Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet Sveuilini poslijediplomski specijalistiki studij

SEMINARSKI RAD

PRORAUN TEMELJNE STOPE STUPA

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

SADRAJ

PRORAUN STOPE ELINOG STUPA (stup optereen tlanom aksijalnom silom) PRORAUN STOPE ELINOG STUPA (stup optereen aksijalnom silom i momentom savijanja) 1. Proraunska nosivost lijeve strane veze na zatezanja (FT,l,Rd) 1.1. Nosivost rebra stupa na zatezanje(Ft,wc,Rd) 1.2. Nosivost leine ploevine optereene savijanjem (Ft,Rd) 2. Proraunska nosivost lijeve strane veze na pritisak (FC,l,Rd) 2.1. Proraunska nosivost betona ispod lijeve pojasnice stupa optereenog tlanim optereenjem (Fc,l,Rd) 2.2. Proraunska nosivost lijeve pojasnice i rebra stupa optereenih tlanim optereenjem (Fc,fc,Rd) ROTACIJSKA KRUTOST STOPE ELINOG STUPA ANKERI NUMERIKI PRIMJER ''UPETE'' VEZE TEMELJ-STUP PARAMETARSKE ANALIZE POPIS LITERATURE

3 6 8 8 11 15 15 15 16 18 20 24 27

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

PRORAUN STOPE ELINOG STUPA (STUP OPTEREEN TLANOM AKSIJALNOM SILOM)

Otpornost spojnih elemenata kod ''I'' i ''H'' nosaa, koristei EC-3 1-8, izraunava se pomou zamjenskog T-elementa. Na taj se nain provodi i proraun otpornosti temeljne stope stupa (Fc,Rd), izloene aksijalnoj tlanoj sili, zadanoj centrino. U ovom sluaju zbrajaju se 3 otpornosti pojedinih T-elemenata koji se ne smiju preklapati. Dva T-elementa su dobivena ispod pojasnica stupa, a jedan ispod rebra stupa (slika 1).

2 1

- e
3

l e

Slika 1

Nepreklapanje T-elemenata

Efektivna irina i efektivna duina su nominalne vrijedosti i mogu biti razliite od stvarnih dimenzija komponenata veze koju predstavljaju.

Slika 2

Pritisnuta povrina zamjenskog T-elementa

Proraunska nosivost pojasnice T-elementa, u ovom sluaju podlone ploevine, odreuje se na nain: FC,Rd = fjd beff leff gdje je:
3

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

beff leff fjd

efektivna irina pojasnice T-elementa (slika 2) efektivna duina pojasnice T-elementa (slika 2) proraunska vrstoa veze na kontaktni pritisak

Pretpostavlja se ravnomjerno irenje optereenja (slika 2) od sila koje se prenose preko zamjenskog T-elementa. Pritisak leine ploevine, na kontaktnu povrinu, ne bi trebao biti vei od proraunske vrstoe na kontaktni pritisak (fjd), a dodatna kontaktna irina ne bi trebala treba biti vea od: c = t ( fy / ( 3 fjd gMo ) ) 0.5 gdje je: tdebljina pojasnice T-elementa,tj. u ovom sluaju debljina podlone ploevine fjd proraunska vrstoa na kontaktni pritisak Kada je projekcija stvarne veliine osnovne komponente veze, koja je predstavljena Telementom, manja od od veliine ''c'', tada se projekcija odreuje prema slici 2a. Kod odreivanja proraunske vrstoe na kontaktni pritisak (fjd), trebamo imati podatke o raunskoj nosivosti betona za koncentriranu silu (FRdu): fjd = bj FRdu / ( beff leff ) gdje je: bj koeficijent ovisan o materijalu u temeljnom spoju (moe biti 2/3 pod uvjetom da karakteristina otpornost materijala kojim se vri zavrno zalijevanje ispod podlone ploevine nije manja od 20% karakteristine vrstoe betonskog temelja, i ako debljina sloja od materijala za zalijevanja nije vea od 20 % najmanja irine eline podlone ploevine. Ako je debljina sloja materijala kojim se vri zavrno zalijevanje vea od 50 mm, tada karakteristina vrstoa materijala za zalijevanje moe biti najmanje kao i karakteristina vrstoa betonskog temelja. FRd,u raunska nosivost betona za koncentriranu silu (slika 3).

FRd,u = Aco fcd ( Ac1 / Aco ) 0.5 < 3 Aco fcd

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika 3

Distribucija optereenja u betonskom temelju (preuzeto iz

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

PRORAUN STOPE ELINOG STUPA (STUP OPTEREEN AKSIJALNOM SILOM I MOMENTOM SAVIJANJA)

Leina ploevina stupa treba biti dovoljne veliine, krutosti i otpornosti da bi proslijedila aksijalnu silu, poprenu silu i moment savijanja do temelja. Optereenje podlone ploevine stupa aksijalnom silom i momentom savijanja moe biti distribuirano na vie naina, ovisno o odnosu relativnih veliina aksijalne sile i momenta savijanja. Naini distribucije optereenja podlone ploevine stupa: 1) Ako je dominantna tlana aksijalna sila, tada je potpuno tlano optereenje postignuto ispod obje pojasnice stupa:

Slika 4 Stopa stupa u sluaju dominantne aksijalne tlane sile

2)

Ako je dominantna vlana aksijalna sila tada je potpuno vlano optereenje postignuto u oba ankera.

Slika 5 Stopa stupa u sluaju dominantne aksijalne vlane sile

3)

Ako je dominantan moment savijanja u stupu, tada se ispod jedne pojasnice stupa javlja tlano optereenje, a na suprotnoj strani se javlja vlano optereenje u ankeru. Doprinos pritisnutog dijela betona ispod rebra stupa (T-element 2) se izostavlja (slika 1).

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika 6 Stopa stupa u sluaju dominantnog momenta savijanja

Raunski moment otpornosti stope stupa (Mj,Rd) koja je izloena kombiniranom djelovanju momenta savijanja moe se odrediti prema metodi prikazanoj u tablici:

Slika 7 Proraunski moment nosivosti stope stupa (Mj,Rd)

gdje je: FT,l,Rd raunska nosivost lijeve strane veze na zatezanje FT,r,Rd raunska nosivost desne strane veze na zatezanje FC,l,Rd raunska nosivost lijeve strane veze na pritisak FC,r,Rd raunska nosivost desne strane veze na pritisak

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

1) Raunska nosivost veze na zatezanje FT,Rd raunska nosivost veze na zatezanje je jednaka manjoj od slijedeih vrijednosti: 1.1. Nosivost rebra stupa na zatezanje

Raunska nosivost neukruenog rebra stupa izloenog zatezanju, odreuje se pomou izraza: Ft,wc,Rd = ( wbeff,t,wc tw,c fy,wc ) / gMo gdje je: tw.c debljina rebra stupa beff,t,wc efektivna irina rebra fy,w.c granica poputanja elika gMo parcijalni koeficijent sigurnosti za otpornost presjeka klase 1,2,3 w - koeficijent redukcije kojim se uzima u obzir interakcija sa smicanjem rebra stupa (odreuje se pomou tablice 6.3., poglavlje 6.2.6.2, iz EN 1993-1-8). U ovom sluaju koeficijent redukcije se izraunava na nain: w= 1 / (1 + 1,3 (beff,c,wc tw,c / Avc )2 )0,5 gdje je: Avc povrina smicanja stupa Efektivna irina rebra stupa, optereenog zatezanjem, odreuje se ovisno o vrsti veze. Za zavarene veze, efektivna irina rebra stupa se odreuje na nain: beff,t,wc = tfb + 2 ( 2 ) 0.5 ab + 5 ( tfc + s ) gdje je: s = rc za valjane ''I'' i ''H'' presjeke stupa s = (2)0.5 rc za zavarene ''I'' i ''H'' presjeke stupa -sve oznake su prikazane na slici 8 i 9.

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika 8 Definicije veliina e, emin, rc i m

Slika 9 Oznake sastavnih dijelova elemenata

U ovom sluaju imamo vezu sa vijcima, tj. rebro stupa je zavareno za podlonu ploevinu, te se preko nje prenosi optereenje. Za vijane veze je efektivna irina rebra stupa (beff) izloenog zatezanju jednaka efektivnoj duini (leff) ekvivalentnog T-elementa kojim je predstavljena pojasnica stupa. Efektivna duina ekvivalentnog T-elementa, bez ukruenja pojasnice, odreuje se na nain:

Slika 10 Efektivna duina za neukruenu pojasnicu stupa

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Efektivna duina ekvivalentnog T-elementa, bez ukruenja pojasnice, odreuje se na nain:

Slika 11 Ektivna duina za ukruenu pojasnicu stupa

gdje se oznake emin i m odreuju pomou slike 8.

10

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

1.2.

Nosivost leine ploevine, ispod pojasnice stupa, optereene savijanjem (zategnuti T-element)

Leina ploevina optereena savijanjem, uslijed zatezanja, moe se modelirati pomou zamjenskog T-elementa. Raunska nosivost i model loma pojasnice zamjenskog Telementa su isti kao kod leine ploevine stupa (usvojena pretpostavka). Efektivna irina pojasnice zamjenskog T-elementa ne mora biti jednaka stvarnoj irini komponente koju Telement prikazuje. Red vijaka, na prepustu leine ploevine stupa, se promatra kao ekvivalentni Telement. Ako ima vie redova, svaki se promatra kao ekvivalentni T-element. Efektivna duina za ovaj sluaj, odreuje se pomou tablice:

Slika 12 Ekvivalentna irina za leine ploevine

gdje je: mx - udaljenost vijaka na prepustu leine ploevine do pojasnice stupa m - prikazano na slici 8. a - odreuje se pomou dijagrama na slici 13. w prikazano na slici 14.
11

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika 13 Vrijednost parametra a za leine ploevine

12

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika 14 Modeliranje podlone ploevine kao posebnog T-elementa

Nakon odreivanja efektivna duine (leff), proraun nosivosti leine ploevine, optereene savijanjem, se odreuje prema tablici:

Slika 15 Proraunska nosivost pojasnice T-elementa FT,Rd

gdje je: Model 1 potpuna plastifikacija leine ploevine Model 2 otkazivanje vijaka, praeno plastifikacijom leine ploevine. Model 3 otkazivanje vijaka Lb duljina izduenja vijka (jednaka ukupnoj duljini limova i podloaka + polovina sume visine glave vijka i visine matice duljina izduenja ankera (jednaka sumi osmostrukog osnovnog promjera vijka, sloja podlivke, debljine leine ploe, visine podloka i polovina visine matice Lb* = 8,8 m3 As / S(leff,1tf3) FT,Rd - proraunska nosivost pojasnice zamjenskog T-elementa na zatezanje Q sila uslijed efekta poluge Mpl,1,Rd = 0,25 S(leff,1 tf2 fy / gM0)

13

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Mpl,2,Rd = 0,25 S(leff,2 tf2 fy / gM0) Mbp,Rd = 0,25 S(leff,1 tbp2 fy,bp / gM0) n = emin ali n 1,25 m Ft,Rd - proraunska nosivost vijka na zatezanje SFt,Rd suma nosivosti Ft,Rd svih vijaka na zamjenskom T-elementu Sleff,1 vrijednost Sleff za model loma 1 Sleff,2 vrijednost Sleff za model loma 2 emin, m i tf oznaeni na slici 16. fy,bp granica poputanja kontra ploice kod zamjenskog T-elementa tbp debljina kontra ploice As povrina presjeka vijka ili ankera, ew=dw/4 dw promjer podlone ploice za maticu ili irina kroz mjerodavne toke na glavi vijka ili matice

Slika 16 Dimenzije pojasnice ekvivalentnog T-elementa

Kada postoji mogunost da se pojavi efekt poluge, raunsku nosivost pojasnice Telementa treba uzeti kao najmanju od 3 mogua modela. Ako nema mogunosti pojave efekta poluge, raunska nosivost pojasnice T-elementa se uzima kao manja od dvije vrijedosti za mogue modele loma (slika 15).

14

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

2) Raunska nosivost veze na pritisak Fc,Rd raunska nosivost veze na pritisak je jednaka manjoj od slijedeih vrijednosti: 2.1. Raunska nosivost betona ispod pojasnice stupa optereenog tlanim optereenjem (Fc,Rd)

Proraunska nosivost betona i podlivke na pritisak, zajedno sa leinom ploevinom stupa optereenom na savijanje (Fc,Rd), jednaka je nosivosti ekvivalentnog T-elementa. Proraun nosivosti za ovaj sluaj prikazan je na strani 3 ovog seminara, pod naslovom ''PRORAUN STOPE ELINOG STUPA (STUP OPTEREEN TLANOM AKSIJALNOM SILOM)''. 2.2. Raunska nosivost pojasnice i rebra stupa optereenih tlanim optereenjem (Fc,fc,Rd)

Rezultanta proraunske nosivosti na pritisak, pojasnice stupa i pritisnute zone rebra stupa, djeluje u centru pritiska, tj. u sredini debljine pritisnute pojasnice stupa. Proraunska nosivost pojasnice stupa i dijela rebra, odreuje se: Fc,fb,Rd = (Mc,Rd / (h - tfb ) gdje je: h visina presjeka stupa Mc,Rd - proraunski moment nosivosti poprenog presjeka stupa tfb debljina pojasnice stupa

15

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

ROTACIJSKA KRUTOST STOPE ELINOG STUPA

Rotacijska krutost veze se odreuje na osnovu fleksibilnosti njenih osnovnih komponenata. Fleksibilnosti osnovnih elemenata veze su prikazane elastinim koeficijentima krutosti ''ki'' za svaku njenu komponentu. Rotacijska krutost stope stupa koja je optereena aksijalnom silom i momentom savijanja, proraunava se pomou izraza u tablici:

Slika 17 Rotacijska krutost stope stupa (Sj)

Prilikom prorauna, koriste se oznake za koeficijente krutosti: kT,l koeficijent krutosti na zatezanje za lijevu stranu veze, a koji je jednak zbroju koeficijenata krutosti k15 i k16 koji djeluju sa lijeve strane veze. kT,r koeficijent krutosti na zatezanje za desnu stranu veze, a koji je jednak zbroju koeficijenata krutosti k15 i k16 koji djeluju sa desne strane veze. kC,l koeficijent krutosti na pritisak za lijevu stranu veze, a koji je jednak koeficijentu krutosti k13 koji djeluju sa lijeve strane veze. kC,r koeficijent krutosti na pritisak za desnu stranu veze, a koji je jednak koeficijentu krutosti k13 koji djeluju sa lijeve strane veze. Odnos krutosti (m) se odreuje pomou odnosa izmeu proraunskog momenta (M proraunskog momenta nosivosti stope stupa (M j,Rd). Ako je: Mj,Ed 2/3 M j,Rd 2/3 M j,Rd < Mj,Ed < M j,Rd m=1 m=(1,5 Mj,Ed / Mj,Rd )
j,Ed

)i

16

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

gdje se koeficijent '' '' dobiva iz tablice na slici 18. Tip spoja Zavaren eona ploa sa vijcima Veze sa kutnicima na pojasnicama, koji su spojeni vijcima Leina ploa
Slika 18 Vrijednost koeficijenta

2,7 2,7 3,1 2,7

Koefcijent krutosti za pritisnut beton: k13 = Ec ( beff leff )0,5 / 1,275 E gdje je: Ec modul elastinosti betona E modul elastinosti elika beff - efektivna irina pojasnice zamjenskog T-elementa leff - efektivna duina pojasnice zamjenskog T-elementa Koefcijent krutosti za leinu plou optereenu savijanjem (uslijed zatezanja): k15 = 0,85 leff tp3 / m3 - postoje utjecaji od efekta poluge k15 = 0,425 leff tp3 / m3 ne postoje utjecaji od efekta poluge gdje je: leff - efektivna duina pojasnice zamjenskog T-elementa tp debljina leine ploe m oznaeno na slici 16 Koefcijent krutosti za ankere optereene zatezanjem: k16 = 1,6 AS / Lb k16 = 2,0 AS / Lb - postoje utjecaji od efekta poluge - ne postoje utjecaji od efekta poluge

gdje je: Lb duljina izduenja vijka (jednaka ukupnoj duljini limova i podloaka + polovina sume visine glave vijka i visine matice) ili duljina izduenja ankera (jednaka sumi osmostrukog osnovnog promjera vijka, sloja podlivke, debljine leine ploe, visine podloka i polovina visine matice). As povrina presjeka vijka ili ankera.

17

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

ANKERI

Ankeri su sastavni dio prikljuka elinog stupa i betonskog temelja i trebaju osigurati raunsku nosivost na zatezanje, silu upanja i momente savijanja. Vrlo esto se koriste i za osiguranje raunske nosivosti na reznu silu. Kod odreivanja sile zatezanja u ankerima, uslijed momenta savijanja, krak sila je jednak razmaku izmeu teita povrine kontakta na strani pritiska i teita grupe vijaka na strani zatezanja. Sidrenje ankera u temelj se moe ostavariti na nekoliko naina: 1) Kukom 2) Vijkom sa podlonom ploevinom 3) Neki drugi elemenat za unoenje optereenja u betom, ili neki drugi nain privrenja Kada ankeri imaju kuku za sidrenje, duina sidrenja treba biti takva da ne doe do upanja prije pune plastifikacije ankera. U sluaju kada anker prenosi optereenje u beton preko ploe sa vijcima, tada ne treba uzimati u obzir utjecaj prianjanja ankera i betona. Raunska nosivost ankera na zatezanje se odreuje kao manja vrijednost od: 1) Raunska nosivost ankera na zatezanje Ft,Rd = 0,9 fub As / gM2 gdje je: As neto povrina presjeka ankera fub vrstoa na zatezanje gM2 - parcijalni koeficijent sigurnosti (=1,25) 2) Raunska nosivost na prianjanje betona za anker Fs = u fbd lb gdje je: Fs vlana sila u opseg presjeka ankera fyd raunska granica poputanja elika F- promjer ankera lb - osnovna duljina sidrenja lb = F fyd / 4 fbd fbd raunska vrstoa prionljivosti (tablica 5.3 (5.2.2); EN 1992-11:1991)
18

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

fbd = ( 0,36 (fck)0,5 ) / gc gc koeficijent sigurnosti (=1,5) fck karakteristina vrstoa betona

Raunska nosivost ankera na posmik (jedna posmina ravnina) se odreuje: Fv,Rd = av fub A / gM2 gdje je: A bruto povrina presjeka ankera A = As kada posmina ravnina prolazi kroz dio ankera sa navojem fub vrstoa na zatezanje gM2 - parcijalni koeficijent sigurnosti (=1,25) av =0,6 za klase vrstoe 4.6, 5.6, 8.8 av =0,5 za klase vrstoe 4.8, 5.8, 6.8 i 10.9

NUMERIKI PRIMJER

19

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

U ovom numerikom primjeru je prikazan proraun temeljne stope optereene tlanom aksijalnom silom, momentom savijanja i poprenom silom, ali za sluaj kada je dominantna tlana aksijalna sila (tlano optereenje je postignuto ispod obje pojasnice elinog stupa). Zadatak: Treba provjeriti nosivost temeljne stope elinog stupa optereene tlanom silom 360 kN, momentom savijanja 36 kNm, posminom silom 52 kN. Debljina podlone ploevine je 10 mm. Temeljna stopa je ankerirana pomou 4 ankeraF 16. elini stup je HEA 240, kvaliteta elika stupa i podlone ploevine je Fe-360, a beton temelja je kvalitete C 16/20.

ULAZNI PODACI Materijal: elik: Fe-360 beton: C 16/20 Optereenje: NEd = -360,00 kN MEd = 36,00 kNm

fy = 235 N/mm2 fu = 360 N/mm2 fck = 16 N/mm2 fck,cube = 20 N/mm2

Ekscentricitet: Profil stupa:

e = MEd / NEd = -0,10 m HEA 240 b = 240 mm h = 230 mm tw = 7,5 mm tf = 12 mm MC,Rd = 159,00 kNm

(uvjet: -zc<e< zc)

seminar str. 7

Podlona ploevina: a = 380,00 mm b = 380,00 mm Udaljenost pritisnute pojasnice stupa od osi stupa: zc,r = 0,115 m zc,l = 0,115 m Krak sila: z = 0,23 m Betonski temelj: htemelj = 900,00 mm atemelj = 400,00 mm btemelj = 400,00 mm

seminar str. 6

20

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika 19 Shematski prikaz temeljne stope stupa

PRORAUN TEMELJNE STOPE Raunska nosivost veze na pritisak (FC,Rd): Odabire se manja vrijednost od dvije navedene:
1.)

seminar str. 7

Tlana otpornost betona: seminar str. 3 - povrina rsprostiranja tlanog optereenja u betonskom temelju: a + 2ar = 400,00 mm a1 = min 5 a = 1900,00 mm = 400,00 mm a + h = 1280,00 mm 5 btemelj = 2000,00 mm -zbog simetrije a1= b1 - faktor koncentracije tlanog optereenja: kj = ((a1b1)/(ab))0,5 kj = ((400*400)/(380*380)) 0,5 = 1,05 - otpornost veze na kontaktni pritisak: fjd = bj kj fck / gc seminar str. 4

21

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

fjd = 0,67*1,05*16/1,5 = 7,52 N/mm2 - debljina podlone ploevine: t = 10 mm - dodatna kontaktna irina T-elementa (c): c = t ( fy / (3 fjd gMo ))0,5 c = 10*(235/(3*7,52*1,05))0,5 = 31,50 mm seminar str. 3

- efektivne irine i duine pojasnica zamjenskih T-elemenata (slika 19): leff,1 = b+2*c = 240+2*31,5 = 303,00 mm beff,1 = tf +2*c = 12+2*31,5 = 75,00 mm leff,3 = leff,1 beff,3 = beff,1 leff,2 = h-2* tf 2*c = 230-2*12-2*31,5 = 143,00 mm beff,2 = tw +2*c = 7,5+2*31,5 = 70,50 mm - raunska nosivost pojasnice T-elementa, tj. podlone ploevine: FC,Rd = fjd leff beff FC,Rd,1 = 7,52*303,00*75,00 = 170,89 kN FC,Rd,2 = 7,52*143,00*70,50 = 75,81 kN FC,Rd,3 = 7,52*303,00*75,00 = 170,89 kN FC,Rd = FC,Rd,1 + FC,Rd,2 + FC,Rd,3 = 170,89+75,81+170,89 = 417,59 kN 2.) Nosivost pojasnice i rebra stupa optereenih tlanim optereenjem: Fc,fb,Rd = Mc,Rd / (h - tfb) Fc,fb,Rd = 159,00/(0,23-0,012) = 729,36 kN 417,59 kNm > 360 kNm seminar str. 15

ZADOVOLJAVA

Raunski moment nosivosti stope stupa (Mj,Rd): Odabire se manja vrijednost od dvije navedene:

seminar str. 7

22

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Mj,Rd,1=(-Fc,Rd z) / ((zc,r/e)+1) Mj,Rd,1=(-417,59*0,23) / ((0,115/(-0,10))+1) = 640,33 kNm Mj,Rd,2=(-Fc,Rd z) / ((zc,l/e)-1) Mj,Rd,1=(-417,59*0,23) / ((0,115/(-0,10))-1) = 44,67 kNm 44,67 kNm > 36 kNm PRORAUN ANKERA Pretpostavljaju se ankeri sa kukom koji su optereeni samo posminim optereenjem. Optereenje: TEd= 52,00 kN Pretpostavljeni ankeri: F = 16 mm; (4 komada) Klasa ankera: fy = 240 N/mm2 fu = 400 N/mm2 Posmina otpornost: Fv,Rk = 37,70 kN Fv,Rd = Fv,Rk/1,25 Fv,Rd = 37,70/1,25 = 30,16 kN Ukupna posmina otpornost: Fv,Rd,ukupno = 4 Fv,Rd Fv,Rd,ukupno = 4* 30,16 = 120,64 kN 120,64 kN > 52,00 kN K.V 4.6; ZADOVOLJAVA

M.K.1358 str.

ZADOVOLJAVA seminar str. 18

Raunska vrstoa prionljivosti: fbd = ( 0,36 (fck)0,5 ) / gc fbd = ((0,36*(16)0,5)/1,5 = 0,96 N/mm2 Duljina sidrenja:

lb = Ffyd / 4 fbd lb = (16*(240/1,15))/(4*0,96)=869,56 mm= 87,00 cm

PARAMETARSKE ANALIZE

23

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Na isti nain kao to je napravljen proraun numerikog primjera, napravljene su parametarske analize za 2 sluaja. U prvom sluaju su svi parametri jednaki onima u prethodnom numerikom primjeru, a promjenjiva je debljina podlone ploevine. U drugom sluaju je debljina podlone ploevine konstantna, a mijenja se marka betona temelja. 1 . sluaj Uzima se u obzir 13 razliitih debljina podlone ploevine, a beton temelja je konstantne kvalitete (C 16/20). Odnos poveanja momenta otpornosti temeljne stope, u odnosu na debljinu podlone ploevine, prikazan je u tablici i na dijagramu (slika 20).

Debljina podlone ploevine (mm) 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22

Raunski moment nosivosti temeljne stope Mj,Rd (kNm) 44,01 48,17 52,40 56,70 61,05 65,47 69,95 74,50 76,85 76,85 76,85 76,85 76,85

24

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Raunski moment nosivosti temeljne stope stupa (kNm)
90 raunski moment nosivosti (kNm) 80 70 60 50 40 30 20 10 0 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 debljina podlone ploevine (mm ) 52,4 48,17 44,01 56,7 74,5 76,8576,8576,8576,8576,85 69,95 65,47 61,05 Skup1

Slika 20 1. Sluaj - marka betona konstantna (C 16/20)

2. sluaj Uzima se u obzir 9 razliitih marki betona, a debljina podlone ploevine je konstantna (t=10 mm). Odnos poveanja momenta otpornosti temeljne stope, u odnosu na marku betona temelja, prikazan je u tablici i na dijagramu (slika 21).

Marka betona C 12 C 15 C 20 C 25 C 30 C 35 C 40 C 45 C 50

Raunski moment nosivosti temeljne stope Mj,Rd (kNm) 45,32 52,40 58,82 66,18 73,01 76,85 76,85 76,85 76,85

25

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Raunski moment nosivosti temeljne stope stupa (M j,Rd)
90,00 Raunski moment nosivosti (kNm) 80,00 70,00 60,00 50,00 40,00 30,00 20,00 10,00 0,00 C 12 C 16 C 20 C 25 C 30 C 35 C 40 C 45 C 50 m arka betona 52,40 45,32 Skup1 58,82 73,01 66,18 76,85 76,85 76,85 76,85

Slika 21 2. sluaj - debljina podlone ploevine konstantna (t=10 mm)

ZAKLJUAK

Nakon provedenih parametarskih analiza, vidljivo je da kod oba sluaja moment optornosti temeljne stope stupa (Mj,Rd) raste dok ne postigne vrijednost 76,85 kNm. Kod te vrijednosti je nosivost pojasnice i rebra stupa na tlano optereenje manja od tlane otpornosti betona, te su zato nakon te vrijednosti dijagrami horizontalni. U sluajevima kad treba osigurati odreeni raunski moment nosivosti temeljne stope, racionalnije je postizanje momenta otpornosti poveanjem debljine podlone ploevine nego poveanjem marke betona.

26

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

POPIS LITERATURE

1. Androi, Boris; Dujmovi, Darko; Deba, Ivica : Metalne konstrukcije 1 IA Projektiranje, Zagreb, 1994.; 355-360 2. Androi, Boris; Dujmovi, Darko; Deba, Ivica : Metalne konstrukcije 3 IA Projektiranje, Zagreb, 1998.; 136 3. Eurocode 2: Design of concrete structures- Part 1-1:General rules an rules for buildings (EN 1992-1-1) 4. Eurocode 3: Design of steel structures Part 1-8: Design of joints (EN 1993-1-8) e

27