PUČKO OTVORENO UČILIŠTE PROFOKUS

ZAVRŠNI RAD IZ FITOAROMATERAPIJE

RHODIOLA ROSEA L.

Autor: Vedrana Šafar Kirasić

Mentor: Dr.med. Valter Ajman, Fitoaromaterapeut

Rijeka, ožujak 2020.

SADRŽAJ:

1. UVOD.........................................................................................................................1
2. BOTANIČKI PODACI......................................................................................2
3. KEMIJSKI SASTAV..........................................................................................4
4. FITOTERAPIJSKI ZNAČAJ RUŽIČASTOG ŽEDNJAKA.........5
4.1. ADAPTIVNO I ANTIOKSIDATIVNO DJELOVANJE........................................5
4.1.1. OKSIDATIVNI STRES..................................................................................6
4.1.2. ANTIOKSIDANSI..........................................................................................7
4.1.3. POJAM ADAPTOGEN..................................................................................9
4.1.4. FIZIOLOGIJA STRESA I ADAPTACIJA.....................................................9
4.2. POBOLJŠANJE FIZIČKIH SPOSOBNOSTI U SPORTAŠA..............................10
4.3. PRILAGODBA NA VISOKU NADMORSKU VISINU......................................10
4.4. ANTIDEPRESIVNI UČINAK I POTENCIJALNI UČINAK NA
DEMENCIJU.........................................................................................................11
4.5. ANKSIOZNOST....................................................................................................12
4.6. UMOR I ISCRPLJENOST....................................................................................12
4.7. KARDIOPROTEKTIVNI UČINAK.....................................................................13

5. SIGURNOST PRIPRAVAKA RHODIOLA ROSEA L. ......................15

5.1. TOKSIKOLOGIJA................................................................................................15
5.2. NUSPOJAVE.........................................................................................................15
5.3. TRUDNICE, DOJILJE, DJECA............................................................................15
5.4. NAČIN PRIMJENE...............................................................................................15
5.5. INTERAKCIJE S LIJEKOVIMA..........................................................................15

6. ZAKLJUČCI..............................................................................................................16
7. LITERATURA..........................................................................................................17
 1. UVOD
Rhodiola rosea ili ružičasti žednjak tradicionalno se upotrebljava u planinskim dijelovima
Europe i Azije kao prirodni tonik i „adaptogen“. Biljna droga potiče budnost i dobro
raspoloženje, daje snagu te poboljšava fizičku i mentalnu izdržljivost. (slika 1.1)

Slika 1.1. (www. purenatura.is/roseroot)

Stari narodi koristili su je za brojne indikacije. Žvakanje korijena Laponcima je pomagalo kod
dugih putovanja protiv umora i glavobolje. Carl Linne opisuje ju kao biljku s adstringentnim
svojstvima čiji korijen služi u liječenju hernije, leukoreje, bolesti kože i bubrega, histerije i
glavobolje. Biljka je opisana i u bivšem Sovjetskom savezu to je bila biljka koja se najčešće
upotrebljavala, ujedno i zbog svojeg prirodnog staništa u gorju Altaj (slika 1.2). Od 1969.godine
R. rosea je uključena u službenu rusku medicinu. Opisano je oko 90 vrsta iz roda Rhodiola koje
prirodno rastu na području Kine i Himalaja. Više od 20 vrsta koristi se u tradicionalnoj kineskoj
medicini. Iz Europe i Azije proširila se na Sjevernu Ameriku gdje je doživjela novi procvat kao
veoma popularan dodatak prehrani. Sjedinjenim Američkim Državama Uprava za hranu i
lijekove izdala je upozorenja za proizvođače zbog izrade lažnih zdravstvenih tvrdnja. Nema
dokaza o sigurnosti i djelovanju na depresiju, rak, visinsku bolest ili na ublažavanje
Raynaudovog sindroma. Zbog sve veće upotrebe biljka se smatra ugroženom u nekim
dijelovima svijeta.

1
U Rusiji je proveden najveći broj kliničkih studija o učinkovitosti Rhodiola rosea L. dok su
Šveđani bili prvi koji su je uvrstili u svoju farmakopeju.

Biljka samoniklo raste na 800-3000 m nadmorske visine između pukotina stijena kao i na
rubovima morskih hridi. Ne smetaju joj ultraljubičasto zračenje, niske koncentracije kisika i
niste temperature kao ni oskudna tla na kojima raste. Biljku možemo naći i na Velebitu.

Slika 1.2.- Staništa Rhodiola Rosea L. (www.efloras.org.)

2. BOTANIČKI PODACI
Ružičasti žednjak je višegodišnja biljka visine 30 do 70 cm. Kod nas obično naraste do 35 cm
visine. Mikroklimatski uvjeti određuj rast i morfološke karakteristike biljke. Raste sporo. Ima
brojne mesnate listove i debelu stabljiku. Listovi su naizmjenično poredani tako da je na
svakom koljencu pričvršćen samo jedan list. Listovi su svjetlozeleni, jajasti ili duguljasti i goli.
Plojka je cjelovita, s ravnim ili nazubljenim rubom te tupim ili ušiljenim vrhom. Najčešće je
dvodomna biljka tj. ima jednospolne cvjetove. Neke biljke mogu imati ženske i muške spolne
organe. Takav cvijet ima četverolapnu čašku, četverodjelni vjenčić, 4 tučka i 8 prašnika. Latice
su slobodne i čine pravilan vjenčić. Oko 150 mirisnih cvjetova žute ili crvene boje čini guste
vršne paštitaste cvatove. (slika 2.1.) Biljka cvjeta ljeti, tijekom lipnja i srpnja. Plodovi su crvene
boje i suhi. Veličine 4 do 9 mm. Mogu se otvoriti, a čine ih četiri uspravna mjehura. Sjemenke
ove biljke su smeđe boje i kopljastog oblika. Podzemni dio biljke je dobro razvijen vretenasti

2
podanak sa sekundarnim zadebljanjima. Ružičasti žednjak se može razmnožavati sjemenom,
vegetativno preko podanka ili reznicama korijena te pomoću malih pupova na podancima.
Biljna droga ružičastog žednjaka dobiva se sušenjem podanaka s korijenjem.

Slika 2.1. Rhodiola rosea (www.koval.hr)

Botanički naziv:

Rhodiola rosea L. = Sedum rhodiola DC., S. rosea (L.) Scop.

Porodica: Crassulaceae (Tustike)

Potporodica: Sedoidae

Rod: Rhodiola

Ostali nazivi:

Ružin korijen, rodiola; slo. navadni rožni koren; engl. Arctic root, king's crown, roseroot,
rosewort, snowdown rose, golden root.; fr. la rhodiole rougeâtre, orpin rose; njem. der
Rosenwurz; Chinese: Hong jing tian (vrsta Rhodiola crenulata) ; Japanese: Iwa-benkei;
Mongolian: Yagaan mugez, altan gagnuur

Oficinalni dio biljke: radix et rhizoma (korijen i podanak)

3
 3. KEMIJSKI SASTAV
Izolirano je više od 140 raznih spojeva. Najzastupljeniji su fenilpropanoidi (rosin, rosavin,
rosarin), feniletanoidi (salidrozid, tirozol), fenilmetanoidi, terpeni, fenolne kiseline te
flavonoidi (flavonoli, flavonolignani), proantocijanidini, esteri galne kiseline, cijanogeni
glikozidi i trjeslovine. Osušeni podanak sadrži 0,05% eteričnog ulja.

Tablica 1. pokazuje zastupljenost pojedinih komponenta eteričnog ulja. Rozidrol koji nastaje
oksidacijom geraniola i njegovi glikozidi (rozidrin, rodiolozid B i C)(Panossian i suradnici)
smatraju se jednima od nositelja farmakološkog učinka. Zbog visokog sadržaja monoterpenskih
alkohola geraniola, mirtenola i njihovih estera biljka ima specifičan miris ruže.

Korijen i podanak sadrže najveću količinu aktivnih tvari. Geografsko područje, uvjeti rasta,
genotip biljke, način i vrijeme branja kao i način sušenja, pohrane i ekstrakcije diktiraju
fitokemijski sastav.

Tablica 1: Kemijski sastav eteričnog ulja Rhodiola rosea L. koja raste u Finskoj (Journal of
Essential Oil Research 2005).

4
Da ne bi došlo do zamjene sa drugim vrstama iz roda Rhodiola pripravci ružičastog žednjaka
ispituju se na glikozide rosavine (rosin, rosavin, rosarin) i monoterpen rosiridin. Pripravci
moraju biti standardizirani na rosavine i salidrozid. Omjer treba biti 3:1.

Slika 3.1. Farmakološki najznačajniji spojevi vrste Rhodiola rosea L.: A- rosarin, B- rosavin,
C-rosin, D- salidrozid, E- tirosol-aglikon salidrozida (https://www.researchgate.net/)

4. FITOTERAPIJSKI ZNAČAJ RUŽIČASTOG ŽEDNJAKA

4.1. ADAPTOGENO I ANTIOKSIDATIVNO DJELOVANJE

Umor i iscrpljenost koji traju duži period dovode organizam u stanje stresa. Alkohol, toksini iz
hrane i okoliša djeluju loše na jetru kao glavni detoksikacijski organ. Pesticidi, umjetne boje,
prehrana bogata rafiniranim masnoćama i jednostavnim ugljikohidratima povećavaju razinu
slobodnih radikala te dovode do oštećenja staničnih membrana. Višak slobodnih radikala može

5
inhibirati i/ili uništiti funkciju stanica i dovesti do mutacije DNA. Nezdrava i neredovita
prehrana i stimulansi kao kofein dodatno iscrpljuju energetske rezerve organizma te
pogoršavaju situaciju. Rezultat svega je kronični umor i podloga za razvoj kroničnih bolesti.

Slika 4.1. Utjecaj slobodnih radikala (http//www.zzjzpgz.hr/)

4.1.1. OKSIDATIVNI STRES

Oksidativnim stresom nazivamo djelovanje slobodnih radikala na lipide iz plazme,

mitohondrija i lipide membrana endoplazmatskog retikuluma.

Oksidativni stres označava poremećaj ravnoteže između stvaranja slobodnih radikala i

sposobnosti obrambenih sustava u organizmu da te radikale eliminiraju (Beeridge i sur. – 1996).

U stanicama se stvaraju različit slobodni radikali. Superoksid (O2- ) radikali, vodikov peroksid
(H2O2), dušikov monoksid (NO) normalno se stvaraju u organizmu kao rezultat metaboličkih
procesa u stanicama. Proces oksidacije NADH-a u NAD i djelovanje enzima oksidaza koji se
odvija u mitohondrijima proizvodi superoksid. Korisne funkcije superoksida su da utječe na
staničnu diobu, upalnu reakciju, baktericidnu aktivnost neutrofila i regulaciju vaskularne
funkcije. Zbog deficita može se pojaviti sklonost bakterijskim infekcijama.
Iz superoksida nastaje vodikov peroksid koji ima baktericidna svojstva. Vodikov peroksid
reagira sa Fe2+ ionima, željezo oksidira i nastaju slobodni hidroksilni radikali. Oni oštećuju
endotel krvnih žila i smanjuju sposobnost vazodilatacije te vode ka hipoksiji tkiva(9).
Lijek gliceriltrinitrat (Nitrolingual) je vazodilatator za liječenje bolesti srca. Dušikov monoksid
(NO) nastao metaboličkim procesima u organizmu ima isti učinak. Također sudjeluje u upalnim

6
reakcijama i staničnoj aktivaciji. Dušikov monoksid je tako važna parakrina signalna molekula
u organizmu no isto tako ima i negativne posljedice. Dok kod ishemijsog inzulta poboljšava
protok krvi kroz žilu zbog širenja (vazodilatacije) krvnih žila neuralni NO može ometati
akumulaciju energije u mitohondrijima (10). Neuroni su energetski visoko zahtjevni te
nakupljanje slobodnih radikala koje dovodi do oštećenja njihove mitohondrijske DNA dovodi
do njihove degeneracije. Oštećenja proteina i lipida dovode do problema u prijenosu i transportu
u stanicama.

4.1.2. ANTIOKSIDANSI

Antioksidans je svaka tvar (molekula) koja može neutralizirati slobodni radikal. Antioksidansi
ulaze u reakciju s slobodnima radikalima, predaju im najmanje jedan atom vodika i tako
stvaraju spojeve koji više nisu reaktivni. U svojoj težnji da predaju jedan nespareni elektronski
par slobodni radikali mogu učiniti puno štete stanicama. Zbog toga naše stanice imaju zaštitne
spojeve koji su bitni za održavanje homeostaze. Najznačajniji antioksidans stanica je glutation.
Trpeptid sastavljen od aminokiselina: glicina, cisteina i glutaminske kiseline. Lako se
dehidrogenira (otpušta vodik) i prelazi u disulfidni oblik. Reakcija je reverzibilna. Sintetizira
se iz aminokiselina u jetri ali ga se kod većih potreba može unijeti hranom. Porast oksidativnog
stresa vodi porastu aktivnosti glutationa. Primijećeno je da nagli porast glikemije prilikom
oGTT testa ( test oralnog opterećenja glukozom) smanjuje antioksidativni kapacitet organizma
kod zdravih osoba dok u dijabetičara povećava oksidativni stres. Glavni antioksidansi koji
unosimo putem hrane su vitamini C i E. Vitamin C je glavni antioksidans u plazmi dok je u
mastima to, topiv, vitamin E. Kao antioksidans, Rhodiola rosea može pomoći zaštititi živčani
sustav od oksidativnih oštećenja i poboljšati kognitivne funkcije; učenje i pamćenje. Stimulira
živčani sustav tako da povisuje ili poboljšava učinak noradrenalina (NE), serotonina (5-HT),
dopamina (DA) i acetilkolina (Ach) a smanjuje lučenje CRF (kortikotropin- oslobađajući
hormon) što posljedično djeluje na nadbubrežne žlijezde da luče manje kortizola. Njeno
djelovanje je dvojako. Stimulira kognitivne funkcije dok istovremeno smanjuje emocionalni
stres. Koristi kako za trenutno kognitivno djelovanje i pamćenje, tako i za dugoročno očuvanje
moždanih funkcija (5).

7
Tablica 2: Antioksidansi (10); SOD- superoksid- dizmutaza, GPx- glutation peroksidaza

Antioksidacijska sposobnost vodenog ekstrakta R. rosea, ispitivana je u istraživanju (11)

ocjenjujući njegovu sposobnost suzbijanja nekih glavnih oštećenja izazvanih hipokloridnom
kiselinom (HClO) na ljudskim eritrocitima. HClO je jak oksidans kojeg proizvode fagociti kao
obranu organizma od bakterija. Askorbinska kiselina (vitamin C) korištena je kao referentna
tvar zbog svoje fiziološke sposobnosti uklanjanja HClO. Istraživanje je pokazalo da je R. rosea
u stanju značajno zaštititi eritrocite od trošenja glutation-a, inaktivacije gliceraldehid-3-fosfat-
dehidrogenaze (GAPDH) i hemolize izazvane oksidansom.

Tablica 3: Mogući mehanizam djelovanja R. rosea (13)

8
4.1.3. POJAM ADAPTOGEN

Adaptogen ima ulogu normalizacije organizma, prilagodbe organizma na stres.

Povećava otpornost i izdržljivost organizma na razne fizičke, kemijske ili biološke čimbenike.
Stimulativno djeluju na središnji živčani sustav te povećavaju kapacitet pamćenja. Stimulativni
učinak ne treba povezivati sa stimulansima kao što su kava, alkohol i slično. Takvi stimulansi
uglavnom rade na kratkotrajnom poboljšanju metabolizma stanica preko pojačanog prijenosa
signala ali nakon toga dolazi do naglog pada energije i produžuje se vrijeme oporavka.

4.1.4. FIZIOLOGIJA STRESA I ADAPTACIJA

Simpatički živčani sustav se aktivira kao odgovor na obranu organizma. Djelovanje mu je

kataboličko. Ubrzava srčani ritam i kontrakciju mišića te uzrokuje bronhodilataciju,
glikogenolizu u jetri i oslobađanje glukoze. Pojačava snagu mišića i uzrokuje znojenje dlanova.
Parasimpatikus djeluje anabolički. Stimulira sekreciju i pokretljivost probavnog sustava,
usporava srčani ritam i snižava krvni tlak. Posebno osjetljiv organ na stres je mozak. Moždane
stanice sklone su „plastičnosti“, odnosno promjenama strukture i funkcije. Formiranje
odgovora na stres započinje u moždanim strukturama. Neuroendokrina regulacija odvija se
putem osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žljezda (HHN-os). Najpoznatiji hormon stresa je
kortizol koji se povećava tijekom stresnih podražaja. Kotizol se izlučuje iz nadbubrežnih
žlijezda putom HHN-osi. HHN-os djeluje na principu negativne povratne sprege koja postane
senzibilizirana u kroničnom stresu. Prilikom reakcije organizma na stres neizostavna je uloga
neurotransmitera koji omogućavaju prenošenje signala među neuronskim i drugim stanicama.
U primarnoj fiziološkoj reakciji sudjeluju adrenalin i noradrenalin (neurotransmiteri
simpatičkog živčanog sustava). Promjene u koncetracijama neurotransmitera su jedan od
prekursora nastanka poremećaja. S obzirom na kontinuirane stresne utjecaje posljedično dolazi
do smanjenja ukupnog volumena mozga sa dugotrajnim promjenama u njegovom načinu
funkcioniranja i podložnosti nastajanja imunodegenerativnih, mentalnih i ostalih bolesti.
Produženo izlaganje hormonima stresa smanjuje sposobnost neurona da im se odupiru,
povećavajući tako brzinu kojom se oštećuju (Lupien i sur. 2009).

Oksidativni stres igra važnu ulogu kod Alzheimerove bolesti i drugih neurodegenerativnih
poremećaja. Salidrozid, fenilpropanoidni glikozid izoliran iz R. rosea, pokazuje snažno
antioksidacijsko djelovanje. Zabilježeni su neuroprotektivni učinci salidrozida na apoptozu
induciranu vodikovim peroksidom (H2O2) u SH-SY5Y neuroblastomskim stanicama. Rezultati

9
pokazuju da salidrozid ima zaštitne učinke protiv oksidativne, stresom inducirane, stanične
apoptoze što bi moglo biti potencijalno terapijsko sredstvo za liječenje ili sprječavanje
neurodegenerativnih bolesti povezanih s oksidativnim stresom (12). Djelovanje R. rosea je
upravo os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žljezda (Tablica 3.).

4.2. POBOLJŠANJE FIZIČKIH SPOSOBNOSTI U SPORTAŠA

U tradicionalnoj tibetanskoj i ruskoj medicini biljka se tradicionalno koristi za poboljšanje

izdržljivosti kod velikih napora kao što je i prilagodba na visoke nadmorske visine. Adaptogeno
i ergogeno svojstvo čine ju idealnom biljkom za razvoj novog doping sredstva. Pokazalo se da
ružičasti žednjak može povećati fizičke sposobnosti kod izvođenja vježbi izdržljivosti zato što
je smanjio razinu laktata, kreatin kinazu kao i razinu slobodnih masnih kiselina u krvi (Parisi i
suradnici, 2010). Četrnaest sportaša u dobi od 20 do 35 godina uzimalo je 170 mg ekstrakta
ružičastog žednjaka dnevno kroz 4 tjedna u obliku kapsula. Nakon 4 tjedna, rezultati su se
uspoređivali s rezultatima placebo skupine. Mjereni je percipirani napor koristeći Borg scalu1,
puls, maksimalna potrošnja kisika (V(O2)max) te biokemijske vrijednosti: glukoza, slobodne
masne kiseline, laktat i kreatin kinaza kao pokazatelja mišićnog oštećenja. Druga istraživanja
nažalost nisu pokazala željene rezultate te stoga ne možemo ekstrakte ružičastog žednjaka
smatrati efikasnim doping sredstvom (Walker i suradnici, 2007; Skarpanska-Stejborn, 2009;
Shanely, 2014). Rezultati tih istraživanja pokazuju da ružičasti žednjak može povećati fizičke
sposobnosti kod vježbe izdržljivosti smanjujući percepciju napora i istovremeno povećati
antioksidativnu sposobnost organizma.

4.3. PRILAGODBA NA VISOKU NADMORSKU VISINU

Studije su pokazale da R. rosea nema učinak na krvnu oksigenaciju, no ono što je uočeno je da
dolazi do smanjivanja razine lipidnih peroksidaza što dokazuje antioksidativni učinak. Na taj
način se smanjuje oksidativni stres u stanicama. Time se dokazala opravdanost tradicionalne
primjene ekstrakta ružičastog žednjaka za poticanje i izdržljivost pri radu na visokim
nadmorskim visinama (Wing 2003).

1
BORG RPE (RATING OF PERCEIVED EXERTION) je kvantitativna mjera percipiranog napora tijekom
fizičke aktivnosti. Skala je brojčana ljestvica koja se kreće od 6 do 20, gdje 6 znači "lagani intenzitet", a 20 znači
"maksimalni napor".

10
4.4. ANTIDEPRESIVNI UČINAK I POTENCIJALNI UČINAK NA DEMENCIJU

Darbinyan i suradnici su 2007-e godine radili randomiziranu dvostruko slijepu, placebom

kontroliranu studiju tijekom 6 tjedana. Cilj ove studije bio je procijeniti učinkovitost i sigurnost
standardiziranog ekstrakta SHR-5 rizoma Rhodiola rosea L. u bolesnika koji pate od trenutne
epizode blage do umjerene depresije. 100mg SHR-5 ekstrakta sadrži 2,43 mg salidrozida, pa
ukupna dnevna doza sadrži 2,4-16,5 mg salidrozida. Sudionici su bili muškarci i žene u dobi od
18 do 70 godina. Odabrani su prema dijagnostičkim kriterijima za depresiju DSM-IV2. Težina
depresije određena je prema rezultatima dobivenim po Bechovoj3 i Hamiltonovoj ljestvici za
depresiju (HAM-D4). Pacijenti s početnim rezultatima HAM-D-a između 21 i 31 randomizirani
su u tri skupine: prva je (grupa A: 31 pacijent) primala dvije tablete SHR-5 (340 mg/dan), druga
(skupina B: 29 bolesnika) primila je dvije tablete dva puta dnevno SHR-5 (680 mg/dan) a treća
(grupa C: 29 bolesnika) je primala dvije tablete placeba dnevno. Procjena bolesnika rađena je
na 42. dan. U skupinama A i B, ukupna depresija, zajedno sa nesanicom, emocionalnom
nestabilnošću, umorom i bezvoljnosti značajno su poboljšane nakon primjene lijekova, dok
placebo skupina nije pokazala takva poboljšanja. Nije zabilježena ozbiljna nuspojava niti u
jednoj od skupina A-C. Zaključeno je da standardizirani ekstrakt SHR-5 pokazuje
antidepresivnu moć u bolesnika s blagom do umjerenom depresijom kada se primjenjuje u
dozama od 340 ili 680 mg / dan tijekom razdoblja od 6 tjedana.

Rhodiola rosea L. osim u liječenju teške do umjerene depresije pokazuje i potencijalno

djelovanje na demenciju. U in vitro uvjetima pokazalo se da monoterpen rosiridin inhibira
MAO-A i MAO-B. Funkcija MAO (monoamin oksidaza) je da razgradi monoamine i tako
spriječava njihovo nakupljanje (u slučaju endogenih monoamina) ili stvaranje neželjenih
učinaka (u slučaju egzogenih monoamina). Endogeni monoamini su neurotransmiteri i/ili
hormoni dopamin, serotonin, norepinefrin i adrenalin. Povećana ili smanjena razina monoamin
oksidaza povezana je s brojnim neuropsihijatrijskim poremećajima. Inhibitori MAO-A djeluju
kao antidepresivi i sredstva protiv anksioznosti, dok se inhibitori MAO-B koriste sami ili u
kombinaciji za liječenje Alzheimerove i Parkinsonove bolesti (20).

2
DSM-IV: Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, četvrto izdanje
3
BDI (BECK DEPRESSION INVENTORY)- samoprocjenski psihometrijski test za mjerenje težine depresije
4
Hamiltonova skala za depresiju (HAM-D) je upitnik s više stavki koji se koristi za ukazivanje na depresiju i
kao vodič za procjenu oporavka.

11
4.5. ANKSIOZNOST

Anksiozni poremećaji su najčešći od svih skupina psihijatrijskih poremećaja. Uzroci anksioznih

poremećaja nisu u potpunosti poznati, no obuhvaćaju i mentalne i tjelesne čimbenike. U mnogih
se ljudi anksiozni poremećaji razvijaju bez jasnih prethodnih okidača. Anksioznost može biti
odgovor na okolišne stresore ili izlaganja po život opasnim zbivanjima. Neke tjelesne bolesti
poput hipertireoze, feokromocitoma5, hiperkorticizma6, zatajenja srca, aritmija, astme i KOPB–
a mogu neposredno izazvati anksioznost. Drugi tjelesni uzroci obuhvaćaju primjenu lijekova;
učinci kortikosteroida, kokaina, amfetamina, pa čak i kofeina mogu oponašati anksiozne
poremećaje. Apstinencija od alkohola, sedativa i nekih opojnih droga također može izazvati
anksioznost. Anksioznost prati široki niz tjelesnih i duševnih poremećaja, no u nekima je vodeći
simptom (16). Generalizirani anksiozni poremećaj karakterizira kronična tjeskoba i zabrinutost
oko svakodnevnih životnih događaja koja traje najmanje pola godine. Pilot studija rađena od
studenog 2005. do svibnja 2006. promatrala je učinak ekstrakta R. rosea na deset sudionika sa
DSM-IV dijagnozom generaliziranog anksioznog poremećaja. Sudionici su bile osobe u dobi
između 34 i 55 godine. Ukupna dnevna doza ekstrakta koju su uzimali bila je 340 mg. U
procjeni su korištene Hamiltonova skala anksioznosti (HAR-S), četverodimenzionalna ljestvica
anksioznosti i depresije te ljestvica općih kliničkih dojmova o ozbiljnosti, odnosno poboljšanju
stanja. Rezultat je značajno poboljšanje simptoma generaliziranog anksioznog poremećaja s
smanjenjem HAR-S-ovih rezultata. Nuspojave su uglavnom bile blage ili umjerene težine, a
najčešće su bili vrtoglavica i suha usta (17). Mnoge druge studije koje su rađene sa svrhom
ispitivanja učinka ružičastog žednjaka na anksioznost i stres pokazuju jednake rezultate.

4.6. UMOR I ISCRPLJENOST

Studija koju su radili Edwards i suradnici (2012.) pokazala je da ekstrakt ružičastog žednjka u
dozi od 200 mg dva puta dnevno tijekom 4 tjedna poboljšava simptome stresa, umor,
iscrpljenost i anksioznost. Sto i jedan ispitanik bilo je uključen u ovo kliničko istraživanje.
Procjena je uključivala sedam upitnika: numeričku ljestvicu subjektivnih simptoma stresa,
upitnik percipiranog stresa, psihometrijski test, multidimenzijska ljestvica procijene umora,
Sheehanova ljestvica za procjenu dizabiliteta, ljestvicu općih kliničkih dojmova i

5
Feokromocitom- tumor koji proistječe iz kromafinih stanica nadbubrežne žlijezde i uzrokuje prekomjernu
proizvodnju katekolamina
6
Hiperkorticizma- visoka razina kortizola (Cushingova bolest)

12
multidimenzijsku skalu procjene raspoloženja. Sva ispitivanja pokazala su klinički značajna
poboljšanja već nakon 3 dana liječenja, kao i stalna poboljšanja nakon 1 i 4 tjedna. Somatski
simptomi, gubitak životnog poleta, iscrpljenost, razdražljivost, nedostatak koncentracije i
anksioznost su se značajno smanjili. Nuspojave su uglavnom bile blagog intenziteta i nisu
zabilježene ozbiljni nuspojave.

Druga studija ispitivala je učinak ekstrakta ružičastog žednjaka na stresom inducirani umor u
zdravstvenih radnika. Cilj ove studije bio je istražiti učinak liječenja sa niskim dozama
standardiziranog ekstrakta SHR-5 rizoma R. rosea (RRE) tijekom noćnog dežurstva. Ispitivana
je skupina od 56 mladih, zdravih liječnika koji su odrađivali noćne smjene. Pomoću pet testova
određivana je razina njihovog mentalnog umora testiranjem asocijativnog razmišljanja,
kratkoročne memorije, sposobnosti koncentracije i brzine audio-vizualne percepcije. Ti testovi
su provedeni prije i nakon dvotjednog uzimanja ružičastog žednjaka i placeba; nakon razdoblja
ispiranja („wash out“) i na kraju cross over razdoblja. Statistički značajno poboljšanje ovih
ispitivanja primijećeno je u skupini liječenja (RRE) tijekom razdoblja prva dva tjedna. Nisu
zabilježene nuspojave. Ovi rezultati sugeriraju da RRE može smanjiti opći umor u određenim
stresnim uvjetima kao što je noćni rad (19).

4.7. KARDIOPROTEKTIVNI UČINAK

Kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok smrtnosti u svijetu. Osnovni uzrok je ateroskleroza

koja može dovesti do komplikacija kao što su koronarna bolest srca (angina coronar heart
disease - CHD), angina pectoris i cerebralni infarkt. Upala igra ključnu ulogu u razvoju i
napredovanju ateroskleroze, od vaskularne ozljede do tromboze i raznih komplikacija. U proces
ateroskleroze sudjeluju vaskularne endotelne stanice, imunološke stanice (monociti, limfociti i
mastociti itd.) i mnogi drugi upalni medijatori. Studije koje su do danas provedene pokazuju da
tirozol djeluje protektivno na adrenalinom i kalcijevim kloridom uzrokovane aritmije, smanjuje
lipidnu peroksidaciju te ima antioksidativno i neuroprotektivno djelovanje in vitro i in vivo.

Najbolje istraženi spoj Rhodiola rosea L. je glikozid salidrozid (sinonimi rodozin, rodilozid)
koji se najbolje izolira 70% alkoholom. Brojna istraživanja potvrđuju njegov neuroprotektivan,
kardioprotektivan i antioksidacijski učinak. Smanjuje hipoksiju i umor. Salidrozid je glavni
sastojak i nositelj učinka intravenske injekcije tradicionalne kineske medicine7. Koristi se za

7
Sofren injekcija

13
liječenje kardiovaskularnih bolesti (KVD) u kliničkoj praksi. Učinci injekcije djelomično
nastaju inhibicijom prekomjerne upalne reakcije poboljšavajući tako patološki tijek bolesnika
sa KVD. Tradicionalna farmakološka upotreba dokazala je da on može učinkovito smanjiti
viskozitet krvi, inhibirati aterosklerotsku rupturu plaka i smanjiti oštećenja reperfuzije
ishemije. Studije su pokazale kliničku učinkovitost u liječenju infarkta miokarda kao i akutnog
moždanog infarkta (21).

14
 5. SIGURNOST PRIPRAVAKA RHODIOLA ROSEA L.

5.1. TOKSIKOLOGIJA

R. rosea ima vrlo nisku razinu toksičnosti. U studijama toksičnosti za štakora, izračunato je da
je LD50 (smrtonosna doza u kojoj umre 50 posto životinja) približno 3,360 mg/kg. Ekvivalentna
doza za čovjeka je 235g/70kg (5).

Uobičajene kliničke doze: 200-600 mg/dan

5.2. NUSPOJAVE

Autori savjetuju oprez kod pacijenata s poremećajima bipolarnog spektra. Neki se pojedinci,
osobito oni koji imaju tendenciju anksioznosti, mogu se osjećati pretjerano aktivirani ili
uznemireni. U tom slučaju će biti potrebna manja doza s vrlo postepenim povećanjem (5).
Izbjegavati istovremenu upotrebu sa kavom.

5.3. TRUDNICE, DOJILJE, DJECA

Zbog nedostatka podataka ne preporučuje se primjena ružičastog žednjaka u osoba mlađih od

18 godina, trudnica i dojilja.

5.4. NAČIN PRIMJENE:

Nema ograničenja. Najbolje se apsorbira kada se uzima na prazan želudac 30 minuta prije
doručka i ručka.

5.5. INTERAKCIJE S LIJEKOVIMA:

Nisu poznate. Može se kombinirati uz ostale antidepresive (npr. pasiflora, gospina trava,
valeriana).

15
 6. ZAKLJUČCI
Rhodiola rosea L. je adaptogena biljka s različitim zaštitnim učincima. Mnoga klinička i
eksperimentalna istraživanja pokazuju protuupalna svojstva ružičastog žednjaka. Upala kao
adaptivni odgovor važan je zaštitni mehanizam organizma protiv štetnih stanja, uključujući
tkivne ozljede i infekcije. Ipak prekomjerna upalna reakcija može dovesti do višestrukih
poremećaja organizma, uključujući kardiovaskularne bolesti, neurodegenerativne bolest kao
metabolički sindrom i endokrini poremećaji (neplodnost, predmenstrualni poremećaj,
menopauza), seksualna disfunkcija, poremećaji reakcije na stres, sindrom kroničnog umora i
PTSP (5). Sve više istraživanja bazira se na otkrivanju protuupalnih mehanizama R. rosea L.
Protuupalna terapija postala je ključna metoda u liječenju različitih bolesti: sepse,
kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti (uglavnom tip 2 dijabetes), astma, rak,
neurodegenerativnih bolesti. Ozljeda tkiva aktivira imunološke stanice da proizvode razne
upalne posrednike (citokine, kemokine, dušikov oksid, reaktivne kisikove spojeve). Aktivacija
različitih molekularnih signalnih putova dovodi do lokalnih ili sistemskih oštećenja.
Istraživanja dokazuju da R. rosea L. ima izvrsne imunomodulirajuće učinke i da ublažava
upalno oštećenje u različitim poremećajima: reguliranjem diferencijacije imunoloških stanica,
aktiviranjem upalnih signalnih putova i izlučivanjem upalnih čimbenika (21). Iako rađene
studije pokazuju pozitivne učinke potrebno je provesti još kontroliranih kliničkih studija s
većim brojem ispitanika kako bi se bolje ispitalo djelovanje R. rosea L. i mogle postaviti jasne
indikacije za upotrebu. Ono što je potvrđeno brojnim ispitivanjima je upotreba ekstrakata R.
rosea L. u liječenju anksioznosti, blage depresije te stresa i stresom induciranog umora. Većina
korisnika otkriva da poboljšava njihovo raspoloženje, razinu energije i mentalnu jasnoću.
U Europskoj uniji ekstrakt R. rosea L. je registriran kao tradicionalni biljni lijek za umor i
iscrpljenost izazvanu stresom. Pojedinačne doze koje preporuča Europska agencija za lijekove
(EMA) su od 144 mg do 200 mg, a dnevne doze 144 mg do 400 mg te ih se ne preporučuje
uzimati dulje od 2 tjedna iako nema nikakvih kontraindikacija da dužu primjenu. Takvi
pripravci sadrže 200 mg ekstrakta standardizirano na: 3% rozavina i 1% salidrozida.
EPS/fitostandard pripravci sadrže oko 1mg/ml salidrozida na koji je standardiziran. Doza je od
5-10 mL dnevno, tj. 2-4 kapsule (23).
Tekući ekstrakt radix et rhizoma (korijen i podanak) ružičastog žednjaka (1:1) koristi 40%-tni
etanol za ekstrakciju.
Za suhi ekstrakt radix et rhizoma ružičastog žednjaka (1,5-5:1) ekstrakcijsko otapalo je 60%-
tni etanol i suhi ekstrakt radix et rhizoma R. rosea L. (2,5-5:1) (sinonim SHR-5) sa 70%-tnim
etanolom za prvu ekstrakciju i vodu za drugu ekstrakciju.
Rhodiola rosea L. pokazala se kao prava adaptogena biljka sa nikakvim ili minimalnim
nuspojavama. Nema kontraindikacija i interakcija sa lijekovima te se može koristiti duži period.
Zbog načina djelovanja otvara mogućnost široke primjene.

16
 7. LITERATURA:
1. Hamidpour R, Hamidpour S, Hamidpour M, Shahlari M, Sohraby M, Shahlari N,
Hamidpour R. Chemistry, pharmacology and medicinal property of Rhodiola rosea
from the selection of traditional applications to the novel phytotherapy for the
prevention and treatment of serious diseases. Int J Case Rep Images 2015;6(11):661–
671.
2. Panossian A., Wikman G., Sarris J. Phytomedicine. 2010. Jun. 17(7): 481-93. Epub
2010./Apr 7.
3. Botanical Adulterants Bulletin- October 2017. Rhodiola (Rhodiola rosea), Rhizome and
Root
4. Velebit i njegov biljni svijet- Sergej Forenbacher, st. 409, Tustike
5. www.herbalgram.org., 19.02.2020.
6. www.efloras.org.; 20.02.2020.
7. https://www.ema.europa.eu/en/documents/herbal-monograph/final-community-herbal-
monograph-rhodiola-rosea_en.pdf; 20.01.2020.
8. https://www.researchgate.net/; 21.01.2020.
9. Pepier GM, Langenstrorer P, Gross GJ. Hydroxyl radicals mediate injuri to
endothelium-dependent relaxation in diabetic rat. Nol Cell Biochem 1993; 122
10. Oxidative Medicine and Cellular Longevity 2:4, 191-206; September/October 2009

11. In vitro protective effect of Rhodiola rosea extract against hypochlorous acid-induced
oxidative damage in human erythrocytes; De Sanctis R, De Bellis R, Scesa C, Mancini
U, Cucchiarini L, Dachà M.; Biofactors, 2004 20(3): 147-59
12. Protective effects of salidroside on hydrogen peroxide-induced apoptosis in SH-SY5Y
human neuroblastoma cells.
13. Rhodiola rosea: A Phytomedicinal Overview by Richard P. Brown, Patricia L. Gerbarg,
Zakir Ramazath; HerbalGram. 2002; 56:40-52 American Botanical Counci¸Issue 56,
Page 40-52
14. The Effects of an Acute Dose of Rhodiola rosea on Endurance Exercise Performance
Noreen, Eric E.; Buckley, James G.; Lewis, Stephanie L.; Brandauer, Josef; Stuempfle,
Kristin J.; Journal of Strength and Conditioning Research: March 2013 - Volume 27 -
Issue 3 - p 839-847

17
15. Clinical trial of Rhodiola rosea L. extract SHR-5 in the treatment of mild to moderate
depression; Darbinyan V1, Aslanyan G, Amroyan E, Gabrielyan E, Malmström C,
Panossian A. Nord J Psychiatry. 2007;61(6):503
16. https:www.msd-prirucnici.placebo.prirucnik,Fendokrinologija,bolesti-nadbubreznih-
zlijezda,Fcushingov-sindrom; 27.02.2020
17. A pilot study of Rhodiola rosea (Rhodax) for generalized anxiety disorder (GAD);
Bystritsky A1, Kerwin L, Feusner JD; J. Altern Complement Med. 2008 Mar;14(2):175-
80.
18. Therapeutic effects and safety of Rhodiola rosea extract WS® 1375 in subjects with
life-stress symptoms--results of an open-label study; Edwards D, Heufelder A,
Zimmermann A.; Phytother Res. 2012 Aug;26(8):1220-5. doi: 10.1002/ptr.3712. Epub
2012 Jan 6.
19. Rhodiola rosea in stress induced fatigue--a double blind cross-over study of a
standardized extract SHR-5 with a repeated low-dose regimen on the mental
performance of healthy physicians during night duty; Darbinyan V1, Kteyan A,
Panossian A, Gabrielian E, Wikman G, Wagner H; Phytomedicine. 2000 Oct;7(5):365-
71.
20. Monoamine oxidase inhibition by Rhodiola rosea L. roots Daphne van Diermena,
Andrew Marstona, Juan Bravob, Marianne Reistb,Pierre-Alain Carruptb, Kurt
Hostettmann; /www.journals.elsevier.com/journal-of-ethnopharmacology; 06.03.2020.
21. Anti-inflammatory effects of Rhodiola rosea L.: A review Wei-ling Pua, Meng-ying
Zhanga, Ru-yu Baia, Li-kang Sunc, Wen-hua Lid, Ying-li Yua, Yue Zhanga, Lei Songa,
Zhao-xin Wanga, Yan-fei Pengc, Hong Shia, Kun Zhoua, Tian-xiang L; Biomedicine
& Pharmacotherapy; 121 (2020) 109552
22. Utjecaj slobodnih radikala- www.zzjzpgz.hr/nzl/27/vitamini.htm; 06.03.2020.
23. https://www.plantagea.hr/fitoterapija/ruzicasti-zednjak-rodiola-rhodiola-
rosea/06.03.2020.

18