Djelovanje zodijaka i elemenata na temelju rezultata istraivanja Marije Thun

Zvijea Z o d i j a k a prnose svoje i m p u l s e p r e k o klasinih elemenata ( v o d a , zrak/svjetlo, z e m l j a i t o p l i n a ) na tlo i d a l j e na biljke. Po tri s a z v i j e a s e dodjeljuju j e d n o m elementu. K a k o i m a m o dvanaest podruja Z o d i j a k a , n a s t a j u etiri s k u p i n e koje n a z i v a m o t r i g o n i m a (vidi crte, str.l.). S v a k i o d etiriju biljnih d i j e l o v a (korijen, list, cvijet, p l o d / s j e m e ) pripisujemo jednom trigonu. P o d r u j e L a v a osobito pozitivno djeluje n a s j e m e . Z a n a s je poloaj M j e s e c a ispred tog zvijea o d p r e s u d n e vanosti. Putuje li M j e s e c ispred zvijea koje pozi tivno djeluje na korijen, taj dan o z n a a v a m o k a o d a n z a korijen, d a k l e kad j e M j e s e c npr. i s p r e d Bika. Te dane emo o d a b i r a t i za sjetvu, p r e s a i v a n j e , njegu i b e r b u b i l j a k a korijena. N a taj n a i n p o s t i e m o najviu kvalitetu i prinos, a p l o d o v i se u s k l a d i t u najbolje d r e . U te biljke u b r a j a m o npr. mrkvu, ciklu, rotkvice. To j e d n a k o vrijedi d a n e za list, d a n e za cvijet, dane za plod, odnosno plod/sjeme.

Bioloko-dinamika metoda

Dani za sjetvu Dani za presaivanje Dani za berbu

Zagreb, 2009.

SADRAJ
Predgovor hrvatskom izdanju 7 Analiza tla Obraivanje tla Toplina tla Maliranje Kompost Biljni kompost Kompost od korova Kompostiranje trave Brzo kompostiranje tvari Sjetveni kalendar Sjetva Biljke koje sijemo u dane za korijen Biljke koje sijemo u dane za list Biljke koje sijemo u dane za plod Biljke koje sijemo u dane za cvijet Sjeme Okopavanje Presaivanje Razmnoavanje reznicama B e r b a i konzerviranje Doba dana Tlo 20 20 23 25 Pripravak od kravlje b a l e g e 27 28 31 32 po M.Thun Kameno brano 52 55 55 56 17 18 18 18 19 ivotinj. podrijetla Kopriva i njena primjena 24-satni ekstrakt Gnojnica od koprive kao poticajno sredstvo Poticanje rasta biljaka primjenom gnojnice od kopriva Gnojnica od raznog bilja Pripravci gnoj iz roga i kremen iz roga 47 48 44 45 45 46 33 33 36 37 38 42 43 43 Predgovor Zodijak Povezanost s kozmosom Sideriki mjesec Planeti i njihov utjecaj na Zemlju 8 9 10 12 15

49

Bazaltno brano Z e l e n a gnojidba

Izmjenjivanje usjeva i plodored Zalijevanje Kakvoa vode O p a s n o s t od kasnih proljetnih mrazeva Veliki petak, Velika subota Korov D8-koncentrat za suzbijanje korova Preventiva Gnojnica od korova Razliiti korovi Gljivine bolesti biljaka Preslica Recept za suzbijanje gljivinih oboljenja Gljivine bolesti na razliitim biljkama ivotinjske tetoine tetoine na kupusu i mrkvi Puevi Metode smanjivanja prekobrojnih tetoina Biljke korijena Mrkva Cikla Rotkvice Celer 91 95 96 96 97 97 81 80 71 75 75 76 78 79 69 70 71 58 66 67

Luk enjak Krumpir Biljke lista Kupusnjae Kupus Korabica Cvjetaa Salata glavatica Matovilac Cikorija pinat Perin Trava Biljke cvijeta Cvijee za rez Lukoviasto cvijee Ljekovite biljke Brokula Biljke za bioloko-dinamike pripravke Biljke ploda 84 85 88 Graak i grah Lea Rajica Jagoda Voe i jagodiasto voe Kazalo Opaska urednice

97 98 98 101 102 102 102 102 103 103 103 103 104 104 106 108 108 108 110 111 112 113 113 114 114 116 121 123

PREDGOVOR HRVATSKOM IZDANJU

Knjiga koju drite u rukama plod je dugogodinjeg je prije iskustva autorice, koja 40 godina poela istraivati tetoinama i korovima, a sve uz pomo pripravaka i ajeva od ljekovitog bilja, slijedei prirodne sile i ritmove koji nas okruuju. Uvjerena sam da e ovaj prekrasni prirunik gospode Marije Thun obrado vati sve korisnike Mjeseevog sjetvenog kalendara diljem Hrvatske, a one koji do sada nisu upoznali prednosti primjene Kalendara potaknuti da i oni ponu ra diti u skladu s prirodom. Zato sam sretna to smo uspjeli pre vesti i izdati knjigu koja e nam svima upljepati i olakati rad u vrtovima. Slijedei prirodne ritmove (prema sav jetima iz knjige) postajemo prijemiviji za prirodu oko nas i postupno ivot post aje puniji i ljepi. Hrvatsko izdanje knjige izlazi uoi Dana planeta Zamlja 1999. i svojevrsni je pok lon svima nama s naputcima kako njego vati i uvati ovu nau jedinu majicu Zemlju. Zlata Nani Zagreb, proljee 1999. zato se biljke razliito "ponaaju" za visno od vremena sjetve. Tijekom svojih istraivanja dola je do brojnih praktinih saznanja koja nam nesebino poklanja u o v o m priruniku koji e postati sastavni dio kune biblioteke svih onih kojima je stalo do ouvanja vlastitog zdravlja, zdravlja svojih blinjih i opstanka ivota na zemlji. Ova knjiga se moe smatrati sastavnim dijelom Mjeseevog sjetvenog kalen dara, koji se kod nas izdaje ve etvrtu godinu. Kalendar nas upuuje kada je najbolje posijati ili posaditi, njegovati i ubrati pojedinu skupinu biljaka (korjenaste, lisnate, plodonosne ili cvjetne), a ovaj prirunik daje odgovor na pitanje kako to uiniti nain. Danas, u vrijeme novih opasnosti od genetski manipuliranog sjemena i trans genic) biljaka( ranije smo se bojali "samo" pesticida i mineralnih gnojiva), autorica nas ui kako emo uzgojiti vlastito sjeme vrhunske kakvoe, kako se "nositi" sa na najbolji mogui

PREDGOVOR
Knjiga koja je pred Vama donosi pregled dometa naih dosadanjih pokusa i istraivanja. Ti rezultati su ve ranije

ZODIJAK
Zodijak se sastoji od dvanaest zvijea ispred kojih, tijekom godine, sa Zemlje doivljavamo Sunce. I Mjesec i plan eti kreu se samo ispred tih zvijea. Prolazei ispred tih podruja, Mjesec i planeti posreduju impulse na Zem lju (vidi crte na prednjem preklopu ovitka). Biljka ima sposobnost u svome liku uiniti vidljivim djelovanja koja dol aze s tih zvijea. I u stvaranju hranjivih tvari kao to su npr. bjelanevine, masti, ugljikohirati i soli, ona je prijemljiva za utjecaj kozmikih ritmova; oni potiu i njen rast. Granice, odnosno prijelaze od jednoga zvijea do drugoga, ustanovili smo tako to smo mnoge biljke sijali svakog sata. Bio je to, dodue, ogroman posao i utroak vremena, ali su nam biljke jasno i nedvosmisleno pokazale put pojedinih impulsa. Meutim, dolazilo je do odstu panja kad bi se Mjesec na svojoj pu tanji nalazio u perigeju ( P g ) ili apogeju Ribe od 11. oujka do 17. travnja Ovan od 18. travnja do 12. svibnja Bik od 13. svibnja do 19. lipnja Blizanci od 20. lipnja do 18. srpnja Rak od 19. srpnja do 9. kolovoza Lav od 10. kolovoza do 14. rujna Djevica od 15. rujna do 31. listopada Vaga od 1. studenoga do 18. studenoga korpion od 19. studenoga do 18. prosinca Strijelac od 19. prosinca do 17.sijenja Jarac od 18. sijenja do 13. veljae Vodenjak od 14. veljae do 10. oujka U sadanje vrijeme Sunce stoji ispred ovih zvijea Zodijaka:

objavljivani u raznim asopisima i u iz danjima vlastite naklade. Iz naeg sveu kupnog rada teme smo birali tako da su u sreditu pozornosti pitanja koja si vrtlar postavlja u vezi sjetve, obrade tla i uzgoja biljaka. Pokuse smo vrili na temelju biolokodinamikog naina gospodarenja. Ta je metoda razvijena i unapreivana prema preporukama Rudolfa Steinera kako ih je on iznio u svom teaju za poljodjelce i vrtlare, 1924. godine. Takav nain rada najstariji je u dananjim alterna tivnim nastojanjima u poljoprivedi. U mnogobrojnim pokusima usporeivali smo ga s drugim biolokim ili konven cionalnim metodama. Pripravci koji se u knjizi na raznim mjestima spominju takoer su izraeni prema preporu
S u r a d n i c a kod procjenjivanja ulja. Razliiti p o s t u p c i s u l j a r i c a m a o d r a a v a j u se na k a k v o i i koliini d o b i v e n o g ulja.

kama Rudolfa Steinera, kao i postupak za spaljivanje ivotinjskih tetoina i ko rova. Zahvaljujui naim dugogodinjim istraivanjima liku mogli smo uoiti ve raznovrsnost kozmikih utjecaja.

( A g ) , odnosno najblie Zemlji ili najvie udaljen od nje. Te pomake treba svake godine iznova utvrditi kako bismo ih mogli iskoristiti za na Mjeseev sjetveni kalendar.

Time smo proirili nae spoznaje glede znaajne povezanosti biljnog svijeta s kozmikim djelovanjem, to za praktiara moe biti od velike koristi.

POVEZANOST S KOZMOSOM
Mala knjiica Ruclolfa Steinera "Praktino izgraivanje miljenja" potaknula nas je prije 42 godine da ponemo promatrati biljke na nain koji inae nije uobiajen. Vrlo brzo se pokazalo da je unato istim uvjetima kod obrade zemlje, kao npr. predanjeg nasada (usjeva), gnojenja i sjemena dolazilo do znatnih razlika. Tako je esto jedna gredica imala vei prinos od druge gredice iste povrine. S obzirom da su uvjeti zasijavanja bili isti, razlozi za to nisu mogli biti u "prostoru" -da to tako nazovemo - ve ih je trebalo
Cvjetaa: Kozmiki aspekt dana sjetve p o k a z u j e se u o b l i k o v a n j u , stvaranju p l o d a . D e s n o i lijevo, cvjetaa p o s i j a n a u d a n e za list, s t v a r a vrste p u p o l j k e , dok zasijana u dane za cvijet ( s r e d i n a ) ima rastresitu g l a v i c u i b r z o o d l a z i u cvijet.

Znamo da se svi organski procesi na Zemlji ponavljaju u "vremenu". Mnogi od ovih tijekova ji primjer je ovjeka uvijek se ponovno vraaju ustaljenim ritmom. Najpoznati ritam dan-no koji kod u izaziva vrlo velike razlike

(npr. salata glavatica u svojoj glavi) impulse koji dolaze od planeta, kao i od Sunca i Mjeseca. Sadraj bjelanevina, masti, ugljiko-hidrata i soli takoer je ovisan o tim impulsima. Tijekom naih istraivanja sve je oitiji postajao temeljni zakon: zvijea Zodi jaka su od velike vanosti za rast biljaka. Ona djeluju putem Sunca, Mjeseca i pla neta, a ovi svoje snage posreduju biljka ma preko klasinih elemenata topline, svjetla/zraka, vode i zemlje. Vrijeme sjetve dakle kada sjeme biva predano zemlji - djeluje i oblikuje najjae. Vrijeme presaivanja je takoer od velikog znaenja. Ono moe pojaati ili oslabiti impuls sjetve. Isto tako je vano i vrijeme obraivanja tla jer pri tome zemlju otvaramo utjeca jima i poticajima kozmosa. A k o je tre nutak povoljno odabran, potiemo rast. Odluujue je i doba berbe. Pobiremo li npr. u nepovoljno vrijeme sjeme ili dijelove biljaka koji e posluiti za razmoavanje, sljedee godine bit e vie bolesnih i slabih biljaka. Plodovi koje uskladiujemo bre e trunuti ako smo ih pobirali pod nepovoljnim kozmikim impulsima. Vie o tim povoljnim tre nucima moete proitati na stranicama 18-31 gdje smo saeli rezultate naih istraivanja o pojedinim vrstama biljaka. Ostale rezultate moete nai na strani 95 i dalje.

svijesti (budno stanje, san, snovi). Ri potraiti u "vremenu". Tako su poela istraivanja ije rezultate moete nai u ovoj knjizi. tam dan-no nastaje vrtnjom nae Zem lje oko vlastite osi. Na strani okrenutoj prema Suncu je dan, a na suprotnoj no. 1 godinji tijek ima ritam koji se uvi jek iznova ponavlja. Zemlja se tijekom godine jedanput Poetkom okrene oko Sunca. a sijenja je blia Suncu,

poetkom srpnja je udaljenija od njega. Smjena godinjih doba: proljee, ljeto, jesen i zima nastaju zbog nagiba ZemIjine osi. Kako ta os ne stoji okomito na Zemljinu putanju, ve je prema njoj nagnuta otprilike 66 stupnjeva, na po lovima se izmjenjuju potpuni mrak zimi i neprekidno djelovanje Suneva sv jetla ljeti. Proljee i jesen su umjerena godinja doba, medudoba. Naprotiv, na ekvatoru dan i no traju jednako dugo tijekom cijele godine, svaki po dvanaest sati. Osim godijnjih doba koja su uvje tovana odnosom Zemlje spram Sunca, na ivotne procese na Zemlji djeluju jo i ritmovi planeta i Mjeseca. Planeti naeg Sunevog sustava su Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton. U stvaranju i oblikovanju "svoga tijela", biljke su u stanju uiniti vidljivim

U poetku smo tek usput primjeivali da je i promatranje vremenskih prilika potrebno za naa istraivanja u vezi biljaka. N o , pri tom promatranju se vrlo brzo pokazalo da i tu postoje zakoni tosti. Tako su dani to su donosili dobar razvitak lia pokazivali veliku sklonost vlazi. Dani s najveom vlagom i s najvie oborina u mjesecu, uvijek su bili ti "dani lista". Iz promatranja vremena takoer je proizlazilo da klasine elemente treba dodijeliti odreenom biljnom organu (vidi tabelu dolje). Kao to smo ve spomenuli, Mjesec dol azi svaka dva do etiri dana pred novo zvijee. To znai da se svaka dva do etiri dana pojedini impulsi mijenjaju

(vidi tabelu, npr. nakon dva do etiri dana voda se mijenja u toplinu). Priblino svakih devet dana Mjesec dolazi pred trigon snaga jednog te istog tipa i onda djeluje isti impuls. Okopa vanjem i prskanjem kremenom, koje provodimo u ritmu trigona, ponovno potiemo impuls to ga je sjeme primi lo za sjetve. Te temeljne zakonitosti, meutim, ne vrijede uvijek. Opozicije planeta mogu te impulse promijeniti, poloaji trigona mogu aktivirati neki drugi element, a ne onaj to ga Mjesec toga dana posreduje. Brojne konjunkcije djeluju negativno.

Luk iz prologodinje b e r b e u svibnju. I z v a e n na d a n za list (na slici lijevo s o z n a k o m A K ) trune. Izvaen na dan za plod i d a n za cvijet (oznake WK i L K ) poinje tjerati. S a m o onaj p o b r a n u d a n e za korijen o s t a j e j e d a r , k a o i onaj p o b r a n u rujnu koji o s t a j e takav s v e d o sljedeeg kolovoza (oznaka E K ) .

Sideriki

Mjesec

Zakonitosti koje proizlaze iz pokusa s biljkama i iz promatranja vremenskih prilika moemo saeti u sljedeoj tabeli:

Mjesec u 27.3 dana jedanput obie Zem lju. Za vrijeme tog kruenja prolazi mimo svih 12 podruja Zodijaka. Svaka dva do etiri dana dolazi pred novo zvijee. Mjesec posreduje na nau Zemlju snage onog zvijea ispred kojeg putuje i to putem klasinih elemenata (toplina, zrak/svjetlo, voda, zemlja) - vidi tabelu str. 13 i crte na prvom preklopu ovitka. Po tri zvijea uvijek tvore jedan trigon. Dvanaest zvijea Zodijaka tvore etiri trigona, svaki s po tri zvijea. Svaki od trigona pripisujemo jednom od klasinih elemenata (vidi tabelu na str 13 i crte na str. 1).

Planeti i njihovo djelovanje na Zemlju

Lijevo: N a slici p r i k a z a n i poloaji planeta m o g u mijenjati i m p u l s e k o j e b i zvijee p o s r e d s t v o m Mjeseca u normalnim uvjetima i m a l o na biljku. ( Z e m l j a j e uvijek p r i k a z a n a u sredini vanjskoga kruga).

o n o se, dapae, moe prometnuti u hladnou. Dode li Merkur pred vodeno zvijee npr. pred korpiona, onda je mogue da zbog djelovanja topline doe do oborina. Putuje li Venera ispred nekog zvijea zra ka/svjetla kao stoje npr. Vaga, stvaraju se preduvjeti za plavo nebo i duga sunana razdoblja te bistro ozraje. Meutim, ako Venera dode pred zemljano zvijee kao npr. pred Djevicu, ona potie prohladne

Kako bi mogli sudjelovati u stvaranju vremenskih prilika, planeti se isto, ba kao i Sunce i Mjesec, slue klasinim elementima: toplinom, zemljom, zrakom/ svjetlom i v o d o m kao posrednicima na Zemlji. Taj poredak je prikazan na sljedeoj ta beli:

Lijevo g o r e : O p o z i c i j a M a r s a (lijevo) i S u n c a (desno). S r e d i n a lijevo: T r i g o n s k i poloaj M e r k u r a (lijevo) i Jupitera (desno). Lijevo d o l j e : K o n j u n k c i j a S a t u r n a (lijevo) i V e n e r e (sredina).

Planeti i S u n c e Saturn, Merkur, Pluton Sunce Jupiter, Venera, Uran Mars, Mjesec, Neptun

Element toplina zemlja zrak/svjetlo voda

Zvijee zodijaka Ovan, Lav, Strijelac Bik, Djevica, Jarac Blizanci, Vaga. Vodenjak Rak, korpion, Ribe

Planet je nebesko tijelo koje se kree oko Sunca. Negativna djelovanja donose npr. dani kad Mjesec na svojoj uzlaznoj ili silaznoj putanji sijee Zemljinu putanju (ekliptiku). Ta se djelovanja jo pojaavaju kad se Mjesec i planeti susreu na krianjima svojih putanja, tzv. vorovima. (Vidi crte desno gore). Na taj nain dolazi do pomrina i pokrivanja, i planet blii Zem lji prekida ili mijenja djelovanje udaljeni jeg planeta. To vrijeme nije pogodno ni za sjetvu ni za berbu. O v o je bio tek kratak uvid u nain proraunavanja. Nije potrebno poznavanje astronomije da bismo vrtlarili prema preporukama za sjetvu. Sva promijenjena i negativna djelovanja uzeli smo u obzir u naoj knjiici Mjeseev sjetveni kalendar, koji svake godine pripremi i izdaje naklada M. Thun.
U z crte d e s n o g o r e : Negativne impulse na biljke d o n o s e npr. dani u k o j i m a se dva planeta susreu na krianjima svojih p u t a n j a (tzv. vrijeme v o r o v a ) . To stvara preduvjete za pomrinu. U te d a n e se ne p r e p o r u a sjetva.

Ako klasini planeti stoje ispred zvijea s kojima imaju isti element djelovan ja, djelovanje se pojaava (primjer: Merkur ispred O v n a ) . Naprotiv, dolazi do slabljenja utjecaja, ili se on na Zemlji uope ne ispoljava, ako planet stoji is pred zvijea koje djeluje s drugaijim elementom. Evo jo nekoliko primjera: Ako plan et topline poput Merkura prolazi is pred zvijea Ovna, onda se njegovo djelovanje pojaava, meutim, ako je ispred podruja Bika. ne primjeuje se nita od njegova toplinskog djelovanja:

noi i nastanak magle. Pred vodenim zvijeima, Venerino djelovanje zrak/sv jetlo ne dolazi do izraaja niti do prevlas ti. Putuju li Mjesec i planeti koji djeluju putem elementa vode ispred podruja Zodijaka, koje se takoer oituje posred stvom elementa vode, moramo raunati s kinim odnosno snjenim razdobljima. Postoje jo i drugi brojni utjecajni imbenici kao to su npr. opozicije pla neta meusobno ili prema Suncu. Takve konstelacije najee posreduju snage pospjeivanja rasta.

K o r a b i c a , s o r t a "Bijeli R o g g l i ' s Lijevo: sjetva u d a n e za list donosi spljoteno okruglaste, vrlo njene k o r a b i c e . D r u g a s lijeva: z a s i j a n e u d a n e z a p l o d , izrastaju p r e v i e u visinu i r a d o postaju upljili.iste. T r e a s lijeva: sjetva u d a n e z a korijen d o n o s i k r a s t a v a mjesta i k o r a b i c e koje Iako postaju drvenaste. Desno: korabice posijane u d a n e z a cvijet d o n o s e " p l o d o v e " koji u sredini n a g l o tjeraju i o d l a z e u cvijet.

SJETVENI KALENDAR
Na osnovu naih iskustava utvrdili smo da su za vrtlare i poljodjelce od odluujueg znaenja djelovanje planeta, zvijea Zodijaka i drugih initelja iz podruja izvan Zemljine atmosfere. Svake godine izdajemo Mjeseev sjetveni gdje moete kalendar nai navedene povoljne i nepovoljne dane za sjetvu, presaivanje i obradu zemlje kao i savjete za berbu, skladitenje i konzerviranje plodova.

O v e korabice su posijane u vrijeme M j e s e e v e b l i z i n e Zemlji ( P g ) . O d 5 0 sadnica p o l o v i c a ih je razvila o v a k v e "plodove".

Dok

se

kod

planeta

Urana

moe

kod Neptuna je to magnetizam, a kod Plutona povezanost s vulkanizmom.

ustanoviti povezanost s elektricitetom,

SJETVA
Trenutak kada sjeme predajemo Zemlji najvie utjee na rast, zdravlje i urod. Da bismo pronali najpovoljniji termin, moramo razmisliti koji dio biljke, koji biljni organ elimo ubrati u svakom pojedinom sluaju. Ako je rije o sjetvi mrkve, onda je korijen o n o to elimo uzgojiti. Sjetvu, dakle, treba provesti na dan koji pogoduje korijenu (vidi i tabelu strana 13.). Prema naim dugogodinjim istraivanjima i pokusima treba razliko vati etiri skupine biljaka: biljke korijena, biljke lista, biljke cvijeta i biljke ploda. Za sjetvu biljaka korijena preporuuju se dani za korijen, za biljke lista dani za list. Ove biljke donose *'plod" u podruju ko rijena. U tu skupinu spadaju: celer, repa, mrkva, pastrnjak, rotkvica, rotkva, cikla, crni korijen i perinov korijen. Najvee prinose i dobro podnoenje skladitenja postiemo ako sijemo u dane za korijen. Isto vrijedi i za krumpir, luk i enjak.
Mahune ubrajamo Koare sa pinatom: p r i n o s i s u o k o 3 0 % vii a k o s m o s j e m e sijali u d a n e za list.

itd. (vidi i crtee na stranjem preklopu ovitka). U sluaju da tamo ne naete biljke koje traite, moete i sami nainiti podjelu. Jednostavno razmislite to elite ubrati -taj biljni organ je odluujui.

Biljke koje sijemo u dane za korijen

Biljke koje sijemo u dane za list

U ovu skupinu spada veina kupusnjaa, ali i korabica i cvjetaa dok brokulu ubrajamo u biljke cvijeta. Osim toga, o v a m o se svrstava salata, matovilac, endivija, cikorija, pinat, blitva, paroga, komora i trava. O v a m o jo ubrajamo perin (list) i o n o zainsko i ljekovito bilje koje ne sadri eterika ulja.

u biljke p l o d a .

Biljke koje sijemo u dane za plod

U ovu skupinu spadaju sve biljke koje daju plod u podruju sjemena: grah (mahune), graak, lea, soja, kukuruz, rajica i paprika, zatim sve vrste bunde va, tikvice i krastavci, sve vrste itarica bilo ozime bilo jare.

S j e t v a najvie utjee na razvitak biljke.

Biljke koje sijemo u dane za cvijet

U biljke cvijeta spada cvijee, lukoviasto cvijee, brokula, mnoge ljekovite biljke i biljke za pripravke od kojih pravimo bioloko-dinamike pripravke za kom post (vidi stranu 41.). N o , ne samo zasijavanje, ve i presaivanje i njegu biljaka cvijeta treba vriti u dane za cvijet.

Sjeme
Nije dovoljno sjeme samo pokupiti. Od presudne je vanosti njegova kvaliteta. Sjeme mora biti u stanju biljci omoguiti zdrav rast bez napada gljivica. Osim toga, sama biljka se mora razvijati tako da dolazi do stvaranja ploda i sjemena. Meutim, kod naih korisnih biljaka (kul turnih) esto se prije stvaranja sjemena razvija cjelovit biljni organ koji slui za hranu. U tom sluaju uope ne nasto jimo da d o d e do razvitka sjemena. Primjer: Ako smo ubrali sjeme salate koja nije stvorila lijepu glavicu, tada ni biljke od tog sjemena nee moi oblikovati
1) Sjetva p o d povoljnim i m p u l s i m a u d a n e za list. 2) S v u o b r a d u i njegu vrimo u d a n e z a list s v e d o k s e ne razvije lijepa velika g l a v i c a 3) K a d je glavica sazrela za berbu, dalje je njegujemo

dobre glavice. Najpogodniji dani za sjetvu i njegu salate su dani za list. Kada
A k o elimo dobiti d o b r o sjeme, m o r a m o voditi r a u n a da ga sakupljamo o d onih b i l j a k a koje s u p o s e b n o d o b r o b i l e razvile " p l o d " . R o t k v i c a u cvatu ( g o r e ) , b r o k u l a u cvatu ( d o l j e ) .

u d a n e za p l o d i plod/sjeme k a k o b i biljci o m o g u i l i stvaranje snanog sjemena. 4) S j e m e pobiremo u dane z a list. N a taj n a i n e biljke koje e iz t o g s j e m e n a izrasti imati v e u s k l o n o s t z a "stvaranje p l o d a " - s a l a t n e glavice sljedee godine.

se razvila vrsta glavica, premjetamo njegu biljke na dan za plod, ili plod/ sjeme. T i m e biljci p o m a e m o u raz vijanju snanog i dobrog sjemena. meutim, Sakupljanje sjemena emo,

SJETVA poduzeti opet u dane za list - s ciljem da od tog sjemena uzgojimo lijepe vrste glavice. Isto vrijedi za cvjetau i korabicu. Mnoge kupusnjae, mrkva, cikla, celer i stona repa uvaju se uskladitene preko zime kako bismo sljedee godine od njih dobili sjeme. U proljee ih treba zasaditi i njegovati u dane za plod i plod/ sjeme. Meutim, sjeme sakupljamo u dane koji odgovaraju "organima ploda" za sljedeu godinu, npr. kod mrkve u dane za korijen. Ako cikla, celer ili repa u prvoj godini iknu u vis i odu u cvijet, ni sjeme od te prve godine nee donijeti dobar korjenski li biljke "plod" ploda, u sljedeoj. npr. elimo ili

kao

rajicu

OKOPAVANJE
Pri svakom pokretanju tla, dakle i kod sjetve i kod okopavanja, kozmike snage mogu ulaziti u zemlju i pri tome vriti pozitivan ili negativan utjecaj na rast biljaka. Stoga je vrlo vano birati pogodno vrijeme za pojedine biljke. Ako nas je loe vrijeme sprijeilo da iskoristimo povoljne termine, treba priekati da Mjesec otprilike devet dana kasnije ponovno dode pred isti trigon snaga.
Z a o k o p a v a n j e b i r a m o u pravilu iste d a n e k a o i za sjetvu.

krastavac, zasijati za dobivanje sjemena, preporuuje se sjetva kod impulsa Lava, dakle u dane za plod/sjeme. Daljnju njegu provodimo takoer u dane za plod i plod/sjeme. Sakupljanje sjemena opet mora uslijediti u dane za plod/sjeme (im puls Lava). Ako nije mogue sijati u pogodne dane, onda svakako treba paziti da se okopava u pogodno vrijeme. Time emo oslabiti negativni kozmiki impuls koji je djelovao u asu sjetve. Okopavanje u nepogodne dane slabi pozitivan uinak povoljno odabranog trenutka za sjetvu ili presaivanje, Za okopavanje emo, dakle, birati iste impulse koji su djelovali ve pri sjetvi, Primjerice, salatu emo i sijati i okopavati u dane za list (vidi i crtee na stranjem preklopu ovitka), Okopavamo otprilike samo tri cm duboko, ne preporuujemo da to bude dublje, Na taj nain u tlo unosimo zrak to u sebi ima visoki udio duika.

Nakon ispravne obrade tla u jesen (vidi str. 33.) u zemlji e biti dovoljno bakterija koje duik mogu vezati na zemlju. Prema naim iskustvima takvim okopavanjem postiemo lagani uinak gnojidbe. I doba dana nam moe biti od koristi pri okopavanju. Ujutro tlo izdie. Okopa vamo li. dakle, jutrom, previe mokra zemlja moe izdahnuti, otpustiti vlagu. Naveer tlo udie. Stoga, okopavamo li naveer, presuho tlo moe iz okoline udahnuti vlagu i unijeti je u zemlju (vidi u vezi toga str. 66.).

Usporeivanjem okopavanja doli smo do ovih rezultata: - okopavanje u dane za korijen

PRESAIVANJE
Ako sadnice, grmlje ili drugo raslinje premjetamo s jednog stanita u zem lji na drugo, govorimo o presaivanju. Za presaivanje e m o birati vrijeme si laznog Mjeseca (to se nikako ne smije poistovjetiti s Mjesecom u opadanju; vidi crte na str. 1.), koje nazivamo razdoblje presadnje. A to je to vrijeme silaznog Mjeseca? Ot prilike u 27 dana Mjesec jedanput obie Zemlju. Od najnie toke (u podruju Strijelca) imamo Mjesec koji uzlazi, a od najvie toke do najnie. Mjesec koji silazi. Za vrijeme silaznog Mjeseca Zemlja udie, snage i strujanje sokova se usredotouju na donji dio biljke. Dolazi do boljeg i snanijeg rasta korijena, to je od koristi nakon presaivanja. Za vrijeme uzlaznog
P r e s a u j e m o uvijek u vrijeme silaznog M j e s e c a obzirom da onda snage jae struje u d o n j e biljne dijelove. To p o s p j e u j e bri i snaniji razvitak korijena (vidi i crte na str. 1.).

pospjeuje povezivanje s duikom - okopavanje u dane za list pobuuje procese kalcija - okopavanje u dane za cvijet poveava aktivnost kalija i fosfora, - okopavanje u dane za plod pobuuje procese sumpora.

Ledenka spada medu biljke lista.

Mjeseca, meutim. Zemlja izdie tako da se snage usredotouju na gornje biljne organe. Vrijeme silaznog Mjeseca je, osim za presaivanje, vrlo povoljno za gnojenje livada i panjaka, kao i za sjetvu mahu narki za zelenu gnojidbu. Na junoj Zemljinoj polutki navedene prilike djeluju obrnuto. Odaberu li se za presaivanje biljaka lista, za vrijeme silaznog Mjeseca (dakle u razdoblju presadnje). dani za list (Raka ili korpiona), mogue je pozitivan im-

puis jo jednom pojaati. Isto vrijedi i za presaivanje biljaka korijena u dane za korijen (Djevica), a za krastavac i rajicu u dane za plod /sjeme ( L a v ) . Za sadnju lukoviastog cvijea preporuuju se dani za cvijet tijekom razdoblja presadnje u studenome.

PRESAIVANJE

RAZMNOAVANJE REZNICAMA
Reznice se trebaju to bre ukorijeniti, dakle, za stavljanje u zemlju ili vodu odabrat emo vrijeme silaznog Mjeseca (vidi prethodno poglavlje Presaivanje). Snage idu u stvaranje korijena i utjeu na bolje i bre zakorjenjivanje. Osim toga, treba uzeti u obzir tip biljke prema tome je li rije o biljci lista, cvijeta itd. Reznice afrike ljubiice, biljke cvijeta, cvale su najburnije ako su bile posaene
Tulipani ( g o r e ) i n a r c i s e (dolje) spadaju u l u k o v i a s t o cvijee. P r e p o r u u j e se s a d n j a u d a n e za cvijet u s t u d e n o m tijekom r a z d o b l j a p r e s a u j e (silazni Mjesec). R e z a n j e i z d a n k a fuksije

u vrijeme Mjeseca ispred Blizanaca u dane za cvijet. Reznice iba odrezat emo i pohraniti u hladnoj prostoriji za vrijeme uzlaznog Mjeseca. Moemo ih umotati u vlani papir, a kasnije, tijekom razdoblja presadnje, zabosti u zemlju. Kako kod reza nja, tako i kod zabadanja, preporua se uzeti u obzir i "tip ploda".

BERBA I KONZERVIRANJE
U pravilu su najbolji dani za berbu oni koji su najpovoljniji i za sjetvu, to e rei da emo biljke korijena brati u dane za korijen, biljke lista u dane za list, biljke cvijeta u dane za cvijet, a biljke ploda u dane za plod. Iznimku ine dani za list. Uvijek su, naime, nepovoljni za berbu povra koje elimo uskladititi. Povre se u skladitu ne dri dugo. Da bismo to donekle iz bjegli, birat emo dane za cvijet i dane za plod, a za kupusnjae samo dane za cvijet. Na o v o m e mjestu treba jo jednom na glasiti da to vrijedi samo za o n o povre koje emo uskladititi. Ako je povre svjee odrezano, da bismo ga odmah u kuhinji obradili, ne moramo se obazirati na dan. Temeljno je pravilo: to svjeije - to bolje. Za berbu voa najpovoljniji su dani za plod u vrijeme uzlaznog Mjeseca. Za korjenasto povre biramo dane za korijen za silaznog Mjeseca. To smo ve obrazloili u prethodnom poglavlju: snage i sokovi struje pri silaznom Mjesecu prema dolje, a pri uzlaznom prema gore. Jagode se posebno isplati ubirati u dane za cvijet i dane za plod. Tada su mnogo ukusnije i due ostaju svjee. Glede kuhinjskog i ljekovitog bilja preporuujemo sljedee: lisne i cvjetne dijelove e m o sakupljati u dane za cvijet, sjeme i divlje plodove u dane za plod, a korijenje u dane za korijen. Pridravamo li se ovoga pravila, bit emo nagraeni dobrom aromom. Za konzerviranje tre ba birati dane za cvijet.

Lijevo: Z a b e r b u v o a b i r a m o d a n e za plod u vrijeme u z l a z n o g M j e s e c a , k a d a s n a g e j a e struje u gornje dijelove biljaka. V o e tada m n o g o b o l j e podnosi uskladitenje. Desno: B e r b a voa.

Vrijeme za b e r b u Napomene nikako u dane za list

Biljka Biljke korijena za zimnicu Biljke ploda

Vrijeme za b e r b u najbolje u dane za korijen pri silaznom Mjesecu u dane za plod

voe za skladitenje za vrijeme uzlaznog Mjeseca

Biljke lista

za skladitenje u dane za cvijet ili plod. vrijedi i za bilje ili dijelove listova za ajeve, kao i za kupus za kiseljenje

kupus u dane za cvijet

Prije p o d n e s n a g e idu odozdo prema gore. Z b o g t o g a j e t o povoljno vrijeme z a b e r b u b i l j a k a lista. N a slici j e k u p u s .

Biljke cvijeta

U dane za cvijet

Poslije p o d n e s n a g e idu o d o z g o p r e m a dolje. To je p o v o l j n o vrijeme za berbu, odnosno vaenje korjenastog povra. N a slici j e luk.

Pobiremo li

plodove za

dnevnu uporabu,

samo

se po

sebi

razumije:

to svjeije - to bolje. Beremo, dakle, neovisno o danu.

Zainsko bilje, koje emo odmah upotri jebiti u spravljanju jela, reemo, naravno, svjee - neovisno o danu. Sve o v o to smo utvrdili za berbu vrijedi i za konzerviranje bez obzira pravimo li sok, ele, dem, pekmez ili kiselimo li kupus ili neko drugo povre (mlijeno kiselo vrenje), odnosno suimo li voe.

D o b a dana
Ujutro i prije podne snage idu odozdo prema gore. Salata ubrana u to vrijeme due ostaje svjea. Poslije podne i naveer snage struje pre ma dolje u podruje korijena. Stoga je to najpogodnije vrijeme za berbu kor-jenskih plodova. U podne uope ne valja brati, to vrijeme je nepovoljno.

ANALIZA TLA

TLO
Osnovu naeg tla ini stijenje koje se raspada djelovanjem elemenata vode, zraka, svjetla i topline. O prvobitnom sti jenju ovisi kakva e tla iz njega nastajati, kakva svojstva e imati npr. vapnenako stijenje. Raspadnuto stijenje ini miner alni ili anorganski dio tla u naem vrtu. Samo s takvom zemljom vrtlarstvo i pol jodjelstvo ne bi bilo mogue, ve su za to
Pokusi sa suncokretima ( s t r a g a ) i l a n o m ( s p r i j e d a ) ve g o d i n a m a n a m uvijek i z n o v a p o t v r u j u da sjetva u d a n e z a p l o d d o n o s i najvii p r i n o s sjemena.

ugine, dua odlazi, ali nagonska kompo nenta ostaje povezana s mrtvim tijelom te "istrune". To nagonsko svojstvo biva pomou organizama u tlu preobraeno u ivotne i osjetilne procese kod kompostiranja. Gnojimo li rogom, kostima, koom, dlakom, perjem, vunom ili

izmjeriti kad smo provodili okopavanje pri poloaju Mjeseca ispred Bika, Djevice i Jarca.

potrebne i organske tvari. Organizmi u tlu prerauju anorganske i organske sas tavnice u novu cjelinu te nastaje plodna zemlja. T l o je oivljeno. Pomou ivotnih snaga, koje potjeu iz organske tvari, uz digli smo raspadnuti kameni dio zemlje za pola ivotnog stupnja u susret biljci. Stijenje oznaavamo kao temelj. Kad se o n o raspadne nastaje "glina". "ivot", meutim, dolazi od biljke. Taj "ivot" moemo zadrati pri kompostiranju. Kompost e zatim oivjeti "glinu". ivotinje su nagonska bia. Kad ivotinja

Obraivanje
Kod svakog snage struje u

tla
tla kozmike svako Stoga

pokretanja zemlju.

ekinjama, a da proces pretvaranja nije iao putem komposta, nagonsko svojst vo prelazi na biljku i privlai ivotinjske tetoine. Ta tri imbenika: ivotinje) "glina" (iz stijenja), tlo, da time "ivot" (iz biljke) i "osjeti i osjeaji" (od osposobljavaju to ga ovjek obraduje moe prihvatiti kozmike snage. Stoga vrtlari i poljodjel ci moraju iskoritavati povoljne kozmike utjecaje (vidi str. 23.) kako bi mogle rasti biljke koje ovjeku omoguuju zdravu prehranu.

okopavanje treba provoditi samo u vri jeme povoljno za biljku. Ti povoljni vre menski termini jednaki su onima za sjetvu. Primjerice, biljke lista, kao to je salata, sijemo i njegujemo u dane za list (vidi crtee na stranjem preklopu ovit ka). Iznimke str. 101. Vrijeme okopavanja moe za nas imati povoljan utjecaj i na klijanje korova. Vidi poglavlje Korovi str. 71. i str. 36. Obraivanje tla u podne pokazalo se nepovoljnim.

Analiza tla
Analize uzoraka tla bile su razliite ovisno o poloaju Sunca u odnosu na neko zvijee. Stoga se pokusi mogu meusobno usporeivati samo ako su uzorci tla uzeti u istom vremenskom razdoblju tijekom nekoliko godina. Na sjevernoj Zemljinoj polutki dolazi do najveeg povezivanja duika s tlom kada Sunce stoji ispred Bika i Djevice, napro tiv, na junoj polutki kada Sunce stoji ispred Jarca. I Mjesec utjee na koliinu duika. Najveu sadrinu duika bilo je mogue

Jesen
U jesen moemo kad smo sve s biljke pobrali, za poeti predradnjama

sljedeu godinu. U sluaju da preostane jo dovoljno vremena, dobro je nakon plitke obrade posijati biljke za zelenu gnojidbu koje nadopunjavaju kulturne biljke (vidi str. 58.). Poeljno je najmanje svake tree godine ostaviti nae gredice tijekom zime otvorene, u gruboj brazdi. Na taj nain zemlja moe zimi primiti kozmike snage. Na Sveuilitu Giessen, pod vodstvom prof, von Boguslawskog i doktora Debruck-a, tijekom 23 godine provoeni su pokusi razliitim meto-

TLO dama obraivanja tla. Pokazalo se da zimsko zaoravanje (zimska brazda) u usporedbi s drugim metodama donosi najbolje rezultate. I u prirodi, uostalom, moemo nai primjer za pozitivne im pulse otvorenog tla zimi. Kad za toplih zima vlaga u tlu nizinskih livada post ane prevelika, krtice pretvaraju livadu u breuljkasti krajolik. Tako zemlja biva izloena pozitivnim zimskim kozmikim snagama. Svaki seljak i vrtlar poznaje dobra svojstva zemlje livada. od krtinjaka i rado je uzima za sijanje ili za gnojidbu

OBRAIVANJE T L A

Proljee
U proljee, kad se zemlja s dovoljno osuila, zapoinjemo obraivanjem.

Tlo za sjetvu treba dobro pripremiti. Ako je gredica bila puna korova, isplati se obrada u vrijeme Mjeseca ispred Lava. Time korove potiemo na klijanje. Pus timo zemlju neka poiva 10-14 dana i ekamo na povoljnu konstelaciju za predvienu sjetvu (npr. dan za korijen za sjetvu korjenastog povra). Prethodno jo jednom prekopamo tlo i ukopamo isklijale korove. Tek onda sijemo. Poka zalo se da na tako pripremljenim gredicama korov vie ne predstavlja problem (vidi crte str. 36.). U proljee ne gnojimo. Ustanovili smo, naime, da uinak gnojidbe u proljee navlai bolesti i tetoine. Zato gnojimo u jesen.

Zimska brazda: desetljeima s m o pri u s p o r e i v a n j u m o g l i ustanoviti da je kvaliteta tla najbolja u proljee nakon ispravnog zimskog oranja (zimske brazde).

Z e m l j a iz krtinjaka p o s e b n o je plodna zato to je bila izloena pozitivnim zimskim snagama.

Dubina obrade tla

Ako je prije sjetve tlo bilo obraeno do najmanje 10 cm dubine, kozmiki e impulsi djelovati najjae. Okopavati, meutim, treba samo 3 cm duboko. Time u tlo d o v o d i m o zrak pa kozmike snage mogu prodirati. Okopavanjem mijenjamo odnose duika, vapna, kalija, fosfora i mangana, kao i raznih elemenata u tragovima. Sve to neemo postii ako ne okopavamo i redovito ne maliramo tlo.

Toplina

tla

O b r a d a u p r o l j e e kod j a k o zakorovljenih gredica.

MALIRANJE
Pod maliranjem podrazumijevamo nedostatke. Pokrov, naime, slui mnogim tetoinama, posebice puevima, kao dobrodolo skrovite i leglo tako da je uvijek dobro prethodno razmisliti to pokrivanjem tla zapravo elimo postii. Mi naa tla nikada ne pokrivamo jer su nedostaci te metode previe veliki. pokrivanje tla organskim (liem ili uve lom travom) ili anorganskim materijali ma (folijom). Ovdje e biti rijei samo o maliranju organskim tvarima. Prednost pokrivanja tla jest potiskivan je rasta korova, a u suno doba se tlo na taj nain titi od daljnjeg isuivanja. Meutim, taj postupak ima i znatne

Vrijeme u kojem dolazi do zagrijavanja tla od presudne je vanosti. Kad element topline postane djelatan, dolazi do vlas tite aktivnosti u podruju mineralnog i tek tada rast bilja napreduje bez zastoja. Svake godine u naem Mjeseevom sjetvenom kalendaru navodimo taj termin; ovisno o kozmikim utjecajima, on moe biti ve krajem oujka ili tek sredinom svibnja.

Lijevo:

U vrijeme M j e s e c a

ispred L a v a p r o s u e n u e m o zemlju u p r o l j e e d o b r o obraditi. O v a nebeska konstelacija potie m n o g e k o r o v e na klijanje. Sredina: N a k o n toga

o s t a v i m o tlo d a miruje 10-14 d a n a i k o d p o v o l j n e konstelacije za predvienu sjetvu z e m l j u j o j e d n o m o b r a d i m o , a proklijali k o r o v ukopamo. D e s n o : S a d a j e sve s p r e m n o za sjetvu ili p r e s a i v a n j e . N a crteu: s a d n j a s a l a t e u d a n e lista za s i l a z n o g Mjeseca.

KOMPOST
O v a k a v nain k o m p o s t i r a n j a primjenjujemo ve desetljeima: etiri k o l c a za r a j i c e z a b i j e m o u zemlju u uglove etverokuta. U d a l j e n o s t k o l a c a iznosi o k o 1 rri. V a n o j e d a m j e s t o b u d e sjenovito. Z a t i m p o l o i m o k r o v n e letve ( d a s k e ) od 1.25 m d u i n e u o m s t r a n o m izmeu kolaca. N e t o starog komposta stavimo n a z e m l j u k a o najdonji sloj, zatim d o l a z e d o b r o izmijeani o r g a n s k i o t p a c i koje uvijek o d m a h p o k r i v a m o . S v r e m e n a na vrijeme p r e k o te hrpe p o s i p a m o p o a k u b r a n a o d kostiju ili r o g a , ili g u a n a . K a k o h u m a k raste, t a k o s letvama O v a k o kod nas na gos podarstvu izgledaju okviri za k o m p o s t . p o v i s u j e m o v a n j s k e z i d o v e . Truljenje se ubrzava ako jedanput mjeseno s v e p r e l i j e m o p r i p r a v k o m o d kravlje balege po M. Thun (Fladen). K a d je kompostni humak dosegao visinu o d p o l a metra, d o d a j e m o prip

Na sreu, spravljanje komposta nailazi na sve vei odziv, ima sve vie prijatelja i nisu tek prazne rijei da je kompost "zlato vrta". Mnogo je raznih postupaka koji se preporuuju za dobivanje kom posta. Jednom je to prethodno kompostiranje otpadaka, zatim dodavanje glista, konano se nude skupe posude za njegovu pripravu. Mi ve godinama primjenjujemo vrlo jeftin postupak koji se pokazao prikladnim i praktinim. Potrebna su nam etiri kolca (za rajice) i neimpregnirane letve za krovita duine 1.25 m (ako su due od 2.5m, treba ih raspiliti). Kolce emo zabiti u etverokut

r a v k e za k o m p o s t . O d v e l i k e j e vanosti d a j e h u m a k uvijek d o b r o n a v l a e n .

na sjenovitom mjestu u vrtu. Od letava napravimo ogradu tako da ih unutar etvorine u parovima slaemo u kri. Na zemlju treba staviti neto staroga kom posta kako bi se proces truljenja ubrzao.

KOMPOST Dnevni organski otpaci slau se u dosegao visinu od pola metra. Vrtlar moe ove pripravke nabavitf i primijeniti ih prema priloenoj uputi (vidi str. 124). Pokusi su pokazali da se truljenje ubrza va, a gubitak supstancij jako smanjuje ako kompostni humak dovoljno vlaimo, primjenjujemo pripravke za komposti ranje, a sam kompost okruimo tankim slojem treseta. Tako pripravljeni kom post pogodan je za upotrebu nakon go dine dana. Za kompostiranje ne preporuujemo tvari: kuhanih dodavanje odreenih

KOMPOST

etverokut u slojevima i vlae. Svaki put ih pokrijemo prostirkom od slame ili rogoza, ili komadom tepiha. S vre mena na vrijeme gore moemo nabaciti i aku brana od roga, kostiju ili guana. Vano je da je sve dobro navlaeno. Proces truljenja moemo pospjeiti tako da hrpu jedanput mjeseno prelijemo pripravkom od kravlje balege (po Mariji Thun). Biodinamiari dodaju i pripravke za kompost kad je kompostni humak

kuhinjskih otpadaka, kao ni korice li muna, narane, grejpa ili banane koji ne potjeu iz biolokih nasada. Korice spljesnive ometa i stvaraju antibiotike, zaduene to za
N a k o n poetnog stvaranja humka, vrtnom se k o m p o s t u d o d a j u razni p r i p r a v c i k a k o b i d o l o d o s k l a d n o g truljenja. P r i p r a v c i o d stolisnika, k a m i l i c e , koprive, h r a s t o v e kore i m a s l a k a stavljaju se u k o m p o s t p r e m a uputi u m a l e r u p e . Z a d n j i p r i p r a v a k koji s e spravlja o d v a l e r i j a n e p r e l i j e m o kantom za polijevanje preko cijelog k o m p o s t n o g humka. Lijevo g o r e : p r v o r a z g r a i v a n j e n a k o m p o s t u o d s t a j s k o g g n o j a vre gljive g n o j i t a r k e . P o t r e b n o im je svjetlo, i r a s t u izvana na k o m p o s t u ako je dovoljno vlaan. Lijevo d o l j e : drugi stupanj nasta j a n j a gljivica s e o d i g r a v a unutra, u k o m p o s t u . O v d j e su pri razgrad nji d j e l a t n e gljivice iz p o r o d i c e peuraka.

mikroorganizme

truljenje. Korice moemo pustiti da prevriju u poklopljenoj posudi s vodom i tek tada ih dodati kompostu. Nakon toga vie ne ometaju proces truljenja. Korovi koji se lako razmoavaju vegetativnim putem, npr. izdanci korijena, vrlo se do bro osjeaju u kompostu.

rast korova na gredicama. To se moe dogoditi ako se s kompostom pogreno postupa. Bacimo li na kompost korove u cvatu ili takve koji su ve zametnuli sjeme, moramo voditi rauna da sjeme svakako i nikne prije no to kompost do spije na gredice. Odravamo li kompost dovoljno vlanim, sjeme e isklijati, no kako nema dovoljno uvjeta za ivot, brzo e i uvenuti. Sva gnojiva i sve organske otpatke treba

Veselo se razmnoavaju te bi sa zrelim kompostom opet dospjeli na gredice, Stoga pustimo korove da istrunu u vodi prije no to ih dodamo kompostu. To su npr. pirika (Agropyron repens) i jarevac (Aegopodium) - vidi str.75. Cesto nam se ale da kompost uzrokuje poveani

kompostirati. Dospiju li tvari ivotinjskog podrijetla (ekinje, otpaci roga ili kostiju) u tlo bez prethodnog komposti-ranja, dolazi gljivica. do jaeg napada tetoina i

Na kraju, spomenimo jo prednost zre log komposta pred svjeim stajskim Sa 100 gnojem (nekompostiranim).

Biljni

kompost

S a l a t a g l a v a t i c a npr. gubi sposobnost stvaranja p l o d a , tj.lijepe g l a v i c e , a k o j e dulji niz g o d i n a g n o j e n a kompostom kojemu nisu d o d a v a n e ivotinjske tvari.

metrikih centi zrelog komposta po hek taru postiemo jednaki uinak kao s 400 metrikih centi sa svjeim gnojem po hektaru. I nadalje, brojni pokusi su po kazali da se organske tvari mogu brinuti za dobru izgradnju tla i zdravi razvitak biljaka tek poto su prole kroz proces truljenja i razgradnje.

Vrili smo pokuse s kompostima koji nisu sadravali nikakve ivotinjske tvari i pri tome doli do zapanjujuih rezultata. Pozitivnom se moe ocijeniti injenica da su se biljke dobro razvijale i nije bilo napada tetoina. tovie, primjeivali smo da se tetoine sa susjednih gredica, koje su bile drugaije pognojene, nisu premjetale na ove povrine. Meutim, negativna strana takvog postupka se tijekom godina pokazala u sve veem

Pogled na naa pokusna polja. p i n a t zasijan u d a n e lista najbolje raste ( s p r i j e d a ) . B i l j k e iz sjetve, k a d je M j e s e c najblii Z e m l j i su m a l e i p u n e uiju (sredina). pinat zasijan u dane p l o d a (iza l u k a ) v e ide u s j e m e .

smanjivanju sposobnosti tako uzgojenih biljaka da stvaraju za njih karakteristine organe, primjerice cvjetaa i salata gla vatica.

Kompost od korova
Ako imamo velike koliine korova sa sjemenom, pravimo poseban kompost. Biljke stavimo na hrpu i vodimo brigu da je sve dovoljno navlaeno. Da bi to bre nastupio proces rastvaranja, preporuuje se dodavanje neto zrelog komposta. Korov e uslijed ugrijavanja proklijati ve nakon kratkog vremena. Biljke se, meutim, u ovim uvjetima ne mogu potpuno razviti; one usahnu i truljenjem se pretvore u dragocjene tvari za nau vrtnu zemlju. Od velike je vanosti da ot prilike nakon dva tjedna gornjih 10 cm preokrenemo, jer samo uz povrinu ima dovoljno svjetla i kisika za klijanje. Na kon isklijavanja hrpu pokrijemo travom ili slamom, neprekidno pazei da kom post bude dovoljno vlaan. Za suha vre mena dobro ga je jedanput tjedno zaliti. Kompost smijemo upotrijebiti tek kada se potpuno pretvorio u zemlju, dakle, ot prilike nakon godine dana. Iz pokoene trave moemo napraviti do bru kompostnu zemlju. Na hrpu emo sloiti travu pomijeanu s neto zemlje, staroga komposta ili lia, to e sprijeiti da se sastojci za kompost ne ukisele. Travu emo prethodno ostaviti da malo uvene, a to e kasnije ubrzati pretvor bu u kompostnoj hrpi. Preporuuje se zapraivanje pokoene trave
3

Analize su pokazale korova sadri visoki

da kompost od postotak duika,

esto znatno vii nego to je u kompostu dobivenom od drugih biljnih otpadaka.

Kompostiranje trave

gaenim

vapnom (1 kg vapna na 1 m trave).

KOMPOST

Brzo kompostiranje tvari ivotinjskog podrijetla

Ako upotrijebimo tvari ivotinjskog po drijetla, kao to su npr. brano od roga, kotano brano, ekinje, vunu, perje ili guano za specijalno gnojivo (uglavnom za sjemenske brazde ili za rupe za sad nice), postoji mogunost da se posebnim postupkom ubrza proces raspadanja. Ipak, ovaj postupak nije idealan. Bolja je potpuna pretvorba u kompostnom humku. Za brzo truljenje pomijea se 80% zre log biljnog komposta s 20% ivotinjskih supstanci i naprave se mali humci. Treba ih dobro navlaiti, zatim prekriti slamom i na kraju jo jednom zaliti. Ako nemamo na raspolaganju slamu, moemo u nudi uzeti grubo platno ili deku. Prvi stupanj

pretvorbe je zavren nakon 5-6 tjedana, to se vidi na humku po bijelom oblogu. Sada moemo upotrijebiti posebno gnojivo. Nakon primjene, gljivice vidno slabije napadaju biljke (vidi str.79.).

KOPRIVA I NJENA PRIMJENA

Kopriva (Urtica dioica) ima mnogo do brih svojstava. Nakon posebnog predkompostiranja od nje se spravlja jedan od pripravaka koji dodajemo bioloko-

B r z o k o m p o s t i r a n j e tvari ivotinjskog podrijetla. U z m e m o 8 0 % zrelog biljnog k o m p o s t a i 2 0 % ivotinjskih s u p s t a n c i . Dobro promijeamo koje j a k o n a v l a i m o . Zatim pokrijemo slamom i j o j e d n o m zalijemo. N a k o n 5-6 t j e d a n a na h u m c i m a s e stvori bijeli o b l o g (crte, s r e d i n a ) . P o s e b n o gnojivo je s a d a spremno za uporabu. i napravimo male humke

dinamikom kompostu. Zemlja dobivena od koprivina komposta naroito je pogodna za uzgoj njenih, osjetljvih kultura te njegu rua i jagoda. Sline odlike pokazuje jo samo vrlo us pjeli kompost od smrekinih iglica. Kopriva moe posluiti i za suzbijanje tetoina na prirodan nain, ali i kao sredstvo za pospjeivanje rasta. Kod opi sa recepata to slijede, obratite pozornost na to da nikada ne poduzimamo vie od 3 postupka bez obzira koje vrste oni bili. Vei broj postupaka moe loe utjecati na dobro podnoenje Do skladitenja istih i smanjiti klijavost. negativnih

uinaka dolazi ako gnojnicu pripravljenu od koprive primijenimo u veoj koncen traciji nego to preporuujemo u naim receptima.
V e l i k a kopriva ( U r t i c a d i o i c a ) p o s j e d u j e m n o g a d o b r a svojstva koja s u n a m o d velike koristi pri r a d u u vrtu.

24-satni ekstrakt
Koprive stavimo u drvenu, glinenu ili poZa dobivanje o v o g ekstrakta nareemo jedan kilogram svjee koprive (uzimamo cijelu nadzemnu biljku). Ne smeta ako su biljke u cvatu, ali ne smiju biti ve u stadiju stvaranja sjemena. cakljenu posudu i nalijemo 101 hladne ili mlake vode. Pustimo da odstoji 24 sata i onda paljivo procijedimo. Ekstrakt pomae kod napada liinki, ali i gusjen ica. Tretiramo tri puta uzastopce unutar

KOPRIVA Gnojnica od kopriva

POTICANJE RASTA BILJAKA vrlo snano obliku.

pospjeuje klijanje i rast pa se smije prim jenjivati samo u razrijeenom Ako elimo prskati tlo, razrijedit emo je uzimajui 1 1 gnojnice na 9 1 vode. Tekuinu fino rasprujemo. Za zalijevan je uzimamo 1 litru gnojnice na 40 1 vode. Protiv zastoja u rastu biljaka zbog hladna vremena i protiv napada uiju moemo se boriti zalijevanjem ili prskanjem koprivinom gnojnicom. Postupak provodimo rano ujutro ili naveer. Nakon toga je potrebno dodatno zalijevanje. Tretirajui rue, grmove jagodiastog voa i voke tri veeri uzastopce, ustanovili smo da su nestale ui, a esto i gljivice.

Poticanje rasta biljaka primjenom gnojnice od koprive

Gnojnicu pripremimo kao to je prethodno opisano. Razrjedivanje je, meutim, drugaije. 1/4 1 gnojnice pomijeamo s 10 I vode i tom otopinom moemo zalijevati npr. rajice, krastavce, pinat i kupus. Za vrijeme vegetacije to provodimo tri puta. elimo li prskati, 1/2 1 temeljne sup-stance raz rijedit emo s 10 1 vode. Prskamo vrlo finim rasprivaem. Krumpir e nam biti osobito zahvalan za ovakav postupak, a isto tako i grmovi jagodiastog voa. Njih, meutim, prskamo tek nakon berbe.

nekoliko sati, prskajui napadnute biljke finim rasprivaem.

smije biti u stadiju stvaranja sjemena) prelijemo s 10 I hladne ili mlake vode. Posuda neka bude od drva, gline ili pocakljena (emajlirana). Ostavimo da stoji dok lie ne istrune. Vrijeme raspadanja ovisi o izvanjskoj temperaturi. Gnojnica e nastati nakon 8 dana, ili moda tek nakon 4 tjedna.

Gnojnica od koprive kao poticajno sredstvo

1 kg svjee koprive (uzima se cijela nadzemna stabljika, smije cvasti, ali ne

GNOJNICA OD RAZNOG BILJA

Gnojnica se ne radi samo od kopriva (vidi str. 45.), ve su i neke druge biljke za to pogodne, kao npr. iak, sinja krijica (Soluchus oleraceus), gavez i mijakinja (Stellaria media). Ali i bilje koje upotrebljavamo u domainstvu moemo pretvoriti u gnojnicu za zalijevanje.
Od gaveza (Symphytum officinale, lijevo) i p r a v e kamilice (desno) moemo t a k o e r pripraviti g n o j n i c e p o g o d n e za gnojidbu biljaka.

PRIPRAVCI GNOJ IZ ROGA I KREMEN IZ ROGA

10 1 v o d e . Dobivenu gnojnicu rabimo za zalijevanje u omjeru 1 I gnojnice na 40 1 vode. Koncentracija ne bi smjela biti vea. Ostatke kompostiramo.

Imamo li, dakle, ostataka pelina, kami lice, lavande, stolisnika ili matinjaka, moemo ih preliti vodom i pustiti da istrunu. Na 1 kg svjeeg bilja dolazi

Ispitivali s m o u t j e c a j e k o z m i k i h r i t m o v a i p r i m j e n u p r i p r a v a k a na rotkvice. R a z l i k a u p r i n o s u iznosi i do 40%.

blje presadnje. Naime, pripravak gnoj iz roga umanjuje nepovoljan impuls tre nutka neprikladnog za sadnju. Na bioloko-dinamikim gospodarstvima u listopadu se kravlji rog napuni kravljom balegom i zakopa u zemlju gdje e

Pripravak gnoj iz roga (pripravak 500) i pripravak kremen iz roga (kremeni prip ravak 501) nezaobilazni su u biolokodinamikom nainu uzgoja biljaka. Pripravak gnoj iz roga se spravlja od kravlje balege. On uspostavlja dobar odnos biljke prema snagama Zemlje. Prskamo li ga pri sjetvi, biljke e razvi jati vie korijena i tako bolje opskrbljivati nadzemni dio biljke. Primjenjujemo ga i kod presaivanja; to je posebno vano onda kad ne moemo iskoristiti razdo

prezimiti. Rog crpi snage iz zimskog tla i povezuje ih s balegom. U proljee rog vadimo iz zemlje. Njegov sadraj pre-sipamo u staklenu posudu i zatvorimo je staklenim poklopcem ili epom od pluta. Do uporabe ga drimo u tresetu. Trajnost mu je dvije godine. Za potrebe naih poljoprivrednih povrina umijeamo 30 g pripravka gnoj iz roga u 10 1 vode. Pri spravljanju prip ravka vrlo je vano mijeati od vanjskog ruba posude prema unutra tako da u

sredini nastaje lijevak (tona uputa na str. 51.). Samo jedna osoba smije mijeati. Ova koliina dostatna je za prskanje 2500 m2 tla. Vrtlari trebaju srazmjerno manje, ovisno o veliini povrine. Prip ravak gnoj iz roga prskamo prije sjetve tri puta u razmacima od desetak minuta. Pripravak kremen iz roga djeluje zajedno s kozmikim snagama i stoga ga treba prskati u dane kad je za pojedinu biljku povoljno vrijeme za sjetvu. To znai da biljke lista poput salate prskamo u dane lista. Nai pokusi su u pojedinim sluajevima dali jo neke zanimljive rezultate. Vrlo je povoljno za kvalitetu uskladitenih plo dova ako smo zadnje prskanje kupusa pripravkom kremen iz roga obavili prije berbe u dane za cvijet.Bolju kvalitetu

mrkve postiemo ako zadnje prskanje kremenom vrimo u vrijeme Mjeseca ispred Ovna ili ispred Vage, i to poslije podne, kratko prije berbe. Tabela koja slijedi jo jednom e nam objasniti prim jenu pripravaka. Za spravljanje pripravka kremen iz roga treba nam prozirni gorski kristal, koji po mogunosti nije oneien drugim tvarima. U industriji takav kristal slui za proizvodnju poveala i lea. Promotrimo leu. Padne li sunano svjetlo kroz nju, papir ispod njega se moe zapaliti i izgor jeti. Lea, dakle, poveava utjecaj sv jetla i topline. To svojstvo iskoritavamo kod uzgoja biljaka. Fino usitnjeni gor ski kristal stavimo u kravlji rog. Oblik i sklonost kravljeg roga da stvara spi rale ima vrlo koncentrirano djelovanje

na bioloki proces, kako to proizlazi h duhovno-znanstvenih dolfa Steinera. Kravlji rog sa zdrobljenim kristalom ljeti
K o d mijeanja pripravka, npr. d r v e n i m t a p o m ili t a p o m o d b a m b u s a , vrlo j e v a n o mijeati tako d a nastaje lijevak. P o i n j e m o od vanjskog ruba posude p a i d e m o p r e m a unutra, i m e privlaimo s n a g e iz okoline. Mijeati smije samo jedna osoba. Kad n a s t a n e d o b a r lijevak, izvuemo tap i pustimo tekuinu da se jo malo vrti. T a d a m i j e a m o ponov no, ali s a d a u o b r n u t o m s m j e r u i o p e t stvarajui lijevak.

ukopamo u zemlju. On koncentrira u kremenom pripravku sunano djelovan je ljeta. Uzmemo 0.5 g pripravka kremen iz roga i mijeamo ga jedan sat u 4-5 1 vode. To dostaje za 1000 m2 zasaenih povrina. Za 100 m2 trebamo oko 0.5 1. Vrlo je vano mijeati tako da nastane dobar li jevak. Mijeanje (vidi i susjedni crte te opis postupka!) mora poeti od vanjskog ruba glinene ili drvene posude i napre dovati prema unutra, prema sredini, ali nikako od sredine prema van! Struja nastala vrtnjom privlai snage iz okruja i koncentrira ih u sreditu. Mijeanjem od sredine prema van rasprujemo snage. Umijeani pripravak treba primi jeniti unutar sljedea 3-4 sata s obzirom da nakon tog vremena brzo gubi djelot vornost. Osim toga, vrlo je vano da mijeanje provodi samo jedna osoba, nikako vie njih.

istraivanja

Ru-

Primjena Biljke

kremenog pripravka Vrijeme prskanja s pripravkom kremen iz roga U dane za korijen: tri puta tijekom jednog mjeseca (to znai otprilike svakih devet dana jedanput) ujutro nakon izlaska Sunca

Oba ova pripravka spravljamo sami u naoj pokusnoj stanici. Za one koji se vrtlarstvom bave tek kao hobijem, bilo bi preveliko optereenje i utroak vremena da sami izrauju te pripravke. Oni mogu nakon odgovarajueg savjetovanja nabaviti pripravke (vidi str. 121.). Uz pri pravke e dobiti i uputu kako se spravlja tekuina za prskanje.

Biljke korijena

Biljke lista Biljke cvijeta Biljke za plod/sjeme

U dane za list: tri puta tijekom jednog mjeseca; ujutro nakon izlaska Sunca U dane za cvijet: tri puta tijekom jednog mjeseca; nakon izlaska Sunca U dane za plod/sjeme: tri puta tijekom jednog mjeseca; nakon izlaska Sunca

PRIPRAVAK OD

BALEGE

PRIPRAVAK OD KRAVLJE BALEGE

Naalost, nije sasvim jednostavno se da krave pre-dhodno nekoliko dana dobivaju grubo krmivo kako bi balega bila dobro oblikovana. I ljuske od jaja bi trebale potje-cati od kokoi s biolokodinamikih gospodarstava. Uzmemo pet 10-litrenih kablia balege. 100 g suhe, fino usitnjene ljuske od jaja i 500 g bazaltnog pijeska (zrnatosti 0.2 do 0.5 mm) i sve stavimo u drvenu kacu. Smjesu lopatom prekapamo i pokreemo jedan sat: to je dinamiziranje. Zatim prvu polovicu smjese stavimo u staru drvenu bavu bez dna! - ukopanu 40-50 cm duboko u tlo. Iskopanu zemlju nabacamo oko bave. U tu prvu polo vicu smjese sada dodamo pola koliine predvienih kompostnih pripravaka (vidi kompost str. 41.) pojedinano poredanih kao u kompostnom humku. Potom dru ga polovica smje.se dolazi u bavu, a zatim i druga polovica koliine kompost nih pripravaka pojedinano poredanih. Slijedi priprema vode od valerijane. Postupamo ovako: pet kapi pripravka od valerijane mijeamo deset minuta u
S p r a v l j a n j e p r i p r a v k a o d krav lje b a l e g e Pet 10-litrenih k a b l i a g o v e e b a l e g e , 100 g s u h i h , fino usitnjenih l j u s a k a od j a j a i 5 0 0 g bazaltnog pijeska (zrnatost 0.2 - 0.5 m m ) p r e k a p a m o u d r v e n o j kaci j e d a n s a t . Zatim stavimo mjeavinu i k o m p o s t n e p r i p r a v k e - k a k o je u tekstu o p i s a n o - u ukopanu bavu bez dna i ostavimo da miruje 4 tjedna. L o p a t o m j o jednom prekopamo. Nakon P r i p r a v a k o d kravlje b a l e g e : o p i s a n i p o s t u p c i su z a v r e n i i p r i p r a v a k je spreman za uporabu. daljnja etiri t j e d n a m i r o v a n j a , p r i p r a v a k m o e m o "razrijediti' i u p o r a b i t i (vidi tekst str. 5 4 . ) .

nabaviti ovaj pripravak ako ga sami ne elimo ili ne znamo spraviti. Kravlja balega je temeljni materijal prip ravka kao nositelj za tri vida djelovanja: ljuske od jajeta, bazalta i kom-postnih pri pravaka. Dakle, da bismo napravili ovaj pripravak, potrebna nam je kravlja bale ga, po mogunosti od krava s biolokodinamikog gospodarstva. Preporuuje

1 I vode. Prelijemo preko sadraja bave i poklopimo drvenim poklopcem ili das kama. U naim poljoprivrednim pokusima mijeamo 20 minuta 60 g pripravka od kravlje balege u 10 1 vode (mijea jedna osoba poinjui od ruba posude prema unutra kako bi nastao duboki lijevak -

PRIPRAVAK OD vidi str. 51.). Ova koliina dostaje za pr skanje 2500 m2. Vrtlari trebaju, ovisno o veliini obradjene povrine, mnogo manje vode, a i manje samog pripravka. Najbolje rezultate postiemo ako prip ravkom od kravlje balege prskamo tri dana uzastopce (tri do pet dana prije sjetve). Isti pripravak je pogodan za pr skanje jo dva do tri dana; poslije vie nije djelotvoran. Prskamo predveer. Pripravak od kravlje balege aktivira pretvorbu u tlu, potie organizme da se pobrinu za bolju strukturu tla i bru razgradnju anorganskih i organskih tvari. Preporuljivo je prskanje i onda kad u tlo unosimo zelenu gnojidbu ili na polje

BALEGE

iznosimo gnoj ili kompost (ali samo po jedno prskanje). Prskamo i pri jesens kom zaoravanju (jedanput). Pripravak od kravlje balege po M. Thun primjenjuje se se provodi u svim zemljama gdje nain

KAMENO
Kameno brano moemo primjenjivati kod gnojenja biljaka. Meutim, najbolje je to uiniti putem komposta. Pojedine vrste kamenog brana dodajemo kom postu u malim koliinama. Te tvari do prinose kvaliteti komposta budui da one u tlu potiu stvaranje gline.

BRANO
Bazaltno brano
Ovdje emo posebno istaknuti bazaltno brano. Bazalt je geoloki relativno mla do stijenje koje je prolo kroz toplinski proces, ali nije izgorjelo. U naem radu bazaltno brano predstavlja lijek, pa ga se samo u malim koliinama, smije do davati zemlji putem komposta. Ljekovi ne djeluju ako se uzimaju u veim koliinama u kakvima se uzima hrana.

bioloko-dinamiki

obraivanja zemlje i vrta. Danas (1994. godine) jo ne moemo rei da li se kao temeljna supstancija umjesto krav lje balege moe upotrijebiti gnoj drugih ivotinja. Pretpostavljamo da bi to even tualno mogao biti i izmet ovaca, koza, konja, kokoiju i kunia. Za nekoliko go dina moi emo izvijestiti o rezultatima brojnih pokusa koji su sada u tijeku.

Berba jagodiastog voa

Pripravke gnoj iz roga, kremen iz roga, i pripravak od kravlje b a l e g e m o r a m o prije prskanja procijediti kroz vrlo fino sito. N a j b o l j e e posluiti dvostruka najlonska arapa. Prskalica se tada nee epiti.

ZELENA GNOJIDBA
Pod zelenom gnojidbom podrazumijeva mo ozelenjivanje tla odreenim biljkama - biljkama za zelenu gnojidbu. Biljke os taju na gredici krae (nekoliko tjedana) ili due vrijeme (preko zime) i u pravilu se pokose jo zelene, a zatim ukopaju u tlo. To bilje djelomino slui i kao stona hrana. Zelena gnojidba ima mnoge prednosti. Zatiuje tlo i omoguuje izm jenu usjeva zasaenih na istoj povrini. Odreene biljke za zelenu gnojidbu - mahunarke (leguminoze) - mogu na sebe vezati duik iz zraka i unositi ga u tlo. Ukopavanjem raslinja opskrbljujemo zemlju organskim tvarima, to potie ivot u tlu. Analizirajui tlo, ustanovili smo da se nakon zasijavanja razlikom. facelijom (Phacelia) i kukoljem poveava sadraj fosfora u tlu. Nakon facelije i kukolja, ustanovili smo porast vrijednosti kalija, a nakon graka i lupine, porast kalcija. Vrijeme sjetve biljaka za zelenu gnojidbu ovisi o namjeni. Trebamo li mnogo lis nate mase za stono krmivo, sijemo u dane za list. Mahunarke koje za saku pljanje duika trebaju to vie razvijati kvrice (gomoljie) sijat emo u dane za korijen. Termin za konju i unoenje bil jaka za zelenu gnojidbu u tlo birat emo u vrijeme silaznog Mjeseca (razdoblje presadnje). Tada se snage usredotouju prema dolje, to potie pretvorbu u tlu. Preporuuje se dodatno prskanje pri pravkom od kravlje balege; to e pret vorbu jo ubrzati.

Daljnje vrlo korisne biljke za zelenu gno jidbu u vrtu su: perzijska djetelina, lupi na, facelija, livadni grahor, ra.

Biljka za zelenu gnojidbu, facelija ( P h a c e l i a ) , m e d o n o s n a je biljka, privlai p e l e i p o b o l j a v a tlo (gore).

Biljke za zelenu gnojidbu (ovdje ra) treba ukopavati u z e m l j u u vrijeme s i l a z n o g Mjeseca L u p i n u ( v u i k a uta) p o s e b n o p r e p o r u u j e m o k a o biljku z a zelenu gnojidbu (razdoblje presadnje). Ra je pogodna za ukopavanje u j e s e n . U p r o l j e e b i s m o je m o r a l i u k o p a v a t i m n o g o ranije, d o k s u biljke j o m a n j e ( d o l j e ) .

IZMJENJIVANJE USJEVA I PLODORED

Na istoj gredici sijemo i sadimo razne vrste biljaka. Od velike je vanosti da to izmjenjivanje kultura provodimo smis leno i planski. Potreban je viegodinji prekid sijanja vrsta iz iste porodice kako ne bi dolazilo do jednostranog is crpljivanja hranjivih sastojaka u zemlji i nagomilavanja biljnih izluevina u tlu, a time i pojave bolesti. Npr. kupus ne valja saditi nakon cvjetae. Dakle, iskoritavamo li tlo jednostra
K a d a planiramo plodored m o r a m o uzeti u o b z i r i biljke z a z e l e n u g n o j i d b u koje s e uklapaju u redoslijed. N p r . g o r u i c a s p a d a u krstaice, p o r o d i c u u koju se ubrajaju i kupusnjae. B i l j k a proivljava p e t e r o l a n o s t -korijen/list/ cvijet/sjeme/plod -te tijekom g o d i n a nastoji proi sve o v e faze s v o g a razvitka. U praksi, m e u t i m , d o l a z i m o d o e t v e r o l a n e p o d j e l e : kori jen, list, cvijet, plod/sjeme. Objasnit e m o to ovdje na p r i m j e r u k r s t a i c a : rotkvice u s r e d o t o u j u s n a g e u korijenu ( g o r e lijevo). O n e k r s t a i c e koje razvijaju g l a v i c e , kao npr. crveni k u p u s , z a d r a v a j u s n a g e u p o d r u j u lista (dolje lijevo). K o n a n o , cvjetaa n a m d a r u j e svoj p u p o l j a k n e u s p o r e diva o k u s a ( g o r e d e s n o ) . K a k o u vrtu n e m a m o k r s t a i c u koju b i s m o uzgajali z b o g s j e m e n a , tu p r a z n i n u m o e npr. ispuniti korov r u s o m a a . M o e m o zasijati i r e p i c u koja u poljo privredi slui za d o b i v a n j e ulja (dolje d e s n o ) .

no time to uzgajamo iste ili srodne vrste biljaka u prekratkom vremenskom

razmaku, ili uope bez stanke, na istoj gredici, najprije dolazi do pomanjkanja odreenih hranjivih tvari, zatim slijede bolesti i tetoine. Primjenom biljnih zatitnih sredstava, biljku, dodue, moemo odrati, no kvaliteta uroda je trajno oteena, to vie ne moemo ispraviti. Meutim, ako primjenjujemo pravilan plodored, svi ovi nedostaci se uope nee pojaviti. Za vrtlara koji se vrtlarstvom bavi iz hobija pravi je plodored teko izvediv. Na raspolaganju mu stoje samo male povrine, a za odreenim vrstama povra vlada stalna potranja. Zbog toga je vano poetkom godine isplanirati dobar plodored i zapisati kada emo to sijati, odnosno saditi. Ako to ne uinimo, slijed sijanja nam brzo postaje nepregle dan, a to onda dovodi do gore opisan ih posljedica. Razne knjige i asopisi preporuuju izmjenjivanje usjeva ovim redom: prvo one koji jako iscrpljuju tlo, zatim one manje zahtjevne i konano mahunarke. Mi smo, meutim, ustano vili da je nakon kraeg vremena ipak potrebno primjenjivati biljna zatitna sredstva. Biljke su pri takvom plodo-

redu obolijevale, moralo ih se tretirati, a kvaliteta je bila slabija. Da bismo os tvarili smisleni plodored, treba uzimati u obzir biljne porodice. Objasnit emo to na primjeru hernije na kupusu. Kupusna hernija je odreeno bujanje korijena izazvano gljivicom to ivi u zemlji. Ona napada korijenje kupusnjaa i krstaica. Ne napada samo kupus i korabicu, ve i repicu, goruicu, rotkvice itd., dakle, biljke koje spadaju u porodicu krstaica. ak i kod zelene gnojidbe npr. goruicom, treba voditi rauna o plodoredu. U o v o m sluaju opredijelit emo se za drugu biljku, npr. face I iju. Preporuujemo da se tijekom 5 godina na istu gredicu ne siju biljke iz

Primjer p l o d o r e d a z a koji s m o utvrdili d a o p r a v d a v a n a a o e k i v a n j a : c v j e t a a prve g o d i n e (lijevo g o r e ) , c i k l a d r u g e g o d i n e (lijevo d o l j e ) , n i s k e m a h u n e tree godine (desno gore), krumpir etvrte g o d i n e ( d e s n o d o l j e ) , zatim j a g o d e t i j e k o m s l j e d e i h godina (sasvim desno).

iste porodice. Osim toga moramo imati u vidu i stvaranje "biljnih organa". Biljka proivljava peterolanost i eli tijekom godina doivljavati razne mogunosti razvijanja "ploda": korijen -list - cvijet - sjeme - plod. Ovdje se opet uspostav lja veza s ve opisivanim kozmikim im pulsima koji uvaavaju upravo tih "pet lanova" (vidi str. 13.). Njih treba uzimati u obzir pri planiranju plodoreda. Pokuat emo to razjasniti na prim jeru porodice krstaica. U nju spadaju i kupusnjae. Rotkva i rotkvica koncentri raju snage u korijenu, one odebljaju u podruju vrata korijena i ondje donose plod. Kupusnjae zadravaju snage pe teljki u podruju lista i omataju list po list jedan oko drugoga sve dok se proces ne zavri zrelou za berbu. Korabica zadebljava peteljku i tu razvija svoj plod. Cvjetaa konano preobraava svoje srce da bi nam predstavila svoj pupoljak neusporediva okusa. U vrtu nema krstaica koje bismo uzga jali zbog sjemena, no u poljoprivredi je to uljana repica. U vrtu bi poneki ko rovi, kao rusomaa i poljski manjak, mogli ispuniti tu prazninu tako da bi putem biljke dolo do pune razmjene s tlom. Tako postaje jasno da sljedee godine ne treba uzgajati samo neku drugu biljnu porodicu, ve da tu treba rasti i drugaiji biljni organ. U praksi uzi mamo u obzir organe korijen, list, cvijet i plod/sjeme etverolanu podjelu. dobivamo, dakle, Preporuujemo

da gredicu na kojoj je prve godine rasla neka biljka lista, sljedee godine zasa dimo biljkama koje zadebljavaju korijen. Tree godine biramo biljke u koje e tlo moi, prethodno koncentrirane snage u donjem dijelu biljke (korijen), slati u gornje podruje biljke (sjeme ili plod). Kao to i mi ljudi uvijek iznova moramo pravilno izdahnuti, mora to moi uiniti i tlo - a to omoguuje trea godina. U etvrtoj godini na istome tlu rastu biljke cvijeta. Sada ne iklja vie suviak sje menskih snaga jer ga se tlo prethodne godine ve oslobodilo. Tako kod bilja ka cvijeta ne moe doi do neeljenog stvaranja sjemena. Ako se uz izmjenu biljnih porodica obaziremo i na peterolanost. biljaka kod odnosno planiranja etverolanost

pokositi za zelenu gnojidbu i ukopati ih. To nam je dobra poetna priprema za sjetvu krstaica, odnosno za razne vrste kupusnjaa. U tabeli donosimo neke primjere plo doreda. Iz toga svatko moe sastaviti vlastiti plodoredni govarati zemljitu sustav koji i klimi e od odreenog

gredicu istovremeno zasijati i lupinom. Pri okopavanju ne moramo o njoj posebno voditi rauna. Kad se na lupini pojave pupoljci, odreemo ih, to rezul tira bonim izdancima i poveava lis natu masu. Na taj nain postiemo poveanu tvorbu kvrica i nakupljanje duika na korijenju lupine. - Kad se u jesen poberu rajice i krastav ci, moemo zasijati grahoricu. Evo nekoliko primjera koji e objasniti zato predlaemo gore navedeni plodored: lisnati kelj i ratika trebaju snage za rahli nepovezani razvitak listova i pe teljki. Luk, to ga sljedee godine sadimo na gredicu, lako e oblikovati svoju gla

podruja. Naa iskustva s takvim plodoredom su bila vrlo dobra. Biljke su bile i ostajale zdrave, a prinosi vie nego zadovoljavajui. Jagode ostaju pet do osam godina na istoj gredici, zatim redoslijed zasijavanja poinje opet ispoetka. Jo nekoliko savjeta: - Umjesto krumpira moemo cvijee za rezanje. - Kada sadimo krumpir, moemo uzgajati

vicu, a da pri tome nema potrebu raz vijanja snage peteljki. na Korabica usredotouje bujanje podruja stabljike.

plodoreda (vidi tumaenje u pretho'dnom odlomku), onda stvaramo najbolje preduvjete za tlo i za rast biljaka. U sljedeim poinjemo primjerima izlaskom o plodoredu ustajale iz jedne Ishodino stanje: zelena gnojidba s rai i lupinom nakon nasada j a g o d a 1. god. 2. god. 3. god. 4. god. 5. god.

gredice s jagodama. Uzgajat emo ih na drugome mjestu. Nakon to smo pobrali posljednje jagode, pokosit emo preo stale zelene dijelove i kompostirati ih. Gredicu zatim prekopamo i posijemo ra i lupinu. Pokazalo se to vrlo pogodnim jer je potrebno da na tlu s vremena na vrijeme raste trava. Osim toga ra puta duboko korijenje i tako razrahljuje i donje slojeve. Lupina, kao mahunarka, prikuplja duik, to poboljava sastav tla. U proljee e m o izrasle biljke kupus crveni kupus kelj cvjetaa kelj lisnati, ratika kelj pupar korabica uta repa rotkvica rotkva mrkva pastrnjak crni korijen cikla luk celer poriluk blitva perin razno bilje graak bob graak eerac niski grah kukuruz eerac visoki grah paprika krastavac rajica krastavac krumpir krumpir krumpir krumpir krumpir ioka ioka ioka ioka cvijee jagode jagode jagode jagode jagode jagode jagode jagode jagode jagode

Stoga je ona kao prethodni nasad ideal na za poriluk s obzirom da bi mu prejake snage stabljike iz tla ometale oblikovanje lisnatog ovoja. Ovako on moe mnoiti svoje lisne ovoje i tijesno ih slagati jedan uz drugi kako bi postigao najljepi oblik. Ova razmatranja bi mogla ispuniti jo brojne stranice! Vano je, meutim, da svakoga potaknu na razmiljanje i na razvijanje vlastitih opaanja. Jo poneto o biljkama koje su na ta beli izostavljene, a kojima za sazrijevanje nije potreban cijeli vegetacijski period. Tu je rije o omiljenom povru kao to je pinat, salata glavatica, postupamo ovako: - Salatu sijemo izmeu mrkve kao oznaku. (Nasad kao oznaka: mrkva treba dugo za klijanje, zato sijemo salatu koja isklija brzo i omoguava nam da pri okopavan ju dobro i na vrijeme uoavamo redove nasada. Mlade sadnice salate se kasnije presauju na gredice s kupusom. Mrkvica je tada ve porasla i treba Prije mjesta. nego to kupus postane prevelik, matovilac, endi-vija i salata za rez. S ovim biljkama

- pinat i matovilac sijemo uz rub gredi ca s krastavcima. Oni tite i pokrivaju tlo, no ve su pobrani kad krastavcima treba vie mjesta. - Salatu i pinat moemo u proljee uzgajati kao meuusjev na gredicama, gdje e kasnije (od svibnja na dalje) biti glavna kultura. - Salata, pinat i endivija se mogu zasi jati i na gredice s kojih smo ve pobrali rani kupus, niski grah i rani krumpir. Do sada nismo mogli ustanoviti nikakve neeljene posljedice po plodored uzgo jem ovih meuusjeva. Jedino kod krstaica valja biti oprezan. Rotkvice, razne vrste rotkvi ili sjetvena grbica (Leidum sativum) s kratkim vegetacijskim periodom smiju rasti samo na gredicama kupusa. Tamo ih moemo npr. staviti na rubove. Nikada ih ne smi jemo uzgajati na gredicama gdje rastu biljke iz drugih porodica s obzirom da se onda eljeni razmak od pet godina u plodoredu vie ne bi mogao odrati (vidi i tekst str. 61., etvrti odlomak).
Korabica (desno) (dolje). Korabica j e idealni usredotouje

p r e t h o d n i usjev z a p o r i l u k snage u podruju stabljike t e j e z a d e b l j a d a b i stvorila plod. Tako su se prejake s n a g e stabljike iz tla i s c r p i l e i ne o m e t a j u p o r i l u k : on m o e u g u s t i m o v o j i m a razvijati vrste listove u svoj p r e k r a s n i p l o d .

salatu smo ve odavno pobrali. Tako se obje kulture mogu razvijati.)

ZALIJEVANJE
Zaudit e vas, no mi svoje nasade elimo li "vodu" spremiti u zemlju, ne zalijevamo izuzev jedanput nakon presaivanja, kod sijanja trave (jer sjeme lei gore) te u stakleniku. I u sunim go dinama imamo dobre prinose budui da potujemo neke temeljne zakone prirode. Prije podne tlo izdie, poslije podne udie. Ujutro su snage usmjerene prema gore (prema gornjim dijelovima biljke). Poslije podne i naveer usredotouju se na donje dijelove biljaka i tee u zemlju. Ove injenice, dakle, moemo iskoristiti.
N e zalijevamo nae n a s a d e nikada osim j e d a n p u t p o s l i j e p r e s a i v a n j a i k o d sijanja trave. To, n a r a v n o , ne vrijedi za staklenik. O v d j e z a l i j e v a m o p r e m a p o t r e b i , ljeti, d a p a e , i do dva puta na d a n .

okopavamo naveer tako da tlo udie vlagu iz okruja. Ako je pak zemlja prevlana, okopavamo ujutro, budui da tlo sada vlagu izdie. Prekopavati treba samo 3 gornja centi metra tla. Tako. naime, nastaje rahli sloj koji djeluje kao regulator vlage.

Ako biljke naviknemo na zalijevanje, one ne putaju korijenje duboko u zemlju. Kad nastane sua ovisne su o umjetnom navodnjavanju. Mi smo, meutim, ve ubrali mrkvu i pastrnjak ije je usisno ko rijenje bilo i do 1.20 m dugo, a kod luka je bilo 80 cm. Osim toga smo ustanovili da se ponavljanjem zalijevanja unitava struktura tla. Postaje tvrdo i raspucava se kad je sua. Za sunih razdoblja moemo gredice malirati. Meutim, nakon obil nije kie pokrove treba odmah odstrani ti, jer pokriveno tlo inae postaje idealno gnjezdite i leglo za pueve. Za suna vremena okopavamo predveer u dane za list i korijen. Osim toga, nonu vlagu i stvaranje rose moemo pospjeivati i potpomagati ako okolne puteve i travnate povrine predveer prskamo pripravkom gnoja iz roga (vidi Naravno da nije svejedno kakvom vo dom zalijevamo. Mi zalijevamo samo jedanput nakon presaivanja i u stakle niku. Theodor Schwenk, istraiva vode te utemeljitelj i dugogodinji predstojnik Instituta u Herrichried-u, koji izuava vodena strujanja i tokove, tvrdi da bi se kakvoa vode u mnogome mogla poboljati kad bi nai potoci i rijeke ponovno smjeli tei u svojim prirodnim koritima. str.49.) ili pripravkom od kravlje balege (vidi str. 52.).
Prije p o d n e tlo izdie (lijevo), poslije p o d n e udie ( d e s n o ) .

Kakvoa vode

Rezultati ovih istraivanja potakli su en gleskog kipara John-a Wilkes-a da obli kuje i stvori posude u kojima voda moe slijediti svoje vlastite potrebe kretanja. Sproveli smo sljedei pokus: postavili smo 36 takvih posuda izmeu naa dva jezerca koja ne lee na istoj razini. Za lijevali smo nae nasade u stakleniku tjedan dana v o d o m to je tekla kroz te posude. Nakon to su sadnice presaene van na otvoreno, postupali smo s njima jednako kao i s drugima, dakle, nismo ih zalijevali. Biljke su znatno bolje rasle. Ipak, ta voda nije prikladna za pripremu pripravaka.

U svezi kakvoe vode, mnoga pitanja ostaju otvorena. U budunosti se moraju provoditi jo mnoga ispitivanja i pokusi na tom podruju, uzimajui u obzir i problem napajanja stoke kao i nae pitke vode. Iako su istraivanja na mnogim privatnim i dravnim institutima u tijeku, ipak jo nema nikakvih konanih izjava ni preporuka u svezi tog problema.

OPASNOST OD KASNIH PROLJETNIH MRAZEVA

Nae biljke u svibnju esto ugroava kas ni mraz koji moe nasadima nanijeti ve liku tetu. Osjetljive kulture emo zatititi npr. tunelom od folije ili kakvom drugom pominom krovnom konstrukcijom. Ako je mraz ipak otetio biljke, valja ih ujutro poprskati v o d o m od valerijane. U jednu litru vode stavimo jednu kap soka od cvi jeta valerijane (vidi str. 121.) i mijeamo 15 minuta. Tom tekuinom poprskamo oteene biljke. Nakon jednog sata valja ih dobro zaliti v o d o m .

Vrtlonik - p r o t o k o m kroz ove posude voda dobiva snagu pospjeivanja rasta. Ovakve p o s u d e su prvenstveno namijenjene za oivljavanje otpadnih voda.

O d cvjetova v a l e r i j a n e ( o d o l j e n a ) s p r a v l j a s e ekstrakt (vidi str.121.) R a z r i j e d i m o g a k a k o j e g o r e opi s a n o i ujutro p o p r s k a m o m r a z o m o t e e n e biljke.

VELIKI PETAK, VELIKA SUBOTA

Jo u pokusima prije 25 i 30 godina viekratno smo ustanovili da Veliki petak i Velika subota nisu pogodni dani ni za sjetvu ni za presaivanje. Posijano sjeme slabo je klijalo, presaene sadnice su bile krljave, ponekad su i odumirale. Ovi za biljku nepovoljni utjecaji poinju rano ujutro na Veliki petak, a prestaju na Uskrs prije izlaska Sunca. Zastoje to tako? Dogaaji koji su se prije 2000 godina odigrali na Golgoti ostavl
Lijevo: k o r a b i c a , biljka lista D o l j e : I c r v e n a blitva, je biljka lista.

KOROV
Korov moe postati velikim problemom, naroito u poljoprivredi. Rad si moemo olakati uvaavanjem nekih temeljnih pravila. Kod jednog pokusa su se po kazali zaudni rezultati u vezi rasta ko rova. Jedno polje smo podijelili na vie parcela. Unutar 4 tjedna obraivali smo svakog drugog dana drugu parcelu. Pre thodno obavljena analiza tla pokazala je da nije bilo nikakvih razlika u sastavu tla na itavom polju. A onda smo kod obraivanja gredice ustanovili da je vri jeme bilo odluujue za nicanje pojedinih korova. Na prvoj parceli je niknula jedna vrsta korova, a ne vie njih. Na drugoj pripremljenoj za sjetvu dva dana kasnije - isklijao je uglavnom neki sasvim drugi korov. Tako smo doli do zakljuka da nije niti tlo, niti zasaena biljka, mogla biti odgovorna za to. ve samo vrijeme, to znai utjecaj kozmikih impulsa kod obraivanja. Nastavili smo i dalje s naim promatranjima i ona su nam pokazala put za optimalno suzbijanje korova. Kad Mjesec dolazi pred zvijee Lava svi korovi dobro klijaju. Stoga u to vrijeme, u proljee preporuujemo obradu tla prije pripremanja gredice za sjetvu. Korov e isklijati i nakon 10-14 dana ukopat emo ga u zemlju i tek nakon tog postupka sijati. Na taj nain se poboljava i kvalite ta tla (vidi str. 35. i 36.). Meutim, ako se kod obrade tla Mjesec nalazi ispred zvijea Jarca, isklijat e vrlo malo ko rova. Stoga je taj termin vrlo povoljan za zadnje obraivanje i okopavanje krum pira i korjenastog povra. U pokusima smo imali dobre rezultate prskanjem D8-koncentratom spravljenim od pepela sjemena ili pak posipavanjem pepelom od korova. Jasno se pokazalo da je na tim povrinama poslije takvih postupaka raslo mnogo manje korova.

jaju na Zemlji svake godine svoje tragove Biljke to opaaju svojom osjetljivou.

D8-koncentrat za suzbijanje korova

D8-koncentrat pripravljamo tako da u vrijeme Mjeseca ispred Lava na eravici od drva spalimo mnoge vrste sjemena korova. U tu svrhu nam moe posluiti i gril na drveni ugljen, kao stoje prikazano na crteu (str.72.). Od opeka sagradimo malu peicu sa zatitnim kroviem od lima. Najbolje je sjeme staviti u papirnatu vreicu i tako poloiti na vatru od drva, ali tek nakon to je nastala dobra eravica. Sjeme e do kraja izgorjeti samo na crveno uarenoj eravici. Preko opeka

Spravljanje D8-koncentrata od spaljenih sjemenki korova u svrhu s u z b i j a n j a k o r o v a

Vrijeme spaljivanja i posipavanja pepelom u svrhu suzbijanja korova uko liko ne postoji namjera pripravljanja homeopatskih potencija. Mjesec ispred zvijea Zodijaka Ribe Ovan Biljka za spaljivanje Ptija grahorica (Vicia cracca) Poljska goruica (Sinapsis arvensis), Divlja rotkva (Raphanus raphanistrum), Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum) Bik Jarevac (Aegopodium podagraria), Krabljica (Chaerophvllum hirsutum), Priljepaa, Broika ljepua (Galium aparine) Blizanci Divlja zob (Avena fatua), Trave (Gramineae), Mijakinja (Stellaria media), Obina slakoperka (Apera spica-venti) Rak Lav Zlatica (abljak ljuti) (Ranunculus) i korovi s viticama Mala kiselica (Rumex) Poljski osjak (Cirsium arvense), Podbjel (Tussilago farfara), Poljska preslica (Equisetum arvense), Obini slak (Convolvulus arvensis) Vaga korpion Strijelac Jarac Vodenjak Obina konica (Galinsoga parviflora). Sinja krijica (Soluchus oleraceus) Obina crna pomonica (Solanum nigrum) Obina loboda (Atriplex), Pirika (Agropyron repens) pod ovim znakom isklijava vrlo malo korova Poljski monjak (Thlaspi arvense), Obina rusomaa (Capsella bursa-pastoris), Poljski vijuac (Polygonum)

1. U vrijeme M j e s e c a i s p r e d L a v a s p a l i m o m n o g o raznih sjemenki korova. Prethodno ih s t a v i m o u p a p i r n a t u v r e i c u i s p a l i m o na eravici od d r v a . 2. P e p e o od s j e m e n k i k o r o v a i drva t r e b a rastrljavati 1 sat (to vri j e d n a o s o b a ) . 3 . O d o v o g d i n a m i z i r a n o g pe pela razrjedivanjem spravljamo D 8 - k o n c e n t r a t (vidi t e k s t na str. 7 1 . i d a l j e do str. 7 4 . ) .

Djevica

treba odmah staviti lim za peenje jer sjemenke poput kokica od kukuruza pri spaljivanju prskaju naokolo. Kad je sjeme potpuno izgorijelo pepeo se ohla dio, taremo ga 1 sat u porculanskom muaru i time dinamiziramo. To treba ra diti ista osoba. Ako je rije o korovu koji se razmnoava i korijenom, potrebno je sa sjemenom spaliti i neto korijena. Tako smo dobili vode. koncentrat D2. Za 9 I koncentrat D3 moramo dodati 900 ml Za D4-koncentrat daljnjih

vode. Nakon svakog dolijevanja vode tresemo po 3 minute. Od D3-koncentrata do D4-koncentrata moe se 3 minute i mijeati. S obzirom da bismo na ovaj nain pri D8-koncentratu vode, doli do 100.000 1 najbolje je nakon D4, dakle etvrte decimalne potencije, zapoeti opet s manjim koliinama. Uzmemo, da kle, 1 ml D4-koncentrata i dolijemo 9 ml

djelotvorno sredstvo za suzbijanje koro va. elimo li smanjiti koliinu odreenog korova treba uvaavati Mjeseeve rit move za pojedine biljke (vidi tabelu na str. 73.). U tom sluaju spalimo sjeme ba te vrste. Openito protiv korova uzima mo mjeavinu sjemena korova, spalimo je u vrijeme Mjeseca ispred Lava i pepeo posipamo po zakorovljenim povrinama. Prema savjetu Rudolfa Steinera postu pamo kao da sipamo papar po jelu, i to jedanput kod obraivanja tla za sjetvu.

Recept
Uzmemo vitice i dijelove korijena, prim jerice od ika, jarevca, zlatice, podbjela, raznih vrsta metvice, kao i cijelu biljku od mijakinje, i stavimo ih u bavu s vo dom. U dane za list kratko promijeamo. Kad su dijelovi biljaka potpuno istrunuli, prskamo procijeenom gnojnicom u vri jeme Mjeseca ispred Raka. Prskamo tri veeri za redom na onim mjestima gdje su biljke rasle. Na taj nain

moemo postii da korovi ondje potpu no nestanu. Kod kupusnjaa, krastavaca i rajica, gnojnica moe posluiti i kao pospjeiva rasta, no prethodno je treba jako razrijediti (1 1 na 10 1 v o d e ) . I kompost moemo poboljati. On jae potie rast ako smo mu dodali gnojnicu od korova. Ve smo na drugom mjestu spominjali kako spraviti kompost od korova (vidi str. 43.).

Preventiva
Uvijek smo iznova opaali da nekompostirani dijelovi ivotinjskih tijela, kao to su rogovi, kosti, ekinje, perje, vuna, krv ili brano dobiveno od ivotinja, potiu
Mijakinja (Stellaria media) K a k o m o e m o s a m i pripraviti gnojnicu od korova.

rast korova. Stoga je vrlo vano da takve tvari, ako ih elimo uporabiti za gnojenje ili poboljanje sastava tla, prethodno kompostiramo.

vode, tresemo 3 minute i dobivamo D5koncentrat. Zatim dodajemo 90 ml vode i opet tresemo 3 minute. Kad je nastao D6-koncentrat, dolijemo 900 ml vode i opet protresamo 3 minute da bismo doli do D7. Na kraju dolijemo 9 litara vode te tresemo ili mijeamo 3 minute. Sada je nastao D8-koncetrat. Potrebno je nekih 0.5 1 D8-koncentrata za povrinu od 100 m . Prskamo tri puta u razmaku od nekoliko sati. Mnogi praktiari rabe i nedinamizirani i nepotencirani pepeo od sjemena kao
2

Gnojnica od korova
Gnojnica dobivena od odreenih koro va uspjeno se primjenjuje u suzbijanju tih istih korova. Imamo dobra iskustva s gnojnicom od puzavica i vitiastih ko rova koje ionako ne treba stavljati na kompostni humak (vidi str. 40.).
1. Vrijcc i d i j e l o v e k o r i j e n a korova s t a v i m o u b a v u s v o d o m . U d a n e z a list kratko p r o m i j e a m o . 2 . K a d dijelovi b i l j a k a pot p u n o istrunu, p r s k a m o p r o c i j e d e n o m g n o j n i c o m u vri j e m e M j e s e c a ispred R a k a o n a m j e s t a u vrtu g d j e e l i m o unititi korov. N a koji n a i n i k a k o e s t o to ponavljamo, proitajte gore u tekstu.

KOROV

RAZLIITI KOROVI

Razliiti korovi
U sljedeim emo odlomcima poblie govoriti o pojedinim korovima budui da smo u naim istraivanjima ustanovili kod njih neke posebnosti.

zbijamo reemo li je vie puta u vri jeme kad je Mjesec ispred Strijelca ili Vodenjaka. Biljku moemo spreavati u razmnoavanju i tako da napravimo pripravak od njena sjemena. Pepeo od sjemena ili D8-koncentrat spravit emo i primijeniti kada Sunce i Mjesec stoje is pred zvijea Lava.

Poljski osjak (Cirsium arvense)

Taj se korov esto pojavljuje na mjestima gdje je zemlja vrlo zbita ili je takva od ra nije. Poljski osjak moemo pokositi kad se Mjesec nalazi ispred Strijelca ili Voden jaka. On pri tome gubi jako mnogo soka. Ako zatim pazimo da ga kosimo uvijek ponovno za vrijeme uzlaznog Mjeseca, lie vie nee biti u stanju opskrbljivati korijen i biljka e uvenuti.

Preslica, obini slak i podbjel

Ova tri korjenasta korova: preslica (Aquisetum arvense), obini slak (Convolvu lus arvensis) i podbjel (Tussilago farfara) rastu na tlima gdje postoje podzemne stajae vode. Teko da emo ih se moi rijeiti ako drenaom ne uspijemo postii da voda otee. U sluaju da se voda nakuplja na nepropusnim glinenim slo jevima, pomoi emo si dodavanjem komposta, to e utjecati na smanjivanje brojnosti korova.
Podbjel (Tussilago farfara) P r e s l i c a j e korjenasti k o r o v koji n e v i a m o r a d o n a naim gredicama. M e u t i m , vrlo je k o r i s n a u zatiti b i l j a k a .

Konjska kiselica (Rumex acetosa)

Uslijed kiselih kia ova se biljna vrsta kod nas jako rairila. Uspjeno je su

GLJIVINE BOLESTI BILJAKA

Zadaa gljivica u prirodi je, openito uzevi, razgradivanje onoga to odumire. Ako ljeti na starim panjevima naidemo na panjevice ili grmaice, znamo da je ovdje zapoeo prirodni proces razgradn je. Peurke koje rastu na konjskoj ili krav ljoj balegi mijenjaju sastav tvari koje se tamo nalaze. Gljivice spadaju u najgornji sloj tla pa je prirodno da tamo obavl jaju i svoju zadau. Zato se, meutim, dogaa da gljivice napuste svoje prirod no stanite i penju se na biljku? Zato se naseljavaju na sjemenke da bi tamo poinile tetu i navode ljude da sjeme zatiuju otrovnim ovojem? Je li ovdje posvuda rije o tenji prema smrti? Rudolf Steiner nam u svojoj knjizi Pol joprivredni ice teaj priopuje da gljiv razinu, naputaju svoju prirodnu

ponovno dovesti na razinu zemlje. T l o emo prskati ajem tamo gdje napad nute biljke rastu. Ve due vremena opaamo da Mjeseeve snage u tlu postaju prejake u godinama s obilnim oborinama. Osim toga, treba raunati s jakim Mjeseevim snagama i u onim godinama u kojima puni Mjesec pada u vrijeme kad se Mje sec na svojoj putanji nalazi najblie Zem lji. Tada dolazi do pojaanog napada gljivica na kulturne biljke. Najbolja pre ventiva je primjena aja od preslice. Na temelju naih dugogodinjih opaanja moemo navesti tri razloga koji dovode do pojaanog napada gljivica na biljke. Ako se drimo sljedeih savjeta, prema naim su iskustvima sve mjere za suzbi janje suvine. 1) Mjeseeve snage su prejake, primjeri ce, u godinama s preobilnim oborina ma. Pomae okopavanje prije podne kako bi tlo moglo vlagu izdisati. 2) Odmae ma pogrena gnojidba, npr. koj nezrelim organskim gnojivom ili dijelovi ivotinjskih nisu organizama bili prethodno iznoenjem kompostirani. komposta na
P r e s l i c a ( E q u i s e t u m a r v e n s e ) je u stanju gljivice k o j e s u " u s p u z a l e " n a biljku o p e t dovesti dolje n a razinu zemlje.

povrinu zemlje, kad Mjeseeve snage poinju u zemlji previe snano djelo vati. Mjeseeve snage djeluju u podruju vodenoga te mogu postati prejake ako je suvie kiilo. Primjenom aja od poljske preslice (Equisetum arvense) moemo gljivice

Preslica
Preslica (Equisetum arvense) moe gljivice, koje su rastom biljke dospjele u vis, ponovno dovesti natrag na njihovu prirodnu razinu, dakle na tlo. Zato ona to moe? Pogledajmo najprije movarnu preslicu. Prvo izrasta zelena biljka koja kasnije na vrhu nosi tamne eirie. U njima se razvijaju spore kojima se movarna

Najbolje emo sprijeiti napad gljivica zrelog obradive povrine u jesen. 3) Iz sjemena biljaka pobranih u vrijeme nepovoljnih kozmikih impulsa sljedee e godine izrasti biljke
M o g l i s m o primijetiti d a d o l a z i d o p o j a a n o g n a p a d a gljivica n a biljke z a p u n o g M j e s e c a u vrijeme k a d s e on na svojoj putanji n a l a z i n a j b l i e Zemlji ( P g ) .

neotporne na

napad gljivica.

preslica razmnaa - gljivice se takoer razmnaaju na slian nain. Poljska preslica raste drugaije. Odavde U rano proljee istjera smekastim malu stabljiku sa spore

R e c e p t z a suzbijanje gljivinih o b o l j e n j a
10 g suene poljske preslice pristavimo u 2 1 hladne vode i pustimo da uzavrije. Mora kuhati 20 minuta. U ohlaeni aj dodamo 8 1 vode i 10 minuta dobro mijeamo. Ocijeeni aj naveer prskamo ispod na padnutih biljaka (10 1 na 100 m ) . T l o moemo prskati i preventivno.
2

Dode li do pojave gljivica i na drveu, treba prskati deblo i debele grane. U tvrdokornim sluajevima provodit emo postupak tri veeri za redom.

eiriima.

dospijevaju u okolinu i tako se biljka razmnaa. Tek kasnije, izraste zelena bilj ka bez eiria, ali s visokim udjelom kremena. Ona je prevladala stupanj gljivice. Stoga preslica moe gljivicu dovesti natrag na njenu razinu, dakle na tlo.

Gljivine b o l e s t i na razliitim b i l j k a m a
Ovdje emo iznijeti neka opaanja i sav jete kod napada gljivica na odreene vrste povra i voa.

Krumpir
Krumpir se ne smije okopavati ili ogrtati u dane za list. Isto vrijedi i za dane kad se Mjesec nalazi najblie Zemlji ( P g ) . Obrada u te dane esto dovodi do po jave gljivica, to uzrokuje trule lista i gomolja.
K u p u s n a hernija ( n a korijenju) s p a d a u o n e b o l e s t i kojih s e n a n a i m k u p u s n j a a m a najvie b o j i m o .

Kupus
Bolest koje se kod kupusnjaa najvie plaimo je kupusna hernija. Izaziva je pozornost. Ona raste u blizini razine gljiv ica, tek malo iznad zemljine povrine. Veinom mora izai na kraj s velikim obrocima gnojiva, to u biljci uzrokuje sklonost nakupljanju vode. Po svojoj prirodi, jagoda, meutim, voli kamenje i toplinu (umska jagoda raste potpuno zdrava na kamenitim obroncima). Ve like koliine gnojiva pogoduju napadu gljivica. Sto, dakle, moemo uiniti za nau vrtnu miljenicu? U prvom je redu smijemo gnojiti samo iziskuje nau posebnu zrelim kompostom. gljivica Plasmodiosphora brassicae. Be zuvjetno je potrebno dosljedno prim jenjivati plodored tako da tek nakon 5 godina ista biljka doe na istu gredicu (vidi str. 61.). I druge krstaice, kao repi ca, rusomaa i goruica (za zelenu gno jidbu), obolijevaju od te bolesti. To treba uzimati u obzir kod plodoreda. Osim toga, valja voditi rauna o dovoljnoj koliini kalcija u tlu. Preniska vrijednost pH pogoduje irenju bolesti.

Jagoda
Vrtna jagoda

GLJIVINE BOLESTI BILJAKA

GLJIVINE BOLESTI NA RAZLIITIM BILJKAMA Ako prethodno opisana sredstva za pred Rakom). Cijeli postupak treba po noviti jo dva puta u razmaku od etiri tjedna. Da bismo drvee oslobodili krastavosti i napada monilije, preporuujemo jo i sljedei postupak: aku oboljelih plodova koji lee ispod drveta oistimo od sjemenki (vano!) i spalimo na vatri od drva kad se Mje Sakupimo otprilike aku lia napadnu tog gljivicama, stavimo ga u glinenu po sudu i prelijemo s 10 1 v o d e . Lie mora potpuno istrunuti. Ocijeenu tekuinu prskamo sitno rasprujui po deblima, kronji i tlu ispod drvea (kad je Mjesec sec nalazi ispred korpiona. Iz dobive nog pepela pripravimo D8-koncentrat. Tone ete upute nai na str. 91. Tri dana uzastopce prskamo deblo, kronju i tlo. Postupak treba ponoviti nakon etiri tjedna.

Voke
Kad odabiremo, sadimo i njegujemo voe, pokuajmo se sjetiti i predoiti si to su radili nai djedovi i bake. To e nam pomoi da d o e m o do nekih do brih savjeta za ispravan postupak. Danas se uglavnom nude i hvale samo jo sad nice niskorastuih voaka. Kod takvih sadnica je kronja drveta jako pribliena povrini zemlje, dakle, blizini podruja djelovanja gljivica. Ustanovilo se da je visoko ili vie drvee esto zdravije od niskog. Nekad se deblo paljivo njegovalo. Tako npr. u asopisu Tehnoloki prijatelj mladih iz godine 1820. (Techonologischer Jugendfreund) moemo proitati recept za rijetku kau pripravljenu od govee balege, ilovae, drvenog pepela, govee dlake i sirutke. Time su se premazivala debla voaka. (Goveu dlaku je bilo lako sakupiti jer su seljaci goveda etkali
J a g o d e zahtijevaju n a u p o s e b n u po zornost.

spreavanje irenja gljivica nisu dostat na, postoji jo mogunost prskanja pri pravkom od gnojnice dobivenom od napadnutog lia.

Recept za suzbijanje napada gljivica na voke

po dva puta na dan. Nekada je bilo ne zamislivo da krave kao danas eu nao kolo uprljane vlastitom balegom.) U dananje je vrijeme uobiajeno stavljati u vonjacima ispod rubova

kroanja ili, dapae, i ispod cijele kronje Osim toga je treba saditi i okopa uz samo deblo, sluaju one nekompostirani gnoj napustiti prirodnu vati iskljuivo u dane za plod. Od ve likog je znaenja i vrijeme berbe. Tu preporuujemo dane za cvijet ili plod. Jagode se smiju brati tek kad biljke vie nisu mokre od rose. Proitajte i upute na str. 114. koji gljivice tek trebaju razgraditi. U tom mogu razinu svoga djelovanja, povrinu tla, te napadati deblo, lie i plodove. Mlade sadnice treba uzgajati i njegovati pod povoljnim kozmikim impulsima.

IVOTINJSKE TETOINE
ivotinje koje nam ugroavaju urod, Pojava lisnih ui na kulturnim biljkama izaziva u nama neraspoloenje, dok mra vi dre te ivotinjice kao krave muzare. Paze ih, njeguju i brane od neprijatelja da bi mogli uivati u njihovim slatkim izluevinama. Kod napada insekata esto pomae za lijevanje naveer, ispod biljaka, ajem od koprive ili vrlo razrijeenom gnojni com od koprive (vidi str. 45.). Kopriva omoguuje biljci da sokovi opet ponu normalno strujati, a time tetoine nestaju. Opazili smo da topla kia ima isti uinak. Za razmnoavanje ivotinja je, osim kozmikih ritmova, naravno, odluujua i ponuda hrane. Npr. kanjci (miari) najezda u godinama legu kad ljeti vlada nego mieva, vie jaja primjerice voa ili povra, nazivamo tetoinama. Ipak, treba uzeti u obzir da je to sasvim subjektivna ocjena. Mievi se, primjerice, ubrajaju u tetoine, budui da jednako rado jedu itarice kao i mi. Maka, meutim, doivljava mia sasvim drugaije. Ona toliko "voli" tu malu ivotinju da je, nakon to se s njom do mile volje poigrala, konano i pojede.

Kad

ovjek

razmilja

suzbijanju

tetoina, trebao bi pri tome imati uvi jek na umu da tek velika brojnost ini ivotinje tetoinama. U vrtu koji njegu jemo na najbolji nain jedva da e doi do prevelikog razmnoavanja. Stoga vri jedi pravilo: ako ipak dode do prevelik og razmnoavanja, treba razmisliti gdje smo pogrijeili te potraiti uzrok. Valja upoznati ivotinjske navike. Tako emo moi dokuiti na koji nain ograniiti nji hov broj kako ne bi dolo do tete na biljkama. U iduim primjerima uzeli smo sve ove aspekte u obzir.
v

tetoine na k u p u s u i mrkvi
Kod kupusnjaa se uglavnom moramo boriti s tri vrste tetoina: s kupusovim bijelcem, kupusovom pipom i kupuso v o m muhom (muicom). Kod mrkve je to osobito mrkvina muha.

G u s j e n i c e kupusovog bijelca m o g u nanijeti veliku tetu n a n a s a d i m a kupusa.

kako je opisano na str. 45. Procijeenu tekuinu istoga emo dana nerazrijeenu vrlo sitno rasprivati po biljkama tri puta unutar nekoliko sati.

inae. Divlje svinje imaju brojniji podmladak u godinama kad hrastovi obilno rode irom. S druge strane moemo u prirodi opaziti da se ivotinje same ubijaju ukoliko prev eliko razmnoavanje ugroava vrstu. U pojedinim godinama na tisue norvekih takora (leminga) odlaze u more da bi se tamo utopili.
K u n i mi j e z a n a s t e t o i n a , ali za m a k u ne. J a k o g a voli, " z a p o d e r a t i " .

Kupusov bijelac
Svaki vrtlar pozna kupusovog bijelca. Te lijepe leptire ljeti vidimo kako lepraju po vrtu. Ako nam ponu praviti tetu, posluit e nam aj od pelina ili 24-satni ekstrakt koprive. Posadimo e otii. li nekoliko grmia rajica otkinute medu medu sadnice kupusa, kupusov bijelac Moemo takoer staviti mlade zaperke rajice

Kupusna pipa
Kupusovu pipu moemo jednostavno protjerati. Ona za odlaganje jaja u svib nju trai one gredice sa sadnicama kupu sa gdje pojedine biljke nemaju dovoljno mjesta. Druge gredice izbjegava. Dodat no moemo za majskih dana, kad Sunce i Mjesec stoje ispred Bika, zatititi gredice mreicom protiv povrtnih muica. Mreice ete nabaviti u specijaliziranim trgovinama za vrtlarstvo. tetoina e tada potraiti druge nasade.

redove kupusa. Od koprive napravimo 24-satni ekstrakt

Kupusova muha (muica)

Kupusova muha se u naem vrtu po javljuje u travnju i svibnju, kad Sunce i Mjesec stoje ispred Ovna. i trai pogod na mjesta za odlaganje jajaaca. Liinke koje se izlegu izgrizu vrat korijena biljke i njeno korijenje. Mlade sadnice ranoga kupusa ne smijemo posaditi u zemlju dublje nego to su prethodno rasle na sjetvenoj gredici, niti smijemo biljke ogrtati. I jedno i drugo pogoduje napadu kupusove muhe. N o , ako dode do napada muhe, izlijemo ajnu liicu nerazrijedenog ohlaenog aja od pelina direktno na vrat biljke tri puta u razmaku od nekoliko sati.

Desno: Ne moramo se bojati m r k v i n e m u h e a k o mrkvu u z g a j a m o kako o d g o v a r a njenim potrebama. D e s n o d o l j e : K a d mrkvin vrat nije p o k r i v e n z e m l j o m , poprima zelenu boju. M r k v a postaje g o r k a , to p o s e b i c e o d g o v a r a z a l e g l o mrkvinoj sovici pozemljui.

odgovara kao leglo. Stoga i trai takve nasade mrkve da bi na korijenju odlagala jajaca. Jo vie voli tlo kojemu je dodan treset jer tada mnogo lake do spije do korijenja.

Mrkvina muha
Ako mrkvu sijemo i njegujemo prema njenim potrebama, moemo biti gotovo sigurni da e mrkvina muha potedjeti biljke. Mrkva voli zrela tla koja dvije go dine nisu bila pognojena. Ovdje ona moe dovesti bjelanevine do sazrijevanja i stvoriti visoki udio eera. Naknadnim muhu. gnojenjem njoj kvarimo okus mrkva sasvim mrkve za na osjet, ali ne i za mrkvinu Naprotiv,

Sovica pozemljua
Mrkvinu sovicu nije teko otjerati. Ona voli mrkvu iji je vrat ogoljen i stoga ze lene boje. Mrkva poprima aromu lista. Za nas takve mrkve imaju gorak okus, no ini se da gusjenice sovice pozemljue ba to vole. Pobrinemo li se da vrat mrkve bude uvijek pokriven zemljom, teta e biti daleko manja.

G o r e : L i i n k a k u p u s o v e p i p e n a stabljici kupusa Lijevo: O d p e l i n a m o e m o napraviti aj koji, p o l i v e n n e p o s r e d n o na vrat biljke, p o m a e protiv liinki k u p o s o v e m u h e .

Puevi
Puevi su na nekim mjestima postali prava napast. Nije mali broj onih ljudi koji ve rano ujutro oboruani noevima stoje u zasjedi da bi ubili omraenog tetoinu koji nam preotima hranu. Poneki i love te ivotinje s namjerom da

ih preliju kipuom v o d o m . To su metode kojih se laamo u velikoj srdbi, ali koje se ne mogu tolerirati. Osim toga nisu ni smislene jer, u stvari, takvi postupci samo privlae pueve iz okoline koji ele pomoi da se ozraje groblja ukloni. A onda je esto potrebno mnogo godina da bi se u prirodi opet uspostavio stari sklad s malim brojem pueva. Morali bismo se pozabaviti sa ivotnim navikama pueva i tako pronalaziti vie mogunosti u svoenju njihova broja na normalnu razinu. Tim vie to nikome ne bi trebalo biti u interesu da se puevi sasvim protjeraju. Oni ispunjavaju vane zadae u odravanju sklada u prirodi. Veina poljoprivrednika zna kako je iz vanredno plodonosna pueva sluz. Ali. pozabavimo se najprije pitanjem gdje i zbog ega se puevi pojavljuju u veem broju. Oni npr. vole kad se u "nepravo vrijeme" umjetno zalijeva. Za njihov je razvitak od velike koristi i pokrivanje tla. Ispod vlanog pokrova nai e oni ide alne uvjete za razmnoavanje, to poseb no dobro opaaju. Osim toga. ustanovili smo da do velikog razmnoavanja dolazi i uslijed prevelike koliine kalcija iz alga, ali i tamo gdje u tlu ima nekompostiranih

ivotinjskih dijelova (vuna, kosti, itd.). Zato posebno preporuujemo da se na gredice stavljaju samo zreli komposti, ve pretvoreni u zemlju. Nadalje, moramo se pobrinuti da na tlo i u tlo dopire i svjetlo i zrak. Maliranje valja primjenjivati samo za sunih perioda. Nakon obilnijih kia, pokrove treba odmah odstraniti. Mi za lijevamo, kao to smo ve napomenuli, samo jedanput, i to pri presaivanju. Inae za preputamo vodu. nebu da se za brine sunih 66.). potrebnu Samo

razdoblja nastojimo biljke potpomagati prikladnim sredstvima (vidi str. Kako su puevi za jeeve, abe krastae, sljepice, dadevnjake, kokoi, patke, pa i druge ptije vrste prava poslastica, bilo bi korisno o v e ivotinje pokuati naseliti u vlastiti vrt. Brzo e se pokazati da vie ne dolazi do njihovog prekomjernog Primjenom pripravka
Jeevi s u n a m o d p o m o i u suzbijanju pueva. O v i s u njihova o m i l j e n a hrana.

razmnoavanja.

kremen iz roga mogue je puevsku po koru svesti u granice. Osim toga smo ustanovili da dolazi do velikog razmnoavanja pueva kada planet Mars putuje ispred zvijea ije snage na Zemlji posreduje element voda (Ribe, Rak i korpion).

Gnojnica od pueva
Ako sve do sada opisane mjere ne po mognu, moemo protiv najezde pueva
G o r e lijevo: P u e v i s u d v o s p o l c i . O v d j e se u z a j a m n o o p l o u j u i izmjenjuju sjeme.

Raka stavimo ih u kabli s poklopcem u koji nalijemo vodu. Priekamo da Mjesec p o n o v o doe pred zvijee Raka. Sada su puevi ve istrunuli. Zatim gnojnicu, procijeenu preko finog cjedila, sitno

prijei na direktnu primjenu gnojnice od pueva. Spravljamo je ovako: sakupimo 50-60 pueva i u vrijeme Mjeseca ispred

Lijevo: P u g o l a pri o d l a g a n j u jajaca.

Metode smanjivanja prekobrojnih tetoina

Ako unato svim prethodno opisanim mjerama ipak dode do problema sa tetoinama, postoji jo jedna mogunost obrane. U tom sluaju se moramo post aviti izmeu ivotinja i njima nadreenog nadosjetilnog kod bia. Spaljivanjem ma log broja ivotinja i iznoenjem pepela odgovarajue zvijezdane konstel acije, obraamo se toj "nevidljivoj ruci" s molbom da mnoenje ivotinja svede na podnoljivu mjeru. O v o zbivanje si moemo predoiti na primjeru leminga (norvekih takora) koje "nevidljiva ruka" vodi do samounitenja utapljanjem kad je zbog prevelikog razmoavanja ugroen opstanak vrste. Od velike je vanosti da to spaljivanje ne provodimo u srdbi jer e nam u tom sluaju posao biti uzaludan. Moramo se
Priprema gnojnice od pueva G o r e : U vrijeme M j e s e c a ispred R a k a s t a v i m o 50-60 p u e v a u k a b l i koji s e m o e d o b r o zatvoriti poklopcem. Nalijemo vode do r u b a , vrsto z a t v o r i m o t a k o d a ne o s t a n e z r a k a u k a b l i u . D o l j e : K a d M j e s e c putuje i s p r e d R a k a , g n o j n i c u e m o s i t n o raspriti p o g r e d i c a m a (vidi i t e k s t od str. 8 9 . n a d a l j e , desni s t u p a c ) .

konstelacije (vidi tabelu str. 94.). Pepeo nastao od drva i tetoina se tare u por culanskoj posudi 1 sat (to radi jedna te ista osoba), dakle, dinamizira se. Zatim treba iz dinamiziranog pepela pripraviti D8-koncentrat: uzmemo 1 gr mjeavine pepela i s 9 ml vode stavimo u dobro zatvorenu bocu. Ritmiki protresamo 3 min. Time smo dobili Dl-koncentrat. Zatim dodamo 90 ml vode i ritmiki tre-semo 3 min kako bi nastao D2koncen-trat. Za dobivanje koncentrata D3 potrebno je daljnjih 900 ml vode i pro-tresanje od 3 min. Nastavljamo tako dalje da bismo proizveli D8-koncentrat. Meutim, od etvrte decimalne potenci je zapoinjemo opet s malom koliinom jer bismo inae morali tresti ili mijeati 100.000 1 tekuine da bismo dobili D8 (vidi o tome jo i str. 71. - tamo je opisan cijeli postupak). Ustanovili smo da je djelovanje poseb no uinkovito ako prskamo u tri uzas topne veeri vrlo finom prskalicom (po biljkama ako su one napadnute, a po tlu, ako se radi o tetoinama na tlu). Na taj nain smo kod razliitih tetoina postigli oito smanjenje razmnoavanja. Ako se pokae potrebnim, moemo na kon 4 tjedna, u vrijeme istog poloaja Mjeseca, (vidi tabelu str. 94.) uzeti od D4-koncentrata od prvotnog pripravka (uporabiv je dvije godine) i, kako je gore opisano, napraviti D8-koncentrat. Prskamo opet tri puta za redom finim rasprivaem.

rasprimo po tlu u vrtu. Posebno dobro i gusto treba prskati rubove okolnih travnjaka. Nakon toga moemo sve pripremiti za spravljanje nove gnojnice i ponovo prskati iste povrine. Postu pak ponavljamo tri puta u vremenskim razmacima od 4 tjedna. Ovaj nain suzbijanja pueva manje je okrutan nego pueve zasipavati solju, kuhati ih ili rezati jer emo ovako unititi samo 50-60 komada.

pokuati uklopiti u velike zakone bitka. Priroda e tada usliati nau molbu. U sljedeem odlomku elimo prikazati homeopatsku metodu koja se u praksi po kazala uspjenom. Naih se naputaka i savjeta treba strogo pridravati.

Uputa
Priskrbimo 50-60 tetoina i stavimo ih u kartonsku kutiju za jaja. Spalimo ih na vatri od drva. Spaljivanje i prskanje se mora provesti kod primjerene zvjezdane

L i s n e ui se ubrajaju u najpoznatije tetoine na naim biljkama.

K r u m p i r o v a zlatica

Da bi se smanjilo razmnoavanje pueva, potrebno je provoditi prskanje tla pos vuda po vrtu, tri veeri za redom. Ako se radi o mievima, takorima i drugim glodavcima, ali i pticama, nai ete ter mine za spaljivanje u naim godinjim izdanjima Mjeseevog sjetve-nog kalen dara. U tim sluajevima se spaljuje krzno ili perje pojedinih ivotinja. Za kraj emo jo posebno naglasiti da spaljivati treba samo one ivotinje koje zaista prave tetu na gospodarstvu ili u vrtu. Prema iskustvima znanstvenika, ivotinje koje se u svrhu znanstvenih istraivanja umjetno uzgajaju u laboratoriju ne daju jednake rezultate.

Pripravljanje

D8-koncentrata

za suzbijanje tetoina spaljivanjem 1. S t a v i m o 5 0 - 6 0 p r i m j e r a k a o n e vrste t e t o i n a koje e l i m o suzbijati u k a r t o n s k u kutiju z a j a j a . S p a l i m o n a vatri o d drva. 2. P e p e o n a s t a o od t e t o i n a i drva jedan sat taremo u porculanskom muaru (vri j e d n a o s o b a ) . 3. N a k o n toga od dinamiziranog pepela razrjedivanjem spravljamo D 8 - k o n c e n t r a t (vidi tekst od str. 9 1 . g o r e i od 7 1 . str. d o l j e ) .

K a d a spaljivati tetoine i kada spravljati pepeo od tetoina te izraivati koncentrat D8 i njime prskati tetoina Danji leptiri kao kupusov bijelac, vrste muha i muica, bijela muha Noni leptiri i vrste moljaca Vrijeme Sunce i Mjesec ispred Blizanaca, Venera i Mjesec ispred Blizanaca Sunce i Mjesec ispred Ovna, Merkur ispred Ovna Krumpirova zlatica, Varroa (tetoina na pelama), kupusna pipa, svi tetni kukci Sovica pozemljua, rovac Sunce ispred Bika i Mjesec ispred korpiona titaste ui i puevi Mjesec ispred Raka, Mjesec i Mars ispred Raka Ui Cvjeta (jabukov, krukov) Grinje (rastoi) i prelogrinja, crveni pauk Mjesec ispred Blizanaca, Venera ispred Blizanaca Mjesec i Venera ispred Blizanaca Venera ili Mjesec ispred Vodenjaka Sunce i Mjesec ispred Bika U biljke

BILJKE KORIJENA
korijena ubrajamo sve one rotkvice rotkva cikla crni korijen celer uta repa (podzemna koraba) perin (korijen) luk biljke koje svoj plod razvijaju u podruju korijena. Njih sijemo, okopavamo, nje gujemo, beremo i konzerviramo u dane za korijen (vidi crte na unutarnjoj Iznimke od stranici stranjeg ovitka). pojedinih biljaka. U biljke korijena spadaju: krumpir enjak mrkva pastrnjak

ovih pravila nai ete u daljnjim opisima

Lijevo: P a s t r n j a k se u b r a j a u biljke korijena Dolje: korijena G o m o l j a s t i celer, biljka

Lijevo: M r k v a s i j a n a i njego v a n a u d a n e za korijen u s p i j e v a o p t i m a l n o s o b z i r o m na o b l i k , prinos, o k u s i kvalitetu. Lijevo d o l j e : M r k v a p o s i j a n a u d a n e z a list p o k a z u j e s k l o n o s t razvijanju r a v a s t o g korijenja, to o t e a v a i e n j e k o d pri preme za jelo.

izrazito

poviene

vrijednosti nitrata.

sijati s obzirom da e biljka tada vjero jatno prenaglo iknuti u vis.

Meutim, kako listovi zavravaju u kom postu, u tom sluaju poviene su vrijed nosti ak dobro dole. elimo li kod cikle postii veu koliinu suhe tvari, izbjega vat emo dane za list. Uzgajamo li ciklu za dobivanje soka, preporuuje se sjetva u dane za korijen, a obrada i njega u dane za list.

Luk
Luk zasijan i okopavan u dane za list daje otprilike isti prinos kao i luk nakon sjetve i okopavanja u dane za korijen. Meutim, kod uskladitenja razlike su vrlo velike. Vrili smo mnoge pokuse. Zasijavali smo i u dane za cvijet. Luk uzgajan u dane za list trune ve prije zime. Onaj iz dana za cvijet i plod poinje tjerati oko Boia. Samo luk posijan i njegovan u dane za korijen, te pobran u razdoblju presadnje, dri se ukladiten

Mrkva
O v o povre ne smijemo vaditi pre rano budui da tada jo sadri nezrelu bjelanevinu. Kvalitetan eer se takoer razvija tek relativno kasno. Postizali smo poboljanje kvalitete kad smo tri do etiri tjedna prije berbe, poslije podne, prskali pripravkom kremen iz roga za Mjeseca ispred zvijea Ovna i Vage. Mrkva pobrana u dane za list rado trune u skladitu. Stoga svakako treba izbjega vati ovaj termin.

Rotkvice
Rotkvice koje sadimo za dobivanje sje mena treba posijati kad je Mjesec ispred zvijea Ovna. To se pozitivno odraava na kvalitetu sjemena pa tako i na urod sljedee godine.

Celer
Celer sijemo u oujku, kad je Sunce is pred Riba te, osim toga, u dane za ko rijen. Dok se Sunce jo nalazi ispred Vodenjaka, ne bismo nipoto smjeli

Rotkvice: pojedine konstelacije p l a n e t a prekrivaju z o d i j a k a l n e M j e s e e v e i m p u l s e p a p l a n e t i di r e k t n o utjeu n a biljke. Vrili s m o p o k u s e t a k o d a s m o sijali s v a k o g a s a t a ; na taj n a i n s m o m o g l i ustano viti v r e m e n s k a r a z g r a n i e n j a .

Cikla
Za o v o povre vrijedi sve o n o to je ve reeno o mrkvi (vidi tekst gore). Ciklu, osim u dane za korijen, moemo sijati i I krumpir emo uvrstiti u biljke korijena premda njegov gomolj nije pravi korijen, no vrlo jasno u svome rastu i prinosu re agira na dane za korijen. Osim toga, i luk i enjak izrazito pozitivno reagiraju na dane za korijen, iako u stvari pripadaju u biljke lista. Pojedine biljne vrste zahti jevaju poseban postupak, pa e v o neko liko savjeta. u dane za list. Nismo mogli ustanoviti ni kakav negativan uinak na prinos. Pred nost sijanja u dane za list je brz razvitak sadnica koje u tom sluaju mogu nad visiti korove. N o , za okopavanje, primjenu pripravka kremen iz roga i berbu svakako emo birati dane za korijen. Ako ciklu okopa vamo u dane za korijen, listovi pokazuju

padu, kad se Sunce nalazi ispred Djevice. dobro i dugo, dapae, do kolovoza sljedee godine. Lie potjera tek kad je Sunce ispred podruja Lava. Osim toga, skladitenje u sijenu ili slami pridonosi da se luk dugo i dobro dri. Bolje ga je gnojiti biljnim kompostom nego kompostom od gnoja (balege). Ustanovili smo da tako biljke zdravije. Kompost od gnoja, ostaju naime, Krumpir najljepe raste i najzdraviji je ako smo povrine u jesen pognojili zre lim kompostom. Nikako nije poeljno primjenjivati gnojiva koja pospjeuju rast i sadre mnogo duika. Najbolje rezultate smo postizali kad smo krumpir sadili u dane za korijen, tri puta okopavali i tri puta prskali kremenim vrijeme za sadnju pripravkom. Radije emo Ako nadzemna stabljika previe naraste, ne smijemo je pokositi. prskati kremenim prip ravkom jedanput, poslije podne, u dane za plod. Krumpir je sazrio i vadimo ga tek onda kad je nadzemna biljka uvela. Za berbu biramo dane za korijen u razdoblju presadnje. Gomolji se onda ne smeuraju. Valja izbjegavati vaenje krumpira u dane za list u razdoblju pre sadnje budui da onda u skladitu rado trune. Krumpir koji uzgajamo za dobivanje sje mena posadit emo kad je Mjesec ispred Ovna. Nakon berbe ga u skladitu Njegu biljaka preporuujemo provoditi u dane za korijen, to donosi najbolji pri nos i enjak se najdue dri.
L i j e v o g o r e : L u k - n e o p h o d a n u kuhinji G o r e : e n j a k - biljka korijena Lijevo dolje: v a e n j e k r u m p i r a u d a n e za korijen

Krumpir

privlai lukovu muhu pa dolazi do na pada liinki.

enjak
Kao najpovoljnije enjaka izabrat e m o dane za korijen. Jesenji nasad uspijeva bolje od proljet noga. Posebno su povoljni dani u listo

posipamo drvenim pepelom, to pridon osi da krumpir ostaje zdrav. Za dobivan je sjemenskog krumpira moemo iz rezati okanca iz srednjeg dijela gomolja i posaditi kad Sunce i Mjesec stoje ispred

Ovna. Okanca emo izrezati (kao kad gulimo krumpir) i posaditi u razmaku od 10 cm. Razmak ne bi smio biti vei jer gomolji tada nisu prikladni za sjemenski krumpir; postaju preveliki. U biljke

BILJKE LISTA
lista se ubrajaju sve one biljke Mnogi pokusi su pokazali da brokula najbolje uspijeva pri konstelacijama pod ijim utjecajima su dani za cvijet (vidi str.110.). U pravilu, biljke lista sijemo, sadimo, okopavamo i njegujemo u dane za list (vidi crte na unutarnoj stranici prednjeg preklopa ovitka). N o , vano je znati da dani za list uope nisu pogodni za berbu "plodova" koje emo uskladititi, pa niti onda kad se radi o biljkama lista. Kao alternativu emo uzeti dane za cvijet ili plod, a kod kupusnjaa dane za cvijet.
Kelj s p a d a u k u p u s n j a e

koje donose "plod" u podruju lista. To

su:
perin za list, cikorija, komora,
O d k r u m p i r a m o e m o izrezati s a m o srednja o k a n c a g o m o l j a i p o s a d i t i za dobivanje sjemenskog krumpira.

veina kupusnjaa, korabica i cvjetaa, ali ne brokula, blitva, sve vrste salata, endivija i matovilac, paroga, pinat, trava

BILJKE LISTA Neke biljke kao luk, kravsku repu i ciklu moemo sijati u dane za korijen i dane za list. U oba su sluaja prinosi priblino jednaki. Cikla posijana u dane za list ima tu prednost da raste bre od korova, dok luk zasijan u dane za list vrlo slabo pod nosi uskladitenje. Trune. Nie dolje donosimo savjete za pojedine vrste povra koji djelomino odstupaju od ope vaeih temeljnih pravila. Mnogi su nam pokusi pokazali da su za cvjetau dani za list optimalna konstel acija. Biljke posaene u dane za cvijet i u dane za plod brzo odlaze u cvijet i to prije nego to su zaista sazrele za berbu. I prinosi su manji, dok okus, meutim, malo podsjea na orah. Ako smo biljke sijali u dane za korijen, cvijet brzo trune tako da nerijetko vrlo malo ostaje za na stol. Cvjetau namijenjenu za due uvanje u hladnom skladitu, svakako Za sve vrste kupusnjaa vrijedi pravilo da zadnje okopavanje, zadnje prskanje kremenom i berbu povra za uskladitenje treba provoditi u dane za cvijet.
K o d sjetve u d a n e za korijen i u d a n e k a d

PINAT

Cvjetaa

Salata

glavatica

I za sjetvu i za njegu salate birat emo dane za list jer pod tim uvjetima najbolje uspijeva. Impuls za list poveava prinos i daje osjetno bolju kvalitetu.

Matovilac
Matovilac treba sijati u proljee i ljeto, uvijek u dane za list. Biljke tada gotovo nikada ne iknu u vis budui da svu svo ju snagu ulau u razvitak lia. Iz samo jedne sjemenke mogli smo pobrati grmi matovilca veliine glavice salate, a lie je bilo mekano i vrlo ukusno. Za berbu zimi i u proljee sijat emo ga u kolovozu ili rujnu u dane za list.

Kupusnjae

valja brati u dane za cvijet.

Kupus
Kupus predvien za kiseljenje treba brati u dane za cvijet, dok za sjetvu, okopa vanje i ostalu njegu preporuujemo dane za list.

j e M j e s e c n a j b l i e Z e m l j i , p u p o l j c i cvjetae r a d o trunu.

Cikorija
Cikoriju, dodue, sijemo u dane za list, ali je njegujemo u dane za korijen. Na taj nain se postie razvitak snana korijena. Pobiremo je u dane za list i spremimo. Kasnije korijen dolazi u zemlju u dane za list koji padaju u razdoblje pre-sadnje. elimo li brzu berbu, birat emo dane Mjeseca ispred Riba. Ako emo brati tek u proljee, preporuujemo dane kad je Mjesec ispred Raka ili korpiona.

Matovilac

pinat
pinat posebno dobro raste ako smo prethodne jeseni tlo pognojili s 1 kg zre log komposta na 1 m 2 , a zasijali ga u proljee. Najpovoljnije vrijeme za sjetvu je kada Sunce stoji ispred zvijea Riba. a Mjesec ispred Riba, Raka ili korpiona (impuls za list). Vani, na otvorenom okopavamo prvi put otprilike tri tjedna nakon sjetve. U stakleniku je prvi termin za okopavanje ve 9 dana nakon sjetve. Za okopavanje i prskanje koristimo dane za list. Biljke tada najbolje uspijevaju. Okopavamo li u dane za korijen,

Korabica
Sjetva i njega u dane za list donosi najvie prinose i korabice plosnatookrugla oblika. Izbjegavat emo dane za korijen jer u tom sluaju nisu lijepo oblikovane, a djelomino su i krastave. Otra su okusa. Namjeravamo li ih drati due vremena u hladnom skladitu, dobro emo uiniti beremo li ih u dane za cvijet..

BILJKE LISTA

TRAVA (1 1 gnojnice na 40 1 vode, vidi str. 45.). Travu gnojimo kompostom kad je Mje sec ispred Raka, ili korpiona. Za konju imamo dvije mogunosti. Ako ne elimo kositi preesto, recimo nemamo dosta vremena na raspolag anju, birat emo dane za cvijet, no, ako elimo postii da trava bude gusta, kosi mo u dane za list. U tom sluaju morat emo kositi ee jer trava bre raste.

e l i m o li da trava raste b r z o i gusto, k o s i m o u d a n e za list ( l i j e v o ) . M e u t i m , e l i m o li se m a n j e o p t e r e i v a t i u p o r a b o m kosilice, k o s i m o u d a n e za cvijet ( d e s n o ) .

sadraj nitrata je vei. Impuls za list kod sjetve i obrade daje, naprotiv, nie vri jednosti nitrata, dok su vrijednosti eera i eljeza visoke. Impuls za list, dakle, ned vojbeno pridonosi poboljanju kvalitete. Travu treba sijati u dane za list. Zem

Trava

Perin
Za perin su kod sjetve i njege dani za list optimalna konstelacija, a za konzervi ranje emo ga brati i preraivati u dane za cvijet.

lju prethodno pognojimo zrelim kom postom. Sjeme trave treba malo uga ziti da bi se uspostavio dobar dodir sa zemljom i tako omoguilo klijanje. T l o treba odravati vlanim. Zalijevamo pred veer. Prvu konju preporuujemo kad Mjesec stoji ispred Raka, to omoguava da se razrahljeno korijenje opet brzo uvrsti. Time se pospjeuje dobar i gust rast po jedinih biljaka. Nakon konje prskamo razrijeenom gnojnicom od koprive

BILJKE CVIJETA
U biljke cvijeta ubrajamo raslinje kod kojeg elimo postii bujan cvat, ali i du gotrajno cvjetanje pojedinanih cvjetova na biljkama. Sjetvu i njegu treba u pravilu provoditi u dane za cvijet, to vrijedi i za termin ubiranja cvijea (vidi crte na unutarnjoj stranici stranjeg preklopa ovitka). U ovu skupinu ubrajamo:
Polje s u n c o k r e t a u cvatu uvijek n a s ushiuje i o p a j a .

ljekovito bilje od kojeg upotrebljavamo cvijet, brokulu, cvijee, cvijee za rez i suho cvijee, cvjetne lukovice i biljke od kojih spravljamo bioloko-dinamike pripravke za kompost (vidi str.41.)

Uljarice kao npr. suncokret ili repica na izvjestan nain takoer pripadaju medu biljke cvijeta. Najvei prinos u sjemenu dobivamo, dodue, kod sjetve u dane za plod i dane za sjeme, ali najvii sadraj ulja dobit emo ako okopavamo i pr skamo pripravkom kremen iz roga rano ujutro u dane za cvijet. Isto vrijedi i za berbu plodova. Evo jo nekih savjeta o posebnim postupcima s pojedinim biljkama iz o v e skupine.

R u i n g r m na n a o j kui koja j e o d r u b a u l i c e u d a l j e n a svega 50 cm. U jesen ga p o g n o j i m o s dva k a b l i a istrunulog komposta i jedanput prskamo pripravkom od kravlje b a l e g e . U p r o l j e e prskamo jedanput pripravkom gnoj iz r o g a . N a k o n t o je g r m p r o l i s t a o , p r s k a m o p o liu p r i p r a v k o m k r e m e n iz r o g a tri p u t a , r a n o ujutro, u d a n e za cvijet.

BILJKE CVIJETA

L J E K O V I T O BILJE

L a n e n o ulje: velike razlike u boji i koliini ulja n a s t a j u p o d utjecajem raznih k o z m i k i h djelovanja pri u p o r a b i p r i p r a v k a k r e m e n iz r o g a .

Cvijee za rez
Za presaivanje i pikiranje biramo dane za cvijet unutar razdoblja presadnje. I berbu, dakle, rezanje cvijea, provodimo u dane za cvijet. Miris je onda najjai, a cvijee ostaje vrlo dugo lijepo i svjee. Preostalo cvijee na gredici postrance tjera mnoge nove izdanke. Na taj nain se postie vie generacija cvjetanja i vei prinos. Meutim, ako cvijee odreemo u dane za plod. takoer dolazi do obnove cvat nje na preostaloj biljci, ali cvjetovi us koro stvaraju sjeme to je, naravno, nepoeljno. Kod suhog cvijea smo opazili ela cvjetovi

ubrani u dane za cvijet dugo zadravaju svu izvornu aroliju boje i svjetla, dok oni ubrani u druge dane brzo gube boju, blijede.

L u k o v i a s t o cvijee
Najbolje je lukovice posaditi u prvoj po lovici studenoga i to u dane za cvijet.
C v i j e e z a rez r e e m o u d a n e za cvijet. Na taj n a i n e u vazi n a j d u e ostati svjee, a m i r i s intenzivan. O s i m toga, b i l j k a koja j e ostala na gredici postrance tjera n o v e i z d a n k e . Tako, eto, p o s t i e m o i vei " p r i n o s " cvijea.

mjestu. I lie biljaka koje uzgajamo zbog njihova eterinog ulja (ovamo se, meu inima, ubrajaju metvica i matinjak) za suenje beremo u dane za cvijet (vidi i poglavlje Berba, str. 28.).

Ljekovite biljke
Cvjetove, koje emo rabiti za ajeve ili slino, brat e m o u dane za cvijet, dakle u vrijeme Mjeseca ispred Blizanaca, Vage ili Vodenjaka. Cvjetove suimo na papiru na sjenovitu

Biljke za b i o l o k o d i n a m i k e pripravke
Za sjetvu i berbu biljaka od kojih se spravljaju bioloko-dinamiki pripravci vrijedi preporuiti sljedee: Maslaak beremo ujutro, u dane za cvi jet, im se je rastvorio. Sredina glavice, meutim, mora jo biti zatvorena. Kamilicu valja brati u dane za cvijet neposredno prije Ivanja (24. lipnja).

Beremo li kasnije, cvjetovi ve pomalo odlaze u sjeme i u toj fazi od njih vie nije mogue napraviti djelotvoran pripravak od kamilice. Kad se kod koprive ponu stvarati prvi cvjetii, vrijeme je za berbu. U dane za cvijet poreemo cijelu nadzemnu biljku koja nam slui za dobivanje pripravka od koprive. Cvjetove valerijane (odoljena) ubiremo oko Ivanja u dane za cvijet.

B r o k u l a s p a d a u biljke cvijeta b u d u i d a o i t o p o z i t i v n o r e a g i r a n a d a n e z a cvijet. O d m a s l a k a ( T a r a x a c u m officinale) s e pripravlja j e d a n o d b i o l o k o dinamikih pripravaka za kompost.

Brokula
U mnogim se pokusima jasno pokazalo da brokula eli da se s njome postupa kao s biljkom cvijeta. Uvijek kad su impulsi svjetla bili djelatni kod sjetve (vidi str. 13. i crte na prednjem unutarnjem

dijelu ovitka),

mogli smo ubirati lije

pe vrste glavice. Sjetva u dane za list donosila je biljke koje su svu svoju snagu utroile u razvitak lia, a nakon sjetve u dane za plod, razvijali su se samo mnogi
m a l i

pupoljci,

LEA

BILJKE PLODA
U biljke ploda ubrajamo sve one biljke koje, u pravilu, pozitivno reagiraju na sjetvu, njegu i berbu u dane za plod. O v a m o spadaju: - grah, graak, lea, slanutak, - bue, krastavci, dinje, lubenice, - paprika, rajica, patlian, - kukuruz, sve itarice i ria, - jagode i jagodiasto voe. Kod biljaka ploda koje uzgajamo za sjeme, sjetva, njega i berba u dane za plod/sjeme (zvijee Lava, vidi str. 13.) omoguuje jo bolju kvalitetu sjemena za sjetvu nego u ostale dane za plod. Dani za plod su, osim toga, posebno povoljni za pravljenje mljenih proiz voda, kiselog kupusa i drugog prirodno kiseljenog povra (mljeno vrenje), kao i za peenje kruha.
I g r a a k s p a d a u biljke ploda.

Polje s a p e n i c o m : p o p u t d r u g i h itarica, i p e n i c a s p a d a u biljke p l o d a . Ovdje vidimo p o k u s n o polje sa p e n i c o m n a n a e m imanju.

U nastavku donosimo nekoliko posebnih uputa za pojedine vrste povra i voa.

manji prinos u plodovima, ali biljke razvi jaju veliko mnotvo kvrica. Stoga emo mahunarke za zelenu gnojidbu svakako sijati u dane za korijen.

G r a a k i grah
Obje biljke donose najvee prinose ako se siju, njeguju i pobiru u dane za plod ili plod/sjeme. Obje o v e vrste povra spadaju u porod icu mahunarki (leguminoza) koje u svo jim kvricama na korijenju nakupljaju dobivamo, dodue, neto duik. A k o ih sijemo i njegujemo u dane za korijen,

Lea
Za leu vrijedi isto to smo ve rekli za graak i grah. U naim smo pokusima nedvojbeno mogli ustanoviti da okopa vanje i prskanje pripravkom kremen iz roga u dane za plod osjetno poveava prinose.

JAGODA

R a j i c e sijemo, o k o p a v a m o i n j e g u j e m o u d a n e za p l o d . J a g o d e n a j b o l j e uspijevaju kad kod sadenja S u n c e i M j e s e c stoje i s p r e d L a v a .

pruiti ispravnu njegu. To znai da od mah nakon berbe moramo zapoeti s njegom za sljedeu godinu. Vrijee p o l o i m o natrag u r e d o v e i izmeu redova rastresemo zreli kompost
N a n a e m i m a n j u u blizini u m e m o r a m o zrele j a g o d e m r e a m a braniti o d ptica.

Rajica
Rajice treba, u svakom sluaju, sijati, okopavati i njegovati u dane za plod. Otkinemo li npr. zaperke u dane za list, gotovo sigurno e uslijediti napad gljivi ca. Da bismo to izbjegli, za otkidanje zaperaka birat emo dane za cvijet. Sjetvu je najbolje provoditi u dane za plod kad se Sunce nalazi Vodenjaka. ispred zvijea

Jagoda
Promotrimo malo umsku jagodu.

Ustanovit emo da cvate u proljee, ali da pri tom slabo razvija lie. Kad sazriju plodovi, a zatim i sjemenke na njima, i kad konano otpadnu, poinje rasti lie. Sada se zameu i cvjetovi za sljedeu godinu. U jesen lie pocrveni, a preko zime uvene. To isto moemo opaziti i kod naih vrtnih jagoda. Da bismo mogli ubrati zdrave i aromatine jagode, moramo biljci

BILJKE P L O D A ve pretvoren u zemlju (pozor: ne na biljke). Na 10 m

2

VOE 1 JAGODIASTO VOE

Voe i

j a g o d i a s t o voe

povrine stavljamo Za sadenje voaka i grmova jagodia-stog voa preporuujemo mjesece listopad i studeni, kad je ve otpalo lie. I ovdje vodimo rauna o stvaranju ploda, to znai da treba saditi u dane za plod un utar razdoblja presadnje. Mjesec studeni je pogodan i za gnojidbu. Nanijet emo zreli kompost pod rubove kronji. Orga nizmi u tlu su u o v o m mjesecu jo djelat ni te prerauju organske tvari. Vano je kompost rastresti u razdoblju presadnje (silazni Mjesec). Nikako ne valja upotri jebiti nezreli kompost budui da to po goduje napadu gljivica i tetoina. Vrijeme od sredine veljae do sredine oujka pogodno je za rezanje cjepova. Biramo dane uzlaznog Mjeseca i dane za plod. Cjepove treba uvati u hladnim prostori jama umotane u vlane krpe sve do asa cijepljenja (kalemljenja). U tu svrhu su pogodni hladni podrumi. Kraj travnja ili poetak svibnja, najpovoljnije je vrijeme da obavimo cijepljenje. U tom periodu biramo dane uzlaznog Mjeseca, posebi ce dane za plod . Reznice jagodiastog

2 kablia od 10 1 komposta i lagano umijeamo u tlo. To treba sprovesti u dane za plod u vrijeme silaznog Mjeseca, dakle u razdoblju presadnje. U daljnjem tijeku uzgoja, okopavamo jo dva do tri puta u dane za plod. Bioloko-dinamiki vrtlari prskaju pri pravkom gnoj iz roga jedanput nakon berbe, prilikom okopavanja (u dane za plod), i to predveer. U vrijeme sljedeih dana za plod, dakle devet dana kasnije, prskaju ujutro pripravkom kremen iz roga. Nakon daljnjih devet dana, dakle opet u dane za plod, ponovno ujutro prskaju pripravkom kremen iz roga. Konano, prskaju pripravkom kremen iz roga jo jedanput, devet dana kasnije, i sada takoer u dane za plod, ali poslije podne. Na taj nain se biljke dobro devitaliziraju. Sljedeeg proljea potrebno ih je samo oplijeviti i nita vie. Jagode je najbolje brati u dane za plod ili dane za cvijet. S obzirom da rastu vrlo blizu razine djelovanja gljivica, smijemo ih saditi samo u dane za plod. Tada su manje prijemljive za napad gljivica. Lie jagoda ni u kom sluaju ne smi jemo pokositi kako to neki preporuuju. To, naime, dovodi do truljenja plodova. Ako se svega ovoga pridravamo, biljke e nas nagraditi svojim miomirisnim i zdravim plodovima.

G o r e lijevo: o g r o z d - b i l j k a p l o d a G o r e d e s n o : crni ribiz D o l j e lijevo: j a b u k e s e u b r a j a j u u biljke p l o d a Dolje desno: kruke

voa emo takoer uzimati za vrijeme uzlaznog Mjeseca u dane za plod. K a o to to inimo i s cjepovima, umotat emo ih u vlane krpe i drati do oujka u hlad noj prostoriji. Zabadat emo ih u zemlju u razdoblju presadnje. (Za vrbine reznice biramo dane za cvijet). Vrijeme od

C j e p o v i v o a k a s e r e u o d s r e d i n e veljae do sredine oujka za uzlaznog Mjeseca. P r e p o r u u j u s e dani z a p l o d

sijenja do oujka p o g o d n o je za obrezivanje voaka. Biramo dane za plod iz razdoblja presadnje. Ako nam dani za plod nisu bili dostatni, obrezivat e m o i u dane za cvijet. Za berbu voa su pogodni dani za plod za uzlaznog Mjeseca, to omoguuje da plodovi ostaju dugo svjei i soni. Voe za uvanje najbolje je brati u dane za plod ili za cvijet. Dane za list treba svakako izbjegavati jer e se plodovi u skladitu slabo drati. Najbolje je v o e pospremiti u sijeno ili slamu. Tako se due dri. Nakon to smo voe pobrali, dolazi pravi trenutak za premazivanje

stabala. To je najbolje izvesti u studenom u razdoblju presadnje. Uzmemo jednake dijelove kravlje balege, gline ili ilovae i dodamo sirutke. Dobro izmijeamo. Poeljno je da gustoa bude poput ljepi la, prikladna za razmazivanje. (Sirutku je mogue nabaviti u veim mljekarama). Debla stabala i deblje grane oistimo ianom etkom, a premaz zatim nesemo etkom za lienje. Ako nasmo

Kazalo
Bazaltno brano 55 Berba 6. 28-31 Berba, doba dana 31 Bijela muha 94 Bilje, lisnato 19 Bilje, razno 48 Biljke cvijeta 18, 106-111 Biljke koje jako iscrpljuju tlo 61 Biljke koje slabo iscrpljuju tlo 61 Biljke korijena 18, 95-100 Biljke lista 18. 101 Biljke ploda 18, 22, 112120 Biljke za pripravke 20, 107, 111 Biljke za zelenu gnojidbu 56-57 Bioloko-dinamiki nain gospodarenja 8 Blitva 101 Brokula 18. 20. 20. 106. 110. 110 Bundeve 19. 112 C e l e r 22. 95, 97 Cijepljenje 120 Cikla 18. 22, 60, 95-96. 102 Cikorija 19, 101, 103 Cjepovi 116, 118, Crni korijen 18. 95 Crni ribiz 117 Crveni kupus 59 Crveni pauk 94 Cvijee 20, 106 Cvijee za rez 108. 109 Cvijee, suho 108 Cvjetaa 10, 18. 22, 59, 60. 62. 101-103 Cvjeta (jabukov . krukov i dr.) 94 Cvjetne lukovice 20. 106, 108

Cvjetne lukovice, sadenje 25

V

Jagoda 28. 60. 62-63. 81-82. 112.114-116 115 Je 89 K a m e n o brano 55 Kamilica 48. 111 Kelj 101 Kelj lisnati; ratika 64 Kiseli kupus 31. 102, 113 Kiselica velika (konjska) 76 Komora, povre 18. 101 Kompost 38-44. 55 Kompost od koprive 45 Kompost od korova 43 Kompost od stajskog gnoja 40 Kompost od trave 43 Kompost. biljni 42 Kompost. spravljanje 38, 39 Kompost. zreli 42 Kompostni pripravak 40-41, 111 Konzerviranje 28-31 Konzerviranje 31 Konjunkcija 14 Kopriva 45-47. 111 Kopriva velika 45 Korabica 16. 18. 22 , 59, 62. 64. 65, 101-102 Korovi 33, 35,41. 71-77 Korovi, pepeo od sjemena 71 Korovi, suzbijanje 71. 74 Korovi, suzbijanje koncentratom D8 71-74, 72 Krastavac 19, 22, 54. 112 Krastavost 83 Krstaice 58, 59,61-62 Krumpir 18, 60, 63, 64, 81, 95. 99, 99-100 Krumpirova zlatica 93, 94 Kruka 117 Kukolj 56 Kukuruz 19, 112 Kupus 18, 232, 28. 58, 61-63. 81. 101, 102 Kupus 30 Kupus u glavicama 62. 102 Kupusna hernija 61, 81, 81 Kupusna pipa 85. 86, 94 Kupusov bijelac 85. 85, 94

C a j od koprive 84 enjak 18. 95-96, 98, 99 iak 48 ioka 63 D ani za list 18 Dani za cvijet 20 Dani za korijen 18 Dani za plod 19 Draguac 64 Duik 56 Duik, sadraj duika 33

propustili mjesec studeni za taj posao, premazivanje moemo obaviti naknadno u veljai ili oujku.

Dem 31
Endivija 19.64. 101 Eterino ulje 109 Facelija 56, 57 G a v e z 48.48 Gljivice78 Gljivine bolesti i njihovo suzbijanje 78-83. 80 Gnojidba 85, 55 Gnojnica od kopriva 46, 84 Gnojnica od korova 75-76,75 Gnojnica od pueva 89-90,90 Gnojnica za polijevanje 48 Godinja doba 11 Gorski kristal 50 Goruica 58, 61 Grah 19, 19, 112-113 Grah, niski 60. 64 Graak 19.56, 112-113. 113 Grinje, rasto 94 Impuls 13 Izmjena usjeva 56. 58-65 Jabuka 117

KAZALO
Kupusova muha 86 Kvrice na korijenju 56 Lavanda 48 Lea 19, 113 Leguminoze 56, 61, 113 Lisna u 84, 93 Livadni grahov 57 Luk 12. 18, 30, 95-96. 9899, 102 Lupina (vuika uta) 56-57, 56.63 Ljekovita biljka 20, 106, 108 Ljekovito bilje 28 Mahunarke, leguminoze 56. 113 Maliranje 37 Maslaak 111. Matinjak 48 Matovilac 18. 64. 101. 103, Mievi 84 Mjesec 9. 13. 15 Mjesec, sideriki 1, 12 Mjesec, silazni 25 Mjesec, uzlazni 25 Moljci 94 Monilija 83 Mravi 84 Mraz (kasni, svibanjski) 69 Mrkva 18. 22, 64, 95-96.96 Mrkvina muha 86. 87 Muhe 94 Muice 94 Nagonsko svojstvo 33 Napad gljivica 79 Napad gljivica na vokama, njihovo suzbijanje 83 Narcisa 26 Obina mijakinja 48. 74 Obini slak 76 Ogrozd 117 Okopavanje 23-24 23, 33 Okopavanje, doba dana 24 Okviri za kompostne humke 38 Rajica 19. 22. 64, 112. 114. Organizmi u tlu 32-33, 54 114 Rast. pospjeivanje 47 Rast. zaustavljen 47 Paprika 10, 112 Razliak 56 Pastrnjak 18, 95.95 Razmnoavanje 11 Pelin 48, 86 Razvijanje biljnih organa 61 Perin za korijen 18, 95 Ra 57. 57. 62 Perin za list 101 Repa 22 Perzijska djetelina 57 Peterolanost 59, 62 Phacelia (facelija) 56-57, 57. 61 Planet 9, 15 Planetarne opozicije 14 Planeti, njihovo djelovanje 15 Plodored 58-65 Plodored, planiranje 62 Plodored. primjer 60 62-63 Plodovi za skladitenje 11 Podbjel 76. 77 Poljski osjak 76 Pomino krovite 69 Poriluk 64. 65 Pospjeivanje truljenja 40 Povre za skladitenje 28. 102 Prelogrinja 94 Premazivanje debla 120 Presaivanje 25 Preslica poljska (aj) 79-81 Preslica, poljska 76. 77, 79, 79 Pripravak 500 49 Pripravak gnoj iz roga 48Pripravak kremen iz roga 49-51. 89 Pripravak od kravlje balege 40, 52-54, 52. 53, 57, 67 Pripravak od kremena 501 49 Pripravak od kremena, primjena 50 Pripravci, spravljanje i mijeanje 51 Prirodno ukiseljeno povre 31 Penica 112 Pu 88-90. 88, 94 Repa stona, kravska 22, 102 Repa. uta. podzemna korabica 18,95 Reznice drvea i grmlja (uvanje i sadnja) 27 Reznice grmova jagodiastog voa 120 Reznice lista 27 Reznice iba 27 Ritam 1 1 Ritmovi planeta i Mjeseca 11 Ria 112 Rotkva (povrtnica) 18. 62. 64. 95 Rotkvice 18. 20. 49, 59. 62. 64. 95. 97. 97 Rovac 94 Rue 107 Sadnja. 25-26 Sadnja, razdoblje presadnje 25 Salata 20. 23, 101 Salata glavatica 21, 43, 64, 103 Salata za rez 64 Sinja krijica 48 Sjeme 20 Sjeme za sjetvu 20 Sjeme, dobivanje 20-22 Sjetva 16, 18-23. 21,35 Soja 19 Sok 31 Sovica pozemljua 87, 94 Steiner Rudolf 8. 10 Slijenje 32 Stolisnik (hajduka trava) 48 Stvaranje sjemena 20 Sunce 9,15 Sunce u zvijeu Zodijaka 9 Suncokret 32, 106, 107 Suno doba 67 Svjetlo 11. 15 paroga 19, 101 pinat 19. 19. 42, 64, 101, 103-104 tetoine 84-94 tetoine, suzbijanje 46. 85, 91-92, 92 titaste ui 94 Tijek godine 11 Tikvice 19. 112 Tlo 32-36. 56 Tlo. analiza 33 Tlo, dubina obrade 35 Tlo, obraivanje 11, 33-36, 36,71 Tlo. ozelenjavanje 56 Tlo. razrahljivanje 71 Tlo, struktura 54 Tlo. toplina 36 Toplina 11, 15 Trava 19. 101, 101-105, Trigon 12 Trigon cvijeta 1 Trigon korijena 1 Trigon lista 1

KAZALO
Trigon ploda 1 Trigonski poloaj 14 Trigonski ritam 13 Tulipan 26 Tunel od folije "69 Uljarice 107 Ulje. ocjenjivanje 8 Usjev kao oznaka na gredici 64 Ui 94 Uljana repica 59, 62 Valerijana (odoljen) 69.111 Varroa grinja 94 Velika subota 70 Veliki petak 70 Voe (sa stabala) 116-120 Voe 112 Voe za skladitenje 120, 31 Voe za suenje Voe, berba 28, 29. 120 Voe. jagodiasto 116-120 Voka 82 V o d a l i , 15 Voda od valerijane 69 Voda, kakvoa 67-68 Vremenske prilike 13, 15 Vrijeme vorova 14 Vrijeme za berbu 31 Vrijeme za sjetvu 11 Vrtlonik 68 Zalijevanje 66-68 Zelena gnojidba 34, 54. 56-57. 57. 61,63 Zemlja 11. 15 Zemlja iz krtinjaka 34, 35 Zimska brazda 34, 34. 54 Zodijak 9 Zrak 11, 15 Zvijea, podruja 9 Zvijee 9, 12-13 Zvijee Zodijaka 11 Zainsko i ljekovito bilje, berba 28 e l e 31 itarice 19, 112

Opaska urednice Navrilo se upravo 10 godina od prvog izdanja ove knjige. Potranja i potreba se javljala cijelo vrijeme otkako je prvo izdanje prodano u vrlo kratkom vremenu. Zahvaljujui napretku tehnologije odluila sam se za o v o skenirano izdanje, jer su u tiskari zagubljeni materijali za reprint. Nadam se da eventualno neznatno odstupanje od uobiajene tiskarske kvalitete nee nimalo umanjiti praktinu vrijednost i primjenjivost o v o g prirunika u vaim vrtovima i na poljima. Zagreb, 09.04.2009. Zlata Nani