2.

Meunarodni kongres u BiH, Sigurnost prava vlasnitva kao osnova ekonomskog razvoja Radionica o privatizaciji zemljita IZVJETAJ SA RADIONICE O PRIVATIZACIJI ZEMLJITA U uvodnom dijelu ove radionice prezentovana su dva izlaganja i

to:

- gospodin Hasan Dautovi, govorio je na temu: Pretvorba, privatizacija i denacionalizacija u BiH, - gospodin Amir Mujan, govorio je na temu: Primjena zakona o graevinskom zemljitu u optini Centar Sarajevo Uvodna izlaganja dananjih predavaa podsjetila su nas na komplikovanu transformaciju kroz koju Bosna i Hercegovina prolazi u procesu Evropskih integracija na svom putu ka lanstvu u Evropskoj uniji. Nakon uvodnih izlaganja u toku konstruktivne rasprave o konkretnim pitanjima diskutovalo je 17 uesnika radionice. Iz izlaganja predavaa i rasprave koja je usljedila u toku radionice saznali smo: - kako je pojedina materija regulisana postojeim propisima, - kakva je struna praksa u rjeavanju pojedinih pitanja koja su predmet radionice, - koje standarde u svom radu primjnjuju nadleni organi, - kakve su preporuke za poboljavanje i daljnji razvoj zakonskog okvira, - kakve su preporuke za poboljavanje rada strunjaka koji rade na pitanjima vezanim za predmet dananje radionice. Postupak vlasnike konverzije u BiH vri se u nekoliko faza i to: - pretvaranjem drutvene u dravnu svojinu, - privatizacijom (preduzea, banaka, stanova, izgraenog graevinskog zemljita), - denacionalizacijom.

Neke od ovih faza su ve provedene, neke su u toku, a za neke tek treba stvoriti zakonski okvir. Meutim i pored toga to je u BiH entitetskim zakonima o graevinskom zemljitu, koji su donesenu u prvoj polovini 2003. godine, po sili zakona utvreno pravo na konverziju ili pretvaranje prava korienja izgraenog graevinskog zemljita iz dravnog u privatno vlasnitvo, stie se utisak da se ovaj proces se ne odvija eljenom dinamikom. Analizirajui razloge za to, doli smo do sledeih MILJENJA: U BiH izraen je spor razvoj zemljine politike tako da su neophodni novi projekti koji e doprinjeti razvoju politike za upravljanje zemljitem i nekretninama, ne samo radi legalizacije i konverzije prava nad izgraenim graevinskim zemljitem, nego i za neizgraenim zemljitem, kao i za poboljanje procedura za dodjelu zemljita usaglaenih sa potrebama profesionalnih graditelja i investitora. Sadanjim zakonima o graevinskom zemljitu utvreno je pravo na konverziju ili pretvaranje prava korienja u privatno vlasnitvo, meutim ovaj proces se ne odvija eljenom dinamikom. Zakljueno je da postoji nedovoljno interesovanje vlasnika objekata koji imaju ispunjene sve zakonske uslove, ali isti ne podnose zahtjeve zemljino-knjinim kancelarijama za uknjibu prava vlasnitva na izmljitu ispod objekta i zemljitu koje slui za redovnu upotrebu objekta. Kao razlog za to smatraju se este vlasnike transformacije koje su vrene u prolosti kroz izmjene zakona to kod graana stvara osjeaj pravne neisigurnosti, nepovjerenja i neizvjesnosti. Moe se konstatovati da postoji nepripremljenost optinskih organa koji i poslije tri godine primjene zakona nisu prihvatili injenicu da se pravo trajnog korienja izrgaenog graevinskog zemljita Zakonom pretvara u pravo privatnog vlasnitva. Posljedica toga je da gradsko graevinsko zemljite i dalje ostaje u dravnom vlasnitvu, a u posjedu je graana sa utvrenim pravom korienja ili graenja. Stvarna konverzija vlasnitva se ne moe izvriti sve dok se ne rijei pitanje granica zemljita. Katasterske evidencije vrlo esto nisu adekvatne za provoenje ovog postupka, a lokalne administracije nisu brze ili nisu uopte zainteresovane za provoenje postupka konverzije

vlasnitva i donoenje optinskih odluka koje su esto potrebne u ovom postupku. Postojea konfuzija oko vlasnitva u BiH umanjuje koliinu nekretnina na tritu, ometa njihov normalan pravni promet ime se nerealno poveava njihova cijena na tritu, Sve dok se ne rjei konfuzija sa nekretninama i u potpunosti ne uspostavi odgovarajui sistem regulacije, nee biti mogue uspostaviti efikasne poreze na imovinu, Graditelji i potencijalni investitori se ale da ne mogu obezbjediti hipoteke zato to nisu vlasnici zemljita niti ga mogu dobiti. Iz zakonskih odredbi kojima je ureen postupak pretvaranja prava korienja graevinskog zemljita u pravo privatnog vlasnitvo proizilazi da se nakon izgradnje objekta stie pravo vlasnitva nad zemljitem, ali je to u stvarnosti vrlo teko ili skoro nemogue ostvariti. Nemogunost sticanja vlasnitva nad graevinskim zemljitem glavni je razlog to se potencijalni strani investitori ne zanimaju za investiranje u BiH. Donoenje Zakona o stavrnim pravima i Zakona o restituciji vjerovatno bi trebalo rijeiti preostala pitanja vlasnitva i privatizacije zemljita, kao izgraenog tako i neizgraenog. Meutim, za dobra zakonska rjeenja i njihovu laku implementaciju sigurno bi bilo korisno eliminisati utvrene razloge zbog kojih nije dolo do masovnije implementacije postojeih zakonskih odredbi koje omoguavaju konverziju i transformaciju vlasnikih prava. Denacionalizacijom se moe ukinuti izvreni prisilni prenos privatne imovine u drutveno vlasnitvo, i to ne samo na osnovu denacionalizacije, ve i na osnovu konfiskacije, propisa o agragnoj reformi o prekoraenju zakonskog maksimuma, kao i odluka graanskih i vojnih vlasti bez zakonskog osnova. Meutim, denacionalizacijom se ne moe izvriti restitucija oduzete postojee imovine zbog zatite steenih prava treih lica, ali i zbog toga to bi to, u mnogim sluajevima, bilo suprotno javnom interesu.

 Potrbno je usaglasiti zakonsku regulativu Distrikta Brko sa propisima entiteta kako bi se obezbjedilo da graani svih dijelova BiH budu izjednaeni u sticanju vlasnikih prava. Potrebno je pristupiti izradi novih propisa u oblasti prostornog planiranja i graenja objekata kojima e biti omoguena implementacija pozitivnih efekata od privatizacije graevinskog zemljita i reforme u oblasti zemljine politike jer je procjenjeno da vaei zakonu u entitetima imaju mnogobrojne nedostatke, nedoreenost ili ak ne ureuju neka vrlo bitna podruja. Ako se pokae da postoje da postoje znaajniji zahtjevi za vlasnitvom koji nisu ispunjeni zbog administrativnih barijera, mogli bi se odrediti pilot projekti sa ciljem da objedine i olakaju transformaciju prava vlasnitva, ukljuujui tehnike alternativnog rjeavanja sporova i odreene oblike pravne pomoi. Moderator Miladin Gaanovi