Ekologija i zatita okolia

Vjeba 21. Biocenoze

21. BIOCENOZE
Na jednom ivotnom prostoru moe se nai veliki broj vrsta i populacija koje su meusobno povezane. Skup populacija razliitih jedinki na istom prostoru ine biocenozu (ivotnu zajednicu). Ovisno o carstvu razlikuju se fitocenoze i zoocenoze.

21.1. Obiljeja biocenoze

Kod jednakih ili vrlo slinih uvijeta mogu se nai jednake ili vrlo sline biocenoze. Kao primjer moe se navesti biocenoza tundre i biocenoza visokih planina. U tundri vladaju vrlo specifini uvijeti to je podruje na sjevernoj hemisferi iza 70 s.g.., sa otrom klimom, kratkim ljetima (90 120 dana prosjene dnevne temperature vie se od 0C). kod takvih uvijeta razvijena je posebna zajednica: biljke niska rasta, neke drvenaste biljke (puzajua vrba, puzajua breza), Ranunculus, aevi, traveU biocenozi visokih planina mogu se nai sline zajednie kao u tundri; tamo je prisutna vertikalna orjentacija vrsta: u dnu planine su listopadne ume, zatim slijede igliaste, pa nisko vazdazeleno grmlje (klekovina) i na kraju livade i panjaci. Unutar biocenoza je sastav zajednice i meusobni odnosi promjenjljiv (jedna vrsta moe zamjeniti drugu, ili jedna vrsta moe dominirati). Te stalne promjene nazivaju se sukcesije. Biocenoze se mijenjaju u prostoru i vremenu. Na primjer, u umi sukcesija moe tei ovim slijedom: drvee u umi s vremenom stari, staro stablo e se sruiti a na tom otvorenom prostoru poinje rasti grmlje, nisko drvee, a nakon odreenog broja godina ponovno e narasti veliko drvo. 21.2. Osnovna podjela biocenoza Razlikuju se dvije osnovne grupe biocenoza: samostalne ili ne samostalne. Samostalne biocenoze ine i biljke i ivotinje (npr. proizvoai i potroai), a ne samostalne biocenoze ine samo ivotinje (potroai) koje su ovisne o donosu hrane iz drugih biocenoza. Gornji dio nekog jezera je samostalna biocenoza, a donji je nesamostalna. To je stoga to je jezero samo do odreene dubine osvijetljeno. Dublji djelovi su bez svijetla i tamo nema primarnih proizvoaa, ve potroai

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 21. Biocenoze

ovise o uginulim jedinkama koje padaju na dno i izvor su energije za ne samostalne biocenoze. Slin je sa podzemljem. Budui da nema svijetla, nema niti biljaka ve samo mala koliina bakterija pa opstanak potroaa ovisi o donosu hrane koja u podzemlje dolazi prokapljavanjem ili s vodom koja ulazi u peine. Poloaj vrste u biocenozi s obzirom na nain prehrane naziva se ekoloka nia. Primjer je dan na slici 1.
muharica

djetli krstokljun puzi kralji

drozd Slika 1. Primjer ekoloke nie.

U ovoj biocenozi ne dolazi do kompeticije jer se npr. drozd hrani na tlu, gnijezdi se na stablu do 2 m visine, a kralji se hrani s vanjske strane donjih dijelova kronje gdje hvata kukce koji se tu zadravaju. Djetli se hrani buenjem kore i trai liinke, muharica se nalazi na visokom dijelu kronje, a puzi se hrani onim kukcima koji hodaju po deblu. Krstokljun se hrani sjemenkama iz eera pa drugima nije kompeticija. Slikovito se moe rei da ekoloka nia mjesto gdje obitavaju vrste (adresa), a nain na koji se hrane im je zanimanje. 21.3. Struktura biocenoze
1000 stabala (5 vrsta) 200 jedinki 1000 stabala (25 vrsta) 40 jedinki 1000 stabala (1000 vrsta) 1 jedinka

tajga (najtei uvijeti)

nizinska uma

tropska kina uma (idealni uvijeti, najvea raznolikost biljnog svijeta)

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 21. Biocenoze

Udaljavanjem od optimuma za veinu vrsta dolazi do smanjivanja raznolikosti biocenoza i do poveanja brojnosti neke od prisutnih vrsta. Razlog tome je poveana ili smanjena kompeticija.

21.4. Trofiki odnosi

Trofiki odnosi predstavljaju odnose prehrane unutar biocenoze. Razlikuju se tri osnovne kategorije: 1. PRIMARNI PROIVOAI autotrofne biljke ili kemosintetski organizmi, 2. KONZUMENTI koriste gotovu organsku tvar biljojedi one vrste koje se hrane biljnom hranom (konzumenti I. reda) mesojedi one vrste koje se hrane drugim ivotinjama (konzumenti II. reda) saprofagi oni organizmi koji se hrane organskom, mrtvom tvari; meu njima se razlikuju: nekrofagi ivotinje koje se hrane leinama drugih ivotinja koprofagi ivotinje koje e hrane izmetom detritofagi ivotinje koje se hrane detritusom (razgraena organska tvar zajedno s bakterijama koje ju razgrauju). 3. RAZLAGAI REDUCENTI bakterije i gljivice, razlau organsku tvar na poetne komponente: CO2, H2O, mineralne soli. 21.4.1. Obiljeja hranidbenih lanaca Hranidbeni lanci imaju nekoliko vanih obiljeja: na poetku svakog hranidbenog lanca je primarni proizvoa, u jednom hranidbenom lancu moe se nai najvie 7 lanova, u jednom ekosustavu moe biti nebrojeno mnogo hranidbenih lanaca koji su meusobno isprepleteni pa se govori o hranidbenoj mrei, na poetku hranidbenog lanca se nalaze sitni organizmi, a na kraju lanca organizmi postaju sve vei, najvie organizama nalazi se na poetku lanca, a na kraju lanca ih je sve manje, smanjuje se biomasa.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 21. Biocenoze

21.4.2. Prijenos energije u hranidbenim lancima Energija se prenosi od jednog do drugog lana u hranidbenom lancu. Biljke uspiju iskoristiti 10% energije od Sunca i tada stvore odreenu koliinu koju: ugrade u svoj organizam (maksimalno 20%) gube svojom aktivnou (50%, nusprodukt je toplinska energija koja se gubi, energija respiracije) ili organskim otpadom 30%. Dakle, primarni konzumenti iskoriste samo 20% energije, 20% od te koliine se prenese u konzumenta I. reda, a 80% se ponovo izgubi. Sekundarni konzumenti ponovno prenesu 20% od poetne raspoloive energije koju su biljke akumulirale procesom fotosinteze. U svakom slijedeem lanu gubi se mnogo energije. Zbog toga u jednom lancu nema vie od 7 lanova za eventualnog osmog ne bi bilo dovoljno energije. Primjer 1.
1 kanjac, sokol, lisica 90 000 grabeljivci (pauci, abe) 200 000 puevi, voluharice 1 500 000 trave KONZUMENTI III. REDA KONZUMENTI II. REDA KONZUMENTI I. REDA PRODUCENTI 1,5 g/m2 11 g/m2 (6,3 kJ/m2) (46 kJ/m2)

37 g/m2 (155 kJ/m2) 800 g/m2 (3400 kJ/m2)

livada ljeti

biomasa

Primjer 2.
2 ptice, kune, lisice 120 000 pauci, boje ovice KONZUMENTI III. REDA KONZUMENTI II. REDA 1,5 g/m2 11 g/m2 (6,3 kJ/m2) (46 kJ/m2)

150 000 gusjenice, ui, potkornjaci KONZUMENTI I. REDA 200 stabala PRODUCENTI

37 g/m2 (155 kJ/m2) 800 g/m2 (3400 kJ/m2)

uma ljeti

Primjer 3. Vrni grabeljivac u Africi (lav) manji je od svojeg plijena (bivol ili zebra). To je u skladu s protokom energije: da je lav vei od bivola trebalo bi mu puno vie energije, tj. hrane pa bi san doveo do svojeg istrebljenja.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 21. Biocenoze

Energija protjee prolaskom kroz ekosustav. Onoliko energije koliko je ulo toliko energije i izlazi iz ekosustava, ulazna energija Sunca se dijeli na energiju respiracije i energiju ugradnje u primarne proizvoae. Hranjive tvari krue kroz ekosustav. Uz pomo nitrata i fosfata primarni proizvoai stvaraju nove spojeve. Razlaganjem se mineralni spojevi nau u tlu i ponovo ih biljke koriste za svoju proizvodnju. 21.4.3. Trofiki nivoi Proizvedena koliina organske tvari moe se izraavati bilo u biomasi (prinos na odreenoj povrini u odreenom vremenu) ili po proizvedenom ugljiku. Za razliku, mjerenja se vre odreivanjem biomase, mjerenjem intenziteta organske proizvodnje mjerenjem kisika ili mjerenjem intenziteta organske proizvodnje smanjenjem koncentracije organskih soli. Proizvodnja organske tvari ovisi o geografskom poloaju i koliini unesenih hranjiva (gnojiva, mineralne soli i ostalih sredstava koja pomau proizvodnju). Meutim prosjena proizvodnja je mala. Najproduktivniji ekosustav je tropska kina uma (tablica 1). Vano je naglasiti da se svake godine iskri ~ 30 000 km2 tropske kine ume. Kre se da se stvori obradivo zemljite i za eksploataciju kvalitetnog drva. Na obradivim povrinama sije se kukuruz, kakaovac, kava, aj. Tlo u tropskim umama je plitko pa se brzo razgradi te je kruenje mineralnih tvari izuzetno brzo. Prvih godina urod itarica je dobar, ali se nakon nekoliko godina tlo iscrpi, dolazi do erozije, pa se sjee nova uma. Vazdazelene ume imaju problem u sporoj razgradnji organske tvari. Tlo je prekriveno s debelim slojem iglica. Zbog niskih temperatura razgradnja je spora. Rast drvea je takoer dugotrajan i spor, pa ove ume ine visoko i gusto drvee koje moe asimilirati na temperaturama i od -10C kada druge vrste ne mogu vriti asimilaciju.
Tablica 1. Proizvodnja biomase u kopnenim ekosustavima po m2.
Vrsta ekosustava tropska kina uma movara kine, umjerene, mediteranske ume, tajge rijeke i jezera tundra pustinje Proizvodnja po m2 3 kg 2 kg 1 kg 0,5 kg 0,1 kg < 0,1 kg

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 21. Biocenoze

Tablica 2. Proizvodnja biomase u vodenim ekosustavima po m2.

Vrsta ekosustava Proizvodnja po m2

obalno podruje estuariji, mangrove otvoreno more

2 kg ~ 1 kg 0,1 kg

Ukupna organska proizvodnja u otvorenim morima je 41,5 milijardi tona godinje, slino tropskim kinim umama (47,4 x 109 tona) samo to je povrina mora puno vea od povrine tropskih uma. Iako su po biomasi tropske kine ume i vazdazelene ume vrlo sline, tropske ume su 3-4 puta produktivnije tj proizvedu vie ugljika.