Tko u Hrvatskoj upravlja s 290 tisuća

kvadrata imovine? Propada nam veliki

broj praznih poslovnih prostora i
stanova
Piše: Vedran MarjanovićObjavljeno: 29. prosinac 2023. 12:12

Novi Vladin model upravljanja s oko 7800 nekretnina koje se u registru

državne imovine vode kao neizgrađeno građevinsko zemljište i raspodjele
prihoda od te imovine naišao je na nezadovoljstvo Udruge gradova u čijem
vodstvu sjede čelnici nekih od najvećih hrvatskih gradova poput
gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića.

Iako se Vlada u Zakonu o upravljanju državnim nekretninama, koji je

usvojen 15. prosinca ove godine, odrekla neizgrađenog zemljišta u korist
županija i većih gradova, gradonačelnici smatraju da je trebala otići korak
dalje te se, među ostalim, odreći prihoda od prodaje i najma tog zemljišta, a
u upravljanje zemljištem uključiti sve gradove.

- Zakonom u upravljanju državnim nekretninama učinjen je iskorak u

upravljanju državnom imovinom, ali nedovoljan jer se prijenos poslova
upravljanja nekretninama odnosi samo na dio gradova, a i za njih uz znatna
ograničenja – ističe se u prijedlozima koje je Udruga gradova dala tijekom
javne rasprave o spomenutome zakonu. Kada se promotre zahtjevi
gradonačelnika, i konačan sadržaj zakona, vidi se da od onoga što je
traženo, gotovo ništa nije usvojeno.

Raspodijela prihoda

Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine koje je

pripremilo zakon ustrajalo je na tome da šezdeset posto prihoda od prodaje
i zakupa nekretnina ide u državni proračun, a po 20 posto županiji i gradu
ili općini na čijem se području nalazi nekretnina. Ostala je i predložena
odredba da se upravljanje neizgrađenim građevinskim zemljištem povjeri
samo županijama, sjedištima županija i Vinkovcima, Puli, Kaštelama,
Samoboru i Velikoj Gorici, kao gradovima s više od 35 tisuća stanovnika.
Nisu usvojili ni zahtjev gradonačelnika da im se dadu odriješene ruke u
raspolaganju neizgrađenim građevinskim zemljištem, umjesto odredbi tog
zakona da o ‘parcelama‘ procijenjene vrijednosti iznad milijun eura ne
može odlučivati lokalna vlast, već resorno ministarstvo.

U Ministarstvu graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine kažu

kako je odabir lokalnih tijela jedinica lokalne vlasti za prijenos vlasništva
nad neizgrađenim građevinskim zemljišta sužen na županije, županijska
središta i gradove s više od 35 tisuća stanovnika zbog ‘optimalnijeg i
učinkovitijeg upravljanja imovinom‘. Smatraju da je zahtjevu
gradonačelnika da se država odrekne dijela prihoda od prodaje i najma
zemljišta ipak udovoljeno.

- Propisali smo raspodjelu prihoda između državnog proračuna, jedinica

lokalne samouprave i jedinica područne ili regionalne samouprave i od
raspolaganja nekretninama od strateškog značaja za državu, nekretninama
koje su po posebnim načinom raspolaganja te koje su u obuhvatu
strateškog investicijskog projekta upravo kako bi jedinice lokalne i
regionalne samouprave i od raspolaganja tim nekretninama ostvarili
prihode zbog povećanih troškova koje će ima vezano za upravljanje
nekretninama u vlasništvu države – naveli su nam iz resornog ministarstva.

Opcija na vlasti

U Udruzi gradova, prema riječima koordinatorice ureda Udruge Nives

Kopajtich Škrlec, očekuju kako je Zakon o upravljanju državnim
nekretninama samo prvi korak u decentralizaciji upravljanja zemljištem,
stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu države.

- Da je novi zakon samo početak rekao nam je i resorni ministar Branko

Bačić. Stoga očekujemo daljnje poteze Vlade u smjeru decentralizacije
upravljanja državnom imovinom. Optimisti smo jer reforma upravljanja
državnom imovinom već dugo traje, o tome smo vodili puno razgovora s
sadašnjim i bivšim ministrima zaduženima za državnu imovinu i uvijek su
se svi složili da su gradovi tu ključni jer imaju najbolji pregled što se s tom
imovinom može napraviti, kako je najbolje staviti u funkciju i zaštititi od
propadanja – kaže naša sugovornica iz Udruge gradova. Suglasna je s
ocjenama da reforma upravljanja državnom imovinom predugo traje i da
nastavak reforme, primjerice, sada ovisi o ishodu parlamentarnih izbora
koji su nagodinu.
- Očito je da za neke procese, kao što je prijenos državne imovine na
gradove treba vremena. Ubrzanje tog procesa neće ovisiti o tome koja je
politička opcija na vlasti. Svi smo suglasni da nije cilj decentralizacija da se
neka imovina stavi pod kontrolu, već da se promijeni dosadašnji model
upravljanja koji nije dao prave rezultte – navodi Nives Kopajtich Škrlec.

Prazni stanovi

Kao primjer neuspjeha u dosadašnjem upravljanju državnom imovinom

Udruga gradova, na čijem je čelu gradonačelnik Zaprešića Željko Turk
(HDZ), je u javnoj raspravi navela raspolaganjem stanovima i poslovnim
prostorima.

Podsjetivši kako tvrtke Državne nekretnine upravlja sa 179 555 kvadrata

poslovnih prostora u vlasništvu države, a da je u registru državne imovine
zavedeno ukupno 463 599 četvornih metara nekretnina za poslovnu
namjenu, Udruga gradova se zapitala tko upravlja s razlikom, odnosno s
otprilike 290 tisuća kvadrata koji nisu u nadležnosti Državnih nekretnina.
- U gradovima je i nadalje veliki broj praznih poslovnih prostora u
vlasništvu države, a ni s stanovima situacija nije ništa bolja – primijetili su
u Udruzi gradova.

Prema Registru državne imovine, država raspolaže s oko 1200 stanova.

Godišnje Državne nekretnine prodaju šezdesetak stanova, a kad su u
pitanju poslovni prostori, u prva tri kvartala ove godine, primjerice, stavili
su na tržište 150 nekretnina u 15 gradova i za njih dobili 335 ponuda.