Historiografija

Historiografija Antike
Aristotel
4. st. pr. Kr. Djela: Poetica

razlikuje filozofiju i historiju po spoznajnoj vrijednosti spoznaju dijeli na empirijsku i racionalnu u hijerarhiji spoznaje smatra da je vrijednost historije nia od vrijednosti pjesnitva, jer poezija ima uzvieniji karakter nego historija 13. st. Toma Akvinski povezao Aristotelovo uenje s misaonom batinom krdanskog Zapada

Ciceron
2./1. st. pr. Kr. Djela: /

historija = grana govornitva uvjeren u pounu korist historije u retorici razlikuje temelje i nadgradnju nadgradnja sadri 2 pravila: stvar (povijesnu materiju) i rije (stilska sredstva) vanost: kronoloki slijed dogaaja, geografski opis prostora zbivanja, autorovo miljenje idealni govornik = obrazovan i struan ovjek

Historiografija

Grka historiografija
Helanik iz Mitilene
5. st. pr. Kr. Djela: / zaetnik grke kronografije tekstovi su izgubljeni prikupljao je podatke o razliitim stranama ljudskog ivota genealogija, osnivanje gradova, popisi arhonata, kronoloke tablice pretea humanistikih antikvara

Herodot iz Halikarnasa
5. st. pr. Kr. Djela: Historia otac historije logograf (pie o onom to se pripovijeda) prvi je upotrijebio pojam historia ivi izmeu dva rata (grko-perzijskog i peloponeskog) eli pripovijedati o uzrocima grko-perzijskog rata putovao Mediteranom i geografski opisao ta podruja prve etiri knjige Negrci njihove zemlje i obiaji ostalih 5 knjiga grko-perzijski rat elio je prikazati grki i barbarski svijet obavjetava o svom vremenu

Tukidid
5. st. pr. Kr. Djela: Peloponeski rat podruje ispitivanja se svodi na ono to je sam doivio i vidio pie o historiji vlastitog vremena u Peloponeskom ratu nepristrano eli pisati o dogaajima kojima je osobno prisustvovao smatra da je historija pouna za potomke; odgaja itatelje opisivanjem vojno politikih dogaaja atenski strateg i zapovjednik mornarice koji je iz progonstva pratio tijek peloponeskog rata smatra da ratom ne upravljaju bogovi, nego da je posljedica ljudske djelatnosti prvi pisac pragmatine historije sustavno i kritino prikupljanje obavijesti u tekst unosi izmiljene vojne i politike govore za koj e i sam tvrdi da nisu autentini uvjeren o krunom toku bitnih zbivanja

Historiografija

Ksenofont
5. / 4. st. pr. Kr. Djela: Helenska historija, Anabaza, Kirupedija u Helenskoj historiji nastavlja pisati tamo gdje je Tukidid stao, no njegov je prikaz povran i bez sustavne kritinosti u memoarskom djelu Anabaza pria kako je vodio grke najamnike u vojsci Kira Mlaeg iz sredinje Azije u Grku i predao ih Spartancima u Kirupediji izmiljenim priama velia perzijskog cara Kira Starijeg

Polibije
2. st. pr. Kr. Djela: Povijesti pisao historiju Sredozemlja putovao je Sredozemljem i upoznao injenice o irenju rimske drave pokorenim Grcima pokuao je objasniti uzroke rimskih pobjeda eli pisati univerzalnu historiju tei za izvjedem o geografskim prostorima i povezivanje m historija u jednu cjelinu sustavno pristupa historijskom ispitivanju uzroke uspona Rima vidi u vrlinama i ustavu rimske republike nepristran je i smatra da bi historiograf trebao zaboraviti na domovinu i neprijatelja uvjeren je o krunom kretanju politikih sustava, pa smatra da se tiranija, oligarhija i demokracija stalno smjenjuju

Historiografija

Rimska historiografija
Marko Porcije Katon
3. / 2. st. pr. Kr. Djela: Origines Origines poinju s postankom Rima, a zavravaju godinom Katonove smrti interes usmjeruje na zbivanja koja dri bitnima ne bavi se mitskim junacima

Gaj Salustije Krisp

1. st. pr. Kr. Djela: / na temelju vlastitog politikog iskustva opisuje Katilininu urotu i rat s Jugurtom smatra da je historija grana eitke koja je sastavni dio govornitva prati propadanje rimske republike uvjeren je da su osnovni pokreta zbivanja moralni initelji

Gaj Julije Cezar

1. st. pr. Kr. Djela: Komentari o Galskom ratu Komentari o Galskom ratu nastaju iz izvjetaja senatu kojima je opravdavao svoje postupke kasnije pie o graanskom ratu saeto i pregledno pripovijeda o svojim ratnim podvizima njegovo je djelo uzor piscima ratne historije

Tit Livije
1. st. pr. Kr. / 1. st. Djela: Od osnutka grada stvara u prijelaznom razdoblju izmeu republike i principata rodoljubno istie vrline i postignuda rimske republike slui se prethodnim autorima i dokumentacijom primjeri za pouku suvremenika

Historiografija

Kornelije Tacit
1. / 2. st. Djela: Annales, Historiae napisao biografiju svog tasta Agrikole etnografski opis Germanije Rimljane eli upoznati s barbarima protiv kojih ratuju idealizira priprost ivot barbara i suprotstavlja ga pokvarenosti rimskog carstva u djelu Historiae pria o dogaajima kojima je sam prisustvovao u Analima pria o prolosti smatra da povijesna zbivanja usmjerava sudbina

Josip Flavije
1. st. Djela: idovske starine idovski autor, pie o idovskom, grkom i rimskom svijetu iz vlastitog iskustva kao oevidac izvjetava o dogaajima idovskog rata u idovskim starinama pripovijeda o povijesti idovskog naroda od stvaranja svijeta do njegova vremena izvori: djela starijih pisaca, puke prie, usmena predaja, pisana svjedoanstva nastoji spojiti grku sa idovskom tradicijom

Plutarh
1. / 2. st. Djela: Usporedni ivotopisi, Moralia u Usporednim ivotopisima pripovijeda o vrlinama jednog Grka i jednog Rimljanina elio je itateljima omoguditi to da se usporede s vrlinama najpoznatijih Grka i Rimljana nisu mu vane vjerodostojne injenice o junacima djelo Moralia ima odgojno znaenje u Europi

Lukijan
2. st. Djela: Kako se pie historija Sirijac u djelu Kako se pie historija razrauje Tukididova shvadanja o smislu historije i Ciceronovu teoriju govornitva glavne norme klasine historiografije: vjerojatnost, uvjerljivost, nepristranost Ostali vani historiografi rimskog razdoblja: Kornelije Nepot 1. st. pr. Kr. O znamenitim muevima Apijan (1. / 2. st.), Kasije Dion (2. / 3. st.), Amijan Marcelin (4. st.)

Historiografija

Historiografija srednjega vijeka

Izidor Seviljski
6. / 7. st. Djela: Etymologiae djelo Etimologije standardni je predloak srednjovjekovne naobrazbe i obuhvada znanja iz raznih podruja ljudskog ivota temelji se na kompilaciji antikih djela razlikuje mit i legendu kao fikciju od povijesti koja sadrava visoku razinu istinitosti smatra da je historiograf kreativan samo kad pie na temelju vlastitog iskustva pojam historia ima vie znaenja: pouzdano znanje, svjedoanstvo, zbiljski dogaaj, pripovijest

Jeronim
4. / 5. st. Djela: Vulgata preveo grku verziju Biblije (Septuaginta) na latinski jezik provjerava starije prijevode

Historiografija

Historiografija latinskog i grkog krdanstva

Euzebije
3. / 4. st. Djela: Crkvena povijest prvi od krdanskih pisaca pie o zbivanjima nakon novozavjetnih krdanstvo dri najstarijom religijom smatra da su sudbina Crkve i Rimskog carstva usko povezane dri da su dogaaji ispunjenje biblijskih proroanstava crkvena historija mu je vanija od one profane prekida s pravilima antike retorike kompozicije nema izmiljenih govora izvori: isprave, bule, pisma, govori

Aurelije Augustin
4. / 5. st. Djela: O dravi Bojoj djelo O dravi Bojoj najvanija je teoloka rasprava o povijesti i sukobima vjere i nevjere pobija antiku cikliku teoriju da se povijest ponavlja odbacuje periodizaciju na etiri carstva i povijesno vrijeme dijeli na est doba

Beda Venerabilis
7. / 8. st. Djela: Crkvena povijest naroda Angla bavio se kronologijom i prirodnim fenomenima u Crkvenoj historiji pie o razdoblju od Cezara do 8. st. dao je temelj uskrsnjim tablicama smatra da su povijesna dogaanja moralni primjeri za pouavajne potomstva o krdanskim vrlinama izvori: isprave i pisma dri da je dunost historiografa prikazivati dogaaje istinito i nepristrano

opat Einhard
8. / 9. st. Djela: ivot Karla Velikoga rane godine Karlova ivota prikazuje kao kompilator dostupnih izvora kasnijim dogaajima sam je svjedoio nadahnjuje se Svetonijevim ivotopisima dvanaestorice careva realistino je prikazao ratne i dravnike djelatnosti i prizore iz obiteljskog ivota Karla Velikoga

Historiografija

Oton iz Freisinga
12. st. Djela: Historija dviju drava dri da nakon pokrtenja Konstantina i Teodozija Krist ima svoje carstvo -crkvu na zemlji dri se obrasca o est svjetskih razdoblja, ali i etiri monarhije iako pokuava povezati sveto i zemaljsko, jasno mu je da jedinstvo carstva i crkvene vlasti vie ne postoji

Vilim iz Tira
12. st. Djela: / pie o historiji kriarskih ratova prikazuje prekomorska djela, od onih muslimanskih iz 7. st. do onih koje je sam doivio prvi kriarski rat, vladari djelo sadri geografske podatke, obavijesti o povijesti lokaliteta od antike do njegova doba prikuplja obavijesti od ogaajima prije svoga vremena

Geoffrey de Villehardouin
12. / 13. st. Djela: / na francuskom jeziku opisuje osvajanje Carigrada u etvrtom kriarskom ratu objanjava zato su kriari umjesto Jeruzalema osvojili krdanski grad zbivanja objanjava bojom voljom i ne razmilja o uzrocima

Historiografija

Prokopije iz Cezareje
6. st. Djela: Historija ratova, Tajna historija, O graevinama pie za vladavine cara Justinijana pripovijeda o dogaajima iz vlastitog iskustva Historija ratova govori o bizantskim ratovima protiv Perzijanaca, Vandala i Ostrogota

Ivan Malala
6. st. Djela: / prvi poznati pisac redovnike krdanske bizantske svjetske kronike biljei sve to je uo, bez obzira na vanost njegove su kronike jedina djela o ratovima protiv Arapa i ikonoklastiki m borbama

Mihael Psel
11. st. Djela: Kronografija prikaz unutranje politike svog vremena obnaao je visoke dunosti, pa je krajnje pristran

Ibn Haldun
14. / 15. st. Djela: Prolegomena stvara u doba propadanja arapskoga imperija u djelu Prolegomena izlae misli o povijesti i drutvu, pa se smatra preteom suvremenih drutvenih znanosti eli razlikovati vane i nevane povijesne injenice i zato razmilja o uzrocima povijesnih dogaaja razmatra ivot razliitih drutvenih slojeva ne nalazi na sljedbenike do 19. st.

Ostali vani historiografi bizantskog razdoblja: Ana Komnen 11. st. Aleksijada Nikefor Gregora 15. st. Rimske historije

Historiografija

Humanistika historiografija
Francesco Petrarca
14. st. Djela: / otkriva ideale klasine retorike historija= moralno-pouni knjievni rad; primjeri za moralne pouke

Leonardo Bruni
14. / 15. st. Djela: Historije firentinskog naroda obraunava se sa srednjovjekovnim legendama o osnutku grada trai razumna objanjenja za dogaaje prvi razlikuje vojne i politike akcije nastoji prikazati povijest Firence od osnutka do 1404. g.

Flavio Biondo
14. / 15. st.

Lorenzo Valla
15. st. Djela: / na zahtjev aragonskog kralja Napulja analizira Konstantinovu darovnicu prema darovnici, car Konstantin darovao je papi zapadni dio Rimskog Carstva sa sjeditem u Rimu papinstvo je tim dokumentom opravdavalo svjetovnu vlast analizom termina ustanovio je da se u darovnici upotrebljava jezik kasnijeg razdoblja

10

Historiografija

Niccolo Machiavelli
15. / 16. st. Djela: Vladar, Rasprave o prvoj dekadi Tita Livija, Firentinske historije osniva moderne politike znanosti u djelu Vladar pouava nositelje politike vlasti o neumitnom zakonu politike borbe u Raspravama trai obavijesti o rimskoj republici kao uzoru za najbolji oblik vladavine u osam knjiga Firentinskih historija raspravlja o oblicima vladavine, drutvenim sukobima i likovima pojedinaca kritizira Leonarda Brunija jer se u svojoj Historiji firentinskog naroda nije bavio graanskim neslogama, nego samo ratovima s vanjskim neprijateljima opisuje karakterne crte istaknutih pojedinaca sluio se brojnim starijim autorima kronoloki okvir je nedostatan; datume navodi samo na kraju vedih poglavlja i knjiga

Francesco Guicciardini
15. / 16. st. Djela: Razmatranja o Machiavellijevim raspravama, Historija Italije u Razmatranjima kritizira rasprave o Titu Liviju, dredi da Rimljane ne treba oponaati smatra da povjesniar ima posebnu zadadu u ispitivanju povijesnih promjena smisao povijesti ne treba traiti u filozofiji, politici ili teologiji Historija Italije prvo je veliko djelo moderne historiografije nastojao je izraziti kontinuitet i meusobnu povezanost povijesnih prilika izvjetavanje o povijesti je politiko raspravljanje radi pouke vladara povezuje unutranju i vanjsku politiku Italije

Frane Petrid
16. st. Djela: Nova de universis philosophia, Deset dijaloga o historiji, Deset dijaloga o retorici uzor mu je Platon, protivnik je aristotelizma djelo Nova de universis philosophia Inkvizicija stavlja na Indeks zabranjenih knjiga bavi se historijskom spozbajom smatra da je historija pamdenje ljudskih stvari ne ograniuje se na prolost i sadanjost, nego usmjeruje prema bududnosti historiju svrstava u isti red s filozofijom, umjetnodu i retorikom kritizira humanistiko oponaanje klasine retorike

11

Historiografija

Jean Bodin
16. st. Djela: Metode za lako razumijevanje historija, est knjiga o republici interpretira povijesno kretanje i usporeuje javno pravo i ustanove pomodu historijskog iskustva nastoji izgraditi vlastito uenje o politici uvjeren je da na povijest utjeu geografski uvjeti i klima psihike osobine naroda odreuju njihovu sudbinu uzroke povijesnih zbivanja izvodi iz odnosa politikih djelatnika i ustanova i organizacije javnog ivota napredak u povijesti, pobijanje antike predodbe o zlatnom dobu i srednjovjekovnog uenja o etiri monarhije ljudsku djelatnost smatra pokretaem povijesnog ivota za razliku od ostalih humanista zahtijeva da za izvore upotrebljavaju pisma, naredbe i ugovore

Henri Lancelot-Voisin La Popeliniere

16. / 17. st. Djela: Historija historija, Ideja dovrene historije, Nacrt nove historije Francuza pie tri traktata protivnik je idealizacije antikih autora i smatra da se antika ne moe mjeriti s postignudima njegova vremena kritizira nain prezentacije, sadraj, predmet i ciljeve dotadanje historiografije glavni predmet studija povijesti mora obuhvatiti civilizacije svih vremena na itavoj Zemlji historija dostojna svog imena mora biti univerzalna i potpuna smatra da treba pruati znanja o svemu to je potrebno u ivotu svim staleima tipina humanistika obiljeja: uvjeren je u kruno kretanje povijesti

12

Historiografija

Martin Luther
15. / 16. st. Djela: / opravdava reformaciju posebnim tumaenjem crkvene povijesti suprotstavlja se uenju slubene crkve o papinskom autoritetu smatra da povijesnu sudbinu crkve treba podvrdi razumnom ispitivanju pie svjetsku kroniku dredi se Augustinova uenja o 6 razdoblja smatra da su prva stoljeda krdanstva uzorno doba, a ne antika

Matija Vlaid
16. st. Djela: Klju Svetog Pisma, Magdeburke centurije prvi autor protestantske interpretacije crkvene povijesti djelo Klju Svetoga pisma je temelj hermeneutike izvori: Stari i Novi zavjet cjelovito prikazuje crkvenu povijest kao propadanje krdanske crkve zbog jaanja papinske modi znanstveni rad Magdeburke centurije prva je sustavna historija crkve i prva svestrana interpretacija sa sustavnim traenjem novih izvora u predgovoru se izlau temeljna metodska naela u sastavljanju djela zadada Centurija je pruiti sliku razvoja crkvenog uenja tekst je podijeljen prema stoljedima ne obuhvadaju samo grau za povijest crkve, nego i brojna podruja drutvenog ivota

13

Historiografija

Historijska erudicija
Ivan Luid
17. st. Djela: De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex u ivotopisu sv. Ivana Trogirskog prvi put objavljuje isprave iz hrvatskog ranog srednjeg vijeka u De regno predgovoru izraava smisao i svrhu svog istraivanja pie za one koji ele neto doznati o prolosti Dalmacije pouzdaje se u stare isprave istraivanja mu se temelje na kritici izvora pie o problemima Dalmacije i Hrvatske bavi se kritikom literarnih izvora i objavljuje ih, provjerava i istrauje na kraju djela prvi put objavljuje djela pisaca, vlastite kritike biljeke i 6 povijesnih zemljovida Ostali povjesniari ovog razdoblja i njihova djela: Jean Bolland 16. / 17. st. Djela svetaca Charles Dufresne Du Cange 17. st. Glosarij pisaca srednjega i kasnoga latiniteta Filip Riceputi, Daniele Farlati, Jacopo Coleti 17. 19. st. Illyricum Sacrum

14

Historiografija

Prosvjetiteljska historiografija
Rene Descartes
16. / 17. st. Djela: / uenje prema kojemu je Bog stvorio svijet u obliku materije i duha znanost se dijeli na razliite grane, al je u biti jedna i svodi se na matem atiku povijesno kretanje je za njega samo slijed sluajnih dogaaja njegov ahistorijski racionalizam utjecao je na erudite

Georges Louis Leclerc Buffon

18. st. Djela: Histoire naturelle kritizira Descartesovu matematiku filozofiju i odbaczje ahistorijsku istinu znanosti

Francis Bacon
16. / 17. st. Djela: / temeljna podruja znanja klasificira ovjekovim sposobnostima: pamdenju, razumu i mati pamdenje historija, razum filozofija, mata umjetnost ljudsko znanje dijeli na historiju, poeziju i filozofiju

15

Historiografija

Francuska prosvjetiteljska historiografija

Charles de Secondat Montesquieu
18. st. Djela: Perzijska pisma, Razmatranja o razlozima veliine Rimljana i njihove propasti, O duhu zakona teoretiar ustavnog ureenja na temelju ogranienja kraljevske modi i diobe vlasti eli otkriti konstante povijesnog kretanja uoava da se u povijesti pojavljuju sline injenice u Razmatranjima eli prikupiti podatke za spoznaju o opdim naelima vlasti u Duhu zakona trai smisao zakona i pokuava objasniti povijest prouavanjem uzronika u drutvenom ivotu naputanje historija vladara i ratova, ispitivanje razliitih aspekata drutvenog ivota

Francois Arouet Voltaire

18. st. Djela: Stoljede Luja XIV., Esej o obiajima i duhu naroda panju svrada na ljudsko ponaanje, zakone i obiaje eli da se pie o ivotu i duhu naroda naputa dotadanji kronoloki red opisivanja izdvaja etiri doba: grka antika, doba Cezara i Augusta, renesansa i doba Luja XIV u Stoljedu Luja XIV ne pie hvalospjev Luju ved izvrgava ruglu njegova osvajanja, ali pie o tom razdoblju kao o najvedim danima Francuske u Eseju nastoji pruiti obavijesti o svim velikim kulturnim sreditima na sivjetu Esej je prva povijest svjetske civilizacije

16

Historiografija

kotska prosvjetiteljska historiografija

David Hume
18. st. Djela: Rasprave o ljudskoj prirodi Rasprave obuhvadaju povijest Engleske od Cezara do revolucije 1688. smatra da je glavna zadada povjesniara pouavati na temelju sustavna ispitivanja ljudsko ponaanje usmjeruju iracionalni motivi glavna tema: sukob interesa iz kojeg se razvila britanska ustavnost

William Robertson
18. st. Djela: / u svojim djelima nastoji cjelovito obuhvatiti kulturu odreenog razdoblja i upotrebljava rezultate erudicije u kritici i skupljanju izvora izvore sustavno trai u britanskim i europskim knjinicama prouava rast europske civilizacije

John Millar
18. st. Djela: o podrijetlu razlika meu staleima..? usporeuje pravne norme u razliitim povijesnim razdobljima u djelu o razlikama meu staleim analizira drutvene i politike ustanove pie o pregledu oblika vladavine od naseljena Sasa do revolucije 1688. bavi se odnosom spolova te plemida i seljaka

Edward Gibbon
18. st. Djela: Historija propadanja i pada Rimskog Carstva pokuava odgovoriti na pitanje zato je nestala antika kultura vidi vrijednost u prvorazrednim izvorima pisanim i spomenicima u svom djelu povezuje eruditsku i filozofsku tradiciju smatra da de napredak civilizacije i slobode osigurati dobrobit stanovni tva obrauje pitanje postanka i napretka krdanstva kao povijesne pojave Historija je prvo djelo znanstvene historije koje postaje bestseller

17

Historiografija

Inovatori izvan prosvjetiteljstva

Gianbattista Vico
17. / 18. st. Djela: Nova znanost predlae kulturu kao osnovni predmet spoznaje jer ju je stvorio ovjek kae da su ljudi stvorili drutveni svijet, a ne bog zanima se za poetke ovjeanstva istraivanje povijesti uzdie na znanstvenu razinu razlikuje tri razdoblja: razdoblje bogova (patrijarhalno drutvo), razdoblje heroja (aristokratsko drutvo) i razdoblje ljudi (doba znanosti i filozofije) analizirao je Homerovo pjesnitvo i zakljuio da pjesnik Homer nije postojao

Johann Joachim Winckelmann

18. st. Djela: Historija antike umjetnosti stvara filozofsku teoriju umjetnosti eli cjelovitu interpretaciju umjetnikog djela umjetnost antike objanjava geografskim, politikim, drutvenim i religijskim uvjetima grka umjetnost postaje idealom apsolutne ljepote umjetnost se razvija poput ljudskog ivota: rast, zrelost, propadanje

18

Historiografija

Njemaka prosvjetiteljska historiografija

Johann Christoph Gatterer
18. st. Djela: / protivnik filozofskih sustava eli utemeljiti povijest kao posebnu znanost dri da je sve meusobno ovisno, da se meusobno uzrokuje i raa eli pragmatinu filozofsku historiju koja bi otkrivala pokretake sile i odnos uzroka i posljedica predlae istraivanje geografskih uvjeta, drtvenih i politikih struktura, umjetnosti i znanosti umjesto istaknutih pojedinaca vanija su mu drutvena ustrojstva bavi se pomodnim povijesnim znanostima

August Ludwig Schlozer

18. / 19. st. Djela: / meusobna povezanost povijesnih injenica ne eli nabrajati podatke, nego izdvojiti injenice koje postaju vrijedne pamdenja teme istraivanja: posljedice pojave krumpira u Europi, izum kompasa i dalekozora, epidemija boginja smatra da treba odabrati vane narode, a iz njihove povijesti opisati drutveno ureenje, zakonodavstvo, politiku, znanost, umjetnost itd.

Arnold Heeren
18. / 19. st. Djela: Ideje o polotici, prometu i trgovini najodlinijih naroda staroga vijeka istrauje kako ovjek zadovoljava materijalne potrebe i kako to utjee na politike prilike bavi se starim vijekom i europskim dravnim sustavom

Justus Moser
18. st. Djela: / pie o svom gradu Osnabrucku protivnik prosvjetiteljstva drutveni boljitak oekuje od slobode i sigurnosti seljaka eli pouiti ovjeka iz naroda kako da zadri slobodu i imovinu ideal je samouprava seljake opdine bavi se ustavnim ureenjem, upravom i drutvenim ustrojem, povezanodu ekonomije i politike posebnu pozornost posveduje kritici izvora

19

Historiografija

Friedrich Schiller
18. / 19. st. Djela: Historija otpadanja ujedinjene Nizozemske od panjolske vlade bavi se interpretacijom povijesti ljudskog roda eli povezati razliita podruja drutvenog ivota u jedno u sreditu panje mu je sadanjost

20

Historiografija

Njemaka historiografija u 19. st.

Immanuel Kant
18. / 19. st. Djela: / zadada filozofa je tumaiti povijest kao racionalan proces koji se krede prema cilju kojeg moralni razum mora odobriti osnovni predmet historijskog istraivanja mora biti drava kao sredstvo napredovanja ovjeanstva nastoji objasniti pojave s pomodu njihove povijesti smatra da razumijevanje povijesti poiva na odnosu povijesnih svjedoanstava i naela evolucije u pojavama

Johann Gottfried Herder

18. / 19. st. Djela: Ideje za filozofiju povijesti ovjeanstva smatra da povijest ima uzvienu svrhu usavravanja humaniteta osobine razliitih naroda su pokretake snage svjetske povijesti prvi se put narodi dre subjektima povijesti smatra kako se svaki narod razlikuje od drugoga opravdava borbu za ujedinjenje i osloboenje pojedinih naroda i osuuje feudalizam i apsolutizam za njega su Slaveni miroljubiv narod koji je unato potlaenosti zadrao kulturnu osobitost i tenju za slobodom

Georg Wilhelm Friedrich Hegel

19. st. Djela: / za njega je etika jedinica narod i drava, a ne ovjek pojedinac smatra da je stradanje pojedinaca potrebno za dobro drave iz povijesti izbacuje vedinu naroda koji nisu stvorili vlastitu dravu Slavenima porie bilo kakvu povijesnu ulogu ire slojeve takoer izbacuje iz povijesti jer je uvjeren da ne utjeu na povijesni tijek

21

Historiografija

Wilhelm Humboldt
19. st. Djela: O zadadi historiografa formulira temeljne pretpostavke njemake historiografije povjesniar mora uz pomod kritike metode i vladajude ideje povezati pojedine injenice u loginu cjelinu mora izvriti kritiko istraivanje i posjedovati kreativnu matu mora se uivjeti u duh drutva i kulture koju istrauje tri faze procesa prouavanja: skupljanje izvora, kritiko istraivanje istine, pronalaenje istine uz pomod ideja upozorava na znaenje drave i nacije u povijesti

August Wolf
19. st. Djela: Prologomena ad Homerum eli vrednovati antiku kao povijesno razdoblje smatra da je historijska interpretacija teksta bitna za znanstveno objanjenje, pa eli shvatiti pojedini tekst unutar razdoblja u kojem je nastao Prologomena je analiza skupine tekstova kojom Wolf dokazuje da Homerovi epovi ne potjeu od jednog autora nego iz brojnih pojedinanih pjevanja razliitih pjesnika koja su srasla u cjelinu

Barthold Georg Niebuhr

19. st. Djela: / prvi pokuava rekonstruirati djelo koje se sauvalo u prijepisu ili prepriavanju drugih autora historija Rima je prvi pokuaj ispitivanja rane rimske povijesti rimsko agrarno ureenje, istraivanje rane republike, sukob plebejaca i patricija rimsku povijest prikazuje u okviru svjetske povijesti

22

Historiografija

Historizam i Rankeovo djelo

Leopold von Ranke
19. st. Djela: Historije romanskih i germanskih naroda prvi moderni povjesniar koji zna povezati kritiku analizu izvora sa irinom filozofskog duha i svojstvima knjievnika pie povijesno politiki asopis u Historijama formulira svoje naelno miljenje o povijesti i istraivanju na temelju kritike izvora u povijestima dvaju naroda vidi jezgru moderne povijesti iz srednjovjekovnog jedinstva nastale su europske drave glavni predmet istraivanja je drava vjeruje da je sustav europskih nacionalnih drava dobio konaan oblik nakon francuske revolucije bavi se vanjskom politikom, diplomacijom i vojnom akcijom izvori: formalni, slubeni dokumenti (diplomatska izvjeda, dnevnici, pisma) panju posveduje istraivanju velikih linosti ima predodbu o povezanosti svih pojava u povijesti ovjeanstva inzistira na objektivnosti povjesniara

Rankeovi nasljednici
Johann Gustav Droysen
19. st. Djela: Historija pruske politike, Historika rad posveduje opravdanju suvremene pruske drave osniva pruske kole pruski vojni despotizam je izvor morala i kulture bavi se razdobljem helenizma i prvi ga opisuje kao povijesnu cjelinu u Historiji nastoji opravdati irenje modi pruske drave kao uvjet ujedinjenja Njemake bavi se ispravama i njihovom kritikom djelo Historika izlae metodu istraivanja

Heinrich von Sybel

19. st. Djela: Historija razdoblja revolucije u Historiji razdoblja revolucije bavi se meunarodnim odnosima u doba francuske revolucije i njenu utjecaju na europske zemlje odobrava ruenje feudalizma osuuje ire slojeve jer ugroavaju modernu dravu pokreta i urednik Historische Zeitschrifta 23

Historiografija

Kritiari historizma
Friedrich Nietzsche
19. st. Djela: Nesuvremena zapaanja o koristi i tetnosti historije za i vot osuuje apologetiku reima dri da solidni znanstveni rezultati nisu mogudi s obzirom na to da o prolosti ima toliko istina koliko i perspektiva u Nesuvremenim zapaanjima zastupa ideju o pojedincu iji bi cilj morao biti da sam sebe nadmai i postane nadovjek smatra da povjesniari slave prolost na tetu sadanjosti 3 kategorije historiografije: monumentalna (slavi velike linosti), antikvarna (klanja se prolosti) i kritika (sudi prolosti) smatra da je povijest civilizacije borba jakih i slabih za mod suvremeni je ovjek opsjednut povijedu, misli da moe biti uzor za sadanjost

Jakob Burckhardt
19. st. Djela: Svjetskohistorijska razmatranja bavi se kulturnom kritikom svoje sadanjosti povijesno miljenje ne smije imati zadadu stvarati i jaati politiku samosvijest pojedinca, nego i drutvenu i kulturnu kritiku drutva istie europsko kulturno jedinstvo i duhovni kontinuitet taj se kontinuitet temelji na kritikom stvaralakom duhu koje zadrava svoja temeljna obiljeja smatra da se historijsko miljenje treba baviti onime to je tipino i to se ponavlja umjetnost je za njega najvii izraz smisla povijesnog procesa bit ovjekova povijesnog kretanja je u usvajanju umjetnosti okvir historijskog istraivanja: drava, religija i kultura u uem smis lu

Karl Marx
19. st. Djela: Historijski materijalizam protivi se njemakim povjesniarima jezgra njegova uenja je materijalistiko shvadanje povijesti analizira i komentira njemu suvremene dogaaje istrauje kapitalizam i njegov nastanak uz pomod mnogo povijesne grae uoio je pogrenu recepciju svog uenja vulgarni marksizam s tezom ekonomske interpretacije povijesti Marxova i Engelsova teorija istie znaenje ekonomije u povijesnom razvoju te klase i klasnu borbu sredinji element teorije je uenje da ljudi stvaraju svoju povijest model baze i nadgradnje u sreditu zanimanja su drutva kao sustavi odnosa meu ljudima

24

Historiografija

Britanska i amerika historiografija u 19. st.

Thomas Babington Macaulay
19. st. Djela: / najpoznatiji vigovski pisac eseja o engleskoj povijesti htio je pripovijedati o rastu britanske modi te ekonomskom i zdravstvenom napretku postao je poznat djelom o slavnoj revoluciji 1688. kojim je pisao hvalospjev engleskoj parlamentarnoj monarhiji pie o drutvenim i kulturnim pojavama (umjetnosti, knjievnosti, obiajima)

Thomas Carlyle
19. st. Djela: Kaos postojanja, Francuska revolucija uvjeren da ovjek dolazi do spoznaje uivljavanjem, a ne logikim prosuivanjem u Kaosu postojanja pouava suvremenike o velikim linostima kao pokretaima povijesti povijest svijeta smatra povijedu velikih ljudi (mukaraca) estok kritiar engleskog graanstva u Francuskoj revoluciji kritizira konzervativce, demokrate i prosvjetitelje

Henry Thomas Buckle

19. st. Djela: Historija civilizacije u Engleskoj u Historiji izraava miljenje da bi povjesniar morao traiti zakonitosti ljudskog djelovanja, ime bi povijest postala prava znanost eli da se prikupe obavijesti o injenicama iz kojih bi se mogli izvesti zakoni o povijesnom razvoju sluio se statistikom

George Bancroft
19. st. Djela: Historija Sjedinjenih Drava od otkrida Amerike otac amerike historije bavi se politikom povijedu u Historiji slijedi legendu o amerikoj revoluciji smatra da je povijest SAD-a nezaustavljiv napredak koji stvara sve vedu slobodu sudbina SAD-a je proiriti ustanove po cijelom svijetu

25

Historiografija

Poznanstvenje hrvatske historiografije u 19. st.

Ivan Kukuljevid Sakcinski
19. st. Djela: Iura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae predsjednik Drutva za jugoslavensku povestnicu i starine pisao je biografije jugoslavenskih umjetnika, pjesnika i knjievnika koje su imale veliko znaenje jer su isticale kreativnost Hrvata, ali i kao temelj kulturne povijesti izdaje zbornik izvora Iura regni kojim opravdava dravnost Trojedne Kraljevine zbornik sadri izvore od Trpimirove darovnice do 19. st.

Bogoslav ulek
19. st. Djela: Nae pravice u prvom dijelu Pravica objavljuje prijevod nekih dokumenata iz Iura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae i drugih latinskih izvora u itatelja eli izazvati radost i ponos na pretke koji su branili svoju samostalnost i slobodu

Franjo Raki
19. st. Djela: Odlomci iz dravnog prava hrvatskoga za narodne dinastije daje osnovno povijesno opravdanje za pripadnost Rijeke Hrvatskoj zastupa miljenje da hrvatska drava treba kao cjelina udi u bududu federativnu junoslavensku dravu paljivo prikuplja izvore, kritian u analizi smatra da posao povjesniara ne smije biti kronika ratova i politikih dogaaja, nego da se mora okrenuti kulturnim i drugim ivotnim oblicima

Tadija Smiiklas
19. st. Djela: Poviest Hrvatska pisac je pragmatine povijesti u Poviesti Hrvata kritikom obradom izvora eli prikazati smisao hrvatske povijesti smisao nalazi u neprestanoj borbi Hrvata s jaim narodima koji su ugroavali njihov opstanak unato tome, uspjeli su odrati narodnu osobnost

26

Historiografija

Natko Nodilo
19. st. Djela: / ograuje se od Herderove i Hegelove filozofije, Comteove kole i Darwinove teorije evolucije eli istraivati ire slojeve i razliita podruja drutvenog ivota

Vjekoslav Klaid
19. st. Djela: Povijest Hrvata otar kritiar pozitivistike sociologije smatra da bi politiku historiju trebalo proiriti na drutvena kretanja brani povijest kao zasebnu znanost vaan mu je odnos istaknutih pojedinaca i mase i smatra da bi to trebao biti predmet povijesnog istraivanja protivi se shvadanju da su samo heroji vrijedni istraivanja

Ferdo iid
19. st. Djelo: Prirunik izvora hrvatske historije povijest je znanost o dogaajima i promjenama meu ljudima glavnu panju obrada na osobnu linost radno poprite povijesne znanosti vidi u dravi, religiji, jeziku i obiaju, pravu, politici itd. historiju dijeli na opdu i narodnu, te provincijalnu i lokalnu smatra da su glavni predmet povijesnog istraivanja politika i drava

Janko Koharid
19. st. Djela: / osuuje kaos detalja Rankeove kole historija bi morala objasniti zakonima kako su kasnije pojave nastale od ranijih i predvidjeti bududnost istie zakone socijalne nejednakosti

Antun Radid
19. st. predbacuje povjesniarima da su odved kroniari i da pogreno shvadaju svoju zadadu objektivnosti osuuje utemeljenje hrvatske historiografije na povijesti velikaa i istaknutih pojedinaca oduevljava se kamenim natpisima jer su spomen na vrijeme kraljeva

27

Historiografija

Stjepan Radid
19. st. Djela: / kritian prema europskoj historiografiji misli da su seljake bune najvanije meu povijesnim dogaajima, a da im se posveduje premalo panje cijeni francuske autore koji piu svjetsku povi jest

28