ESEJI ODNOSI S JAVNOU I KOROPORATIVNO KOMUNICIRANJE 1. Nedostaci i prednosti firme za OsJ?

Nedostaci firme za odnose s javnou su to uprkos uspjenoj saradnji izmeu firme i klijenta nije uvijek sve kako treba a to se ogleda u slijedeem: povrno shvatanje jedinstvenih problema klijenta, ne posveuju se u potpunosti jednom klijentu, potreba za duim straivanjem, nezadovoljstvo internog osoblja, potreba za ozbiljnim usmjeravanjem od strane glavnog rukovodstva, potreba za potpunom informisanou i povjerenjem, trokovi. Prednosti firme za odnose s javnou su to pruaju: objektivnost, razliite vjetine i strunost, irok izbor resursa, kancelarije irom zemlje, rjeavanje specijalnih problema i kredibilitet. 2. Razlika novinarstva i OsJ? Opseg Odnosi s javnou sadre mnoge komponente od savjetovanja do upravljanja problemima i specijalnim dogaajima, a novinarsko pisanje i odnosi s medijima mada su znaajni predstavljaju samo dva takva elementa . Ciljevi Novinari prikupljaju i biraju informacije prvenstveno zbog obavjetavanja i informisanja javnosti dok osobe za odnose s javnou isto tako prikuplja informacije radi informisanja javnosti, ali s razliitim ciljem. Aktivnost komunikacije je samo sredstvo za ostvarenje cilja. Cilj je promjena stavova i ponaanja ljudi u svrhu ostvarenja ciljeva i namjera organizacije. Publika Novinari prvenstveno piu za masovnu publiku,a ljudi koji se bave odnosima s javnou paljivo segmentiraju publiku prema razliitim demografskim i psiholokim karakteristikama, te se tako omoguava da se poruke prilagode potrebama, problemima i interesovanjima publike radi postizanja maksimalnog uinka. Kanali Neina novinara obraa se publici kroz jedan kanal medij koji objavljuje ili emituje njihov rad, a ljudi koji se bave odnosima s javnou koriste itav niz kanala kojima stiu do prethodno definisane publike. Ti kanali mogu biti kombinacija masovnih medija : novine, asopisi, radio i televizija itd. 3. Nesuglasice oglasavanja i pr-a? Oglaavanje podrazumijeva plaeno mjesto i vrijeme emitovanja. Organizacije i pojedinci po pravilu sklapaju ugovor sa odjeljenjem za oglaavanje neke medijske kue o zakupu cijele strane za reklamni oglas ili emitovanje jednominutnog reklamnog spota. Organizacija pie propagandnu poruku, odluuje o vrsti i grafikom izgledu, kontrolie gdje i kada e se objaviti. Razlike izmeu aktivnosti odnosa s javnou i oglaavanja ukljuuju slijedee : Oglaavanje funkcionie skoro iskljuivo u sredstvima masovnih medija, dok odnosi s javnou koriste itav niz komunikacionih sredstava : broure, govore, saoptenja za javnost, lanke u novinama itd. Oglaavanje je usmjereno na spoljanju publiku prvenstveno na potroae robe i usluga, dok odnosi s javnou svoju poruku prezentuju specijalnoj spoljanjoj publici (akcionarima, prodavcima, ekolokim grupama ) i unutranjoj publici (zaposlenima). Oglaavanje se odmah prepoznaje kao specijalizovana f-ja komunikacije, a odnosi s javnou su iri po opsegu, bave se politikom i poslovanjem itave organizacije . Oglaavanje se u odnosima s javnou esto koristi kao sredstvo komunikacije, a aktivnost odnosa s javnou je esto u funkciji podrke reklamnim kampanjama. Funkcija oglaavanja je da proda robu i usluge a odnosa s javnou je da stvori ambijent u kom e organizacija biti uspjena. Osnovni nedostatak oglaavanja je njegova cijena. 4. Nesuglasice izmedju OsJ i marketinga? Njihove funkcije se preklapaju npr.zbog toga to se i odnosi s javnou i marketing bave odnosima organizacije i koriste slina sredstva komunikacije da dopru do javnosti. Krajnji cilj im je obezbjeivanje uspjenosti i ekonomskog opstanka organizacije. Meutim, oni ovom zadatku pristupaju iz nekoliko razliitih perspektiva. Odnosi s javnou bave se izgradnjom odnosa i stvaranjem dobre reputacije organizacije a marketing se bavi potroaima i prodajom proizvoda i usluga. Glavna svrha marketinga jeste zaraivanje novca organizaciji putem poveanja nagiba krive tranje, a glavna svrha odnosa s javnou je uteda novca organizaciji kroz izgradnju odnosa s grupama javnosti koje ograniavaju ili poveavaju sposobnost organizacije da ostvari svoju misiju. Strunjaci za marketing i oglaavanje koriste izraze : ciljno trite, potroai i klijenti. Strunjaci za odnose s javnou govore o : grupama javnosti, publikama i stakeholderima. Ove grupe mogu da budu bilo koja javnost na koju utie organizacija ili koja na organizaciju vri uticaj. Odnosi s javnou lieni su ubjeivanja, njihov idealni cilj

je stvaranje uzajamnog razumijevanja i saradnje kroz dvosmjerni dijalog. Marketing je po definiciji ubjeivaki u svojoj namjeri i svrsi a to je prodaja proizvoda i usluga.

5. Kako odnosi s javnou podravaju marketing? Kad se odnosi s javnou koriste za direktnu podrku marketinkim ciljevima organizacije, nazivaju se marketinkim komunikacijama, a drugi izraz jeste marketinki odnosi s javnou.
6.

Ubjeivacki govor tehnike? Ubjeivaki govor uspjeni govornici (prodajno osoblje) koriste nekoliko tehnika ubjeivanja : Da-da. Poinje s onim s ime se publika slae i razvija se obrazac potvrdnog odgovaranja. Ponuditi strukturisan izbor ponudite izbore koji prisiljavaju publiku da bira izmeu a i b. Teite djeliminoj posveenosti trudite se da od primaoca steknete posveenost u nekom postupku. Traite vie/zadovoljite se manjim rukovodstvu predoite kompletqan program odnosa s javnou ali budite spremni na kompromis izostavljanjem odreenih njegovih dijelova.

U zavisnosti od publike ubjeivaki govor moe da bude jednostran ili moe da sagledava vie strana istog pitanja. Navoenjem svih strana u raspravi govornik postie 3 cilja : Prvo,smatra se objektivnim,a time istie kredibilnost pa je publika manje sumnjiava u pogledu njegovih motiva. Drugo, govornik tretira publiku kao zrele,inteligentne odrasle ljude. Trea, predoavanje kontraargumenata omoguava govorniku da kontrolie njihovo strukturiranje. Na taj nain se destimuliu oponenti koji e moda govorniku rei ''ali niste uzeli u obzir''. Kod panel diskusija i debata javljaju se drugi problemi. Posljednja osoba koja uzme rije u diskusiji vjerovatno ima najvie efekta na promjenu stavova publike ili e je publika barem najdue pamtiti. Ali dokazano je i da prvi govornik postavlja standarde i ton dalje diskusije. Pozicija prvog ili poslj. govornika bolja je nego pozicija izmeu nekoliko govornika. 7. 8. Proces upravljanja? Teorije o uticaju masovnih medija?

Teorija utvrivanja dnevnog reda. Medijski sadraj odreuje dnevni red javne rasprave. Ljudi obino govore o onome to vide ili uju na vijestima ili proitaju u naslovnim stranama novina. Svojim izborom naslova u medijima govore ljudima o emu da razmiljaju ali ne nuno i ta da misle. Sa stanovita odnosa s javnou samo stavljanje nekog pitanja na dnevni red predstavlja dostignue koje organizaciju pribliava ostvarenju ciljeva. Teorija zavisnosti od medija. Masovni mediji mogu da imaju umjereni ili ak moan uticaj na formiranje javnog mnijenja ili stavova. Kad ljudi ne raspolau prethodnim informacijama ili kad nemaju izgraen stav po nekom pitanju, masovni mediji tada imaju vanu ulogu da govore ljudima ta da misle. Uticaj masovnih medija poveava se kad ljudi nisu u stanju da provjere informacije kroz sopstveno iskustvo i znanje. Oni u velikoj mjeri zavise od medija u pogledu informacija. Ukoliko te informacije potiu od zvaninog portparola organizacije, to je prilika za strunjake za odnose s javnou da oblikuju ton i sadraj prie. Teorija oblikovanja. Oblikovanje se vezuje za novinare i nain na koji oni biraju odreene injenice, teme obradu, pa ak i rijei, da bi oblikovali priu. Veina strunjaka za odnose s javnou rijetko e oblikovati pitanja koja se tiu meunarodnih sukoba, ali primjenjuje strategije oblikovanja ili pozicioniranja na veliki broj proizvoda i usluga. Npr. Kad je firma Edelman vorldvajd razmatrala strategiju za lansiranje Eplovog kompjutera iMak na trite, jedna od snanih tema (naina oblikovanja) bila je da se Epl vraa na put prosperiteta nakon nekoliko godina velikih gubitaka. Tako oblikovanje podstie povjerenje potroaa. Teorija kultivisanja. Sadraj vijesti na masovnim medijima istraivai komunikacija esto nazivaju ''posrednom realnou'' jer se dogaaji prepakuju tako da budu jezgrovitiji, loginiji i zanimljivi za itaoca ili gledaoca. Ta posredna realnost, ukoliko se esto ponavlja, moe da utie na vjerovanja pa ak i na ponaanje. Npr. stalno nasilje na televiziji na kraju kultivie gledaoce da je zloin sveprisutan,pa su stoga strahovi u vezi s nasiljem u bliskoj okolini kod ljudi postali pretjerani. 9. Etika ubjedivanja i 5 pravila kojih se trab drzati?

10. Izgovori djelatnika odnosa s javnoscu zasto ne koriste planiranje?

11. Slusanje kao proces istrazivanja?

12. Integrisani pristup? Mada su postojee razlike izmeu oblasti oglaavanja, marketinga i odnosa s javnou dobro definisane, sve vie jaa svijest da se ciljevi organizacije najbolje ostvaruju integrisanim pristupom, to je doprinijelo stvaranju izraza poput integrisanih marketinkih komunikacija, konvergentnih komunikacija i integrisanih komunikacija. Nekoliko faktora doprinijelo je tenji za integrisanim pristupom. Jedan od njih je smanjenje obima i restrukturiranje organizacija. Drugo, budet organizacija namijenjen marketingu i komunikaciji je sve manji. Tree, postoji svijest o tome da na marketing proizvoda i usluga mogu da utiu pitanja javne i drutvene politike, kao npr.zakoni o zatiti ivotne sredine utiu na pakovanje i sadraj proizvoda. Uticaj takvih faktora naveo je mnoge strunjake da vjeruju u to da je organizacijama bolje da integriu odnose s javnou i javne poslove u cjelovit marketinki pristup. etvrto, sve vie se razvija marketing odnosa. Koncept integracije dakle predstavlja shvatanje da komunikacije organizacije moraju biti konzistentne, i sam koncept je manje kontroverzan u odnosu na njegovu primjenu. U mnogim organizacijama marketing je najvaniji. Hronoloki pomatrano, odnosi s javnou su funkcionisali kao podrka marketingu s naglaskom na tehnike umjesto na strategiju. Ova uloga esto podrazumijeva stvaranje publiciteta za proizvod, planiranje promocija i organizovanje intervjua s medijima na izlobi. Problemi nastaju kad i agencije za oglaavanje pokuaju da realizuju integrisane programe. Mnogi strunjaci za odnose s javnou iskazuju oprez prema integrisanim komunikacijama. Smatraju ih skrivenim pokuajem strunjaka za marketing ili oglaavanje da svedu znaaj odnosa s javnou na f-ju publiciteta proizvoda. Tako mnogi strunjaci za odnose s javnou radije ostaju u posebnim odjeljenjima i koordiniraju ostalim funkcijama kao to su oglaavanje, direktna pota i marketing, ali ih ne integriu.
13. Formalne metode istrazivanja i nakih sedam vragova za poboljsanje kredibiliteta poruke? Formalnim metodama se prikupljaju podaci iz znanstveno reprezentativnih uzoraka. Formalne metode pomau odgovoriti na pitanja na koja je jednostavno nemogue odgovoriti pomou neformalnih pristupa. Opasno je ako istraivai postanu vie zaokupljeni metodama koje koriste nego svrhom same studije. Formalne metode su korisne samo ako su pitanja i ciljevi istraivanja jasno odreeni prije odabira dizajna istraivanja. 14. ta je propaganda, koje njene elemente koristi PR, u kojoj se konotaciji spominje? Propaganda nijedno izlaganje o ubjeivanju nije potpuno ako se ne spomene propaganda i tehnike koje propaganda koristi. Poruke oglaavanja i odnosa s javnou u komercijalne svrhe, zaista koriste nekoliko tehnika koje se uobiajeno vezuju za propagandu : Obini ljudi ovaj pristup esto koriste pojedinci da bi pokazali svoje skromne poetke i empatiju s prosjenim graaninom. Politiki kandidati naroito vole da govore o svojim skromnim poecima. Svjedoenje ovo sredstvo se esto koristi za postizanje kredibilnosti. uveni ekspert,popularna linost ili prosjeni graann prua svjedoenje o vrijednosti proizvoda ili mudrosti donoenja odluke. Prikljuenje grupe dirketna tvrdnja da svi ele reklamirati proizvod ili da neka ideja ima iroku podrku. Skrivanje injenica izbor injenica i podataka kojima se potkrepljuje samo jedna strana pitanja, dok se drugaprikriva. Transfer tehnika povezivanja osobe,proizv. ili organ. s neim to ima visok status,vidljivost i kredibilnost. Generalizacije tehnika povezivanja nekog pitanja,proizvoda ili ideje s pozitivnim pojmovima kao to su sloboda,pravda,demokratija i ameriki nain ivota 15. Sedam gresaka pri definisanju krize? Oklijevanje- javnost je tumai kao zbunjenost, beutnost, nesposobnost i nepripremljenost Smetenost- javnost je tumai kao nepotenje i neosjetljivost Odmazda- pojaava napetost i podjaruje emocije umjesto da ih ublai Izmotavanje ili vrdanje- stvara najvei problem, budui da nita ne moe zamijeniti istinu

Propovijedanje- uzrokuje ranjivost, jer je rije o bahatom pristupu bez stvarnog tretiranja aktueln. problema Konfrontacija- prua drugima pregled nad krizom, daje im platformu i materijal za daljnje reakcije Parnienje- jami jo vei uvid i moe eliminirati razumnija rjeenja. ta je pr prvobitno znacilo? Koje osobine treba imati prakticar odnosa s javnoscu? Evropsko shvatanje odnosa s javnoscu (elementi koje je naveo profesor Nesman)?

16. 17. 18.

19. PR kao proces? 20. Ankete? Upitnici koji se alju potom i osobni intervijui dva su glavna pristupa u anketnom istraivanju. Njihova prikladnost zavisi od postupaka odabira uzoraka, pitanjima koja se postavljaju i nainu na koji se postavljaju. Upitnici poslani potom imaju slijedee prednosti: tedi se na vremenu i novcu, isitanici mogu odgovoriti na pitanja onda kad oni to ele, vei je stepen anonimnosti, tekst je standardiziran, ispitiva nije pristran, mogue je doprijeti do ispitanika do kojih nije lako doi osobno, ispitanici imaju vremena prikupiti informacije potrebne za ispunjavanje upitnika. Najvei nedostatak anketa je to to istraivai nemaju kontrolu nad time ko ispunjava upitnike, te je odziv po pravilu lo. Ostali nedostaci su slijedei: istraiva nema kontrolu nad uslovima u kojima se ispunjavaju upitnici, ne moe se sa sigurnou znati je li upitnik ispunila osoba kojoj je on bio namijenjen, ne postoji mogunost da ispitaniku pojasni pitanje ako ga on ne razumije, postoje problemi sa sastavljanjem i odravanjem liste ispitanika. Kad je rije o osobnim intervijuima, istraivai imaju veu kontrolu nad uzorcima, ali trokovi takve kontole su visoki. S druge strane, telefonski intervijui predstavljaju brz i relativno jeftin nain provedbe istraivanja, a ispitanici istovremeno imaju vei stepen anonimnosti. Osobni intervijui moda predstavljaju najfleksibilniju i najtemeljitiju metodu, ali su i trokovi visoki. Ove studije imaju slijedee prednosti: visoka stopa odaziva, vea fleksibilnost u komunikaciji sa ispitanicima, vea kontrola nad uslovima u kojima se postavljaju pitanja, vea kontrola nad redom i potpunou ispitivanja, promatranje i biljeenje reakcija koje upitnik ne pokriva. Ostali nedostaci su: dovoenje ispitanika u neugodan poloaj, uskraivanje anonimnosti ispitanicima, nemogunost pristupa odabranim osobama i negativne reakcije ispitanika zbog zloupotrebe anketa. Pojedinane ankete se obino provode na uzorcima koji predstavljju presjek populacije ili javnosti. Formalne istraivake metode temelje se na znanstvenim pravilima, koriste reprezentativne uzorke i druge sistemske postupke promatranja, mjerenja i analize podataka. Istraivanje iziskuje uenje i praksu. Rezultati istraivanja (zajedno sa iskustvom i prosudbom) slue za definisanje priblema u odnosima s javnou i kreiranje programa za rjeavanje tih porblema. Istraivanje ne prua samo informacije nune za razumijevanje problema, ono je ujedno i baza za promatranje i procjenu uinkovitosti programa. Djelatnici za odnose s javnou znaju da istraivanje zapoinje, nadzire i zakljuuje proces rjeavanja problema. To je komponenta koja odnose s javnou ini funkcijom upravljanja, ba kao i upravljanom funkcijom. 21. Definicije PR? 22. Pisanja scenarija? Pisanje scenarija za planiranje Pisanje scenarija za planiranje je vjetina predvianja i opisivanja itavog raspona moguih buduih stanja. Scenariji su prikaz budunosti za potrebe planiranja, a temelje se na podacima vremenskih serija ili proreza u odreenom trenutku. Scenariji su u poetku bili vie kvalitativne nego kvantitativne prirode. Cilj je pomoi klijentima da predvide vie od jednog budueg stanja i stvore planove za dogaaje u kojima se ne mogu osloniti na ranija iskustva. Futuristi se obino slau da je broj korisnih scenarija dva do etiri, no da je idealno imati tri. Iako nazivi variraju, scenariji se obino odnose na budua stanja visoke, niske ili srednje vjerovatnosti, s tim da se ovima posljednjima esto pripisuje najvea ansa ostvarenja. Scenarije je opasno nazivati vjerojatnima ili najvjerovatnijima zato to onda planeri programa esto razvijaju strategiju za to jedno budue stanje, ime dovode u pitanje svrhu razrade niza scenarija. Svrha scenarija je opisivanje

moguih buduih stanja kako bi planovi za nepredvieno obuhvatili veliki raspon mogunosti. to je vea budua neizvjesnost, vea je i potreba za planiranjem scenarija.

23. Osnivanje informacionog centra-3vazne stvari? Kad izbije kriza, odjednom izie na vidjelo da su neki vani aspekti operacije bili zanemareni i da im valja brzo posvetiti panju. Jedna takva slaba taka je dostupnost informacija. Kod planiranja informacijskog centra na umu valja imati tri vane stvari. Prvo, centar mora biti priznat za ono to on jeste mjesto gdje se informacije izravno prenose od institucije do njenih javnosti. Dakle, nije rije o novinarskom poslu. Novinarski centri i centri za javno informisanje moraju biti usko koordinirani, no tamo gdje organizacija to moe priutiti oni moraju biti odvojena tijela, od kojih svako obavlja vlastitu specifinu funkciju. Drugo, centar bi morao imati dva dijela. Centri za suzbijanje glasina gotovo se iskljuivo vezuju uz telefonske operacije. Naravno, treba postojati sluba za odgovore na upite ili informacijski centar. Tako jedna skupina izravno komunicira s javnostima, sluajui pitanja i odgovarajui na njih. Ako ta skupina ne raspolae informacijama, ona obeava da e ih osigurati u odreenom vremenskom roku. Druga skupina je koordinacijski ured: kontaktna taka izmeu informacijskog centra te osoblja i ureda organizacije. Koordinacijski ured bi trebao biti sastavljen od kvalificiranih ljudi koji mogu razgovarati o politici ili voditi filozofske rasprave o aktuelnim temama. Tree, svaki centar mora imati vjerodostojnost, steenu mnogo prije bilo kakve krize. On mora predstavljati pihvaen izvor tanih informacija. To je nemogue postii tokom same krize. Protok uvjerljivih informacija mora biti uspostavljen u doba rutinskog poslovanja. Centar mora postati prihvaenim unutar institucije, kako u kriznim tako i u rutinskim situacijama. Svi odjeli institucije moraju biti svjesni da takav sistem postoji i teba ih poticati da iznesu informaciju za koju su odgovorni. Zaposlenicima na svim nivoima organizacije, valja savjetovati da usmjeravaju sve pozive u informacijski centar. Takav informacijski ili injenini centar, koji u normalnim okolnostima djeluje tokom dugog vremena, omoguava brz i uspjean prenos informacija unutar institucije. Ako se institucija rutinski uhoda u takvim aktivnostima, prijelaz u krizno razdoblje bit e puno laki. Ako svi elementi plana za upravljanje krizom funkcioniu, neke krize se mogu izbjei ili preduhitriti, a druge prevladati tako da se teta svede na minimum. 24. Def inicija pr-a - upravljacka funkcija, dvosmjerna komunikacija, djelovanje?
Otvorena pitanja: Nabrojati kljucne rijeci OsJ? 1. Namjerna odnosi s javnou su namjerna aktivnost, ija je namjera da utie, stekne razumijevanje, prui informacije i ostvari povratnu spregu(reakciju onih na koje utie). 2. Planirana odnosi su javnou su organizovana aktivnost, pronalaze se rjeenja problema i smilja logistika podrka tokom vremenskog perioda. Ona je sistematina, zahtijeva istraivanje i analizu. 3. Djelovanje uspjeni odnosi s javnou zasnovani su na stvarnoj politici organizacije i njenom djelovanju. Bez obzira na uestalost oni nee rezultirati dobrom voljom i podrkom ako je organizacija neuviavna prema problemima zajednice . 4. Javni interes aktivnost odnosa s javnou mora da bude obostrano koristan za organizaciju i javnost, lini interesi organizacije moraju da se usklade s javnim interesima. 5. Dvosmjerna komunikacija odnosi s javnou predstavljaju vie od jednosmjernog irenja informacija. Isto je tako vano ostvariti povratnu spregu. 6. Upravljaka f-ja odnosi s javnou su najuspjeniji kad predstavljaju integralni dio procesa odluivanja najvieg rukovodstva. Oni obuhvataju savjetovanje i rjeavanje problema na viim nivoima, a ne samo irenje informacija nakon to je donesena odluka. Stratesko planiranje? Strateko planiranje u odnosima s javnou obuhvata donoenje odluka o ciljevima pregrama, identificiranje kljunih javnosti, utvrivanje pravila ili politike koja e upravljati odabirom strategija te odreivanje strategija. Sta su preventivni OsJ? Preventivni odnosi s javnou najee se vezuju uz dugorono planiranje. Popravne aktivnosti odnosa s javnou obino traju krae, a vrijeme za planiranje je minimalno. Stalni napori da se ocuva rezervoar dobre reputacije.

Sta je topdzija? Podrugljiv naziv kojeg novinari esto koriste za agenta za tampu ili bilo koga ko radi u odnosima s javnou. Usluge koje pruzaju druge firme za odnose s javnoscu? 1. Marketinke komunikacije promocija proizv. i usluga pomou saoptenja za javnost, novina,broura itd. 2. Obuka rukovodstva u izraavanju najvie rukovodstvo se obuava za javne poslove kao i lini izgled 3. Istraivanje i evaluacija sprovode se da bi se saznali stavovi i percepcije javnosti 4. Krizne komunikacije rukovodstvo se savjetuje ta da kae i ini u kriznim situacijama 5. Analiza medija istrauju se mediji za usmjeravanje spec.poruka ka kljunim publikama 6. Odnosi sa zajednicom rukovodstvo se savjetuje o nainima za sticanje podrke za odreene projekte 7. Upravljanje dogaajima planiraju se i organizuju konferencije za tampu, proslave, simpozijumi itd 8. Javni poslovi pripremaju se materijali i svjedoenja za sasluanja pred Vladom i regulatornim tijelima 9. Brending i korporativna reputacija pruaju se savjeti o programima kojima se uspostavlja brend kompanije i njena reputacija 10. Finansijski odnosi rukovodstvo se savjetuje kako da izbjegne preuzimanje od strane druge firme i uspjeno komunicira s akcionarima i institucionalnim investitorima. Javno mnijenje? Javno mnijenje predstavlja zbir pojedinanih miljenja o nekom pitanju koje utie na te pojedince, odnosno javno mnijenje je zbir gledita ljudi zainteresovanih za neko pitanje. Recenica?: Ako nemas informacije koje ces staviti na sto, onda neces ni biti pozvan za stol (na sastanke uprave) Faze definisanja problema ? Devet nacina kako PR pomazu kompaniji? svijest i inoformisanje motivisanje organizacije predvidjanje problema identifikacija povoljnih prilika upravljanje kriznim situacijama prevazilazenje izolacije rukovodstva olaksavanje promjena drustvena odgovornost uticaj na javnu politku etiri faze procesa? 1. Istraivanje (RESEARCH) ta je problem ili situacija ? 2. Akcija (ACTION) Planiranje programa, ta e se s tim u vezi uiniti? 3. Komunikacija (COMMUNICATION) izvrenje, kako e se pristupiti javnosti ? 4. Evaluacija ( EVALUATION) da li se je doprlo do javnosti i kakav je efekat? Definisi "nositelji interesa"? Analiza nositelja interesa je proces identifikacije onih koji su ukljueni u situaciju i koji su njome pogoeni. Nositelji interesa su ljudi koji su dio istog sistema kao i organizacija. Stratesko razmisljanje je? Pod stratekim razmiljanjem misli se na predvianje ili utvrivanje postavljenog cilja, definiranje sile koja e pomagati odnosno odmagati na putu prema tom cilju, te na kraju formuliranje plana za postizanje postavljenog cilja. Mnogi teki problemi u odnosima s javnou plod su nepromiljenih odluka u prolosti. Programi su zapravo strateke intervencije za koje su odgovorni i planeri i njihove organizacije. Nabroj 2 od 4 problema pri planiranju ? Poslodavci i klijenti odbijaju ukljuiti djelatnika za odnose s javnou u konsultacije oko politika i programa. To se obino dogaa zbog nadovoljnog povjerenja u predstavnika ili savjetnika za odnose s javnou Ciljevi programa za odnose s javnou nisu jasno dogovoreni

Vrijeme je neprikladno, budui da ima mnogo svakodnevnih problema koje valja rijeiti Djelatnici za odnose s javnou suoavaju se s frustracijama i odgodama pri dobijanju unutarnjih autorizacija i u koordinaciji s drugim odjelima.

Model viefazno toka grafiki se prikazuje kao niz koncentrinig krugova. U epicentru su stvaraoci miljenja. Oni s masovnih medija i iz deugih izvora dobijaju ogromne koliine informacija i prenose ih ljudima u susjednim koncentrinim krugovima koji se zovu zainteresirana javnost. Pripadnici iz grupe su zainteresovani za pitanje i njihovo tumaenje dobijaju od lidera miljenja. Spoljanji krug se sastoji od pripadnika nezainteresovane javnosti. Oni nisu svjesni pitanja ili ih ono ne zanima, pa ostaju izvan procesa formiranja mnijenja. Teorija viefaznog toka znai da e se pojedini ljudi na kraju ipak zainteresovati ili barem postati svjesni pitanja. Ukoliko u Bosnalijeku ima neki problem,oni ce poduzeti koju (prazna crta) neformalnu metodu? Ko je publicista? ta predstavlja "cijena angazovanja"? Nabrojati 6 od 9 pozitivnih aktivnosti koje PR ima na kompaniju? svijest i informisanje upravljanje kriznim situacijama motivisanje organizacije uticaj na javnu politiku predvidanje problema olakavanje promjena identifikacija povoljnih prilika drutvena odgovornost Objasniti teoriju metka? Nabrojati 6 neformanih metoda? Kod definisanja problema koje se 4 karakterisitke uzimaju (nesto tako) Namjerna aktivnost OSJ ? Odsjeci OSJ (navesti 4 od 7)? Vrste lidera? Formalni lideri miljenja se tako zovu zbog svoje pozicije izabranih zvaninika,predsjednika kompanija ili efova grupa sa lanstvom. Novinari im esto trae izjave kad se neko odreeno pitanje tie njihove oblasti. Ovi lideri zovu se jo i lideri moi. Neformalni lideri miljenja imaju uticaj na ljude zbog neke svoje odreene karakteristike. Oni mogu da budu uzori kojima se ljudi dive i oponaaju ih, ili lideri miljenja jer mogu da vre uticaj na druge. Vre veliki uticaj na grupe kojima pripadaju jer su izuzetno informisani i kredibilni kad je rije o nekom odre.pitanju. Neformalne metode (trebalo je dopuniti za sta su dobre,a za sta nisu)? Mogu biti korisne ako su djelatnici za odnose s javnou svjesni njihovih ciljeva i slabosti. Glavni problem uzorci nepoznate reprezentativnosti rezultat je naina odabira uzoraka. Sporno je koliko rezultati koji se zasnivaju na odreenim uzorcima predstavljaju ljude izvan tih uzoraka. Ako se posmatraju kao dobre metode za otkrivanje i prouavanje problemskih situacija i prethodno testiranje, onda one slue vrijednim ciljevima. Ako se rezultati koriste za planiranje i ocjenjivanje programa tada su ove metode promaene Zasto dolazi do nesuglasica izmedju osoblja ljudskih resursa i OSJ? ta je publicista? ta je autopercepcija? Autopercepcija je kanal kroz koji se interpretiraju poruke. Ljudi istu informaciju percipiraju na razliit nain u zavisnosti od predispozicija i ve formiranih miljenja. U zavisnosti od shvatanja,postupak neke organizac. moe se shvatiti kao ''veliki doprinos zajednici'' ili kao ''samoreklamerski trik''. Specificni ciljevi -nabrojati - str 376? Koji apeli imaju veci uticaj pozitivni ili negativni? ta je siber kriza i kojih 8 apela ima? Obavjestajna funkcija organizacije je? ta predstavlja blog zeljka komsica? ta je sekundarna analiza?

U sekundarnoj analizi se koriste podaci koje je prikupio neko drugi, esto u druge svrhe. Brojne Vladine i komercijalne organizacije provode ankete na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Neke od ovih anketa prate aktuelne teme i trendove. ta je javni interes? Etika ubjeivanja strunjaci za odnose s javnou su po definiciji zastupnici svojih klijenata i poslodavaca. Njihov glavni cilj je da kroz ubjeivaku komunikaciju utiu na odreenu javnost na odreeni nain. Ne zastupajte neto u ta sami ne vjerujete. Najcesci 6 gresaka koje se urade kada dodje do krize? Oklijevanje- javnost je tumai kao zbunjenost, beutnost, nesposobnost i nepripremljenost Smetenost- javnost je tumai kao nepotenje i neosjetljivost Odmazda- pojaava napetost i podjaruje emocije umjesto da ih ublai Izmotavanje ili vrdanje- stvara najvei problem, budui da nita ne moe zamijeniti istinu Propovijedanje- uzrokuje ranjivost, jer je rije o bahatom pristupu bez stvarnog tretiranja aktuelnog problema Konfrontacija- prua drugima pregled nad krizom, daje im platformu i materijal za daljnje reakcije Parnienje- jami jo vei uvid i moe eliminirati razumnija rjeenja Zasto se koristi formalna metoda? Formalne metode su korisne samo ako su pitanja i ciljevi istraivanja jasno odreeni prije odabira dizajna istraivanja. Ako se ispravno koristi, svaki pristup moe dati informacije koje opisuju fenomene i situacije unutar utvrenog raspona tanosti i tolerancije za pogreke. Statisticki podaci-pa nesto u vezi toga ne sjecam se? SWOT matrica sta je? Detaljne analize vanjskih i unutranjih faktora u problemskoj situaciji pruaju odnosima s javnou informacije koje im trebaju da bi procijenili jake take organizacije (J), njene slabe take (S), te prepoznali mogunosti (M) i prijetnje (p) u vanjskoj okolini. U praksi ovaj nain situacijske analize nazivaju JSMP(na engl. SWOT)analizom. Koje funkcije koje zaposleni u oj trebaju imati? Karakteristike spcificnih ciljeva (3 karakt postoje) ? Objasniti cijenu angazovanja? Nesto dopuniti vezano za Teoriju zavisnosti od medija ? MBO je? MBO sistematski primjenjuje uinkovite tehnike upravljanja u voenju organizacije. . MBO specificira ishode (posljedice, rezultate, uinke) koje treba postii, te tako odreuje kriterije za odabir strategija, za preenje djelatnosti i napretka te za ocjenjivanje uspjenosti programa. Nakon izrade strateskog plana, potrebno ga je "prodati". Sta se pod tim podrazumijeva? Istraivanje, analiza, presedani i iskustvo moraju se prenijeti u programske oblike koji e biti prihvatljivi klijentima i svima onima koji nisu voditelji za odnose s javnou. to su ciljevi institucije specifiniji, to je uspjeniji i specifiniji plan za odnose s javnou. Prodaja prijedloga programa je djelatniku za odnose s javnou test uvjerljivosti i vjetine tehnike komunikacije. Uspjena prodaja zapoinje uspjenim prijedlogom programa. Nakon to je program prihvaen na nivou odluivanja, potrebno je obavijestiti kolege o onome to slijedi. Valja uoiti neka opteprihvaena naela pri upoznavanju drugih s programom. Objasnite osnovne probleme istiui tetu koja moe nastati ako im se ne posveti panja. Potom objasnite izravne mjere sanacije vezane uz dugorone planove. Potkrijepite plan primjerima slinih sluajeva, presedana i rezultata anketa. Iskljuite osobna stajalita osim ako su u pitanju posebne spoznaje o slinim sluajevima. Poveite program s klimom u kojoj organizacija djeluje i koju eli uivati i u budunosti. Naglasite da e aktivnosti imati eljni konani efekt na javno mnijenje. Neka objanjenja budu kratka i jezgrovita. Budite odluni i vjerujte u plan to su osobine koje uprava visoko cijeni. Orijentaciju i indoktrinaciju osoblja je najbolje obaviti na neformalnim sastancima na kojima ljudi iznose svoje poglede i raspravljaju o njima. Za budue je odnose vano da programi oko kojih je postignuta saglasnost budu zabiljeeni.

Zapisivanjem aktiv. unutar plana i programa postaju stvarne i opipljive onima koji su nadleni za njihovu provedbu. Navesti i objasniti nekoliko pozitivnih naziva za OJ? Pojedinane kompanije i ostale grupacije esto koriste druge nazive za opis funkcije odnosa s javnou. Naziv odnosi s javnou na 2 je mjestu nakon naziva korporativne komunikacije . ostali popularni nazivi od najee do najrdjee koritenog ili su javni poslovi, komunikacija, korporativni odnosi i korporativni javni poslovi. Kako lidere misljenja sociolozi nazivaju (5 nabrajanja)? Pozitivne osobine OJ? Planirana? Situacijska analaiza-4 elemnta? Razlike korporacijske i poslovne strategije? Evaulacija firme kroz odnose s javnoscu? Elementi situacijske analize? ta se podrazumjeva pod planirana? Dva razloga kredibiliteta javne licnosti? Zaokruzi: Sta je PR u prevodu - Valjda press relations (odnosi sa stampom), a Spin - zaokruziti sta je spin doktori Banana index? Novinarstvo se razliko je od PR? Stavovi se najlakse mjenjaju .... i ... Manje laskav naziv za osoblje OSJ? Naalost u javnosti i tampi se ljudi koji se bave odnosima s javnou ponekad nazivaju topdijama ( podrugljiv naziv kojeg novinari esto koriste za agenta za tampu ili bilo koga ko radi u odnosima s javnou ) ili spin doktorima ( izraz novijeg datuma u rjeniku pojmova odnosa s javnou a odnosi se na nosioce obmane, manipulacije i dezinformacije to je suprotno cilju jaanja imida kompanije ). Aerodrom u Sarajevu ima izradjen plan u slucaju da se dogodi avionska nesreca, sta je to: a. trenutna kriza b. kriza u nastajanju c. trajna kriza Odnosi s javnoscu su: a)pomocna funkcija, b)savjetodavna, c)linijska? Licni intervju jer: a)formalna metoda i to metoda analiziranja, b)formalna metoda i to anketiranje, c)neformalna metoda? ta ne spada u neformalne metode: a)kljucni informator, b)ankete, c)analiza poste? etiri nivoa utjecaja? Naredbodavno ovlatenje - ima ovlatenje da naredi svim odjeljenjima da sarauju u toj aktivnosti. Kad je f-ja odnosa s javnou iskljuivo savjetodavna, esto nije uspjena. Kod obavezujue-savjetodavnog koncepta politika organizacije nalae da linijski menaderi (najvie rukovodstvo) barem saslua miljenje odgovarajuih strunjaka meu osobljem prije nego to odlui o strategiji. Slijedei nivo savjetodavnog odnosa u organizaciji naziva se sporazumno ovlatenje. U sta spada ono humaniziranje?- U dramu Da li se fiksna cijena najcesce koristi? Nesto oko jednostrane komunikacije? Upravljacka f-ja OJ.. ? Nabrojati 6 od 9 unutrarnjih elemenata situacijske analize ? Opis misije, povelje, internih propisa, povijesti i strukture organizacije

Popisi,biografije i fotografije kljunih slubenika, lanova nadzornog odbora, menadera Opisi i povijest programa, proizvoda, usluga itd. Stat.podaci o resursima, budetu, nabavi,prodaji,profitu,dioniarima itd. Izjave o politici i procedure vezane uz problemsku situaciju Opisi i liste unutarnjih nositelja interesa

Postoje 2 osnovne strategije _________ i __________. Zastupljenija je ________, ali je se i ___________ pocinje sve vise primjenjivati.(ovako nekako )? Stakeholderi su pojedinci ili grupa ljudi koji su zainteresirani za uspjeno ostvarivanje planiranih rezultata organizacije i dugoronu odrivost poslovanja kompanije.

10