Professional Documents
Culture Documents
Tipovi Menadzmenta
Tipovi Menadzmenta
SEMINARSKI RAD
Tema: Tipovi menadmenta
SADRAJ
EKONOMSKI FAKULTET...........................................................................................1 SEMINARSKI RAD...................................................................................................1 Tema: Tipovi menadmenta...............................................................................1 SADRAJ................................................................................................................ 2 UVOD..................................................................................................................... 5 Znaaj menadmenta je od neupitne vanosti u dananjem okruenju. Prepreke koje se postavljaju pred preduzee mogu se savladati samo primjenjujui spoznaje do kojih su dole teorija i praksa menadmenta. ...................................5 Za funkcionisanje preduzea potrebna je vizija, znanje i mudrost menadera. Pored toga, menaderi moraju da posjeduju odreene vjetine, fleksibilnost i dobre poslovne ideje. Dobri menaderi treba da blagovremeno identifikuju anse i opasnosti rukovodei se pri tom principima efikasnosti i efektivnosti. Odluke koje se donose u sadanjosti na osnovu raspoloivih informacija donijeti e rezultate tek u budunosti, zato je neophodno putem predvianja sagledati budue dogaaje i tendencije. Jednim proaktivnim stavom prema budunosti menadment treba da bude ispred vremena i da iniciranjem trinih i tehnikih promjena kreira sopstvenu budunost...................................................................5 U naem radu objasnili smo odreene osnove menadmenta, te osvrnuli se na njegove funkcije, znanja i vjetine menadera, te potom objasnili specifine tipove menadmenta, njegove podjele prema razliitim aspektima......................5 .............................................................................................................................. 5 OSNOVE MENADMENTA.......................................................................................5 1.1. Definisanje menadmenta ..........................................................................6 1. 2. Funkcije menadmenta ..............................................................................8 1.2.1. Funkcija planiranja .............................................................................10 1.2.2. Funkcija organiziranja .........................................................................11 1.2.3. Kadrovsko popunjavanje ....................................................................11 1.2.4. Voenje ..............................................................................................11 1.2.5. Kontroliranje .......................................................................................11 1.3. Menaderska znanja i vjetine .................................................................11 2
2. Tipovi menadmenta......................................................................................12 2.1. Prva podjela: Podjela sa aspekta hijerarhijskih razina (Vertikalna diferencijacija)..................................................................................................12 2.2. Druga podjela: Podjela aspekta odgovornosti (Horizontalna diferencijacija) ......................................................................................................................... 13 2.3. Trea podjela: Podjela na reaktivni, neaktivni i predaktivni menadment. 13 2.4. etvrta podjela: Podjela na piramidalni, mreni, menadment paukova mrea i klaster menadment..........................................................................14 2.4.1. Piramidalni tip menadmenta..............................................................14 2.4.2. Mreni tip menadmenta.....................................................................14 2.4.3. Menadment tipa paukova mrea....................................................15 2.4.4. Klaster (cluster) tip menadmenta....................................................15 ZAKLJUAK ..........................................................................................................16 Osnovni zadatak rukovodilaca u svakom preduzeu je da poveaju kvalitet preduzea, poboljaju njegovu vitalnost i, pored toga to e obezbijediti preivljavanje, duni su da preduzeu omogue prosperitet u budunosti. Pomou planiranja i putem komunikacije sa okruenjem, njihov zadatak je da dovedu preduzee ka izabranim ciljevima. .........................................................16 Danas se promijenio koncept poslovanja i svaka industrijska grana, pa i svako preduzee izloeno je meunarodnoj specijalizaciji i meunarodnoj konkurenciji, pa ak i oni koji proizvode za domae trite ne mogu vie da se ponaaju na stari nain, zanemarujui deavanja u svijetu i ne pridajui znaaja buduim zahtjevima. Dananja preduzea moraju da imaju svjetske kriterijume i standarde u poslovanju, dobar kvalitet, visok nivo produktivnosti i povoljne cijene, dobru konkurentsku poziciju, moraju biti meu prvima i najboljima, to ne mogu da ostvare ako se pridravaju klasinih formi ponaanja i poslovanja. Internacionalizacija, tehniki progres, razvoj informatike trai od preduzea blagovremene odgovore i prave akcije, a menadere stavlja pred sve vee izazove i zadatke. ...............................................................................................16 Menadment preduzea ne moe biti samo preokupiran operativnim problemima sadanjosti i njihovim rjeavanjem na osnovu steenog iskustva, a da u drugi plan stavlja vitalna strategijska pitanja. Danas se trae novi pristupi u rijeavanju postojeih i novih problema. Od menadera se trai razumijevanje budunosti, novih naina konkurencije, blagovremena spoznaja mogunosti i njihovo efikasno koritenje. Njihova uloga je da izvre strategijski izbor i da dosljedno sprovode strategijski pravac. Od njih se zahtijeva da stvore i iskoriste prednost preduzea i da obezbijede istom tom preduzeu mjesto u budunosti. Vie nije dovoljno biti samo dovoljno dobar da bi se opstalo u sloenim i dinaminim vremenima, ve preduzee mora biti meu najboljima, ako eli da obezbijedi svoju egzistenciju. 3
Menaderi su duni da u sve teim uslovima privreivanja dovedu preduzee do eljenog stanja koje postaje stvarnost pomou dobre strategije. .......................16 ............................................................................................................................ 16 INTERNET IZVORI ;...............................................................................................17
UVOD
Znaaj menadmenta je od neupitne vanosti u dananjem okruenju. Prepreke koje se postavljaju pred preduzee mogu se savladati samo primjenjujui spoznaje do kojih su dole teorija i praksa menadmenta. Za funkcionisanje preduzea potrebna je vizija, znanje i mudrost menadera. Pored toga, menaderi moraju da posjeduju odreene vjetine, fleksibilnost i dobre poslovne ideje. Dobri menaderi treba da blagovremeno identifikuju anse i opasnosti rukovodei se pri tom principima efikasnosti i efektivnosti. Odluke koje se donose u sadanjosti na osnovu raspoloivih informacija donijeti e rezultate tek u budunosti, zato je neophodno putem predvianja sagledati budue dogaaje i tendencije. Jednim proaktivnim stavom prema budunosti menadment treba da bude ispred vremena i da iniciranjem trinih i tehnikih promjena kreira sopstvenu budunost. U naem radu objasnili smo odreene osnove menadmenta, te osvrnuli se na njegove funkcije, znanja i vjetine menadera, te potom objasnili specifine tipove menadmenta, njegove podjele prema razliitim aspektima.
OSNOVE MENADMENTA
5
menaderi izvravaju funkcije planiranja, organiziranja, kadrovskog popunjavanja, voenja i kontroliranja; menadment se moe primijeniti u bilo kojoj vrsti organizacije; odnosi se na menadere svih organizacijskih razina; cilj svih menadera je stvoriti viak vrijednosti; upravljanje se bavi proizvodnou, to pretpostavlja efikasnost i efektivnost.
Ukoliko se naglasak stavi na vjetinu, menadment je mogue definisati kao vjetinu postizanja odreenog efekta stvorenog putem drugih osoba. Prema tom pristupu menadment je skup osoba koje povezuju ljudske i materijalne resurse, te usmjeravaju operacije kako bi preduzee ostvarilo ciljeve. Preokret u razvoju nauke o menadmentu napravio je Peter Drucker koji je definisao menadment polazei od ciljeva: "Menadment je proces rada s drugim ljudima, kojima se ostvaruju organizacijski ciljevi, u promjenjivoj sredini, uz efikasnu upotrebu ogranienih resursa". Na taj se nain menadment poistovjeuje s resursom, odnosno znanjima i vjetinama, iji se rezultati prepoznaju na tritu. Godine 1978. Atchison i Hill su definisali menadment kao proces donoenja odluka usmjerenih na ostvarivanje ciljeva, pri emu menaderi upotrebljavaju svoje vjetine u donoenju odluka sa svrhom komuniciranja, uticanja i voenja drugih prema postizanju ciljeva. Iz svih navedenih definicija proizlaze njihove bitne karakteristike: rad s drugima i pomou drugih;
6
ciljevi preduzea; efikasnost nasuprot efektivnosti; ogranieni resursi; promjenjiva okolina. Menadment ne izvrava neposredno operativne zadatke poslovanja preduzea ve se u tome oslanja na druge zaposlenike koji su nosioci pojedinanih zadataka. Menadment osigurava tzv. logistiku podrku kako bi se stvorili uslovi za efektivnu i efikasnu upotrebu drugih u svrhu ostvarivanja ciljeva preduzea to uvijek zahtjeva kolektivnu akciju koja pretpostavlja menadment. Ciljevi odreuju svrhu, smjer i akcije menadmenta, a ostvarenost ciljeva ukazuje upravo na razinu uspjenosti menadmenta. Efikasnost se ovdje shvata kao odnos uloenog i ostvarenog, dok efektivnost podrazumijeva veliinu profita kojeg je potrebno ostvariti. Za njihovu ravnoteu je odgovoran menadment.
Slika 1: Meusoban odnos i povezanost karakteristika definicija menadmenta
Efikasan menadment reducira trokove, dok efektivan menadment poveava profit poveavajui produktivnost. Racionalna upotreba resursa uslovljena je njihovom ogranienou, ali i visokom cijenom. Efikasnom i efektivnom upotrebom ogranienih resursa menadment vri primjenu ekonomike poslovanja. Promjene u okolini preduzea su sve brojnije i dinaminije to uslovljava sloenu, heterogenu, dinaminu i neizvjesnu okolinu. Takva situacija zahtijeva od menadmenta predvianje buduih promjena, pripremanje i prilagoavanje novonastalim uslovima poslovanja, pri emu je pozitivnije uslove podiniti
7
preduzeu, a ne preduzee uslovima poslovanja. Menadment je univerzalan proces koji se odnosi na svaku ljudsku djelatnost, primjenljiv je u svim granama privrede i u svim preduzeima bez obzira na njihovu veliinu, strukturu i razinu, jer svima treba upravljati. O prirodi menaderskog posla postoje dva suprotna stajalita: 1. prema prvom stajalitu menaderski posao je uvijek isti bez obzira na preduzee, njegovu organizaciju, djelatnost i situaciju posao menadera se sastoji od niza uloga i funkcija koje su iste u svim poduzeima; 2. prema drugom stajalitu menaderski posao se bitno razlikuje od preduzea do preduzea zbog razlika u individualnim karakteristikama, situacijskim varijablama i organizacijskom kontekstu. Oba su stajalita tana jer postoji jako mnogo zajednikih funkcija i poslova koje okvirno odreuju menaderski posao u bilo kojem poduzeu, ali razlike postoje u: stilu voenja, nainu rjeavanja problema, strukturi klijenata kojima se pruaju usluge odnosno nude proizvodi sloenosti organizacijske strukture, kvaliteti nosioca pojedinanih zadataka, njihovom znanju i sposobnostima, i znanju, mogunostima i sklonostima menadera.
1. 2. Funkcije menadmenta
Iz procesnog aspekta definisanja menadmenta proizlazi da je menadment sloeni sistem meusobno kontinuiranih i povezanih aktivnosti, a te aktivnosti moemo definisati kao temeljne funkcije menadmenta. Kod odreivanja temeljnih funkcija menadmenta dolazi do odreenih problema zbog razliitih stajalita autora koja proizlaze iz nekoliko razloga: nepotpune odreenosti, odnosno definisanosti pojedinih menaderskih funkcija nastojanja pojedinih autora da naglase samo najvanije funkcije, dok drugi tee iscrpnoj analizi svih menaderskih aktivnosti, te nejasnoe u shvatanju odreenih menaderskih funkcija zbog ega se za iste funkcije esto upotrebljavaju razliiti nazivi.
U skladu s razvojem tehnologije, kroz historiju se razvijala i temeljna ekonomska nauka pa s njom i sve izvedene discipline, meu kojima i nauka o menadmentu.
Tokom razvoja nauke o menadmentu mijenjali su se pristupi prouavanja menadmenta, mijenjala su se shvatanja o ulozi i znaenju menadmenta u poslovanju preduzea pa su se tako mijenjala i stajalita o definisanju funkcija, odnosno poslova i zadataka koje menadment izvrava. To je mogue prikazati na sljedei nain:
Kljune razlike u prikazanim pristupima menadmentu sastoje se od: 1. 2. 3. 4. 5. 6. razliitog stava i odnosa prema ljudima; stava prema formiranju osoblja; stava prema komuniciranju; stava prema motiviranju i nareivanju; stava prema nagraivanju, mjerenju i ocjenjivanju postignutog rezultata, te stava prema kontroli i kontroliranju.
Iz naredne slike vidljivo je da procesi uticaja, odluivanja, koordiniranja i komuniciranja meusobno povezuju menaderske funkcije.
proces postavljanja buduih ciljeva, proces postavljanja pretpostavki o okolini u kojoj se trebaju realizirati, izbor pravaca akcije, sredstava i naina ostvarivanja ciljeva. Planiranje podrazumijeva analizu prilika i mogunosti preduzea u promjenjivoj okolini, ukupnih potencijala, prednosti i nedostataka, alternativnih pravaca razvoja i sl. Ovdje se pod planiranjem ne misli na precizne i formalne kratkorone i dugorone planove, ve na dugoronu strategijsku orijentaciju preduzea i njegovog poslovanja, a to podrazumijeva dijagnozu poslovnog poloaja, odreivanje pravca djelovanja, ciljeva koje pri tome treba ostvariti, strategiju koju treba izabrati za ostvarivanje tih ciljeva, te menadersko odluivanje kroz sve te faze. S obzirom da se sve ostale funkcije menadmenta usklauju sa odabranim ciljevima i zadacima poslovanja lako je shvatiti odgovornost menadera koji izvravaju ovu funkciju. Planiranje je sastavni dio menadmenta na svim razinama ali se njegova dimenzija razlikuje s obzirom na razliite razine menadmenta.
10
1.2.4. Voenje
Ova se funkcija odnosi na uticaj, voenja i poticanje aktivnosti lanova organizacije i osiguravanje uslova za visoku motivaciju i angaman ljudi u realizaciji organizacijskih zadataka i ciljeva. Voenje ukljuuje motiviranje, izbor izmeu razliitih stilova voenja i komuniciranja s ljudima jer voa mora uvjeriti i inspirisati ljude da djeluju i da ga slijede u eljenom smjeru.
1.2.5. Kontroliranje
Kontroliranje podrazumijeva postupak mjerenja i ocjenjivanja stepena realizacije postavljenih ciljeva te poduzimanje korektivnih akcija ukoliko proces pokae da postoje negativna odstupanja. Ovdje je posebno istaknuta veza izmeu prve i zadnje funkcije menadmenta koje zatvaraju poslovni proces jer bez postavljenih planova nije mogue kontrolirati tok poslovanja, a planiranje bez kontrole izvrenja planova isto je tako besmisleno. Svrha kontrole je smanjivanje mogunosti neuspjeha na najmanju moguu mjeru.
tehnike vjetine - podrazumijevaju dobro poznavanje posla i problema koji su obuhvaeni radom menadera;
11
socijalne vjetine ili sposobnost rada s ljudima podrazumijevaju uspjeno komuniciranje, motiviranje i voenje pojedinaca i grupa, izgradnju odnosa suradnje i timskog rada, stvaranje atmosfere suradnje i sigurnosti, slobode razmiljanja i sl.; konceptualne vjetine ili sposobnost shvatanja podrazumijevaju vjetinu sagledavanja velike slike, odnosno preduzea kao cjeline, visoke meuzavisnosti razliitih funkcija i aktivnosti unutar njega, te utjecaj promjena nastalih u jednoj na ostale organizacijske jedinice (ovo obuhvata i sagledavanje povezanosti organizacije s uom i irom okolinom); Weihrich i Koontz nadopunjuju Katza dodajui i vjetinu oblikovanja koju definiu kao sposobnost rjeavanja problema na nain koji e koristiti preduzeu, odnosno vjetinu menadera da stvori dobru ideju i ponudi praktino i provedivo rjeenje problema. Logino je da vanost pojedinih vjetina varira ovisno o razini menadmenta koja se promatra: tehnike vjetine dominiraju na najniim razinama menadmenta te im vanost opada na viim upravljakim razinama, a gotovo su nebitne na onim najviim; socijalne vjetine jednako su vane na svim razinama menadmenta, ali dolazi do promjena u njihovom sadraju, odnosno na niim upravljakim razinama vanija je sposobnost upravljanja ljudima unutar pojedinih grupa, dok na viim razinama dominira sposobnost usklaivanja odnosa meu grupama; uloga koncepcijskih vjetina i vjetina oblikovanja rjeenja raste zajedno s menaderskim razinama, to je i logino jer sposobnost poimanja cjeline preduzea neodvojiva od tzv. vrhovnog menadmenta.
2. Tipovi menadmenta
2.1. Prva podjela: Podjela sa aspekta hijerarhijskih razina (Vertikalna diferencijacija)
Tipove menadmenta sa aspekta hijerarhijske razine ine: Top Management (menaderi na najvioj razini),
Lower ili First-Line Management (menaderi na prvoj razini). Menadere na najvioj razini ili vrhovne menadere ine predsjednik, predsjedavajui, izvrni direktor i izvrni predsjednik. Oni se brinu za budunost preduzea, na nain da donose dugorone odluke, postavljaju ciljeve, definiu strategiju za ostvarivanje postavljenih ciljeva, vode brigu o znanju, vjetini i sposobnostima svakog zaposlenika, te osiguravaju da se preduzee to bolje prilagoava brzim promjenama.
12
Menaderi na srednjoj razini orijentisani su na bliu budunost, a u pogledu toga najvie truda daju uspostavi dobre komunikacije s okolinom, rjeavanju konflikata i hrabrenja timskog rada. Menaderi na srednjoj razini organizacijske hijerarhije su najee rukovoditelji nad nekim odjelima u preduzeu, npr. odjela za razvoj, finansije, nabavu, proizvodnju, prodaju, itd. Menaderi na prvoj razini odgovorni su za proizvodnju dobara i usluga, prema tome oni su orijentisani na kratak rok. Kratak rok najee je odreen nekim zadatkom koji trebaju napraviti u datom vremenu primjenom odreenih pravila. Oni imaju nazive kao to su supervision, line manager, section chief i office manager.
2.4. etvrta podjela: Podjela na piramidalni, mreni, menadment paukova mrea i klaster menadment 2.4.1. Piramidalni tip menadmenta
Ovo je najautoritativniji tip menadmenta. Odluivanje, naredbodavne funkcije i informacije su jednosmjerne i kreu se od vrha piramide. Prednost ovog tipa je u tome sto nema dupliranih naredbodavnih linija tako da se tano zna ko za koje odluke snosi odgovornost a upravljake funkcije strogo su odvojene od izvrilakih. Vezuje se za funkcionalnu organizacionu strukturu, tj. za kompanije sa centralizovanim sistemom odluivanja.
14
15
ZAKLJUAK
Osnovni zadatak rukovodilaca u svakom preduzeu je da poveaju kvalitet preduzea, poboljaju njegovu vitalnost i, pored toga to e obezbijediti preivljavanje, duni su da preduzeu omogue prosperitet u budunosti. Pomou planiranja i putem komunikacije sa okruenjem, njihov zadatak je da dovedu preduzee ka izabranim ciljevima. Danas se promijenio koncept poslovanja i svaka industrijska grana, pa i svako preduzee izloeno je meunarodnoj specijalizaciji i meunarodnoj konkurenciji, pa ak i oni koji proizvode za domae trite ne mogu vie da se ponaaju na stari nain, zanemarujui deavanja u svijetu i ne pridajui znaaja buduim zahtjevima. Dananja preduzea moraju da imaju svjetske kriterijume i standarde u poslovanju, dobar kvalitet, visok nivo produktivnosti i povoljne cijene, dobru konkurentsku poziciju, moraju biti meu prvima i najboljima, to ne mogu da ostvare ako se pridravaju klasinih formi ponaanja i poslovanja. Internacionalizacija, tehniki progres, razvoj informatike trai od preduzea blagovremene odgovore i prave akcije, a menadere stavlja pred sve vee izazove i zadatke. Menadment preduzea ne moe biti samo preokupiran operativnim problemima sadanjosti i njihovim rjeavanjem na osnovu steenog iskustva, a da u drugi plan stavlja vitalna strategijska pitanja. Danas se trae novi pristupi u rijeavanju postojeih i novih problema. Od menadera se trai razumijevanje budunosti, novih naina konkurencije, blagovremena spoznaja mogunosti i njihovo efikasno koritenje. Njihova uloga je da izvre strategijski izbor i da dosljedno sprovode strategijski pravac. Od njih se zahtijeva da stvore i iskoriste prednost preduzea i da obezbijede istom tom preduzeu mjesto u budunosti. Vie nije dovoljno biti samo dovoljno dobar da bi se opstalo u sloenim i dinaminim vremenima, ve preduzee mora biti meu najboljima, ako eli da obezbijedi svoju egzistenciju. Menaderi su duni da u sve teim uslovima privreivanja dovedu preduzee do eljenog stanja koje postaje stvarnost pomou dobre strategije.
16
INTERNET IZVORI ;
1. http://www.poslovanja.com/ 2. http://www.link-elearning.com/ 3. http://www.ekof.bg.ac.rs/ 4. http://www.akademac.info/ 5. http://www.knowledge-banks.org/
17