www.zdravlje.

tk

RHODIOLIN - RHODIOLA ROSEA

Rhodiola Rosea L. spada u porodicu Crassulaceae, a poznata je pod imenom zlatni korijen, budui da je korijen dio biljke koji sadri ljekovite tvari. Rhodiola raste na pjeskovitom tlu i veim nadmorskim visinama arktikog podruja Europe i Azije. Raste u visinu do 70 cm, ima cvjetove ute boje. JednogodInja je biljka sa debelom rizomom (podzemnim dijelom stabljike), kod rezanja vrlo osebujnog mirisa. Stoljeima se je ova biljka koristila kao tradicionalni lijek u Rusiji, Skandinaviji i drugim zemljama. Izmeu 1725. i 1960. u znanstvenoj medicinskoj literaturi vedske, Norveke, Njemake, Francuske, Rusije i Islanda pojavljuju se prvi lanci o ljekovitosti Rhodiole rosee. Od 1960. objavljeno je vie od 180 farmakolokih, fitohemijskih i klinikih studija o ovoj biljci. Rhodiola rosea u tradicionalnoj medicini Tradicionalna narodna medicina koristi ovu biljku za poveanje izdrljivosti, radne sposobnosti, produljenje trajanja ivota, otpornost na poremeaje prilikom rada na velikim visinama, u tretmanima umora, depresije, anemije, impotencije, probavnih smetnji, infekcija i poremeaja nervnog sistema. U brdovitim predjelima Sibira, tradicionalno se mladim parovima prije braka daje na poklon vrea sa korjenima Rhodiole rosee kako bi se poboljala fertilnost i osiguralo roenje zdravog djeteta. U sredinjoj Aziji, aj Rhodiole rosee koristio se kao najdjelotvorniji protiv prehlade i gripe za vrijeme snanih zima. Mongolski doktori prepisuju je kod tuberkuloze i raka. Tijekom stoljea, samo su lanovi pojedinih obitelji znali kako ubrati divlji zlatni korijen kao i metode njegove ekstrakcije. Ljudi iz Sibira tajno su transportirali biljku starim trgovakim putevima do Kavkaza gdje bi njome trgovali u zamjenu za vina iz Gruzije, voe, enjak i med. Kineski carevi poslali su ekspedicije u Sibir da donesu zlatni korijen za izradu medicinskih preparata. 1755. godine Rhodiola rosea ukljuena je u prvu vedsku fakrmakopeju. Vikinzi su koristili ovu biljku za poboljanje fizike snage i izdrljivosti. Njemaki istraivai opisuju dobro djelovanje protiv bolova, glavobolje, skorbuta, hemoroida, kao stimulans i kao protuupalni lijek. 1961. godine. Ruski botaniar i taksonomiar Krylov iz ruske Akademije znanosti doao je do zakljuka da korjen Rhoidole rosee sadri snane adaptogene i da ljude i ivotinje titi od fizikog i mentalnog stresa, toksina i prehlade. Istraivanja usmjerena na lijekove protiv bolesti poput raka, radijacijske bolesti i preparata za poboljanje fizike i mentalne kondicije dovela su do otkria grupe spojeva fenilpropanoida koji su specifini za Rhodiolu roseu.

dzeloja@gmail.com 1

www.zdravlje.tk
Geografska distribucija Rhodiola kao rod potie iz podruja jugoistone Kine i Himalaje. Razne vrste Rhodiole prirodno se pojavljuju u raznim planinskim podrujima sjeverne hemisfere. To su planinska podruja Mongolije i Sibira, Islanda, Skandinavije pa sve juno do Pirineja, Alpa i Karpata. Nekoliko je vrsta takoer uoeno na Aljasci, u Kanadi i sjevernim planinskim podrujima Sjedinjenih Drava. Fitohemijska svojstva Rhodiola rosea ima slijedee grupe spojeva u svom sastavu: - fenil-propanoidi: rozavin, rozin, rozarin - derivati fenil-etanola: salidrozid (rodiolozid), tirozol - flovonidi: rodolin, rodionin, rodiozin, acetil-rodalgin, tricin - monoterpeni: rozirdol, rozaridin - triterpeni: daukosterol, beta-sitosterol - fenolne kiseline: hlorogena i hidroksicinamika, galna kiselina Standardizacija ekstrakta korjena R. rosee odvijala se je u dvije specifine faze. Tijekom 1970-ih godina, smatralo se da je komponenta odgovorna za specifina svojstva ove biljke salidrozid (rodiolozid). Stoga su se prve tinkture i ekstrakti odobreni od vijea za rusku farmakopeju standardizirali na minimum 0.8% sadraja salisrozida. Kasnih 1980-ih znaajno je porasla potranja za preparatima R. rosee. Dolo je do pretjeranog prikupljanja divljeg biljnog materijala, te je kvaliteta i efektivnost preparata poela opadati. Znanstvena istraivanja otkrila su da se u izradi preparata koriste druge vrste roda Rhodiola (koje takoer sadre salidrozide) i na taj nain su se patvorili preparati R. rosee. Te su patvorine bile upitne kvalitete, veinom bez farmakolokog djelovanja. Stoga se je dolo na ideju da je standardizacija na salidrozid nedovoljna u zatiti autentinosti preparata. Bilo je za pretpostaviti da Rhodiola rosea sadri i brojne druge komponente koje jo nisu bile otkrivene. Nakon vie od desetljea istraivanja, Kurkin i suradnici predstavili su dokaze 1986. godine da je hemijski sastav korjena R. rosee potpuno drugaiji od ostalih vrsta unutar roda Rhodiola. Koristei novorazvijene analitike metode, Dubichev i suradnici otkrili su da korjen R. rosee sadri tri cinamil alkohol-vicianozida: rozavin, rozin i rozarin. Ovi spojevi specifini su iskljuivo za ovu vrstu Rhodiole. Prema revidiranoj sovjetskoj fakrmakopeji iz 1989. godine, ekstrakti R. rosee u formi alkoholne tinkture standardizirani su prema rozavinu i salidrozidu. Premda se rozavini danas smatra prihvatljivim markerom za genetski istu R. roseu i njene ekstrakte, oni nisu iskljuivo jedini spojevi odgovorni za farmakoloko djelovanje ove biljke dokazano klinikim studijama. Zapravo, precizno odreivanje velikog broja svih komponenti koje se nalaze u ovoj biljci tek treba uiniti. Ekstrakti R. rosee koji se koriste u klinikim istraivanjima standardizirani su na minimum 3% rozavina i 0.8 1% salidrozida iz razloga jer je prirodni omjer ovih komponenti 3:1. Od 1969. godine R. rosea je i slubeno ukljuena u rusku medicinu. Tijekom 1975. godine proizvod je odobren i registriran od strane Ministarstva zdravstva pod nazivom Tekui ekstrakt Rhodiole. Medicinsko i farmakoloko obrazloenje djelotvornosti i koritenja ovog pripravka glasi: koristiti kao stimulans kod hroninog umora, kod somatskih i zaraznih bolesti, kod psihijatrijskih i neurolokih poremeaja, kao i kod zdravih pojedinaca za uklanjanje umora, poveanje koncentracije, poboljanje pamenja i radne sposobnosti.
dzeloja@gmail.com 2

www.zdravlje.tk
U vedskoj, Rhodiola rosea je priznata kao biljni medicinski proizvod od 1985. godine i opisuje se kao sredstvo protiv umora sa stimulativnim djelovanjem. U Danskoj je R. rosea registrirana takoer kao biljni medicinski proizvod. Izuzetno je raireno koritenje ove biljke u skandinavskim zemljama za poveanje mentalnih radnih sposobnosti tijekom stresnih perioda, kao psihostimulans i openito za poboljanje stanja organizma. Djelovanje Rhodiole rosee 1. Djelovanje na centralni nervni sistem Sistemske studije o R. rosei zapoele su 1965. godine. Tada je uoeno da male i srednje doze imaju stimulirajui uinak, dok vee doze imaju sedativni uinak kod mieva. Male doze poveavaju bioelektriku aktivnost mozga, vjerovatno direktnim utjecajem na retikularnu formaciju modanog debla. Daljnje su studije otkrile da srednje velike doze ubrzavaju pamenje. U malim i srednjim dozama. R. rosea stimulira luenje noradrenalina (NA), dopamina (DA), serotonina (5-HT) i izaziva nikotinske kolinergike efekte na CNS-u. Takoer pojaava djelovanje navedenih neurotransmitera na mozak tako da poveava permeabilnost krvno-modane barijere za prekursor dopamina i 5-HT. Dijagram prikazuje mogue djelovanje R. rosee na puteve u CNS-u. Kognitivne funkcije modane kore (miljenje, analiziranje, zakljuivanje, kalkulacija i planiranje), kao i panja, pamenje i uenje znaajno su poboljanje koritenjem ove biljke. Pogoranje funkcije modanih puteva tijekom starenja nastaje radi supresije aktivnosti ascendentnih acetilkolinskih modanih puteva, to dovodi do poremeaja pamenja. Rhodiola rosea blokira interferenciju sa tim putevima i moe sprijeiti disfunkciju modanih sistema povezanu sa starenjem. Kao antioksidans, R. rosea titi nervni sistem od oteenja slobodnim radikalima. Stres interferira sa funkcijom pamenja i tijekom vremena dovodi do pogoranja u sistemu memorije. Osim to poboljava kognitivne funkcije, uenje i pamenje stimulacijom NA, DA, 5-HT i Ach puteva, R. rosea takoner ispoljava pozitivan utjecaj na pamenje i proces miljenja poboljavajui otpornost prema fizikom i emotivnom stresu. Stoga ovo dvojno djelovanje kognitivne stimulacije i emocionalnog smirivanja stvara povoljne preduvjete za nesmetano odvijanje kognitivnih funkcija, pamenja te za dugotrajnu zatitu modanih funkcija. Iz brojnih istraivanja izvedenih na ovoj biljci, izdvojeno je slijedee djelovanje: smanjenje umora, poveanje radne sposobnosti, poboljanje spavanja, poboljanje loeg apetita, smanjenje iritabilnosti, smanjenje glavobolja, smanjenje smetenosti. Uobiajena doza je 200 600 mg/dan. Poboljanje percepcije i procesuiranja informacija znaajno je izraenije nego kod primjene sibirskog ginsenga (Eleuterococcus senticosus). R. rosea pokazala je povoljno djelovanje i nakon trauma i vaskularnih lezija mozga. Posebno se pokazala dobrom u kombinaciji sa piracetamom kod pacijenata sa znaajno smanjenim kognitivnim funkcijama. R. rosea ne popravlja simptome maninih poremeaja i moe pogorati paranoidna stanja. Kod Parkinsonove bolesti R. rosea se pokazala korisnom u smanjenju simptoma zakoenosti, tremora, bradikinezije itd. Utjecajem na nivo monoamina (NA, DA i 5-HT), R. rosea utjece na emocije i time regulira raspoloenje i anksioznosti u amigdalama, hipokampusu, hipotalamusu i srednjem mozgu. Stimulacija nikotinsko-kolinergike aktivnosti u limbikom sustavu temporalnog renja takoer doprinosi ovim efektima. R. rosea moe pomoi i pacjentima sa simptomima depresije, fizikog umora, gubitka pamenja, kognitivnih poremeaja, seksulanih disfunkcija i poremeaja u menopauzi.

dzeloja@gmail.com 3

www.zdravlje.tk

Djelovanje na fiziku radnu sposobnost Brojne studije dokazale su kako R. Rosea poveava fiziku radnu sposobnost i znaajno smanjuje vrijeme oporavka izmenu dva seta intenzivnog vjebanja. Ove studije ukljuuju zdrave ljude izloene maksimalnom vjebanju na ergometrijskom biciklu, kao i kod skijaa i biatlonaca. Doza od 150 mg suhog ekstrakta standardiziranog na 3% rozavina i 1 % salidrozida dana je ispitanicima. Nakon 30 minuta izloeni su precizno mjerenom fizikom naporu sa ciljem da dou do vrijednosti osnovnog umora. Nakon 5 minuta odmora, nastavili su sa fizikom aktivnou do maksimalnog mogueg umora kojeg mogu izdrati. Za vrijeme drugog ciklusa vjebanja, R. rosea poveala je radnu sposobnost za 9% u odnosu na placebo grupu. Oporavak se mjerio kao vrijeme potrebno za sputanje srane frekvencije i pritiska na normalnu razinu. Za vrijeme oporavka tijekom perioda od 10 minuta, puls je usporio za faktor 2.5 kod R. rosee naspram 1.9 u kontrolnoj grupi. Tijekom trodnevnog perioda oporavka, ispitanici kojima je dan preparat piridrola alili su se na nesanicu, ekscitabilnost i iritabilnost, dok se ispitanici koji su dobili R. roseu nisu alili na nikakve probleme. Adaptogene biljke razlikuju se od ostalih stimulansa za vrijeme napornog i iscrpljujueg miinog rada. Kod klasinih stimulansa poetno poveanje radnog kapaciteta praeno je periodom znaajnog smanjenja radne sposobnosti. Uestalo uzimanje stimulatora CNS-a dovodi do pranjenja zaliha katekolamina u mozgu i usporenja refleksa. Nasuprot tome, kod primjene R. rosee nakon poetnog poveanja radnog kapaciteta slijedi daleko blai pad tako da radna sposobnost i dalje ostaje iznad granice prosjeka. Studije na ivotinjama daju odgovore o mehanizmima kojima se ovo postie. R. rosea poveava osnovni metabolizam, ATP i kreatinin fosfat u mitohondrijima mozga i miia. Takoer moe poboljati ponovnu asimilaciju amonijaka i energetski metabolizam stanica pojaavajui sintezu ATP-a, RNA, proteina i aminokiselima. Metabolizam masnoa povean je dvostruko vie nego djelovanjem eleuterokoka.
dzeloja@gmail.com 4

www.zdravlje.tk
2. Adaptogeno, antistresno i neuroendokrino djelovanje Da bi neka biljka ili spoj bio adaptogen, mora zadovoljiti slijedea tri kriterija: - poremeaji normalnih fiziolokih funkcija organizma moraju biti minimalni - djelovanje mora biti nespecifino - adaptogen treba normalizirajue djelovati na poremeene funckije organizma Adaptogeni smanjuju oteenja nastala djelovanjem stresora na nain da mijenjaju reaktivnost obrambenog sistema organizma, ukljuujui hipotalamiko-hipofiznu osovinu i referentni simpato-adrenalni sustav. Nespecifina otpornost moe se poboljati poticanjem neurolokih mehanizama koji sudjeluju u reakciji stresa (katekolamini, serotonin i endorfini). Serotoninski sistem neophodan je za reakciju na stres, adaptaciju na novonastale uvjete u okruenju kao i za toleranciju na hipoksiju. Brojni stresori smanjuju serotonin u hipotalamusu. Smatra se da R. rosea povisuje nivo serotonina u hipotalamusu i srednjem mozgu. R. rosea takoer smanjuje altivaciju nekoliko komponenti sistema odgovornih za reakciju na stres. Umjereno povisuje serumske beta-endorfine, regulira otputanje opioida (to spada u dio hipofizno-adrenalne osovine reguliranja stresa). Ovo smanjeno otputanje titi od naglog porasta nivoa opioida i katekolamina, to poveava toleranciju na stres (otputanje je puno umjerenije) dijagram 2. R. rosea takoer titi mozak i srce tijekom stresa jer smanjuje sekreciju kortikotropin releasing faktora.

3. Endokrino i reproduktivno djelovanje Neuroendokrine studije na ivotinjama pokazale su da kao i drugi adaptogeni. R. Rosea stimulira tireoidnu funkciju bez izazivanja hipertireoidizma. Timus takoer funkcionira bolje i biva zatien od involucije tijekom starenja. Nadbubrene lijezde funkcioniraju sa veom rezervom bez nastajanja hipertrofije (to inae nastaje kod uzimanja drugih psihostimulansa). Kod brojnih vrsta uoeno je poboljano sazrijevanje jajaca kao i anaboliki efekti kod mujaka (pojaano stvaranje miia i poboljanje funkcije gonada). 4. Kardioprotektivni uinak R. rosea prvenstveno djeluje na stresom izazvano oteenje srane funkcije. Smanjuje razinu sranih katekolamina i cAMP-a kao i otputanja katekolamina iz nadbubrenih lijezda. Dovodi do aktivacije mu-opioidnih receptora u sranom miiu to sprijeava aritmije na ivotinjskim modelima. Efekt se moe poniitit injekcijom naloksona (koji inhibira muopioidne receptore), to potvrnuje da je antiaritmiki efekt R. rosee povezan sa mu-opioidnim receptorima u miokardu.
dzeloja@gmail.com 5

www.zdravlje.tk
Tijekom izvoenja raznih testova na ljudima, simpatiki i parasimpatiki utjecaj na srce poboljan je nakon uzimanja R. rosee i to na nain da srce pokazuje veu rezervu tijekom stresa. ANS kontrolira automatske funkcije koje nisu pod utjecajem nae volje. Simpatiki sistem pomae organizmu da odgovori na stres (povisuje frekvenciju srca, disanja i miini tonus). Parasimpatiki sustav djeluje suprotno i vraa energiju (usporava ritam srca i disanja i metabolizam). Poboljanjem funkcije oba sistema, R. rosea omoguuje organizmu da dobije vie energije tijekom stresne reakcije, dok istovremeno odrava viu razinu energetske zalihe. 5. Antioksidantni i antikancerogeni uinak R. rosea bogata je fenolnim komponentama koje imaju snano antioksidativno djelovanje. Studije na ivotinjama pokazale su da smanjuje toksinost izazvanu ciklofosfamidima, rubomicinom i adriamicinom, dok ujedno poboljava njihova antikancerogena svojstva. Takoer je dokazano da djeluje antimutageno smanjuje incidenciju hromosomskih aberacija. Toksinost, popratne pojave i kontraindikacije R. rosea ima vrlo nizak stupanj toksinosti. LD50 kod zamoraca je 3.360 mg/kg, to znai da bi ekvivalentna doza za osobu od 70 kg bila 235 grama. Budui da su uobiajene klinike doze izmeu 200-600 mg/dan, postoji velika sigurnost kod koritenja ove biljke. R. rosea ima vrlo malo popratnih pojava. Veina osoba uoila je da im popravlja raspoloenje, daje energiju i mentalnu otrinu. Neke osobe, posebno one koje su sklone anksioznim stanjima, mogu osjetiti pogoranje anksioznosti i agitiranost. Preparati bi se trebali uzimati tijekom jutra jer mogu utjecati na spavanje i izazivati ivopisne snove tijekom prvih nekoliko tjedana uzimanja. Preparati su kontraindicirani kod ekscitiranih stanja, kod osoba sa bipolarnim poremeajima i kod maninih stanja. Do sada se nije otkrila niti jedna znaajnija interakcija sa drugim lijekovima, premda postoji mogunost aditivnog efekta sa drugim stimulansima. Najbolje se apsorbira uzeta na prazan eludac 30 minuta prije doruka i ruka.

dzeloja@gmail.com 6