FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE

KOLEGIJ: TISKARSKE /TAMPARSKE BOJE

TEHNOLOGIJA BOJA
iskustva iz firme JUB Ljubljana
(seminarski rad)

Datum:09.07.2012.g

Student: Sabahudin Bukva

Sadraj:

Saetak....3 Uvod4 Teorija boja.....4 Psihofizike karakteristike boje..5 Boje i pigmenti....6 Bojenje (nastanak i razvoj boje) .........7 Utjecaj boja - Na svijet je u boji.....8 Sastav boje9 Kvalitetni i ekoloki prihvatljivi JUB proizvodi....10 Osnove boja ........11 Boje i osjeaji......13 Zakljuak 16 Literatura.17

Saetak Boja se moe definirati kao psihofizikalni fenomen induciran svjetlom ili osjeaj koji u mozgu izaziva svjetlost emitirana od nekog izvora ili reflektirana s povrine nekog tijela. Doivljaj boje ovisan je o tri faktora: spektralnom sastavu svjetla koje pada na promatrani predmet, molekularnoj strukturi materijala s kojeg se svjetlo reflektira ili koje ga proputa i ovjekovim osjetom boje, kroz oi i mozak. Smisao za boje razmjerno se nedavno pojavio u povijesti ljudskog roda. Djeca i primitivni narodi razlikuju vrlo malo boja, ili ih barem teko imenuju. Stari narodi bili su vrlo siromani u oznaavanju i imenovanju boja, no s razvojem industrije boja i tkanina, tiskarstva, kozmetike itd., razvijao se i taj smisao. Izvorno su boje nazivane prema predmetima za koje su bile karakteristine. Za prosjenog ovjeka i danas boja ima svojstvo predmeta: ljubiica je ljubiasta, narana naranasta itd. Boje se mogu definirati svojim uobiajenim imenima, ali i opisnim, literarnim izvedenicama, ali to ne govori nita o njihovim izraajnim vrijednostima. Stoga postoje tri atributa koji ue definiraju svaku boju: ton boje ili tonalnost boje, zasienost ili saturacija, svjetlina ili luminancija Kljune rijei: boja APSTRACT: Color can be defined as the phenomenon of induced brightness psihofizikalni or feeling in the brain causes the light emitted from a source or reflected from the surface of a body. The experience of color is dependent on three factors: spectral composition of light that falls on the observed object, the molecular structure of the material from which light is reflected, or that it misses the human sensation of color, through the eyes and brain. Sense of color relatively recently appeared in the history of mankind. Children and primitive peoples differ very little color, or at least difficult to appoint. The ancients were very poor in the identification and appointment of color, but with the development of industry colors and fabrics, printing, cosmetics, etc., developed and this sense. They were originally called to the colors of the objects that were characteristic. For the average person today has a color property of objects: the purple violet, orange orange, etc. Colors can be defined by their usual names, but descriptive, literary derivatives, but it says nothing about their expressive value. Therefore, there are three attributes that define each color rope: tone color or tonality, color, saturation or saturation, brightness or luminance Key words: color

Uvod
Boje su najee organske supstance ije molekule selektivno apsobuju odreene dijelove spektra. Njihova obojenost iskljuivo dolazi od apsorpcije, kod njih nema rasprenja i refleksije svjetla. U historiiji su ih izdvajali iz biljaka i ivotinja. Proizvodnja umjetnih boja poinje 1850. godine i u stvari je ta grana industrije najzaslunija za razvoj organske hemije. Boje esto hemijski reaguju sa podlogom, tipian su primjer boje za tkanine ili boje za kosu koje reaguju s proteinom u kosi, ali i u koi. Najpoznatija prirodna boja za kosu je kana. Najvei problem boje je blijeenje usled izlaganja sunevom svjetlu ili oksidansima koji su danas prisutni u zagaenom zraku. Lak je tenost ili plastificiran materijal koji se nanosi tanko na rubu, a dejstvom hemijskih ili fizikih procesa (na primjer isparavanje rastvaraa) formira se stalan film. Premazi su obino izraeni od veziva i pigmenata, otapala, punila i aditiva.

Teorija boja
Boja je subjektivan psihofiziki doivljaj ili subjektivan osjet. Taj osjet u oku nastaje kao posljedica djelovanja elektromagnetskog zraenja koje izaziva fizikalni podraaj ili stimulus. Isti fizikalni podraaji (stimiulusi) mogu izazvati razliite osjete boja kod razliitih ljudi odnosno isti spektralni sastav svjetla kod razliitih uvjeta promatranja izazvat e razliite osjete kod istog promatraa. Rije boja openito podrazumijeva dva pojma: 1. Prvi je pojam apstraktne naravi, te izraava optiki osjeaj koji dijeluje na ovjeka, kad vidi neku obojenu tvar. Taj osjeaj izraava se rijeima koje opisuju boju: uto, zeleno, plavo, crveno... 2. Drugi pojam boje je materijalne naravi te oznaava samu tvar kao nositelja boje, a iskazujemo ga nazivom pojedinih boja: kromovo utilo, cinober, ultramarin, milory plava i slino. Ovaj pojam ne smije se zamijeniti s esto upotrebljavanim izrazom pigment, koji zapravo oznaava samo obojene tvari netopive u vodi. Ljudsko oko osjetljivo je samo na "vidljivo" svjetlo zapravo elektromagnetske valove duljine od oko = 380-760 nm. Ovisno o valnoj duljini zraenja koja e razliito podraivati receptore u oku, dobiva se doivljaj odreene boje. U oku postoje 3 vrste receptora koji imaju razliite maksimalne osjetljivosti u 3 spektralna podruja: plavom, zelenom i crvenom. Ako u oko dospije plavo svjetlo biti e pobueni receptori za plavo te e se izazvane promjene ivcima prenijeti do mozga i doivjet emo plavu boju. Ukoliko u oko dospiju sve 3 boje svjetla plava, zelena i crvena pobudit e se sve 3 vrste receptora i doivjet emo bijelu boju, ako su boje veeg intenziteta, ili crnu boju ako su boje manjeg intenziteta.
4

Ljudsko oko moe razlikovati u vidljivom spektru oko 160 razliitih nijansi boja. Najvea osjetljivost oka je kod veeg intenziteta osvijetljenja kao uz dnevno svjetlo kada su pobueni tapii i unjii kod valne duljine od 555 nm. Dok je kod manjeg intenziteta osvijetljenja, kada su pobueni samo tapii, najvea osjetljivost oka je kod valne duljine od 500 nm. Ljudsko oko zahvaljujui grai omoguava osjet vida i osjet boja. Ovi osjeti nastaju u jednoj od ovojnica oka - mrenici. U njoj se nalaze dvije vrste fotoosjetljivih stanica, tapii i unjii, koji su ivcima povezani s mozgom. tapii promjera 2 m, kojih ima vrlo veliki broj, osjetljivi su na male intenzitete rasvjete od 0,2 luksa i omoguavaju osjet akromatinih "nearenih" boja. unjii su osjetljivi uz vee intenzitete rasvjete od 30 luksa i omoguavaju osjet arenih boja. U ovim fotoosjetljivim stanicama nalaze se fotoaktivne tvari koje se pod utjecajem svjetla kemijski mijenjaju i te se promjene ivcima prenose do mozga. Osjet boje prema teoriji mogu je zato to u oku postoje tri vrste receptora. Ti receptori (fotoosjetljive stanice) imaju razliite maksimalne osjetljivosti u tri spektralna podruja: plavom, zelenom i crvenom. Osjet boje ukratko moe se objasniti na sljedei nain. Ako u oko dospije plavo svjetlo onda e biti pobueni receptori za plavo, dobivene promjene prenijet e se ivcima do mozga, pa emo doivjeti plavu boju. Ako pak u oko dospiju sve tri osnovne boje svjetlosti, plava, zelena, i crvena i to veeg intenziteta, pobudit e se sva tri receptora, pa emo doivjeti bijelu boju - odnosno crnu, ako su intenziteti osnovnih boja bili mali.

Psihofizike karakteristike boje

arene boje osim valne duljine karakteriziraju i tri svojstva: 1. Ton boje ili tonalnost boje je kvaliteta arene boje odreena valnom duljinom zraka svjetlosti, koje u oku izazivaju osjet te boje. Odnosno, to je kvalitetno svojstvo kojim se neka arena boja razlikuje od sive boje. Ton boje oznaava vrstu boje odnosno boju samu po sebi. 2. Stupanj zasienja ili koliina bijelog (saturacija) je mjera za zasienost boje ili istou boje. Stupanj zasienosti govori o odsutnosti bijele boje u nekoj arenoj boji. Mali stupanj zasienja kae da je boja blijeda. 70 3. Stupanj tamnoe, svjetloa ili luminancija je sadraj crne boje u nekoj arenoj boji. Stupanj tamnoe kod ega crno daje najvei stupanj tamnoe, ton boje je jednak nuli. Boja odreena sa tri karakteristike tonom, svjetlinom i zasienjem moe se opisati u dijagramu boja s 3 koordinate odnosno u cilindrinom koordinatnom sustavu.
5

- Ton predstavlja veliinu kuta , a ona je odreena udaljenou radijusa vektora od polarne osi. - Zasienje predstavlja udaljenost boje na radijusu vektora od akromatske osi. to je udaljenost boje od akromatske osi vea, vee je i zasienje boje. - Svjetlina boje je udaljenost okomite projekcije toke B na vertikalnoj osi od toke 0 koja je ishodite sustava i predstavlja crnu boju. Boja odreena sa navedenih trima karakteristikama tonom, svjetlinom i zasienjem moe se opisati u dijagramu boja s 3 koordinate odnosno u cilindrinom koordinatnom sustavu.

Na psihofizike karakteristike boja nadovezuju se fizikalne veliine: - Ton boje predstavlja dominantnu valnu duljinu. - Zasienje predstavlja istou pobude (). - Svjetlina predstavlja fizikalnu veliinu luminacije. Ton i zasienje ine kromatinost boje.

Boje i pigmenti

Boja je supstanca koja se u potpunosti rastvara u tenosti koju koristimo za proizvodnju tinte, u veini sluajeva to je voda, voda tada postaje rastvara, a tinta je pravi rastvara, kao kada otopimo sol i eer u vodi. Rastvara je smjesa na molekularnom nivou, komponente rastvaraa su u obliku molekula. Rastvarai ostaju takvi kakvi su bez obzira na protok vremena, komponente se spajanjem nee razdvojiti ili istaloiti. Pigment je materijal koji izgleda obojeno zbog apsorpcije i refleksije svjetlosti. Obojenost dolazi uslijed odbijanja i prelamanja svjetlosti, fluorescencije, fosforescencije ili luminescencije. Pigmenti se koriste kao bojila u razliitim tintama, plastinim i kozmetikim proizvodima, mogu biti prirodni i vjetaki, organski ili neorganski. Pigmenti su veinom prirodni materijali koji se od davnina koriste za bojenje, najee su to minerali samljeveni u fini prah: ugljen (crna), eljezni oksidi (crvena i smea), spojevi sumpora (uta i narandasta), spojevi bakra (plava i zelena) i kreda (bijela). Pigmenti organskog porijekla su izdvojeni iz biljaka, najpoznatiji su indigo i bro. Neorganski pigmenti imaju vei znaaj od organskih jer se koriste za bojenje skoro svih povrina. Koa, tekstil, drvo, staklo itd. Prirodni neorganski pigmenti su po hemijskom sastavu mineralne materije silisfati, karbonati, fosfati razliitih metala. Veoma su postojani prema svjetlosti, atmosferskim uticajima i visokoj temperaturi. Neorganski pigmenti se javljaju u velikom asortimanu boja i nijansi.
6

Organski pigmenti su proizvodi destilacije katrina kamenog uglja. Nazivaju se katrinske boje i na tritu se javljaju u velikom broju. Koriste se za bojenje plastilnih masa, gume, keramike, tekstila, stakla itd. U biologiji pigment je bilo koja tvar koja daje boju biljnim i ivotinjskim stanicama, npr. hlorofil, hemoglobin, melanin. Osnovna boja i svojstva otpornosti pigmenta odreena su njihovim hemijskim sastavom, dok su nijansa, intenzitet, pokrivnost, mo bojenja i postojanost zavisni od drugih faktora. Boja pigmenta je odreena selektivnom apsorpcijom i refleksijom talasnih duina vidljivog spektra. Pigment je vrlo fin prah koji se u tinti nalazi u obliku suspenzije, sitne estice pigmenta tada plutaju u vodi. U tom sluaju voda nije ratvara, ona je samo nosa pigmenta.

Organski pigmenti su manje stabilni od anorganskih. Neki se pigmenti mogu dobiti kombinovanjem boje i anorganskog nosaa (najee stipse). Danas se proizvodi veliki broj sintetizovanih pigmenata svih boja. Kako bi iz pigmenata nastala boja potrebno ih je umijeati u neki nosa: vodu, ulje ili npr. jaje. Tradicionalna tempera je pigment umijean u jaje. Akvarela ili vodene boje su pigmenti pomijeani sa malom koliinom ljepila. ivost i istoa boje zavise od povrinskih svojstava estica, njihove veliine, reflektivnosti, apsorpcije, debljina nanosa, optikih svojstava medija u kom je pigment fiksiran te odnos indeksa loma pigmenta i medija. Pigmenti su svuda oko nas. Klasine slikarske potreptine s kojima smo radili u koli na likovnom uglavnom su obojene pigmentima: tu, tempera, ulje, drvene boje, pastele, votane pastele i sl. Pigmenti se nalaze u kozmetikim preparatima, njima se boji i plastika, staklo i keramika. Ima ih i u nama, melanin koji daje obojenje koi i kosi je pigment. esto ih unosimo hranom, vjerovatno najpoznatiji takav pigment je beta karoten koji mrkvi daje karakteristinu boju.

Bojenje (nastanak i razvoj boje)

Boja je poseban, osjetilni doivljaj, kojeg u mozgu stvara svjetlost prolaskom kroz oko. Iz tog proizlazi da je raspoznavanje boje zahtjevan proces u kojem sudjeluje svjetlost, objekt, oko i mozak. Fizikalno ga opisujemo kao elektromagnetno zraenje razliitih frekvencija i talasnih duina (400 700 nanometara). Svaki val koji stie u mozak je povezan s osjeajem boja. Nae oko moe vidjeti oko dva miliona boja.

Utjecaj boja -Na svijet je u boji

U prirodi, boje se mogu koristiti u razne svrhe: komunikaciju maskiranje upozoravanje privlaenje

Primarne boje
Prva podjela boja je na osnovne i sloene. Tri osnovne boje su crvena, uta i plava. Ove boje se zovu i primarne boje. Tri sloene boje se dobijaju mijeanjem osnovnih boja: crvena + uta = narandasta plava + uta = zelena plava + crvena = ljubiasta. Te boje se nazivaju i sekundarne boje.

Tercijarne boje
Tercijarne boje se dobijaju mijenjem primarnih i sekundarnih (npr. plavozelena, utozelena idr.). Druga podjela boja je na tople (uta, crvena i narandasta) i hladne (plava, ljubiasta i zelena). Tako su podjeljene zato to se u prirodi mogu zamijeniti uz odreena toplinska stanja (crveno vatra, plavo more). U neutralne boje spadaju smea i be.

Komplementarne boje
Komplementarne boje su dvije boje od koje jedne nema ni malo u drugoj boji. One se nalaze u suprotnim stranama Ostwaldovog kruga boja. To su narandasta i plava (zato to narandasta nastaje od crvene i ute. tj. u sebi nema ni malo plave boje), ljubiasta i uta, crvena i zelena. Dugine boje obuhvataju spektar est boja (primarne i sekundarne) koje moemo vidjeti preputanjem zrake svjetlosti kroz trostranu kristalnu prizmu. Premazi su klasifikovani prema formulacijama, kao to su vrste veziva (npr. nitro lak), vrsta otapala (npr. alkohol boja), suhi nain (npr. emajli za peenje) ili primjene (npr. auto boja). Podjela po svojstvima povrinskih premaza podijeljena su po izgledu povrine. Vrsta formulacije moe biti tamna (npr. soft touch povrina u unutranjosti vozila) do visokog
8

sjaja (npr. klavir lakovi). Tradicionalne boje su izvedene iz biljaka, na primjer, smole, kao to su Copal smola i elak, iz sekreta azijski Luseart i crni lak kineski lak od soka stabla. Premazi se ponekad, takoe, razvrstavaju prema specifinostima (vie ili manje samovoljno) .Premazi pokazuju uticaj u zavisnosti od gledanja i smijera osvjetljenja. Dodatni posebni premazi su na primjer, akrilna boja, alkidne smole, automobilske boje, violina lak, japanski lak,vodljivi lak, lak laka, nitroceluloze laka, powder coating, zuaptivni vosak, lakovi (klavir), silikonske smole itd.

Sastav boje

Sastav boje je ostao nepromijenjen, jo od piljskog ukraavanja enterijera. Promijenile su se samo tehnike bojenja i tehnoloka proizvodnja boje. Karakteristike su postale intenzivnije i praktinije u upotrebi, a pigmenti se i danas dobijaju iz skoro istih sirovina. Premaz bi trebao biti stabilan, kako se ne bi odvojio od podloge. U mnogim sluajevima, piling od boja temelji se loim ienjem, odmaivanjem, uklanjanjem hre ili oslikanih materijala. Lak se sastoji od isparivih rastvaraa. Nepromjenljive komponente ukljuuju veziva, pigmente i punila. Vezivo prua dobru ujednaenu suspenziju pigmentima i otapalima u bojama, odgovoran je za optimalan proces suenja (bez mjehuria) i sjaj nakon suenja. Osnovni temelj boje je vezivo. Otapala i pigmenti nisu potrebne komponente boje. Tu su i ne pigmentni jasni premazi i premazi bez otapala kao to je prah premaza.

Akrilna boja

Akrilne boje imaju univerzalnu namjenu, i njima se mogu bojiti predmeti drveta, papira, platna, koe, kamena, metala, stakla, gline, keramike, voska, plastike, stiropora, gipsa, mase za modeliranje itd. Za razliku od uljanih boja kojima je potrebno vrijeme za pripremu isuenje i imaju uljanu bazu, akrilne boje su vrlo jednostavne za koritenje, poput tempera. Osnovna karakteristika je u tome to su pravljene na vodenoj bazi (za razliku od uljanih) a kada se potpuno osue postaju otporne na vlagu i habanje (za razliku od tempera). Akrilne boje sadre akrilno vezivno sredstvo, za razliku od uljanih boja gdje se laneno ulje koristi kao vezivno sredstvo. Ovo vezivno sredstvo se sastoji od polimernih emulzija umjetnike smole, a voda se koristi kao rastvara. Zato ove boje imaju zajedniku osobinu sa vodenim bojama, brzo se sue. Kako god, za razliku od vodenih boja, one su konzistentne u vodi. Kad su u pitanju akrilne boje, njima moemo dodavati slojeve bez bojazni da e zamutiti slojeve koji su ispod. Akrilne boje po imenu su napravljene od postojane, neutee akrilne disperzije visokog kvaliteta, organskih i neorganskih pigmenata i drugih supstanci koje poboljavaju njihove osobine i postojanost. Visok kvalitet akrilne boj rezultuje najvie u jako dobroj produktivnosti
9

boje, prvoklasnoj vrstini sjaja tretirane povrine, odlino prijanjanje na razliite podloge i postojanost slojeva boje. Dostupne su u raznim varijantama, zavisno od proizvoaa, kao boje u tubi ili u vidu flomastera; kao mat, satenskog sjaja ili polu mat, i sa ogromnom paletom boja, koje se dodatno mogu prema potrebi mijeati. Prednosti: -brzo suenje -ienje ureaja, alata vodom -nema miris Nedostatak: -povrina manje izdrljiva

Kvalitetni i ekoloki prihvatljivi JUB proizvodi

Kvaliteta i prihvatljivost proizvoda, kako za korisnike tako i za okoli, su temeljne smjernice poslovne politike tvrtke JUB. Prilikom planiranja, te uvoenja novih tehnologija i proizvoda teimo postizanju najviih zahtjeva za kvalitetom proizvoda, prilikom ega potujemo naela zatite okolia, te biramo sirovine i materijale koji u najmanje moguoj mjeri oneiuju okoli i najmanje su tetni za korisnika. Za veinu proizvoda dobili smo meu prvim slovenskim proizvoaima certifikate sukladnosti s europskim standardima kvalitete proizvoda i nacionalnim tehnikim propisima, meu njima i njemaki, koji potvruje visoku kvalitetu i nizak sadraj opasnih tvari. Na podruju unutarnjih boja propisi i standardi zahtijevaju proizvode s minimalnim sadrajem hlapivih organskih i drugih ope opasnih tvari. Proizvodi iz skupine JUPOL (JUPOL Gold, JUPOL Brilliant, JUPOL Latexi, i JUPOL Silikat) ispunjavaju njemake zahtjeve, tzv. VdL dok smo za proizvode skupine JUPOL (JUPOL Gold, JUPOL Brilliant, JUPOL Special, JUPOL Silikat i za cjelokupnu skupinu boja JUPOL Lateks), te Grascolor meu prvim proizvoaima (izvan Njemake) dobili certifikat sukladnosti TV SD, tzv. Schadstoff geprft, o minimalnim sadrajima opasnih tvari i emisija u okoli. Proizvodi za zatitu drveta i metala trgovake marke JUBIN odgovaraju njemakim standardima za kvalitetu premaznih proizvoda i istovremeno ispunjavaju zatijeve za koritenje tih premaza kod zatite djeijih igraaka prema standardu SIST EN 71-3 i SIST EN 71-9 (JUBIN Decor primer, JUBIN Decor i JUBIN Lasur).

10

Proizvodi tvrtke JUB su u velikoj veini uvrteni meu zdravlju i okoliu prihvatljive proizvode. Prilikom razvoja dosljedno potujemo zahtjeve europske direktive o ograniavanju i nainu upotrebe biocidnih aktivnih tvari i proizvoda, te drugih opasnih supstanci. JUB je prvi slovenski proizvoa i takoer meu prvima u Europi, koji potuju zahtjeve o ograniavanju sadraja kroma (Cr 6+) u cementnim proizvodima, i prvi proizvoa u Sloveniji, koji ispunjava sve zahtjeve europske Direktive o graevinskim proizvodima. JUB posebnu pozornost posveuje i obavjetavanju kupaca. Pored estih obavijesti u obliku prospekata, kataloga, reklamnog gradiva, oglasa, sajmova i preko interneta organiziramo i obrazovanja za trgovce i izvoae. U okviru svake podrunice organiziranje tehnikoinformativna sluba, koja svaki dan savjetuje stranke o primjernom nainu upotrebe naih proizvoda prije svega boja.

Osnove boja

Svatko od nas osjea boje na svoj jedinstven nain. Poznavanje psihologije ljudskog poimanja boja, meusobne skladnosti razliitih nijansi, prepoznavanje modnih trendova, sve to je za JUB kao proizvoaa boja iznimno znaajno. Gdje god da se osvrnemo, vidimo svijet u bojama. Svatko od nas osjea boje na svoj jedinstven nain. Poznavanje psihologije ljudskog poimanja boja, meusobne skladnosti razliitih nijansi, prepoznavanje modnih trendova, sve to je za JUB kao proizvoaa boja iznimno znaajno. Boja je osoban, osjetilni doivljaj, kojeg u mozgu stvara svjetlost prolaskom kroz oko. Iz tog proizlazi da je raspoznavanje boje zahtjevan proces u kojem sudjeluje svjetlost, objekt, oko i mozak. Fizikalno ga opisujemo kao elektromagnetno zraenje razliitih frekvencija i valni duljina. Ljudi su uvjereni, da boje naih domova izraavaju nau osobnost i na okus, iako nas esto preveliki izbor nijansi boja moe smesti ak i uplaiti. injenica je da je boja najprilagodljiviji element u oblikovanju i estetici naeg doma. Prilagodljivost joj omoguuje izbor iz tisuu nijansi, zato je obino zadnja na redu prilikom opremanja prostora, jer osigurava jednostavno povezivanje i prilagoavanje svih elemenata u prostoru (zavjese, pokustvo itd.) Prije odluke o izboru boje trebamo si odgovoriti na slijedea pitanja: Koja je namjena prostora, koji emo bojati? Tko e boraviti u prostoru? Kakva je prirodna svjetlost u prostoru?
11

Kako e prostor biti opremljen (namjetaj, stil, posebnosti...)? Koje su boje prisutne u susjednim prostorima? Kakve osjeaje i raspoloenja bi prostor trebao poticati? S odgovorima na gornja pitanja moemo stvoriti zakljuak, da je boja najsnaniji pojedinani dizajnerski element s kojim raspolaemo. Boje dovesti u na ivot na vie naina. Zato je svakako dobro znati kako ljudsko oko doivljava boje. U nastavku emo ukratko objasniti osnovne teorije boja, s kojima emo kasnije lake donijeti odluke.

U osnovi razlikujemo etiri primarne ili osnovne boje. To su crvena, plava zelena i uta, koje su prikazane u krugu spektra. Mijeanjem primarnih boja dobijemo sekundarne boje: ljubiastu, tirkiznu, naranastu i svjetlo zelenu.

Pomicanjem po krugu spektra razlikujemo 3 razliite harmonije: Jednotonske harmonije su one, kod kojih varijante jedne boje postiemo s razliitim intenzitetom (tamno, svijetlo). Ako takvu harmoniju upotrijebimo na cijelom prostoru, moe postati umarajua, prazna i nezanimljiva. Vezane harmonije su one kod kojih koristimo boje, koje se u prirodnom krugu spektra nalaze jedna do druge. Primjer su uta, naranasta, crvena (spektar toplih boja), zelena, zeleno plava, plava (spektar hladnih boja).

12

Kontrastne harmonije su one kod kojih kombiniramo kontrastne boje odnosno one koje se u krugu spektra nalaze jedna nasuprot druge. To su npr. crvena i zelena, uto zelena i ljubiasta, ljubiasta i uta, naranasta i plava. Teoretsko znanje o bojama moe nam biti od velike koristi, ali ipak je najvaniji faktor odluka pojedinca i njegove obitelji, koja e ivjeti s bojama u prostoru.

Boje i osjeaji

Boja je neto toliko svakidanje da je esto i ne zamjeujemo, pa ipak za nae raspoloenje je izuzetno vana. to su boje jae, jai je i njihov uinak na nas. Boje utjeu na djelovanje naeg uma i na nae osjeaje. Trebamo se usredotoiti na boje koje nam donose blagotvorne uinke. Vrlo je vano da u skladu sa svojim raspoloenjem biramo i boje koje nas okruuju, pa ak i onda kada nisu takve za okolinu, one djeluju na nae raspoloenje.

S bojama izraavamo slijedee osjeaje: ISTOU, NEVINOST - Bijelu boju s osjetilnog vidika oznaavamo kao istu i vedru, iako hladnu boju.

GIBANJE - uta potie motoriko djelovanje i stvara gibanje. Preko organa vida djeluje ugodno na na ivani sistem. Za nju je znakovita izrazita intelektualnost.

MIRNOA, UNUTARNJI MIR - Zelena boja djeluje na ivani sistem umirujue. To je najprije umirujua i hipnotina boja. Omoguuje smirivanje duha. U prostoru uklanja nesanicu.

USREDOTOENOST - Fizioloki uinci plave boje su upravo suprotni uinku crvene. Plava svjetlost omoguava dobru koncentraciju, iako prilikom dulje izloenosti takvoj svjetlosti lako padamo u pospanost, koja ne uzrokuje neugode ili posebne uznemirenosti.

13

RAZDRAENOST, STRAST - Crvena je vrua i prodorna boja, zato djeluje na organizam kao psihofiziki stimulans. Prevelika koliina crvene boje u prostoru stvara dojam glasnosti, za to je poneto i zasluna, iako moe djelovati i mono. Kao boja vitalnost i aktivnosti crvena pobuuje i intelektualnu aktivnost. Crveno raspiruje i podie emocionalnu razdraenost. To je najagresivnija od svih boja, koja nas doslovno tjera na aktivnost.

VESELJE - za podizanje veselja najee koristimo crvenu, utu i naranastu. Sve tri su tople i stimulativne boje koje optiki pribliavaju predmete. Pored toga poveavaju stupanj aktivnosti, pospjeuju cirkulaciju i stimuliraju disanje. TUGA - najee boje alosti i tuge su crna i sve plave nijanse. S obzirom da su negativno osjeajno obojene, primjerene su za simbolizaciju negativnih emocija.

STRAVA za poticanje strave se najee pojavljuje crvena i crna boja. Crvena se esto pojavljuje i u obliku veselja, iako subjekti tada prihvaaju iskljuivo njene pozitivne konotacije.

STRAH - za poticanje straha se najee pojavljuje crna, ljubiasta i tamno plave nijanse.

INTROVERTIRANOST - Uinci ljubiaste boje na na organizam su vrlo slini uinku plave iako znatno intenzivniji. Obino njenu prisutnost doivljavamo kao uznemirujuu. Implicira introvertiranost i odgovara prije svega onima koje u drutvu doivljavaju kao osobenjake ili skoro izopenike. To je boja veliine i vanosti, idealizma, omoguuje otklon i meditaciju. Lila je uz pomo bijele oslabljena ljubiasta boja, zato predstavlja njenu blau varijantu.

TOPLINA - Naranasta je mjeavina ute i crvene. Kao smjesa svjetlosti i topline primjerena je za stvaranje klime u prostoru. Naranasta pobuuje djelovanje srca, iako ne utjee na krvni tlak. Njena prisutnost moe uznemiriti ali i pomiriti. Pospjeuje probavu i poveava apetit, zato je primjerena za opremanje restorana, kuhinja, blagavaonica. Naranasta implicira instinkt, ekstraverziju, toplinu osjeaja.

MIR, ZATITA - Smea boja djeluje na nas pomirujue, iako nas unato tome ne uspavljuje. Obino je doivljavamo kao ugodnu i to je prije svega jer smo na nju navikli. Smea je
14

snana, majinska i zatitnika boja. Prije svega u osnovi implicira ekonominost, savjesnost i vrstou, iako i pritisak, krutost, upornost, tvrdoglavost. Implicira jednostavnost i praktinost.

SUZDRANOST, NESPREMNOST - Siva je boja nespremnosti. Njena glavna struktura dosee od straha, kojeg naznauju njeni svjetliji tonovi, preko lane drskosti njenih srednjih nijansi, do sebine tamno sive boje, koja esto radi svoje intenzivnosti djeluje poneto opasno. Omiljena je kod strogih konformista. To je boja suzdranosti, a ponekad i vrlo elegantna boja.

MO, TAJANSTVENOST - Objektivna asocijacija crne boje je mo, a njena osjeajna asocijacija je tama i tajanstvenost. Fiziki oznaava tamu, fizioloki poinak i psiholoku alost odnosno potinjenost. Ona je simbol formalnosti i konvencije, ali i ponosa bez ikakve oholosti. Pastelne boje: meu pastelne boje svrstavamo ruiastu, svijetlo plavu, lila, i druge njene, pomou bijele boje boje osvjetljenje i omekane tonove. Oni pobuuju njenost i krhkost, esto i neodlunost i zbunjenost. Primjerene su za naglaavanje tankoutnosti i profinjenosti. Jasne i zasiene boje su u usporedbi s pastelnim, previe upadljive i prilino nasilne. Pastelne boje su primjerene za stvaranje osjeaja povjerenja.

15

Zakljuak Boja je osjetilni doivljaj koji nastaje kada svjetlost karakteristinog spektra pobudi receptore u mrenici oka. Boju takoer pripisujemo povrinama objekata, materijalima, svjetlosnim izvorima, itd. ovisno o njihovim svojstvima apsorpcije, refleksije ili emisije svjetlosnog spektra. Tradicionalna podjela boja je na primarne i sekundarne. Tri primarne boje su: crvena, uta i plava Tri sekundarne boje dobivaju se mijeanjem osnovnih boja: crvena + uta = naranasta, plava + uta = zelena i plava + crvena = ljubiasta. Tercijarne boje dobivaju se mijeanjem primarnih i sekundarnih (npr. plavozelena, utozelena i dr.). Primjena boja je iroka, koriste se ureenju enterijera i eksterijera, grafikom dizajnu, slikarstvu, sredstva za zatitu materijala od vremenskih uticaja itd. Lak predstavlja tenost koja se u tankom sloju nanosi na robu gdje se putem hemijskih ili fizikih procesa formira stalan film. Premazi su obino izraeni od veziva i pigmenata, otapala, punila i aditiva. Zavrni sloj Zatita povrine koja je tretirana bojom. Kao zavrni premaz tretiranoj povrini daje sjaj i otpornost na vodu i blaga sredstva za ienje tretirane povrine. Pigment je supstanca koja mijenja boju svjetlost i koju reflektuje kao rezultat selektivne apsorpcije svjetlosti odreenih talasnih duina. Pigment mora imati odgovarajue osobine i stabilnost da bi se mogao koristiti u industriji. Pigmenti se koriste u proizvodnji boja, tinte, tekstila, plastike, kozmetike, hrane, umjetnikih materijala, itd. U radu sam nastojao objasniti osnovne karakteristike boja i lakova gledano u cjelini, da bi nastavkom rada pribliio njihove osobine koje skoro svakodnevno koristimo.

16

Literatura

www.jub.ba www.scribd.com/doc/94189129/Boje Klausbernd Folmar; Velika knjiga o bojama ; 2011 izdanja na srpskom, lagUna, Rudolf tajner, Uenje o bojama, 2007 god, lagUna

17