Materijali za 2.

kolokvij - usmeno
MNO Dr. sc. Ivana Marid

Koncept i logika poslovanja neprofitnih organizacija

- odreenje unutar sektora -ideja i polazite - makro i mikro razina - temeljne dimenzije

Zagreb, 2011.

Prikaz etiri sektora u drutvu

NEPROFITNI SEKTOR

SEKTOR OBITELJI

PROFITNI SEKTOR

JAVNI SEKTOR

Usmjerenost profitnih i neprofitnih organizacija (I.) koncept / ideja

PROFITNE ORGANIZACIJE
PROFIT (NOVAC)

vs.

NEPROFITNE ORGANIZACIJE
RESURSI (NOVAC ILI VOLONTERI)

POSLOVNA IDEJA

IDEJA ILI VIZIJA

Razlika izmeu profitnih i neprofitnih organizacija (II.) u odnosu na drutvo/trite

DRUTVO TRITE

PROFITNE ORGANIZACIJE NEPROFITNE ORGANIZACIJE

POJEDINAC

POTROA

Razlike profitnih i neprofitnih organizacija prema temeljnim dimenzijama

DIMENZIJA
POLAZITE USMJERENOST

PROFITNE
Profit Potroau

NEPROFITNE
Ope javno dobro/ sluenje javnosti Pojedincu/graaninu

KONCEPT
ARENA DJELOVANJA

Ekonomski
Trite

Socijalni
Drutvo

REZULTATI

Ekonomski/Mjerljivi/Kvantitativni

Drutveni/Nemjerljivi/Kvalitativni

KONTROLIRANJE
Mr.sc. Ivana Marid

Odreenje kontroliranja
Kontroliranje je menaderska funkcija koja se odnosi na nadgledanje aktivnosti zaposlenika, odravanje usmjerenosti organizacije prema zacrtanim ciljevima i izvravanje korekcija ako je potrebno. Kontrola je posljednja funkcija mendmenta koja usporeuje ostvareno s planiranim te integrira itav proces menadmenta

Vanost kontroliranja
Kontroliranje je vano jer podrazumijeva mjerenje i ispravljanje pojedinanog i organizacijskog djelovanja kako bi se osiguralo da dogaaji teku po planu. Potrebno je mjeriti uspjenost s obzirom na ciljeve i planove, te pokazati gdje dolazi do odstupanjima od standarda te aktivnostima korekcije ispraviti odstupanja

Nemjerljivost rezultata kod neprofitnih organizacija(opiru se mjerenju)

Pitanje mjerenja organizacijske uinkovitosti od osobitog je znaaja za neprofitne organizacije zato to su one uvjetno reeno po definicije nemjerljive (unmeasurable)

Preciznije reeno teko je mjeriti njihov uinak, odnosno postaviti mjere uspjenosti njihova djelovanja u drutvu za razliku od profitnih organizacija gdje moemo na osnovu njihovog rezultata lako odrediti njihovu organizacijsku uspjenost.

Potreba za uinkovitodu
neprofitne organizacije trebaju biti uinkovite kao i profitne organizacije, trebaju se usmjeriti ka inovacijama, produktivnosti, komunikacijama i razvoju te trebaju pomod volontera i uprave u tome
Uinkovitost moe izgledati marginalno pitanje u neprofitnom sektoru jer se on prvenstveno tie predanosti izvrenja drutvenih problema, meutim u stvarnosti je potrebno pretvoriti, brigu, vjerovanje, suosjedanje u konkretne rezultate

Menaderska kontrola
Kvalitetan sistem menaderske kontrole podrazumijeva cjelovitost i integriranost, odgovara ciljevima, ima financijski i vremenski okvir te sadri sljedede korake:

1. 2. 3. 4.

strateko planiranje priprema budeta djelovanje i mjerenje izvjetavanje i evaluacija

Ciljevi neprofitnih organizacija

Ciljevi neprofitnih organizacija tiu se drutvenog ponaanja: primjerice: poboljanja obrazovanja, spreavanja nasilja, suzbijanja alkoholizma, uporabe droga itd. Takvi ciljevi su: altruistiki, kvalitativni, dugoroni, nematerijalni, orijentirani ljudima i nenovani

Djelovanje odnosno rezultat neprofitnih organizacija

Moe biti vrednovano s obzirom na pet glavnih perspektiva koje odreuju pet razliitih sposobnosti koje n.o. treba imati: drutvenost sposobnost izgradnje i upravljanja zajednicom koja se temelji na predanosti i ispunjenju potreba graana vizija i strategija sposobnost pretvaranja vizije u dugorone strategije i kratkorone aktivnosti

Djelovanje odnosno rezultat neprofitnih organizacija

stvaranje drutvenih vrijednosti sposobnost ostvarivanja drutvenih vrijednosti, osiguravajudi rezultat visoke kvalitete upravljanje imovinom sposobnost upravljanja materijalnom i nematerijalnom imovinom ekonomska/finanancijska odrivost sposobnost preivljavanja na srednji i dugi rok

Djelovanje odnosno rezultat neprofitnih organizacija

Problematika mjerenja rezultata neprofitnih organizacija izuzetno je sloena i zahtjeva multidisciplinaran pristup. Jedan od temeljnih razloga tome lei u injenici da je to jedna od kljunih razlika izmeu profitnih i neprofitnih organizacija -neopipljivi/ teko mjerljivi rezultati Antony i Young istiu da se upravo tehnike karakteristike n.o. odnose na potekodu mjerenja rezultata i meuzavisnosti inputa i outputa.

Djelovanje odnosno rezultat neprofitnih organizacija

MJERENJE REZULTATA podrazumijeva da ciljevi budu jasno definirani, mjerljivi, metode prikupljanje podataka trebaju biti ispravne i pouzdane te je potrebno odrediti vremenske granice kako bi se podaci aurno prikupili i analizirali

Model mjerenja organizacijske uspjenosti na etiri razine:

opravdanost fondova uinkovitost aktivnosti postignude organizacijskih ciljeva zadovoljstvo svih strana interesnih sfera

Model mjerenja organizacijske uspjenosti

Model mjerenja rezultata prema Buckmaster

INPUT PROCES
PROGRAMI posvedeni ispunjenju misije Hrana Obuavanje Obrazovanje Savjetovanje mentorstvo

OUTPUT
PROIZVODI kao rezultat programske aktivnosti Poueni uenici Savjetovani Distribuirana literatura Isporueni sati usluge Sudionici dobili pomod

REZULTATI
BENEFICIJE za sudionike programa Nova znanja Nove vjetine Promjene stavova Promjena ponaanja Poboljani uvjeti Pravila i uredbe Promjena statusa

RESURSI Novac Osoblje Volonteri Objekti Oprema Zahtjevi fondera

RAZLIKE IZMEU NEPROFITNIH I PROFITNIH ORGANIZACIJA

Mr.sc. Ivana Marid

Razlike izmeu neprofitnih i profitnih organizacija

Razlike izmeu neprofitnih i profitnih organizacija proizlaze iz same sutine odnosno svrhe postojanja jednih odnosno drugih, i one su znaajne meutim s aspekta uvoenja promjena u neprofitnih i profitnih organizacija postaju sve slinije te se granice briu Upravo zato se moe govoriti o preklapanju profitnog i neprofitnog sektora

Postoje odreene slinosti ali i neke razlike, neke od njih su:

Prva razlika izmeu profitnih i neprofitnih organizacija polazi od razloga zato se odreena organizacija utemeljuje. U jednom sluaju je to profitna usmjerenost, a u drugom neto drugo, ispunjavanje odreene svrhe. Neprofitne organizacije utemeljuju se radi postignuda specifine misije, najede drutvene svrhe.

Profesionalizam
I profitne i neprofitne organizacije podjednako tee profesionalizmu, izvrsnosti i kvaliteti usluga, nastojedi da izgrade fleksibilne i dinamine organizacije. Meutim, u suvremenom poslovanju prevladava miljenje da neprofitne organizacije trebaju biti vie nalik profitnim.

Prednosti neprofitnih organizacija

Kako istiu teoretiari iz podruja menadmenta neprofitnih organizacija kljune prednosti mogu se izraziti kao: usmjerenost na misiju, organizacijska predanost i djelotvornost upravnih odbora Profitne organizacije trebale bi preuzeti ove prednosti te ih implementirati u svoju praksu

Podjela organizacija na profitne i neprofitne organizacije

Promatramo podjelu organizacija na profitne i neprofitne Uzmimajudi u obzir sljedede pokazatelje: vlasnitvo, ostvarivanje profita, podjelu profita, odgovornost menadmenta, izvore kapitala, pladanje poreza, svrhu organizacije, mjere uspjenosti i utjecaj na uspjenost.

Sljededa tablica prikazuje podjelu organizacija na profitne i neprofitne organizacije prema Marid-u (2007., str.45.)

POKAZATELJ

PROFITNE ORGANIZACIJE
Ulagai, dioniari

NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Vlasnik

Nitko, druga neprofitna organizacija, privatno lice

Moe li ostvarivati profit (dobit)

Da

Da

Moe li dijeliti profit

Da

Ne

Kome je odgovoran menadment Osnovni izvori kapitala

Dioniarima (vlasnicima)

Osnivai, rukovodeem tijelu organizacije Dravni fondovi, sponzorstva, donacije, pokloni, lanarine, prodaja usluga i roba, projekti i drugo Samo neke, ili ih uope ne plaaju Samo u izuzetnim sluajevima Ostvarenje misije i drutveno korisne usluge Nivo oporacionalizacije misije, uspjenost u ostvarenju ciljeva

Osnivake dionice, prihodi od prodaje roba i usluga, zadrana dobit i drugo

Da li plaaju porez

Da sve poreze

Da li plaaju uvozne carine

Da za sve proizvode i sirovine Ostvarenje dobiti za vlasnike Visina dobiti, povratak dobiti, povratak investicija i drugo

Koja je svrha organizacije

Koje su mjere uspjenosti poslovanja

Tko utie na uspjeh

Potroai

Suradnici, klijenti, javnost

Dilema isticanje slinosti odnosno razliitosti

postoji odreena tenzija unutar i izvan neprofitnog sektora koja se tie napetosti u odreenju da li biti slian ili razliit organizacijama iz drugih sektora slian/razliit !? postoji tenja da se bude uvaen kao vrijedan i jednak lan organizacijskog svijeta i u isto vrijeme shvaden da predstavlja/zauzima drugaiju ulogu.

Dilema
Drucker navodi da postoje odreene razlike izmeu neprofitnih i profitnih organizacija te ih promatra s aspekta okoline i smjera odakle organizacije kredu odnosno poinju Drucker istie da neprofitne organizacije uvijek zapoinju s okolinom, okruenjem, zajednicom, korisnicima, oni nisu poput biznisa koji zapoinje iznutra, sa samom organizacijom i financijskim rezultatima

Dilema
Razlike koje je Drucker uoio izmeu neprofitnih i profitnih organizacija su sljedede: organizacijski resursi temelje se na proraunu, a ne na zaradi kao kod profitnih organizacija to znai da se uspjeh mjeri tko ima vedi proraun, neprofitne organizacije ovise o brojnim interesno utjecajnim sferama to doprinosi njihovoj sloenosti dok su profitne organizacije u tom smislu manje sloene

Dilema
Biznis treba samo izabrani dio trita da bude uspjean, dok si neprofitne organizacije ne mogu dozvoliti da se otue/udalje od interesno utjecajna sfera, oni postoje da ine dobro, to znai da se njihova misija vidi kao moralno savrena, radije nego kao predmet ekonomske prednosti za raun cost/benefit

Potreba da biznis ui od neprofitnih organizacija

biznis takoer moe mnogo toga nauiti od neprofitnih organizacija: navodi Drucker one zahtijevaju jasnu misiju, paljivo popunjavanje radnih mjesta

Prednosti neprofitnih organizacija

Drucker (2005., str.42.) smatra da neprofitne organizacije imaju dva izuzetno jaka podruja: strategiju i uinkovitost organa uprave, te da brojne profitne organizacije mogu u njima pronadi uzor u njihovom nainu rukovoenja. Nadalje, on istie da biznis tek pomalo otkriva ono to su neprofitne organizacije ved dobro znaju vanost motivacije i produktivnosti kreativnih strunjaka radnika znanja.

Prednosti neprofitnih organizacija

potrebno je ostvariti dvosmjernu suradnju izmeu profitnih i neprofitnih organizacija koja de omoguditi i jednima i drugima da naue i primjenjuju ono najbolje iz prakse onih drugih

Prednosti neprofitnih organizacija

Dees, J.G. nabraja prednosti neprofitnih organizacija u odnosu na ostale organizacije na tritu: nepladanje poreza i mogudnost kapitaliziranja rada volontera, koritenje novca iz dobrotvornih izvora za pokride poetnih trokova i kapitalnih ulaganja. !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Meutim, istie da to nije dovoljno za osigurati trini uspjeh jer mnoge neprofitne organizacije nemaju potrebna specifina znanja iz menadmenta, organizacijske vjetine te kredibilitet (povjerenje) za uspjeh na tritu

Razlike izmeu profitnih i neprofitnih organizacija

Svakako jedna od vanijih razlika izmeu profitnih i neprofitnih organizacija je uinkovitost Drucker istie da se uinkovitost u biznisu mjeri kao financijski uspjeh te rezultati izraeni kroz profit, marketinko stanovite, inovacije ili novani tok lako se mogu izmjeriti i ne mogu se ignorirati

Rezultati neprofitne organizacije

Isti autor smatra da rezultati neprofitne organizacije nisu unutar organizacije ved izvan nje: zdravo dijete, student, izlijeeni alkoholiar Ponekad ne moemo odrediti uinkovitost brojkama, ved odgovorima na pitanja: Radimo li ono za to smo odreeni da radimo? Sluimo li predvienoj potrebi? Trebamo li uvoditi promjene ili napustiti taj program ili podruje djelovanja?

Razlike izmeu profitnih i neprofitnih organizacija

Druga vana razlika izmeu profitnih i neprofitnih organizacija su volonteri, zaposlenici koje ne motivira plada i promocija ved neke druge potrebe ije ispunjenje nalaze u neprofitnim organizacijama

FAKTORI OKRUENJE

SEKTORI
JAVNI SEKTOR NEPROFITNI SEKTOR PRIVATNI SEKTOR

Tijela javne vlasti

Nadzorna tijela i naruioci usluga Bezuvjetne ili ugovorene franize Trini podaci prikupljeni unutar udruenja Promjenljivi trini signali Financiranje iz prorauna i od naplate usluge Ugovoreni odnosi Interesne grupe i ugovoreni odnosi

Zavisno o ponaanju kupaca

Trite

Suradnja meu davaocima usluge

Nedostupni trini podaci Slabi trini signali

Natjecanje meu davaocima usluge

Trini podaci obino nedostupni Snaan utjecaj trita Naknade i pristojbe Zakoni i interni konsenzus Posredni politiki utjecaj

Prihodi Ogranienja Politiki utjecaj TRANSAKCIJSKI Koritenje Djelokrug drutvenog utjecaja U oima javnosti

Financiranje iz prorauna Mandati za ispunjavanje odreenih obaveza Mree kljunih ljudi i korisnika

Financiranje i koritenje od strane graana Snaan drutveni utjecaj Nemogunost promjene ideja i razvojnih procesa Graani esto imaju ovlasti vlasnika Brojni zainteresirani

Financiranje i koritenje ovisno o postignutim dogovorima Dogovori mogu ograniiti drutveni utjecaj Ideje i poslovni procesi podloni su periodinom vanjskom pregledu Vlasnitvo je ovisno o korisnicima Brojni zainteresirani

Ovisno o potronji Ograniena briga s malo drutvenog utjecaja Moe mijenjati ideje i razvojne procese Vlasnici Nekoliko zainteresiranih

Vlasnitvo

ORGANIZACIJSKI PROCESI

Promjenjivi, kompleksni

Mnotvo ciljeva

Jednostavni i dogovoreni

Ciljevi

Meusobno konfliktni

Teko odrediti prioritete

Efikasnost glavna briga Podijeljena briga oko pravednosti i efikasnosti Ovisno o ugovorom definiranim odnosima Upravljanje pod utjecajem upravljakih struktura Ovisno o osobama u upravi

Pravednost glavna briga Ovisno o interesnim grupama Upravljanje pod snanim utjecajem drave

Ogranienja upravljanja

Upravljanje neovisno od vanjskih utjecaja

Uprava zavisna o reakcijama javnosti

Uprava se postavlja zavisno o uvrijeenim pravilima Razliita oekivanja ovisno o tumaenju iz kojeg nastaje konsenzus Profesionalne norme stvaraju oekivanja

Uprava se postavlja prema svojim potrebama i bez ogranienja

Oekivanja o uinkovitosti

Neodreena, promjenljiva

Jasna i fiksna

Motivacija

Sigurnost posla

Financijska motivacija (profit)

Pribliavanje sektora
U suvremenom okruenju visoke konkurentnosti i velikih promjena profitni i neprofitni sektor se pomalo pribliavaju jedan drugome, moemo redi da se sve vie ispreplidu dolazi do svojevrsnog PREKLAPANJA SEKTORA dok s druge strane uspjene profitne organizacije usvajaju sve vie drutvenu osvijetenost i inzistiraju na drutvenoj odgovornosti

Pribliavanje sektora
Srne razlike koje ih razlikuju prema temeljnoj svrsi koja je ili fokusiranost na profit ili ispunjenje neke drutvene misije ostaju No po mnogoemu neprofitne organizacije postaju sve slinije profitno usmjerenim organizacijama -one prepoznaju potrebu primjene brojnih alata i metoda preuzetih iz biznisa kao i vanost primjene znanja iz podruja

Suradnja profitnog i neprofitnog sektora

Jedan od naina unapreenja poslovanja neprofitnih organizacija je uspostavljenje suradnje s profitnim sektorom Profitni sektor nalazi svoje interese unaprijeujudi svoj imid u drutvu angamanom oko nekih drutveno vanih pitanja te iskazujudi na taj nain drutvenu odgovornost Neprofitni nain ulazedi u razliite oblike suradnje s profitnim sektorom osigurava tako potrebne financije, ostvaruje kontakte i iri svoju mreu djelovanja te lake bre i djelotvornije osigurava ispunjenje svoje misije

Meunarodne neprofitne organizacije

Meunarodne neprofitne organizacije dijele karakteristike ostalih MNC a to je da imaju meunarodni karakter njihovi ciljevi i aktivnosti su globalne i njihovi zaposleni dolaze sa svih strana svijeta, ali za razliku od MNC imaju javni karakter, one su ili intervladine organizacije ili javno i otvoreno upravljane NGO. Meunarodne neprofitne organizacije moemo klasificirati kao: intergovermental (IGOs) i nevladine (NGOs)

Posebna pitanja meunarodnog menadmenta tiu se sljededih podruja:

kulturolokih razlika jezika komunikacija/ isporuka proizvoda-usluge financija tehnologije

6. POSEBNE TEME IZ MENADMENTA

NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
6.1. Financiranje 6.2. Marketing 6.3. Etika

6.1.FINANCIRANJE- FUND RAISING

Fund raising jest pojam koji odreuje prikupljanje sredstava koje slui za financiranje djelatnosti neprofitnih organizacija i oblikovanja fondova Ovsenik, Ambro (1999.) definira fund raising kao marketinki pristup oblikovanju fondova i prikupljanje sredstava

ODREENJE POJMA - PRIKUPLJANJE SREDSTAVA FINANCIRANJE

Prikupljanje sredstava - fund raising (Smith i Bucklin 2000.) odreuju kao umjetnost i znanost, dok se umjetnost tie razvijanja i njegovanje odnosa s ljudima; znanost podrazumijeva koritenje podataka, istraivanja i testiranja modela te prikupljanje sredstava za postignude ciljeva organizacije.

PRIMARNA ZADADA PRIKUPLJANJE SREDSTAVA

Da bi poduzede osiguralo uspjeh i odrivost temeljna zadada neprofitnih organizacija jest prikupiti sredstva. Prva briga prikupljanja sredstva jest uspostaviti odnose sa pojedincima (Smith, Bucklin 2000., str.97.) pri emu prikupljanje sredstva mora imati svrhu, tj. odreenu i kvantificiranu potrebu. Na taj nain odgovaramo na pitanje zato prikupljamo sredstva.

Jo o financiranju
Fundraising odnosno aktivnosti fundraising-a moemo promatrati kao malo poduzede odnosno biznis koji da bi uspjeno prikupljao sredstava za neprofitna organizacije (poput kola, bolnica, knjinica, fakulteta ) treba razviti detaljan poslovni plan. Takav poslovni plan trebao bi prema miljenju (Simon-a 1997.) sadravati: generiranje fundraising ideja, utvrivanje vremenskog okvira, reduciranje poetnih trokova, planiranje, delegiranje zadataka

Usporedba biznisa i neprofitnih organizacija po pitanju financiranja

Drucker navodi da su neprofitne organizacije vie svjesne potrebe i vanosti novca od biznisa one vedinu vremena provode brinudi se oko novca zato to ga teko pribavljaju i zato to ga uvijek imaju manje nego to ga trebaju Ipak, one ne temelje svoju strategiju oko novca, niti je on centar njihovih planova kao to je to u biznisu

Strategija stvaranja fondova podrazumijeva kako navode sljedede aktivnosti:

prikupljanje sredstava razvijanje prijateljskih odnosa s poslovnim partnerima izgradnju partnerskih mrea irenje poslanstva organizacije ukljuivanje korisnika usluga u ostvarivanje poslanstva organizacije

Problemi u odnosu na donatore i sponzore

kljuni problem u menadmentu neprofitnih organizacija jest u nainu na koji donatori donose svoje odluke.Problem s neprofitnim menadmentom sastoji se u neuspjehu organizacija da poveu financijsku podrku sa izvrenjem. ono to sponzori i donatori esto podravaju jest karizma, oni esto mijeaju vodstvo sa menadmentom. donatori oekuju povrat svega onog to su uloili, a neprofitne organizacije koje imaju jasnu viziju imaju vede anse

Problemi u odnosu na donatore i sponzore

Pretvori donatore u one koji doprinose znai da trebaju vie financijskih sredstva, oni koji daju trebaju se vie osjedati kao sudionici Drucker je smatrao da neprofitne organizacije igraju kljunu ulogu u davanju smisla modernom drutvu, meutim uoava da postoje znakovi da mnoge n.o. se sve vie usmjeravaju na njihov financijski uspjeh nego na sluenje drugima

6.2.MARKETING
Definiranje: marketinga kao analize, planiranje, implementacije i kontrole paljivo formuliranih programa dizajniranih u svrhu razmjene vrijednosti na organizacijskim tritima, a u svrhu ostvarivanja organizacijskih ciljeva

Neprofitne organizacije i marketing

Neprofitne organizacije prihvadaju poslovnu praksu i aktivno pristupaju marketinkom promiljanju i djelovanju jer razumiju vanost poznavanja potreba trita i potroaa/klijenata u smislu ostvarivanja misije organizacije i postizanja uinkovitosti.

KORACI MARKETINKOG PROCESA:

1. Identificiranje trita i njegovih potreba 2. Ispitivanje okoline (vanjske i unutarnje) 3. Pisani marketinki plan 4. Stvaranje marketing budeta 5. Vrednovanje

Elementi marketing mix-a:

PROGRAM - program ili usluga koja se nudi PROMOCIJA programa ili usluge CIJENA- koliko kota sudjelovanje LOKACIJA -gdje su program ili usluga dostupni

Pitanja koja neprofitna organizacija treba postaviti kada izlazi na trite:

Kome elim sluiti? Koje su njihove potrebe Moemo li osigurati kvalitetnu uslugu uz trokovnu efikasnost? Pogoduju li vanjski uvjeti naim uslugama? Koji su najbolji naini da trite koristi nae usluge? Da li su korisnici naih usluga zadovoljni? Kako unaprijediti stvari?

KLJUNE GRUPE POTROAA

Volonteri, individualni donatori, korporacijski donatori, dobrotvorni trustovi Primaoci usluga, posjetioci, auditorij, sponzori poduzeda, osnivaka tijela

Pacijenti, posjetitelji, opdi strunjaci, osiguravajuda drutva, vladini povjerenici

Studenti, alumni, industrija, istraiva i lokalna zajednica, tijela lokalne i dravne uprave

S aspekta to marketing moe ponuditi neprofitnim organizacijama -to marketing mora uzeti u obzir kada zalazi u sferu neprofitnog sektora:

brojni klijenti nefinancijski ciljevi usluge i ponaanje radije nego roba javno netrini pritisak tenzija izmeu misije i zadovoljstva potroaa

Posebne teme
3. Etika Posebna pitanja (Organizacijska kultura i izvrsnost)

Odgovornost neprofitnih organizacija i povjerenje javnosti

Odgovorno ponaanje neprofitnih organizacija donosi

povjerenje javnosti, ali isto tako i povjerenje glasaa i donatora. Razvijanje mehanizama odgovornosti vano je za uinkovitost neprofitnih organizacija jer se radi o podruju koje se bavi drutvenim interesom, javnim dobrom i sluenje javnosti. Sloenost upravljanja neprofitnim organizacijama proizlazi iz sloenosti interesno-utjecajnih grupa i zato je iznimno vano odgovorno ponaanje neprofitnih organizacija i izgraivanje povjerenja prema svim interesno-utjecajnim grupama

Sloenost neprofitnih organizacija

Sloenost upravljanja neprofitnim organizacijama proizlazi iz sloenosti interesno-utjecajnih grupa i zato je iznimno vano odgovorno ponaanje neprofitnih organizacija i izgraivanje povjerenja prema svim interesno-utjecajnim grupama

Odreenje etike
to je etika? Etika odreuje opde moralne standarde koji se tiu pitanja pravde, istine, poimanja dobra i zla. Etika u kontekstu poslovnog okruenja i menadmenta neprofitnih organizacija odreena je pojmovima poslovne etike i menaderske etike.

Odreenje pojma poslovne etike i nedaderske etike

Poslovna etika odnosi se na primjenu etikih naela u poslovnim odnosima i aktivnostima. Poslovna etika odreuje to je u poslovanju dobro, tj. etino, to je loe odnosno neetino; to je pravedno, a to nepravedno Menaderske etika su temeljne vrijednosti i pravila koja menaderi koriste pri donoenju odluka i valoriziranju odluka

irih efekata tih

Etiko ponaanje i odgovornost

Potreba za etikim ponaanjem i odgovornodu u poslovnom okruenju Zato svaka organizacija pa tako i neprofitna treba provoditi naela poslovne etike i uspostaviti etiki kodeks Etikog ponaanje i odgovornost pretpostavlja odnos prema zaposlenima, klijentima, potroaima, dobavljaima, konkurentima i iroj drutvenoj zajednici).

Postavljanje etikih standarda

Uprava neprofitne organizacije treba uspostaviti visoke profesionalne i etike standarde koji omogudavaju upravljanje aktivnostima unutar i izvan organizacije,

Uspostavljeni etiki standardi trebaju regulirati razliita etika pitanja poput: povjerljivosti i konflikta interesa.

Poeljne etike kvalitete neprofitnih organizacija

Neprofitne organizacije su vani agenti promjena koje ne djeluju radi novaca ved radi odreene svrhe Poeljne etike kvalitete neprofitnih organizacija kako ih odreuje javnost su: INTEGRITET OTVORENOST ODGOVORNOST USLUNOST MILOSRE odnosi se posebno na filantropiju (ovise o podupiranju dobroinitelja)

ORGANIZACIJSKA KULTURA
Podruje motivacije, pradenja radne uspjenosti, grupne dinamike zaokuplja sve vedu panju suvremenih teoretiara Sve se veda panja pridaju znaenju ljudi i njihovim kompetencijama, predanosti i motiviranosti Upravo ljudi se smatraju da kljunim faktorom organizacijske uspjenosti te sve vedi broj znanstvenih studija bavi izuavanjem ponaanja zaposlenih i istraivanjem imbenika-faktora koji doprinose njihovoj radnoj uspjenosti

Odreenje organizacijske kulture

Organizacijska kultura spada u takozvane meke varijable i tie se organizacijskog ponaanja Kultura jest skup kljunih vrijednosti, vjerovanja i normi koje lanovi drutva ili neke organizacije dijele Kultura je temeljni nain dijeljenja miljenja, vrijednosti i vjerovanja to vodi zaposlene kod organizacijskog djelovanja i razmiljanja spram problema i prilika ona upuduje ljude kako da se ponaaju i to moraju initi

Vanost organizacijske kulture za neprofitne organizacije

Za neprofitne organizacije je od osobite vanosti organizacijska kultura zato to ona proizlaze iz temeljnih vrijednosti organizacije koje su odreene postavljenom misijom odnosno svrhom organizacije. Iz tog razloga ponekad se za neprofitne organizacije koristi izraz organizacija utemeljenih na vrijednostima.

Koraci koje je potrebno provesti za izgradnju Organizacije temeljene na vrijednostima:

su stvaranje i odreivanje vrijednosti koje vrijednosti trebamo usvojiti da ispunimo nau viziju? komuniciranje na svrhovit nain na temelju odreenih vrijednosti sa svim stranam to ukljuuje zaposlene, prodavae, partnere, podugovarae, itd. izvrititi odozgo prema dolje svih politika, procedura, prodajnih praksa i pisanih materijala nastaviti postavljati pitanja gdje smo pogrijeili odnosno propustili ispuniti obedanja koja se tiu vrijednosti

Tenja za izvrsnodu
Jedno od bitnih obiljeja suvremenog poslovanja jest tenja za izvrsnodu Izgradnja proizvoda i programa visoke kvalitete, kvaliteta organizacije, ljudskih potencijala postaju temeljni zahtjevi koji se postavlja pred menadment. Tenja za izvrsnodu u neprofitnim organizacijama moe biti poticaj ostalim organizacijama da slijede primjere koji potiu kvalitetu i donose pozitivne rezultate.

Primjer radnici znanja

Neprofitne organizacije ved dobro znaju vanost motivacije i produktivnosti kreativnih strunjaka radnika znanja Izgradnja organizacija koje se temelju na znanju poiva na potrebi prepoznavanja znanja i strunjaka-profesionalaca kao kljunih nositelja napretka odnosno kreativnosti i inovacija Neprofitne organizacije prodaju uslugu te se usluge velikim dijelom temelje na novim znanjima

to ini izvrsnost u neprofitnim organizacijama

Izvrsne neprofitne organizacije dijele zajedniku viziju: Zaposlenici se odgajaju da postiu svoje maksimalne potencijale Postoji usmjerenost na treniranje osoblja Organizacija se usmjerava na bududnost Prakticira se i ohrabruje konstruktivna samokritinost Svi zaposleni razumiju da se organizacija na jedinstvenoj misiji initi pravu stvar postaje standard u organizaciji Organizacija ostaje orijentirana na misiju Postoji jasna financijska odgovornost Uspjeh se slavi

Neprofitne organizacije su prethodnici uedih organizacija

1. One su predvodnici uedih organizacija koje mogu odreivati ekonomske aktivnosti u bududnosti 2. Nositelji su inovacija koji mogu izgraditi drutvo dok osiguravaju vrijedne usluge i unapreuju inovacije

Odreenje javnog sektora

javna dobra javne usluge Javni sektor javni menadment

 Javna dobra su ona dobra koja nam suvremena i moderna drava stavlja na raspolaganje putem mehanizma javnog sektora.
Javna dobra se javljaju iz razloga to trite nije u mogudnosti osigurati njihovu racionalnu ponudu zbog same naravi javnih dobara.

 Javna dobra (engl. public goods, njem.

ffentliche Gter, Kollektivgter, fr. bien

public) su dobra ili usluge to ih bez djelatnosti

drave trite samo po sebi ne bi osiguravalo

ili bi ih prualo u nedovoljnoj mjeri.

Karakteristike javnih dobara

NEISKLJUIVOST Koritenje javnog dobra u odreenom trenutku od strane odreene osobe ne iskljuuje mogudnost koritenja tog dobra od drugih osoba NEISCRPNOST Ako eko javno dobro koristi vie osoba u isto vrijeme to ne znai da demo to dobro iscrpiti (npr. stajanjem puno ljudi ispod svjetiljke na ulici nede iscrpiti svjetiljku niti de nekoga od ljudi iskljuiti od tog dobra) NEDJELJIVOST Javno dobro se ne moe podijeliti (npr. ne moemo podijeliti svjetionik ili policajca)

Osnovna svojstva javnih dobara:

moe ih se koristiti, troiti ili uivati rastudi broj ljudi a da se koliina dostupna drugima ne smanjuje, npr. obrana, preventivna medicina, ulina rasvjeta, svjetionici; dostupna su svakome na odreenom podruju bez obzira na to da li je i koliko platio ili nije; ne mogu se uskratiti onima koji nisu platili i stoga se moraju financirati iz sredstava osiguranih zajednikim sporazumom to ga podrava zakon.

 Mnoga dobra i usluge javni su tek u odreenoj mjeri (tj. ne mogu se ograniiti na ljude koji pladaju trinu cijenu), a samo neka dobra i usluge su potpuno javni. Dobra ili usluge to se na tritu nude uz protunaknadu esto pruaju besplatne koristi tredim stranama.

Javne usluge
Javne usluge mogue je definirati kao

usluge koje se organiziraju za dobrobit

cjelokupnoga drutva, odnosno, kao dobra

ija uporaba stvara zajedniku korist.

 Javne usluge ne znae nuno usluge koje prua javni sektor, ved su to funkcije koje se naelno smatraju odgovornodu drave. Tako je i osnovno obrazovanje, iako se opdenito smatra odgovornodu drave, usluga koju mogu pruati i nedravne ustanove, primjerice, privatne kole.

Javni sektor
Javni sektor je dio ekonomskog i administrativnog ivota koji se bavi isporukom roba i usluga za dravnu upravu, lokalnu ili regionalnu samoupravu. Slui zadovoljenju javnih potreba stanovnitva odreene drave i nije orijentiran na profit. U javnom sektoru proraun je osnovni instrument financiranja javnih izdataka od opdeg i zajednikog interesa za stanovnike jedne zemlje.

Procjena uinkovitosti javnog sektora

Potrebno je odgovoriti na sljededa pitanja : Jesu li usluge usmjerene na korisnike ? Jesu li ustanove javnog sektora oblikovane na nain da pruaju bolje usluge u bududnosti ? Je li rukovoenje uspjeno ? Jesu li izvori iskoriteni na nain da daju najbolju vrijednost za novac ?

 U vedini zemalja kao sredstvo vrednovanja kvalitete i uinkovitosti javnog sektora definiraju se pokazatelji uspjenosti koji se u osnovi definiraju kao indeksi kojima se mjere i vrednuju podaci o funkcionalnosti i kvaliteti davatelja usluga i samog javnog sektora . pokazatelji uspjenosti su korisni i vanjskim i unutarnji korisnicima jer je to jedini pouzdani nain razlikovanja uspjeha od neuspjeha . Ako uspjean rezultat ne moe biti definiran ,ustanove ga ne mogu nagraditi ,ali niti nauiti iz neuspjeha.

Privatni sektor (Trite)

Civilno drutvo

Javni sektor (Drava)

Graanski sektor

Javni menadment
Naglasak je na izboru, natjecanju, transparentnosti i jakom naglasku na motivaciji zaposlenih u javnom sektoru.

OSNOVNI PRINCIPI JAVNOG MENADMENTA

pustite menadere da upravljaju menadment na osnovu rezultata

kreiranje budeta prema rezultatima

ugovori o performansama decentralizacija kadrovskog sistema