Kako kod uenika razvijati toleranciju?

Rijei Hellen Keller da je najvia razina obrazovanja upravo tolerancija posluit

e kao podsjetnik na jednu od kljunih uloga koju kola ima pouavanje i razvoj
tolerancije.
Uz pruanje razliitih znanja uenicima, kola ima zadatak i socijalizirati uenike,
omoguiti im usvajanje normi i pravih vrijednosti koje su znaajne za odreenu
drutvenu zajednicu. Utjecaj globalizacije doveo je do multietnikih drutava i sve vee
raznolikosti te je pred kolom sve vei izazov razvoj tolerancije.
to je tolerancija?
Rije tolerancija dolazi od latinskog glagola tolerare to znai trpjeti, podnositi. U
socijalnom smislu, tolerancija oznaava stav prema nekome ili neemu ili nain
postupanja s ljudima, idejama ili stvarima, koji u najmanju ruku doputa ravnopravno
postojanje tih ljudi, ideja ili stvari.
Zanimljivo je da i kod ivotinja koje ive u nekom obliku zajednice postoji odreena
vrsta tolerancije zbog koristi od zajednikog djelovanja lanova te zajednice. U
ivotinjskom svijetu, hendikepirane jedinke nisu izbaene ili naputene, ve se prema
njima postupa s vie panje i tolerancije, to vjerojatno proizlazi iz suosjeanja sa
ivotinjom koja je bolesna ili u nekoj nevolji.
S obzirom na to da tolerantan odnos pogoduje preivljavanju obje jedinke, smatra se
da ljudska vrsta ima ugraenu dispoziciju za tolerantno i netolerantno ponaanje. Nitko
se ne raa kao tolerantan ili netolerantan. Ono to je ohrabrujue jest injenica
da se tolerancija ui.
Razvoju tolerancije doprinose empatija, moralne vrijednosti, razlikovanje dobrog od
loeg, poznavanje temeljnih ljudskih prava i slinosti koje postoje meu svim ljudima,
a odmau predrasude (negativni stavovi prema lanovima neke skupine kojoj
pojedinac osobno ne pripada) i stereotipi (neopravdana uvjerenja o nekoj osobi ili
skupini ljudi).
Poznavanje neije kulture, vrijednosti i navika pospjeuje tolerantno ponaanje, jer
ono to je u odreenoj kulturi prihvaeno, moda u drugoj nije. Iz tog razloga vano
je pouavati djecu od najranije dobi o primjerenim oblicima ponaanja, drugim
kulturama i narodima kako bi se razvilo tolerantno ponaanje.
OBRAZOVANJEM DO TOLERANCIJE
U razvijenim i civiliziranim drutvima tolerira se i cijeni razliitost meu ljudima.
Tolerancija prema razliitostima podrazumijeva prihvaanje drugih takvih kakvi jesu,
zajedno sa svim njihovim manama i vrlinama. Ako drutvo tei takvim oblicima
ponaanja i njegovanju vrednota, onda je vano pouavati djecu od najranije dobi.
Istraivanje Cvitkovi, ic Rali, Wagner Jakob i Lisak (2012) pokazalo je da su uenici
koji su bili ukljueni u program usmjeren na prihvaanje razliitosti bili tolerantniji
prema ponaanju drugih uenika te su bili zadovoljniji druenjem u koli, za razliku od
uenika koji nisu pohaali taj program.
Budui da djeca ue promatrajui osobe iz svoje okoline i na taj nain usvajaju
odreene obrasce ponaanja, vano je od najranije dobi biti dobar primjer djeci. Prije
polaska u kolu, dijete ui od roditelja koji utjeu na njega jer su mu uzor. Takoer,
dijete ui i iz svoje okoline. Ako samo na jednom jedinom polju naie na primjer
nesnoljivosti, egoizma i nerazumijevanja, ono e takvo stajalite zauzeti i u drugim
podrujima drutvenoga ivota.
Polaskom u kolu, vano je razvijati i poticati potivanje drugog. To se najbolje
ostvaruje poticanjem prijateljske atmosfere u razredu, za to su zadueni razrednici.
Uitelji podnose razliita ponaanja uenika u razredu te uglavnom esto primjeuju
prihvatljiva, odnosno neprihvatljiva ponaanja koja se dogaaju meu uenicima.
Korisno je uenicima na pojednostavljen nain pojasniti pojam razliitosti. Na primjer,
uenicima se kroz igru ili radionice moe objasniti kako je svatko od njih razliit (netko
ima smeu, a netko crnu kosu; netko ima plave, a netko smee oi, itd.) te ih pitati je
li netko bolji zbog toga to ima smeu kosu od drugih koji je nemaju itd. Takoer,
usvajanje pojma razliitosti moe se primijeniti i na kolsku okolinu, gdje nastavnici
mogu uenike pitati je li neka zgrada ili kua ljepa ili bolja od druge zbog visine ili
boje te to bi bilo da su sve iste.
Uz navedene primjere, pojam razliitosti moe se pouavati i na igrakama kojima se
svatko od uenika igra, broju brae i sestara i drugo. Nadalje, korisne vjebe su
i vjebe poput duge slinosti i razlika, kada uenik treba napisati po emu je slian
i razliit od svojih prijatelja, brata, sestre i drugih, kao i igre koje ukljuuju vjebe u
kojima uenik navodi to voli kod sebe te to mu se svia kod njegovog susjeda iz
klupe. Nakon to uenici usvoje pojam razliitosti, korisno je raditi na prihvaanju tih
razliitosti.
Korisne vjebe su: Vidimo li isto? uenicima se pokazuju dvosmislene slike (vaza
lica, zec patka), nakon to svi kau to su vidjeli, raspravlja se o razliitim pogledima
na isto,
Mentalna mapa uenici se podijele u manje skupine, svaka skupina treba nacrtati
mapu podruja unutar kilometra oko uionice u kojoj se nalaze, kasnije se mape
skupina poslau jedna do druge te se razgovara o razlikama,
Osobne naoale svaki uenik nacrta naoale na papiru i unutar lea treba napisati
to sve utjee na njegovo vienje stvari i ljudi oko njega,
Igra pozdrava uenicima se na kartonie ispiu razliiti pozdravi te se u igri koriste
razliiti oblici pozdravljanja u krajevima koje poznaju, u drugim zemljama, drugim
zanimanja i dr., uenici se kreu uionicom i onoga koga sretnu pozdrave na nain koji
je zadan na papiriu; zadatak je nai onoga koji se pozdravlja na isti nain, ali bez
razgovora.
Uitelji imaju slobodu biti kreativni, ali je vano da procijene to je djeci jednostavno
za shvatiti. Vano je naglaavati da je ljepota u razliitostima te da bi im bilo dosadno
u razredu da su svi isti. Djecu bi trebalo pouiti da izrugivanje drugima zbog razliitosti
nije primjereno te da time drugoj djeci nanose bol (prethodni lanak Razliitosti nas
ujedinjuju STOP zadirkivanju i ismijavanju). S dobi, vano je naglaavati da svatko
od njih ima razliite sposobnosti te da ako je netko deblji i sporije tri, ne znai da je
loa osoba, ve da moda voli neke druge aktivnosti zbog razliitih sposobnosti i
interesa.
Za smanjivanje i uklanjanje predrasuda i stereotipa korisna je vjeba Pucanje
balona uenicima se na jednoj strani ploe napie pojam ena, na drugoj mukarac
te ih se pita za razlike. Nakon to navedu odreene razlike (stereotipe), pita ih se da
unutar grupe rasprave o tome, je li opravdano itd. Kada zajedniki rasprave o
napisanom i kada uvide da odreene tvrdnje ne stoje, mogu probuiti balon koji je
predstavljao odreeni stereotip, to je simbolian nain da su se rijeili tog uvjerenja.
Djeca vole uiti kroz igru pa su im igre poput navedene jako zanimljive. Za poticanje
empatije s iskustvom odbacivanja, korisna je vjeba Odbaeni ovisno o broju
uenika u razredu, potrebno je uenike podijeliti u skupine po bojama, bitno je da se
odrede etiri boje i da bude isti broj uenika u skupini, a samo jedan uenik dobije crni
papiri. Uenicima se da uputa da ne smiju razgovorati niti odavati boje jedni drugima.
Nakon toga, nalijepe im se papirii tako da ne vide svoju boju prije igre.
Zadatak je da se okupe u skupinu s istom bojom papiria ili da se nau u jednoj od
etiri skupine te se moe promatrati koja e skupina prihvatiti crnog uenika. Cilj je
da uenici neverbalno komuniciraju te da na simbolian nain iskuse odbacivanje.
Kasnije se uenike pita kako su se osjeali kada su se sreli s uenikom koji je imao istu
boju, zatim razliitu boju, kako se osjeao uenik s crnim papiriem. Korisno je pitati
to se dogaa kada doe novi uenik u razred, u nogometni klub i drugo te postoje li
osobe koje su odbaene, kako se osjeaju, to se moe uiniti da ih se prihvati.
Za usvajanje pojma jedinstvenosti, vano je da uenici usvoje kako se razlikuju po
vidljivim i nevidljivim obiljejima i obrascima ponaanja. Vjeba Jedinstveno
bie vrlo je korisna Na ploi ili hamer papiru moe se napraviti obris ovjeka ili povui
dvije crte kako bi se odvojilo glavu i vrat od torza te torzo od nogu. Uenici mogu
zajedniki crtati osobu ili se svakom ueniku mogu podijeliti 3 papira u obliku kruga.
Na jednom crtaju glavu, na drugom torzo, a na treem noge te svoje jedinstveno bie
lijepe na bie nacrtano na ploi ili hamer papiru.
Svaki uenik dobije zadatak napisati svoje ime, karakteristike svog jedinstvenog bia
te ime bia. Kasnije ih se sve pita zato bi se eljeli susresti s tim jedinstvenim biem.
Nakon to svaki uenik iznese svoje razmiljanje, uenicima se govori da neiji izgled
nema veze s onime kakva osoba uistinu jest te da svatko od njih ima jedinstvene
sposobnosti i talente. Obino se ljudi drue s osobama s kojima su slini te je vano
pouavati uenike da sami biraju prijatelje, ali da trebaju potivati druge. Moda im
netko iz razreda ne odgovara, ali tog uenika trebaju potivati kao osobu koja s njima
dijeli isti razred, pohaa istu kolu, ivi u istom gradu ili selu.
Kada je rije o potivanju drugih, dobra je vjeba da uenici navode primjere ponaanja
koje primjeuju kod drugih, a odnose se na potivanje. Korisno je pitati koja navedena
ponaanja i sami primjenjuju, a koja bi htjeli usvojiti.
Uenici koji u razredu imaju uenika sa smetnjama u razvoju puno su briniji, skloniji
su pomaganju i empatiji, boljem razumijevanju i tolerantniji su prema razliitosti. To
im je ujedno dobra vjeba za budui profesionalni i privatni ivot, kao i sprjeavanje
jednoumlja i proirenje vidika. to se uenici vie susreu s drugim ljudima i
raznovrsnijim obiajima, to je vei iskustveni dobitak, a miljenje raznovrsnije. Uz
odgajatelje i uitelje, i na roditeljima je da potiu na prihvaanje razliitosti.
Umjesto zakljuka, citat koji potie na tolerantno ponaanje:
Ako ovjek ne dri korak sa svojim suputnicima, moda je tome tako zato to on uje drugog bubnjara. Pustite
ga da koraa u skladu s glazbom koju on uje. Henry David Thoreau

http://www.istrazime.com/skolska-psihologija/kako-kod-ucenika-razvijati-toleranciju/