog para. Izraz zaljubiti se nikada se ne koristi kada se misli na prijatelje ili srodnike. Lingvistiki gledano zaljubiti se je savren povratni glagol, koji signalizira da se to odjedanput desi, kao neki iznenadni sluaj, neki grom iz vedra neba ili pad na ledu ili kao klizanje na kori od banane. U narodu takoer postoje izrazi koji oznaavaju iznenadnost i svrenost radnje stati na ludi kamen ili izgub iti glavu za njom ili njim. I drugi jezici za zaljubljenost koriste sline izraze i sline gramatike oblike: Fall in love (engleski: pasti u ljubav) ili Tomber amoureux (francuski postati zaljubljen). Mnoga socio-psihika istraivanja nastojala su da dou do to preciznijeg opisa stanja i osjedaja koja se mogu razumjeti kao zaljubljenost ili ljubav izmeu dvoje mladih razliitog pola da bi se ta ljubav razlikovala od ljubavi majke prema djetetu, prema prijatelju, ali isto tako i da bi se razlikovala od puke seksualne (nagonske) privlanosti i dr. U engleskom jeziku se koristi izraz strasna ljubav-passionate love kako bi se povukla granica prema love koja moe biti prema roditelju, djetetu, rodbini itd. dok de na francuskome jeziku biti I amour de couple ili Iamour sexuelle. Opis onih koji su za sebe izjavili da su zaljubljeni dali su istraivaima obilje informacija i saznanja na osnovu kojih se moe dodi do mnogih zajednikih karakteristika. Osoba koja je zaljubljena snano je zaokupirana njome ili njime, skolona je idealiziranju objekta svoje ljubavi, reaguje na njegovu ili njenu seksualnu atraktivnost fiziolokom uzbuenodu, osjeda se nesrednom ako veza ima problema, eli stalno biti sa partnerom i eli biti voljena, a isto tako i da prua ljubav. Zaljubljeni partneri prestaju da se viaju sa svojim prijateljima onoliko esto kao ranije i svu svoju panju usmjeravaju na jednu vrlo vanu i za njih specijalnu osobu. Ljubav i zaljubljenost u sebi sadre komponente i kognitivnog, i emocionalnog i dj elatnog. Ljubav se dakle izraava kako kroz naa vjerovanja i osjedaje tako i kroz nae aktivnosti. Autori koji su se bavili istraivanjem odnosa izmeu dvoje ljudi smatraju da se ljubav ne tretira podjednako ili ne doivljava na isti nain u svim kulturama i u svim zajednicama. Ponekad, smatraju oni, nije lako povui jasnu liniju izmeu strasne ljubavi i seksualne elje, tj. izmeu onoga to izraava reenica Volim te od onoga to znai kad kaemo Lud sam za tobom ili udim za tobom. Tako Dion & Dion (1988.), navode da ljubav koja nam, u naim kulturama, izgleda neto sasvim prirodno i normalno je zapravo relativno novija pojava u
4
ljudskoj povijesti i da globalno gledajudi jo uvijek nije postala univerzalno prihvadena. Socijalni psiholozi tvrde da bi smo bili u stanju da spoznamo ljubav prema seksualnom partneru treba da smo odgajani u kulturi koja visoko vrednuje ljubav, koja nas ui da vjerujemo u ljubav i u kojoj oekujemo da de se ljubav dasiti i nama samima. Okrueni priama, pjesmama i podukama naa kultura nas priprema za ljubav onda kad sretnemo pravu osobu, tj. znatno prije nego je sretnemo. Mnogi autori smatraju da se porijeklo koncepta ljubavi vezuje za srednjovjekovnu Europu. U poetku je ona predstavljana kao isti emocionalni odnos odvojen od seksualne elje. Stone (1977.) smatra da se u Engleskoj tek krajem 17-tog stoljeda poeli vjerovati da je ljubav kamen temeljac uspjenog braka. U Indiji i Japanu su tek u 20 -tom stoljedu postali neto brojniji brani parovi koji su se enili iz ljubavi, u odnosu na one koji su nastali dogovaranjem dvije obitelji. Jo uvijek ima brakova koji nisu zasnovani na ljubavi; koji nastaju zbog usamljenosti, nedostatka finansijskih sredstava, zajednikih interesa, reuliranja graanskog statusa, ili pak trudnode, a ne iz iste privlanosti i ljubavi. Dakle, sve ovo moe predstavljati argumentaciju za ranije postavljenu tezu da je doivljavanje ljubavi, kao razlog za brak i branu zajednicu zapravo kulturoloki i civilizacijski produkt. Prva vana komponenta za doivljavanje zaljubljenosti je odgajanje za takvu vrstu ljubavi i odgovarajude djelovanje kulture u kojoj odrastamo. Druga vana komponenta za javljanje ljubavi je postojanje prave osobe. Zaljubljivanje u pravu osobu samo prividno izgleda da se deava potpuno slobodno i spontano. Prava osoba je takoer na neki nain definirana u tradiciji nae kulture. Pravi partner se u pravilu bira iz kruga onih koji nam odgovaraju prema rasnom, klasnom, religijskom porijeklu, obrazovanju, a nisu nevani ni starosna razlika izmeu partnera, obiteljskog porijekla, finansijske mogudnosti i sl. Tredi vani faktor za pojavu ljubavi je da se osoba nalazi u stanju emocionalne zainteresiranosti za drugu osobu. Naa zainteresiranost za osobu suprotnog pola pokazala se u istraivanjima kao i u nekim laboratorijskim ispitivanjima veoma znaajnom pretpostavkom javljanja ljubavi, bududi da osobe koje oekuju da im se desi ljubav izraavaju romantina osjedanja, brinu se za vlastitu privlanost i pokazuju seksualnu zainteresiranost. Socijalni psiholozi i drugi strunjaci koji su prouavali bliske osobe dvoje ljudi razliitoga spola govore o tzv. tri-faktorskoj teoriji pojave ljubavi, tj. ljubavi kojoj se dodaje epitel spolna, starosna ili seksualna ljubav. U skladu sa ovom teorijom pojedina osoba de iskazati ovu emocionalnu reakciju prema drugoj osobi najvjerovatnije ako: 1. Pripada ljubavi koja propagira ljubav u literaturi, umjetnosti, ali i u stvarnom ivotu; 2. Ako sretne nekoga tko predstavlja pravu i poelju osobu, drutveno i kulturoloki predstavljenu; 3. Ako je emocionalno zainteresirana i ako interpretira odreena osjedanja kao ljubav. Mada ne zvui romantino, socijalni psiholozi gledaju na ljubav izmeu polova kao na nauena vjerovanja, na specifine migove u konkretnoj situaciji i kao na puko imenovanje jednog fiziolokog stanja. Tri komponente ljubavi: 1. Prisustvo osobe suprotnog pola koja je odgovarajudi objekat ljubavi u smislu privlanosti, godina, stasa, klase, materijalnog statusa i dr. 2. Kulturalno porijeklo i okruenje koje pojedincu omogudava da naui sve o ljubavi i da oekuje da mu se ona desi.
5
20% obavlja kupnju 8% bavi se kuhanjem 4% isti sanitarije 2% bavi se peglanjem 25% postavlja stol 1% pere rublje runo 20% opsluuje mainu za pranje posua Prema jednoj Sociolokoj studiji Jean Claude Kauffman-a (1999.) muevi pomau u kudnim poslovima 11 minuta vie nego prije 10 godina. Mukarci smatraju da sljededa ponaanja njihovih supruga mogu unititi brak: odbijanje seksa i bezosjedajnost, neraspoloenje i stalne pritube, zaokupljenost samom sobom, svojim izgledom i oblaenjem. Dok neki autori smatraju ove razlike ne premostivim, jer proizilaze iz psiholokih karakteristika pola kome pripada jedan ili drugi brani partner, dotle drugi ove razlike pripisuju nauenim ulogama jednog ili drugog pola. Bez obzira na uvjerljivost jednoga ili drugoga objanjenja o njihovom porijeklu injenica je da razlike u mukom ili enskom vienju braka postoje i da predstavljaju osnovu za mnoge brane nesuglasice i nerazumijevanje. Pored ovih mogude je uspostaviti listu najvanijih uzoraka koji proizvode nezadovoljstvo u braku. Na osnovu velikoga broja istraivanja, ali i na osnovu istraivanja strunjaka koji mogu voditi ka neuspjehu branih odnosa: nevjernost, ljubomora, dosada u braku, fiziko i (ili) verbalno nasilje, zakasnjelo otkrivanje ved postojedih razliitosti i nastajanja novih, zamjena pozitivnih ocjena branog partnera negativnim i sl. Kada dvoje ljudi nakon izvjesnog vremena zajednikog ivota ponu otkrivati razlike u ponaanju, vrijednostima, ili preferencijama onda su ved negativna osjedanja na pomolu. Narodna mudrost kae Ljubav je slijepa naglaavajudi da se poetni zanos esto zanemaruje i ak ini nevidljivim mnoge detalje, koji su nepoeljni i koji mogu tek kasnije kada se jave u svojoj punoj snazi uzdrmati skladnost poetnog odnosa. Nekada su razlike jasno vidljive ved od samoga poetka, ali pojedinci vjeruju da de partnerka ili partner vremenom promijeniti i uskladiti sa onim drugim. Mnogi primjeri su pokazali da promijene ponaanja ili lina odricanja u cilju zajednikoga usaglaavanja najede ne traju dugo i mogu dodatno da zakomplikuju odnose, jer su vedinom tretirane kao prevara. Ako jedna strana pod utjecajem druge prihvati drugaije ponaanje, kao apstinenciju od alkohola ili puenja, ili promijeni vjerska ili politika uvjeenja ili na neki drugi nain pristane na promjene za ljubav svoja partnera, a druga strana to ne uini, onda poetno stvorene slinosti mogu vrlo brzo prerasti u jo drastinije razliitosti. Mnoge razliitosti se javljaju tek u braku, jer nisu ni mogle biti testirane prije braka: nain ponaanja prema djeci, higijenske navike, odravanje istode u kudi, navike oko troenja novca, ritam spavanja, ustajanja, i obroka, ponaanje prema rodbini, prijateljima i sl. Sve ovo mogu biti znaajni razlozi da poetno oduevljenje i zanos postepeno prerastu u niz kritinih primjedbi i
stalna nezadovoljstva. Tako umjesto poetnog visoko pozitivnog evaluiranja (ocjenjivanja) partnera poinje da dominira negativna evaluacija. Kako zapravo tee proces zamjene pozitivnog evaluiranja partnera negativnom predstavlja takoer predmet interesiranja mnogih naunika koji se bave bliskim odnosom mladih branih partnera ili zaljubljenih pojedinaca. U uspjenim odnosima pozitivna evaluacija nastavlja se izraavati cijelo vrijeme. U neuspjenim odnosima pozitivne evaluacije se izraavaju sve rjee i rjee, a njih vremenom zamjenjuju reciprone negativne ocjene. U poetku partneri veoma esto jedno prema drugome ispoljavaju pozitivna osjedanja. Oni se stalno trude da budu zajedno, dre se za ruke, demonstriraju njihovu zaljubljenost, govore jedno drugome njene rijeim, pomau jedno drugome, stalno pokazju koliko im je stalo do druge osobe, koliko je cjene i sasvim jasno iz svega proizilazi i njihova uzajamna seksualna privlanost i elja. Tab.1. Pozitivna evaluacija nasuprot negativnoj
Poetni odnos
Neuspjean odnos
Pozitivne evaluacije postaju sve rjee i rjee
Uspjean odnos
Pozitivne evaluacije nastavljaju se izraavati rjeima, postupcima i djelima, ukljuujudi ljubav, naklonost, ljubaznost, spremnost da se prui pomod kao i elja da jedno drugome prue seksualni uitak
Negativne evaluacije se izraavaju rjeima i djelima, ukljuujudi kritike, prigovore i pritube, iznalaenje greaka i seksualno ustezanje
Reciprono negativne evaluacije daje na osnovu onoga to svaka osoba govori i radi
Kada dvoje ljudi ustale svoj zajedniki ivot, njihova uzajamna panja biva zamjenjena obavezama koje treba svakodnevno obavljati, kako onim porodinim tako i vanporodinim. Pritisnuti problemima i obavezama svakodnevnice, mnotvom zahtjeva na poslu i u obitelji, njihova njenost i panja, kako verbalna, tako i manifestna, poputa. Poinju prvi prigovori supruge: Zato mi vie nikada ne kae da me voli? Zato da ti govorim, pa oenio sam se sa tobom ili Zato mi vie nikada ne donosi cvijede Pa ti si moje cvijede, itd. Kod mnogih parova je zapaeno da smanjenje poetne ljubaznosti, njenosti i lijepog ponaanja prema partneru postepeno vodi i ka smanjenju pozitivne interakcije. Odsustvo direktnih pozitivnih uzajamnih odnosa vremenom de smanjiti i uzajamnu privlanost. Sve to moe dovesti da se reciprona uzajamna negativna evaluacija pone izraavati sve ede i ede. U bliskim odnosima, svakako da i mu i ena imaju pravo da prigovaraju jedno drugome , da povremeno kritikuju jedno drugo, ali ako se takav odnos pretvori u svakodnevnicu, onda on vodi ka stalnom pogoravanju odnosa. Ovaj stadij negativnog reciprociteta ozbiljno narua va pozitivna osjedanja i ljubav. Nasuprot ovome, parovi u sretnom braku nastoje da stalno poboljaju odnose i da jedan pozitivni in doprinosi stvaranju drugih pozitivnih situacija. Kada se odnosi izmeu partnera pogoraju i kada doe do disharmonije, njih ova pojedinana reakcija na to moe biti aktivna ili pasivna. Aktivna reakcija moe biti negativna tj. donoenje odluke da se zavri odnos, da se izae iz novonastale situacije ili moe biti pozitivna i nastojati da se poboljaju odnosi. Pasivna reakcija moe imati svoj pozitivni i negativni oblik. Pozitivna pasivna reakcija svodi se na oekivanje da se odnosi poboljaju, ili pak negativna pasivna reakcija koja de se svoditi na ekanje da se odnosi jo vie pogoraju. Kada se jednom odnosi ponu pogoravati, stanje se teko moe popraviti na jednostavan i jednokratan nain. Pomudeni odnosi esto vode ka prekidu, koji ne mora obavezno da vodi rastavi ili razvodu. Mnogi partneri godinama ive pod istim krovom u vrlo loim i zahlaenim odnosima. Oni se ne odluuju na razvod zbog djece, rodbine, sredine u kojoj ive, materijalnih, stambenih ili nekih drugih razloga. Ponekad su odnosi tako loi i sloeni da se razvod ini najboljim rjeenjem za prekid lanca stalnih tenzija, svaa, neprijateljstva, agresivnosti i s l. i to kako za suprunike tako i za djeu, koja u svemu tome najvie trpe. Ipak, mnogi autori i istraivai smatraju da svakodnevni rad sa branim partnerima kao i sa obitelji u cjelini moe mnogo pomodi ukoliko su ouvane najmanje tri vane pretpostavke za dalje trajanje braka. To su: visok nivo zadovoljstva svojim branim partnerom (ugled, poloaj, obrazovanje, fizika privlanost, znanje), vrijeme i napori uloeni u izgradnji zajednikih odnosa, odsustvo nove osobe (ljubavnika ili ljubavnice). Brani partneri poremedenih odnosa mogu najvie sami doprinijeti poboljavanju ukoliko nastoje da se prisjete ponaanja iz vremena zaljubljenosti i da vradanjem u taj period ponovo ostvare one oblike ponaanja i odnosa koja su tada izgradili i praktikovali. Stoga ekanje i nadanje nisu efikasne radnje. Alternativna aktivnost (GLAS) zahtjeva od oba partnera veliki napor i sloeno djelovanje, ali ako je dvoje ljudi u bliskim odnosima kakav je brak, onda je za njih postojalo vrijeme kada su jedno drugo smatrali fizikim privlanim, seksualno poeljnim i kada im je bilo najljepe da budu zajedno. Oni su tada sigurno imali mnogo zajednikih interesa, stavova, miljenja, vrijednosti i znali su kako u meusobnoj komunikaciji izraavaju pozitivna osjedanja. U tome sluaju njihov zadatak danas treba da bude usmjeren na razotkrivanje ili
rekonstruiranje tih elemenata koji su inili njihovu vezu vrstom i utemeljenim na pozitivnim osjedanjima. Tab. 2. Reakcija na pogoravanje odnosa
Aktivna reakcija
Pasivna reakcija
Negativna
Pozitivna
Negativna
Pozitivna
Ovi odnosi su posebno vani kada se procjenjuju stilovi branih odnosa, ali se mogu odnositi i na bilo koji odnos u obitelji: izmeu majke i sina, oca i sina, ili brade meusobno. Komplementarne odnose karakterie vrlo visoka frekventnost suprotnih oblika ponaanja. Npr. agresivnost jednoga partnera podravana je pasivnodu drugog partnera. Simetrine odnose karakterie vrlo visoka uestalost slinih oblika ponaanja. Npr. to vie vide suprug-otac, to vie vide supruga-majka, ili na majinu povuenost otac odgovara jo vedom povuenosti, a na njenu grubost jo veom grubodu, na njenu ljubaznost ljubaznodu ili jo vedom panjom i ljubaznodu. Kombinovani odnosi u obitelji pretstavljaju kombinaciju dva prethodna stila. Mada je teko procjeniti koji je od navedenih stilova bolji ili loiji, ini se da kombinovani stil garantuje vedi stepen zdravih odnosa u braku, a potom i u obitelji. Autori polaze od teze da se brani konflikti javljaju i da su neizbjeni u onim sluajevima gdje partneri nisu u mogudnosti da zadovolje uzajamne potrebe ezane za pripadanje, potrebe vezane zapravo za osjedaj sigurnosti, stabilnosti i zadovoljstva. To znai da brana uzburkanost predstavlja neuspjeh para u stvaranju odnosa koje karakterie vezanost i sigurnost. Brani suprunici ne smartaju vie jedno drugo sigurnom bazom iz koje mogu da istrauju vanjski svijet. Iz nesposobnosti partnera da zadovolji suprunikove potrebe za estom i jakom vezom nastaju primarne emotivne reakcije kao to su strah, tuga, razoaranje, emotivna ranjivost i bol. Ove primarne emotivne reakcije najede se ne iskazuju u potpunosti, te stvaraju svojevrsne frustracije. One pak, dovode do pojave sekundarnih emotivnih reakcija koje de zamjeniti primarne, a koje ukljuuju ljutnju, agresivnost, elju za osvetom ili izazivanje osjedaja krivnje kod partnera. Ove sekundarne emotivne reakcije se izraavaju ili putem napadakog ponaanja ili tendencijom ka povlaenju. Tako neki parovi mogu dugo da se nalaze u rigidnim napad povlaenje stilovima ponaanja, ali oni mogu eventualno prerasti u napad -napad i povlaenjepovlaenje stilove.
Dinaminost braka
Iako je dinamika nastajanja novih formi i oblika obiteljskog i branog ivota posljednih decenija nevjerovatna sa nagovjetanjem jo vedih promjenjivosti i raznovrsnosti ipak ini se potrebnim razmatrati obitelj i brak u skladu sa tradicionalnim modelima i emama: zasnivanje braka, raenje djece, podizanje i odgoj djece. Time nede biti zapostavljena nevjerovatna raznovrsnost obiteljskih i branih zajednica, nego de ine upravo dodi do izraaja ukoliko se kroz predstavljanje tradicionalnog modela omogudi jasnije uoavanje razlika i odstupanje novonastalih oblika. Model razvojnih stadijuma branog ivota tj. brani ciklu ne odsupa u znaajnoj mjeri kod istraivaa.
11
sadanjosti, tako partneri cijene prolost, ali joj ne robuju, niti se ponaaju da su jo uvijek u prvoj mladosti. Partneri uspjenog braka uzajamno potuju jedno drugome miljenje i potrebe. Svi atributi koji pomau parovima da raspravljaju i pronalaze rjeenje problema ili mogudnost uvaavanja potreba oba partnera. Brani parovi koji su iskreni jedno prema drugome od samoga poetka, ali i prema samima sebi, koji su ono to jesu, koji su spremni da potuju integritet linosti drugoga, ali i da to trae za sebe imaju znatno vede anse da izgrade ispjenu branu zajednicu nego drugi koji nede u taj odnos startati sa navedenim pretpostavkama. Uspjeni brani parovi izjavljuju da je njihova tajna u trajanju njihovoga braka na osnovu osjedaja za prijateljstvo, privrenosti, slinosti i pozitivnih osjedanja. Kada dvoje ljudi opisuju stanje svoje zaljubljenosti u branog partnera oni najede naglaavaju vezu zasnovanu na uzajamnoj fizikoj privlanosti, ugodnosti kada su zajedno i seksualnoj privrenosti. Uz to su, i ne manje vana, zajednika vjerovanja, stavovi, interesi i pozitivna osjedanja. Kod dugotrajnih branih partnera mnoge elemente prvobitne snane fizike i seksulane atraktivnosti smanjuju dugotrajni i slabiji kvalitet branog prijateljstva, odanost, slinost interesa i elja, i uzajamno potovanje. Ako tokom trajanja braka i njegove dinamike ne doe do transformiranja prvobitne strasne ljubavi, vrlo je malo vjerovatno da de brak prerasti u dugotrajnu i stabilnu vezu. Brak, u vrijeme podizanja djece i intenzivne brige za njih, prividno izgleda manje zadovoljavajudi i uspjean, ali istraivanja su takoer utvrdila da je zadovoljstvom brakom znatno izraenije na poetku braka i nakon to djeca napuste obiteljski dom. U tim periodima brani partneri se mogu posvetiti jedno drugome, imaju mnogo vie vremena i prostora za zajednike aktivnosti i iamju znatno manje konflikata karakteristinih za doba podizanja djece.
Razvod
Rastavljanje i razvod predstavljaju za brane parove, kao i za obitelj u cjelini vrlo stresne procese koji u sebi sadre mnogo ambivalentnih situacija, neizvjesnosti, optubi i sumlji. esto nisu ni sami svjesni to se deava i u vedini sluajeva to je jedan bolan proces nakon kojega treba dosta vremena da oporave. Razvod nije jednokratna promjena u ivotu suprunika, nego on predstavlja seriju sloenih stresnih iskustava kako za suprunike tako i za njihovu djecu, obitelj i iru rodbinu. U vedini sluajeva jedan partner inicira proces, a drugi je u ravilu manje spreman na tako radikalan korak iako moe da osjeda isto. Nespremnost moe biti uzrokovana financijskim, emocionalnim ili nekim drugim razlozima, a esto druga strana moe biti iznenaena prijedlogom za razvod. Bududi da brak u vedini drutava ima znaenje zrelosti, drutvenog identiteta i ugleda, razvod u mnogim sredinama moe predstavljati pad na ispitu zrelosti i odgovornosti, dok u nekim drugim moe imati pozitivno znaenje kao konana odluka za novi poetak.
13
Zakljuak
Nakon sklapanja braka brani par, prije dolaska djece treba da se navikne na zajedniki ivot, da prihvate jedno drugo, da to upoznavanje bude zasnovano na realnim procjenama vrlina, mana i osobenosti svakog od njih, bez idealiziranja pod utjecajem prve zaljebljenosti i zanosa. Nerealna slika o branom partneru proizvest de kasnije nakon to proe prva zaljubljenost i zanost, razoarenja koja mogu biti itekako stresna za oba partnera, i koja mogu dovesti u pitanje opstanak braka. Autori koji su se bavili istraivanjem odnosa izmeu dvoje ljudi smatraju da se ljubav ne tretira podjednako ili ne doivljava na isti nain u svim kulturama i u svim zajednicama. Ponekad, smatraju oni, nije lako povui jasnu liniju izmeu strasne ljubavi i seksualne elje, tj. izmeu onoga to izraava reenica Volim te od onoga to znai kad kaemo Lud sam za tobom ili udim za tobom. Tako Dion & Dion (1988.), navode da ljubav koja nam, u naim kulturama, izgleda neto sasvim prirodno i normalno je zapravo relativno novija pojava u ljudskoj povijesti i da globalno gledajudi jo uvijek nije postala univerzalno prihvadena. Socijalni psiholozi tvrde da bi smo bili u stanju da spoznamo ljubav prema seksualnom partneru treba da smo odgajani u kulturi koja visoko vrednuje ljubav, koja nas ui da vjerujemo u ljubav i u kojoj oekujemo da de se ljubav dasiti i nama samima. Okrueni priama, pjesmama i podukama naa kultura nas priprema za ljubav onda kad sretnemo pravu osobu, tj. znatno prije nego je sretnemo. Kada dvoje ljudi nakon izvjesnog vremena zajednikog ivota ponu otkrivati razlike u ponaanju, vrijednostima, ili preferencijama onda su ved negativna osjedanja na pomolu. Narodna mudrost kae Ljubav je slijepa naglaavajudi da se poetni zanos esto zanemaruje i ak ini nevidljivim mnoge detalje, koji su nepoeljni i koji mogu tek kasnije kada se jave u svojoj punoj snazi uzdrmati skladnost poetnog odnosa. Nekada su razlike jasno vidljive ved od samoga poetka, ali pojedinci vjeruju da de partnerka ili partner vremenom promijeniti i uskladiti sa onim drugim. Bududi da brak u vedini drutava ima znaenje zrelosti, drutvenog identiteta i ugleda, razvod u mnogim sredinama moe predstavljati pad na ispitu zrelosti i odgovornosti , dok u nekim drugim moe imati pozitivno znaenje kao konana odluka za novi poetak.
14
Literatura
Adila Paalid Kreso, Koordinate obiteljskog odgoja. Prilog sistematskom pristupu razumijevanja obitelji i obiteljskog odgoja. Sarajevo, 2004. http://hr.wikipedia.org/wiki/Brak http://free-bj.t-com.hr/savjeti/DOBAR_BRAK/dobar_brak.html http://www.sretneveze.com/brak/olcpl.html http://obiteljskicentar.hr/vijesti/882/ http://minber.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=11774:proitaj-prijenego-to-zatrai-razvod-braka&catid=50:islam-i-ena&Itemid=74 http://www.razvodbraka.com/ http://www.sretneveze.com/brak/najcesci-uzroci-razvoda-braka.html
15
Sadraj
Uvod .....................................................................................................................2 Formiranje braka i brana zajednica .....................................................................3 Ljubav-osnova braka .............................................................................................4 Uspostavljanje i odravanje branih odnosa .........................................................6 Stavovi uzajamnih odnosa u braku........................................................................10 Dinaminost braka ................................................................................................11 Zadovoljstvo brakom i temelji uspjenog braka ....................................................12 Razvod ..................................................................................................................13 Zakljuak ...............................................................................................................14 Literatura ..............................................................................................................15
16