1

ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRINI
STROJEVI




LITERATURA:

A - ELEKTROTEHNIKA:
Essert, Walter: Osnove elektrotehnike, SNL Zagreb, 1990.


C - ELEKTRINI STROJEVI I POGONI:
Skalicki, Grilec: Elektrini strojevi i pogoni, FSB Zagreb, 2005.


LABORATORIJSKE I AUDITORNE VJEBE:
Vjebe iz elektrotehnike, elektronike i elektrinih strojeva,
skripta FSB, 2008.



A OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

SADRAJ:


Elektrina svojstva tvari
Elektrostatika
Istosmjerne struje
Elektromagnetizam
Prijelazne pojave
Izmjenine struje i trofazni sustav
2

ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA - Z





LITERATURA:

A - ELEKTROTEHNIKA:
Essert, Walter: Osnove elektrotehnike, SNL Zagreb, 1990.


B - ELEKTRONIKA:
Grilec, Zorc: Osnove elektronike, kolska knjiga Zagreb, 2002.


LABORATORIJSKE I AUDITORNE VJEBE:
Vjebe iz elektrotehnike, elektronike i elektrinih strojeva,
skripta FSB, 2008.




A OSNOVE ELEKTROTEHNIKE


SADRAJ:

Elektrina svojstva tvari
Elektrostatika
Istosmjerne struje
Elektromagnetizam
Prijelazne pojave
Izmjenine struje
3

I. ELEKTRINA SVOJSTVA TVARI

Atom Bohrov model


jezgra, ljuske
- staze elektrona su kvantizirane
- apsorbiranje ili emitiranje energije
promjena staze





Nabojska ravnotea atoma


Q
0
= 1,6 * 10
-19
[C]
m
p
= 1,67 * 10
-27
[kg]
m
e
= 9,11 * 10
-31
[kg]


4
Vanjski energetski utjecaji

1. uzbueni atom neutralan



elektron apsorbira energiju

elektron emitira energiju




Iznos emitirane energije:





h Planckova konstanta h = 6,623 * 10
-34
[Js]
f frekvencija zraenja [Hz]
W
p
razina energije vie kvantne staze [J]
W
s
razina energije nie kvantne staze [J]

Elektroni u zadnjoj ljusci (valentni elektroni) su najslabije
vezani za jezgru i o njima najvie ovise kemijska i elektrina
svojstva tvari. Gubitkom elektrona dobije se ionizirani atom.

2. ionizirani atom poremeena nabojska ravnotea
Rad ionizacije H : 2,17 * 10
-18
[J]
Ioni, elektronski plin elektrina struja

s
p
J
h * f = W
p
- W
s


5
Svojstva vodia, izolatora i poluvodia


Valentni elektroni sudjeluju u voenju struje

Vodii :
metali: ionska reetka + slobodni elektroni
elektroliti: spontana disocijacija, anioni (-), kationi(+)
ionizirani plin: struju vode pozitivni ioni i elektroni

Izolatori :
Potrebna je velika energija za ionizaciju
vrsta atomska veza (kovalentna)

Poluvodii :
Energija ionizacije Ge 0,75 eV
Si 1,2 eV
1 eV = 1,6 * 10
-19
[J]

4 elektrona u vanjskoj ljusci.



6
Si
Si
Si
Si Si


Generiranje parova elektron upljina ( 10
12
: 1 )
Vlastita vodljivost poluvodia je mala i ovisna o temperaturi,
poveava se 3 i 5 valentnim primjesama.

II. ELEKTROSTATIKA

Elektrostatika razmatra statika nabijena tijela
Okolina nabijenog tijela posebno stanje prostora
Elektrino polje E
v
je vektorsko polje sila [V/m]
Linije polja silnice

Osnovni efekt elektrikog polja: sila na naboj

Sila F
v
na naboj Q koji se nalazi u elektrinom polju E
v



F
v
= Q E
v
[N]
7
F
v
F
v
E
v
Q


E
v



Zakon toka

Gustoa naboja
dA
dQ
D =

(

2
m
As

+Q
+Q
i
-Q
i
-Q
dA
dQ
E
v
E
v

8
dA D Q
A

=

D opisuje influencijsko djelovanje, ovisi i o smjeru te
poprima vektorski karakter: D
v
je kolinearan sa E
v
.
D
v
= vektor ( gustoe ) elektinog pomaka

Za zatvorene plohe zakon toka



Nabijene paralelne ploe:
A
Q
D =
(homogeno polje!)

Nabijena kugla:
Q
R
R
0
D
v
A d
v

Q A d D
A
=

v v

9

=
A
Q A d D
v v
simetrija (D=konst.)!
Q dA D
A
=

=
A
R dA
2
4

Za R = R
0

2
0
4 R
Q
D

=

Za R < R
0
D = 0 jer je Q = 0 unutar kugle.

Zakon omjera i dielektrika konstanta
=
E
D
v
v
Za vakuum:
12
0
10 854 , 8

= =
(

m
F

Dielektrika konstanta za neku tvar: r
=
0
(

m
F


Elektrini potencijal

+Q A
B
W
A
W
B
W
C
s
dl ll l
s d
v

E
v


s d F dW
v
v
=

s d E Q dW
v
v
=

2
4 R
Q
D

=
10

=
A
ds QE W cos

=
A
A
ds E Q W cos


= = = ds E Edl V
Q
W
s A
A

[ ] V
elektriki potencijal
dl
dV
E =


Ekvipotencijalne linije ( plohe ): W
A
, W
B
, W
C


Razlika potencijala = napon U
AB
= V
A
- V
B


Potencijalna energija naboja

Iz

= cos ds QE W
i

= cos ds E V
dobivamo



potencijalna energija naboja Q u toki s potencijalom V

Razlika potencijala napon

A B
V
A
V
B
ds
d
D E
v v
,

dvije paralelne ploe = homogeno polje!
QV W =

[ ] J

11
+Q -Q
d
- +
U
D E
v v
,

[ ] V d E ds E U V V
B
A
AB B A

= = = cos
(

=
m
V
d
U
E

Rad naboja pri kretanju u homogenom polju

=
B
A
ds QE W cos

=
B
A
ds E U cos



1eV = 1,6 10
-19
[J]
Kondenzatori

= = E
A
Q
D

d E U =

U
d
A
A E A D Q = = =

Kapacitet
[ ] F
d
A
C =

U C Q =

Simbol kondenzatora:

Jedinice:
pF nF, F,
( 10
-6
F, 10
-9
F, 10
-12
F )
Svojstvo akumulacije naboja (nabijanje i izbijanje)
[ ] J U Q W =

12
PARALELNI SPOJ KONDENZATORA
Isti napon na kondenzatorima
U = U
1
= U
2
= U
3

Q
1
= C
1
U Q
2
= C
2
U
Q
3
= C
3
U Q
p
= C
p
U
Q
p
= Q
1
+ Q
2
+ Q
3
U C C C + + = ) ( U Cp
3 2 1




SERIJSKI SPOJ KONDENZATORA
Isti tok naboja kroz sve kondenzatore

Q
s
= Q
1
= Q
2
= Q
3

1
1
1
C
Q
U =

2
2
2
C
Q
U =


3
3
3
C
Q
U =

S
S
S
C
Q
U =
uz U = U
1
+ U
2
+ U
3
3
3
2
2
1
1
C
Q
C
Q
C
Q
C
Q
S
S
+ + =


+
-
U
C
1
C
2
C
3
Q
1
Q
2
Q
3
+
+ +

=
n
C C
P
+
U
C
1
C
2
C
3
Q
1
Q
2
Q
3
+ + +
-
U
1
U
2
U
3

=
n S
C C
1 1

13
MJEOVITI SPOJEVI KONDENZATORA


S S P
C C C
2 1
|| =


P S
C C C ) (
1
=


S
C C =









ENERGIJA NABIJENOG KONDENZATORA


du C dQ =


du u C u dQ dW = =



[ ]

= =
U
J
CU
du u C W
0
2
2

+
U
C
1
C
2
C
3
-
C
4
C
5
C
1S
C
2S
C
1
C
p
C
+
U
-
+
U
-
C
p
14
III. ISTOSMJERNA STRUJA

Struja: usmjereno gibanje naboja

trenutni iznos oznaavanje malim slovima

- za struju je neophodno: elektriko polje i slobodni naboji
Smjer struje je po definiciji smjer elektrinog polja
Za trajnu struju


potrebno je trajno polje ( napon ) iz izvora napona.


Idealni naponski izvor Idealni strujni izvor

Efekti elektrine struje:
- zagrijavanje vodia Joulova toplina
- stvaranje magnetskog polja
- prijenos tvari u elektrolitima
- svjetlosno zraenje pri prolazu kroz plin
dt
dQ
i =

[ ] A
t
Q
I =

15

Ohmov zakon

U napon na krajevima vodia
R otpor vodia, G vodljivost, specifini otpor materijala
A
I
l ll l
+
-
U

= = =
B
A
B A
l E dl E V V U


I
R
U
-
+

proporcionalnost
napona i struje

otpor je konstanta za
veinu materijala
I
U
R
1
R
2
R I U
R
U
I
A
l
R
R
G
= =
= =
1

16

TEMPERATURNA OVISNOST ELEKTRINOG
OTPORA

Poveanje otpora R s temperaturom izraava se pomou
temperaturnog koeficijenta otpora -

.
Poveanje otpora:
( ) C R R
o
20 0
0
0
= =

Ukupni iznos otpora R

kod
0
>

( ) [ ]
( ) [ ] + =
+ = + =

1
20 1
0 0
A
R
R R R R
l



ELEKTRINI IZVORI

1. KEMIJSKI kemijska energija pretvara se u elektriku
(galvanski elementi i akumulatori)
2. GENERATORI mehanika radnja
(princip elektromagnetske indukcije)
3. TERMOELEMENTI toplinska energija
4. FOTOELEMENTI svjetlosna energija

17

ELEKTROKEMIJSKE POJAVE

Elektrolit
+ -

METALNE ELEKTRODE + ELEKTROLIT + NAPON U

ELEKTROLITI: otopine soli i kiselina dogaa se
spontana elektrolitika disocijacija. Prolaz struje preko:
(+) kationa vodik (H
+
) i atomi metala
(-) aniona kisik (O
--
) i ostaci kiselina

Primjena:
- GALVANOSTEGIJA: oplemenjivanje povrine radi
zatite ili ukrasa
- GALVANOPLASTIKA: nanoenje tanke presvlake od
metala na povrinu
- DOBIVANJE I IENJE METALA: izvodi se u
elektrolitskim kupkama
- IZRADBA IZVORA EMS: galvanskih elemenata i
akumulatora (ponovo punjivih elemenata)
18

FARADAYEVI ZAKONI ELEKTROLIZE

govore o taloenju tvari na elektrodama

I. zakon


a aa a elektrokemijski ekvivalent
(

=

As
kg
n
A
a
8
10 0365 , 1

A atomska masa
n valencija tvari
Q naboj
G - masa

II. zakon





[ ] kg Q a G =
2 1
2 2
1 1
2
1
2
1
Q Q uz
n A
n A
a
a
G
G
= = =

19

PRIMARNI GALVANSKI ELEMENTI


A) Leclancheov element



U= 1,5V


B) Alkalna baterija
elektrolit je kalijev hidroksid
U= 1,5V, vei kapacitet
Naboj Q [Ah] = I * t (kapacitet)


SEKUNDARNI GALVANSKI ELEMENTI
Olovni akumulator (U= 2V)

4 2 2
2 SO H Pb PbO + +
+

pun
prazan

O H PbSO PbSO
2 4 4
2 + +
+

MnO
2
C
Zn
Amonijev klorid
NH
4
Cl
MnO
2
KOH
Zn
H
2
SO
4
PbO
2
Pb
A K
Troilo
20
Vrste akumulatora: olovni (2V), Ni-Cd (1.2V), NiMH (1.2V) ,
Li-ion (3.6V)
Svojstva baterija: radni napon, kapacitet, samopranjenje,
energija/ volumen, energija/ teina, broj ciklusa

JEDNOSTAVNI STRUJNI KRUG

izvor
troilo R
sklopka

-pojednostavljena shema:
E R U
T
=IR
I

T T i
U Q E Q =

T i
Q Q =

napona pad R I
R
E
I R I E U E
T
= = =

Realno U
T
< E zbog otpora izvora R
U
i otpora vodova R
V

21
KIRCHHOFFOVI ZAKONI (K.Z.)

- element: izvor, otpornik, kondenzator
- stezaljke elemenata: 2
- vorite: spoj

3 stezaljke
- grana: veza 2 vorita pomou elementa
- serijski spoj elemenata: po 2 stezaljke spojene
- paralelni spoj elemenata: > 1 grana izmeu 2 vorita
- mrea: skup vorita i grana
- petlja: zatvorena linija
I K. Z. za vorite


= 0 I


5 4 3 2 1
I I I I I + + = +







II K. Z. za bilo koju petlju


= R I E

I
1
I
2
I
3
I
4
I
5
22
Primjer: rjeavanje mrea

Zadano:
E
1
, E
2
, R
1
, R
2
, R

I
1
, I
2
, I = ?



a) primjena I K.Z. na jednom voritu
1. pretpostavljaju se smjerovi struja
2.

= 0 I
(1. jednadba)
b) 2x primjena II K.Z. za dvije petlje
1. smjer obilaenja petlje (po volji)
2. smjer djelovanja EMS (prema obilaenju)
3. predznak padova napona (prema struji)
4.

= R I E
(2x 2. i 3. jednadba)
5. interpretacija predznaka struje

I
1
+ I
2
- I = 0

I
1
R
1
- I
2
R
2
= E
1
E
2


I
2
R
2
+ IR = E
2

E
1
E
2
R
1
R
2
R
I
1
I
2
I
I
1
I
2
I
23
SPAJANJE OTPORNIKA

Serijski spoj (ista struja kroz sve elemente):
R
1
R
2
U
R
3
U
2
U
1
U
3
I
U
R
S
I

. Z.: U
1
=IR
1
U
2
=IR
2
U
3
=IR
3
II K.Z. : U = I ( R
1
+ R
2
+ R
3
)
U = I R
S
R
S
= R
1
+ R
2
+ R
3


Paralelni spoj (isti napon na svim elementima):
I
R
1
R
2
R
3
I
3
I
1
I
2
U R
P
U
I
I K.Z. : I = I
1
+ I
2
+ I
3

. Z. :
1
1
R
U
I =

2
2
R
U
I =

3
3
R
U
I =


3 2
R
U
R
U
R
U
R
U
P
+ + =
!

=
i
i P
G G

=
i
i S
R R

=
i
i P
R R
1 1

24
Vanjska karakteristika realnog naponskog izvora


( ) ? I f U =










U
R I E U =


1 = +
U
R
E
I
E
U






Struja kratkog spoja:
U
K
R
E
I =


U
I
U
I
R
U
E
I
U
I
U
E
I
K
idealni izvor napona
25
a) prazni hod
E U , I = = 0

b) normalni pogon
E U R I
U
> 0 0,

c) normalni pogon
E U R I
U
< > > 0 0,

d) kratki spoj
0 = +
V T
R R

U
K
R
E
I U = = , 0


Osigurai tite u sluaju kratkog spoja

REALNI STRUJNI KRUG
R
T
E
I
U
U
T
R
U
2
V
R
2
V
R

2 2
V V
V
R R
R + =
,
T T
U IR =
,
U IR E
U
=

T V U
IR IR IR E + + =
(II K.Z.)
T V U
R R R
E
I
+ +
=

26
SPAJANJE IZVORA EMS

SERIJSKI SPOJ IZVORA:
R
1
R
2
R
3
R
n
E
I
E
2
E
n
E
1
E
3

n
E E E E E + + + + = K
3 2 1
(daje vei napon)
n
I I I I I = = = = = K
3 2 1
(struja je ista)
n i U
R R R R R uz R n R = = = = = = K
3 2 1


PARALELNI SPOJ (jednakih) IZVORA:
E
1
E
2
E
n
I
1
I
2
I
n
I
E

n
I I I I I + + + + = K
3 2 1
(daje veu struju)
n
E E E E E = = = = = K
3 2 1
(naponi trebaju biti isti)
n i
i
U
R R R R R uz
n
R
R = = = = = = K
3 2 1

27
DJELITELJ NAPONA (POTENCIOMETAR)

ILI:






A
T B
T B
ekv
R
R R
R R
E
R
E
I
+
+

= =
.

( )
T B
T B
T B T
R R
R R
I R R I U
+

= = ||

koristi se za regulaciju snage na troilu

MJERENJE NAPONA I STRUJE

Instrument s pominim svitkom i trajnim magnetom
Raunanje i/ ili mjerenje:
I, U, R, P .
Galvanometar skala, kazaljka, otklon

Mjerno podruje max

Primjer: I
g
= 3mA, R
g
= 20
U
g
= I
g
R
g
= 60 mV
E
R
A
R
B
R
T
U
T
I
E
R
R
T
x=0
x=1
R
g
I
g
U
g
=R
g
I
g
G
28
Mjeri napon ili struju

Mjerenje struje

kA A K K


A
I

R
A
0
AMPERMETAR SE SPAJA SERIJSKI U STRUJNI KRUG


Mjerenje napona



I
V
0




Univerzalni instrument ima vie podruja za mjerenje
napona i struje (istosmjerno/ izmjenino) te mjerenje otpora

VOLTMETAR SE SPAJA PARALELNO U STRUJNI KRUG
A
I
R
A
,U
A
U
R
T
V
R
T
R
V
V
U
I
V
I
T
29
4 1 3 2
R R R R =

MJERENJE OTPORA

Metode:
U-I metoda, Omometar, izvorom konstantne struje, W. most
Wheatstone most

2 1
2
R R
R
U U
A
+
=



4 3
4
R R
R
U U
B
+
=


|
|

\
|
+

+
= =
4 3
4
2 1
2
R R
R
R R
R
U U U U
AB B A



Izmeu A i B spoji se galvanometar, zatim se promjenom
jednog od otpora postigne ravnotea

RAD I SNAGA ISTOSMJERNE STRUJE

[ ] J U Q W =
Rad
R
1
R
2
R
3
R
4
A B
U
= ravnotea U
AB
0
= t I Q
[ ] J t I U W =

30

t
W
P =
Snaga

Pomou - zakona na otporniku

[ ]
[ ] W
R
U
R I P
J t
R
U
t R I W
2
2
2
2
= =
= =


Korisnost elektrikih ureaja:
P
T
korisna snaga troila
P
G
snaga gubitaka

Pretvorba elektrine energije:
- mehaniki rad (motori)
- toplina (Jouleova toplina)
- kemijska energija (akumulator, proizvodnja aluminija,..)
- svjetlosna energija (rasvjeta), itd

[ ] W I U P =
G T
T
Utroeno
Korisno
P P
P
P
P
+
= =
31
IV. ELEKTROMAGNETIZAM

Naboj u gibanju stvara naroito stanje prostora
magnetsko polje
Osnovni uinci magnetskog polja:
1) sila na naboj u gibanju
2) elektro-magnetska indukcija
Jakost magnetskog polja
H
r
= polje sila
[ ]
m
A



desni!









I
H
I
I
Ulazi u ravninu
Iz ravnine prema
promatrau
32

=
l
I l d H
v v
Zakon protjecanja












Zakon protjecanja


2 1
I I l d H
l
=

v v

0
1
=

l
l d H
v v


Polje ravnog vodia









I
1
I
2
l
r
d
l
H
r
l
1
dl
1
I
H
R
x
H
l ll l
33
(

=
m
A
x
I
H
2

Polje izvan vodia

Simetrija (H = konstanta)


Polje unutar vodia



homogena
struje, gustou
a protjecanj z. 2
2
2

x J I
R
I
J
I x H
R x
x
x
=
=
=
<

= =

I x H I dl H 2
R x >
R
x
I
x
H
x
l ll l
(

=
m
A
R
x I
H
2
2

34

H
x
R
(

m
A
[ ] m
R
I
2

Polje prstenastog svitka

=
=
N I Hdl
l R 2





Polje je homogeno



Nehomogeno polje postoji kod ravne zavojnice:

R
N
H
I
l ll l
(

=
m
A
l
N I
H

35














Magnetska indukcija B

[ ]
(

= =
2
m
Vs
T H B
v v

permeabilitet
H B vakuum
v v
=
0
:
(

=
(

=

Am
Vs
m
H
7
0
10 4

za bilo koja tvar:
H B
r
v v
=
0





= =
A A
dA B A d B cos
v v

magnetski tok


l ll l
A
B
v
A
v
d

36
samo za homogeno polje (B= konstanta):

[ ]
A
B
Wb A B

=
=
= : 0


Magnetski tok

je ukupni tok silnica kroz neku povrinu,

magnetska indukcija B je gustoa toka



Magnetsko polje nastaje u:
- vodiima zbog gibanja naboja (unutar i izvan vodia)
- izolatorima zbog posmanih struja
- kod trajnih magneta zbog elementarnih struja
- zemljinoj kugli (polovi N S)
37

Djelovanje magnetskog polja

- sila na naboj u gibanju, npr. sila na vodi kroz koji tee
struja (primjena u elektromotorima)
- pojava elektro-magnetske indukcije inducira se napon
ako se vodi giba u stalnom magnetskom polju ili je pod
utjecajem promjenjivog magnetskog polja (primjena u
generatorima i transformatorima)

1. Sila na naboj u gibanju





sin B v Q F =






Pravilo lijeve ruke


) ( B v Q F
v
v
v
=
B
F
v
Q +

B
v
F
v
v
v
38
Sila na vodi protjecan strujom

t
l
v t I Q = = ,



sin = B l I F



2. Elektro-magnetska indukcija

Sila na naboj:

) ( B v Q F
v
v
v
=

Grupiranje naboja
- elekt. polje (inducirano):

B v E
E Q F
v
v
v
v v
=
=






e= inducirani napon (EMS)
B
I
F
B l I F
v v v
=

F
B
v

l
+
-


cos sin
cos sin cos
l B v e F F
l
u
Q E Q F
B v Q F F
=

=

= =
= =
39



Pravilo desne ruke:
B
l
v


Inducirana EMS promjena magnetskog toka

Blv l B v e = =
v v
v
) (

Povrina A se smanjuje za
ldx dA =

tok se mijenja za
BdA d =

= =

= =
e v l B
dt
d
dt v l B dx l B d



l B v e
v v
v
= ) (
i ii i
A
l ll l
B
dx
[ ] V
dt
d
e

=

40
Mogunosti za indukciju napona:
- gibanje vodia
- gibanje magnetskog polja (vodi miruje)
- promjena iznosa toka (vodi i polje miruju)
Lenz-ovo pravilo smjer inducirane struje uvijek je takav
da se suprotstavlja uzroku koji ju je proizveo.
Struja to bi je potjerao napon e stvara dodatni magnetski
tok koji je suprotan primarnoj promjeni toka
, d
pa ju
eli kompenzirati.

Samoindukcija

- induciranje EMS zbog promjene vlastite struje (toka)




Koeficijent samoindukcije:
D
l ll l
i ii i
e
N
A
dt
di
l
A N
e
l
i N
H H B
A B
dt
d
N e
s
s
=
= =
=

=
2

dt
di
L e
s
=
s
e e =
(

= =
A
s V
H
l
A N
L
2

41

Magnetska energija zavojnice
za stvaranje polja
dt i e dW =

[ ]


= = = =
I T T
J
I L
di i L dt
dt
di
iL dt e i W
0
2
0 0
2


Meuindukcija magnetska veza dvaju zavojnica









dt
di
M
dt
di
l
A N N
e
1 1 2 1
2
= =



meuinduktivitet



Primjena meuindukcije - transformacija napona:
l ll l
A
i ii i
1 11 1
l ll l
1
N
1
i ii i
2 22 2
l ll l
2
N
2

t d
d
1 11 1

l
i N
H
H B
A B
dt
d
N e
1 1
1
1 1
1 1
1
2 2
=
=
=

[ ] H
l
A N N
M
2 1

=

42




Induciranje harmonikog napona










za
0 =
kroz svaki zavoj prolazi
m

d l B A B
m
= =

za
t =


t
m m
cos cos = =


) sin ( t d l B N e N
dt
d
e

= =


[ ] V t E t d l B N e
m
sin sin = =

dt
d
N e
dt
d
N e
1
2 2
1
1 1

=
2
1
2
1
N
N
e
e
=
N
d
l ll l
B


( )
t dt
d
zavoja N
d l A

=
=
43






Magnetska svojstva tvari

U elektrostatici vektori:
D i E
r

U magnetizmu vektori:
H i B
r v

Vakuum:
(

= =

m
H
H
B
7
0 0
10 4

Ostale tvari: r
H
B

0
= =

- vakuum i nemetali:
1 =
r

- dijamagnetski materijali:
( ) 9999 0
1
, : Cu
r
<

- paramagnetski materijali:
( ) 00002 1
1
, : Al
r
>

- feromagnetski materijali:
( ) K , , , Ni Co Fe
r
1 >>

kod feromagnetskih materijala
r

je velik ali zavisi o:

iznosu polja H, prethodnom magnetiziranju, temperaturi
a frekvencij
T
f
period T
1
2
=
=

T
E
m
[ ] V e
[ ] s t
44
Krivulja (prvog) magnetiziranja Fe materijala










Vie teorija za objanjenje feromagnetskih svojstava:
- teorija elementarnih magneta
- teorija domena
Elementarne krune struje u kristalnoj strukturi tvore
sluajno orijentirana polja koja se pod djelovanjem
vanjskog polja usmjeruju. Kad su sva polja domena ve
usmjerena na isti nain nastupa zasienje.









0 1 2 3 4
1
B
H
Fe-Si lim
permaloy
lijevano eljezo
[ ] T
(

m
A
3
10
H
v
45
Krivulja histereze feromagnetskog materijala


Struja i stvara polje:

Za poveanje indukcije za dB treba uloiti rad:

l A dB H
N
l H
i
A B
dt
d
e
dt i e dW =

=
=
=
= =

Po jedinici volumena
( ) V l A =

dB H
V
dW
dW = =
1
Za jedan ciklus proe se itava petlja histereze utroena
energija proporcionalna je povrini petlje histereze:
i ii i
e
N
l ll l
A
~
H
H
c
B
r
B
H
dB
l
N i
H

=
46
(

=
3
1
m
J
dB H W

.
Ukupni gubici:
[ ] W m B f k P
m h
=
2
1


PRIJELAZNE POJAVE

Obuhvaaju dogaaje u strujnom krugu od ukapanja do
stacionarnog stanja.
Ukapanje R-L spoja


Konana vrijednost I= E/R
E
S
R
L e
s
i(t)
I C i t za
C I i
C
I i
t
L
R
C
I i
C t
L
R
I i
dt
L
R
dt
di
R
L
i I
I
R
E
R i R
dt
di
L E
i R e E
t
L
R
-
t
L
R
-
s
= = =
+ =
=

+ =
=
=
= =
= +

0 ; 0
e
e
exp / ln
ln ) ln(
/
I - i
di
varijabli
separacija /
, : /
i
t
0,63
I
L

I
47
[ ] A e I i
t
L
R
|
|

\
|
=

1




vremenska
konstanta

za
I i t
L
= = 63 0,

za
I i t
L
5

Iskapanje R-L spoja

Po Lenzovom zakonu
zavojnica generira takav
e
s
da se protivi smanjenju
struje




Moe se pokazati da je:









[ ] s
R
L
L
=
|
|

\
|
=

L
t
e I i

1
E
S
R
L
i(t)
e
s
R
L
e I i
L
t
L
= =

;

i
t
0,37
I
L

I
48
Ukapanje R-C spoja

Kondenzator se poste-
peno nabija na napon E
preko otpornika R.

C R C R
du C dQ
dt
dQ
i R i u u u E = = = + = ; ; : supst. |

dobije se:





C
= vremenska
konstanta







E
S
R
C u
C
u
R
i(t)
R
u E
i u E R i
C
C

= =
E
t
0,63E
C

u
c
C R
C
=

|
|

\
|
=
|
|

\
|
=

C
t
RC
t
C
e E e E u

1 1

49
Iskapanje R-C spoja


Konedenzator se
izbija preko otpor-
nika.



U C Q
dt
dQ
i R i u u u
R C R
= = = + = , , : supst. | 0

dobije se:





C

= vremenska
konstanta




E
S
R
C
u
C
u
R
i(t)
C R e E e E u
C
t
RC
t
C
C
= = =

E
t
0,368E
C

u
c
50
( )/ 2 cos 1
2
1
sin / sin
2
x x t E e
m
= =
V. IZMJENINE STRUJE

t E e
m
sin =

f
T

2
2
= =





Efektivna vrijednost izmjenine struje E
daje isti toplinski efekt kao istosmjerna struja


T
R
E
W =
2







Posebno za sinusni napon:



e
E
m
t
T
E
R
R
e

=
T
dt e
T
E
0
2
1

=
T
dt
R
e
W
0
2
51

Dobije se:


Instrumenti badareni su na efektivne vrijednosti
Efektivne vrijednosti piu se bez indeksa!



m
m
E
E
E 707 0
2
, = =








Faza i razlika faza

0 = = = e t E e
m
0, t za sin

t
fazni kut ili faza
K K K 720 360 0

vrijeme 0, T, 2T,


( ) ( )
0 za a
sin 0 za sin
= =
= = =
i t
I i t t I i
m m

Struja i zaostaje za kut

prema naponu e

: razlika faza ili fazni pomak

[ ] [ ] A
I
I V
E
E
m m
2 2
= = ;
e
E
m
t
E
52
e,i
E
m
e
i
i

t


2



( ) + = t I i
m
sin '
- struja prethodi naponu za

Metode raunanja s harmonikim veliinama

1. grafika
2. vektorska
3. simbolika
4. analitika
-Kirchhoffovi zakoni vrijede za trenutne vrijednosti i za
vektore/ kompleksne brojeve
-Ohmov zakon
Z
U
I =
za impedancije i za trenutne
vrijednosti na otporu


Primjer zbrajanja:
( )
1 1 1
sin + = t E e
m


( )
2 2 2
sin + = t E e
m

53
a) grafika metoda
e = e
1
+ e
2
e
1
e
2
e
t
1

) sin(
1
+ + = t E e
m

i
m
E
se odrede mjerenjem

b) vektorska metoda
i
m
E
se odrede mjerenjem
+ +
1
t
2
+ t
1
+ t

E
m1
E
m2
E
m
54

Uobiajena pojednostavljenja:
1. efektivne vrijednosti umjesto maksimalnih
2. promatra se jedan trenutak
3. jedna od veliina je referentna (tj. u apscisi za t = 0)
4. zbrajanje trokutima vektora umjesto paralelogramom
5. oznaavanje vektora velikim slovima sa strelicom






c) simbolika metoda - primjenom kompleksnog broja za
prikaz vektora
( )

= = + = + = Z Ze j Z jX R
j
sin cos Z



Zbrajanje:
2
E
1
E
E
2

|
Z ZZ Z
|
=
Z

Re
Im
R
X

sin cos
argument
modul
1 1
2 2
2
= =
=
+ = =
= =
Z X Z R
R
X
arctg
X R Z
j j
Z
( ) ( )
2 1 2 1 2 1
2 2 2 1 1 1
X X j R R
jX R jX R
+ + + +
+ +
=
= =
Z Z
Z Z
55
R
e
i

Mnoenje i dijeljenje je lake s oblikom
Z


( )
2 1
2
1
2 2
1 1
2
1
2 1 2 1 2 2 1 1 2 1

=
+ = =
Z
Z
Z
Z
Z Z Z Z
Z
Z
Z Z


U simbolikoj metodi isti su oblici rezultata (zakona) kao
kod istosmjerne struje (Ohmov i Kirchhoffovi zakoni).

Jednostavni izmjenini strujni krug

a)








Nema pomaka faze izmeu napona i struje!
u
i
( )
R
E
I
R
E
I
t I
R
t E
R
e
i
R i e
m
m
m
m
z
= =
= = =
=

sin
sin
iznose trenutne za
I

0 =
56
L e
s
e
i
b)









Struja zaostaje za naponom za 90 stupnjeva!
- idealna zavojnica!


c)





( )
( )
[ ] A t I i
otpor X
t
X
E
i
t
L
E
i
di L dt t E
dt
di
L e e e
m
L
L
m
m
m
s
|

\
|
=

\
|
=
=
=
= = +

2
sin
induktivni
2
sin
cos
/ sin
0 0

m
L
m
L
I
X
E
X fL L
=
= = 2
u
i
I
m

e
i
C
|

\
|
+ =
|

\
|
+ =
= =
= =
2
2
1

t I i
t
C
E
i
t CE
dt
dQ
i
t CE Ce Q
m
m
m
m
sin
sin
cos
sin
57







Usporedba:
Otpornik:
otpor radni = = R R I E I
R
E
m
m

Zavojnica:
otpor jalovi = =
L L m
L
m
X X I E I
X
E

Kondenzator:
otpor jalovi = =
C C m
C
m
X X I E I
X
E


Serijski RLC spoj







m
C
m
C
I
X
E
X
C
=
=

1
I
m

R
I
E
L
C
L L
IX E =
IR E
R
=
C C
IX E =

I
E
C L
X X >
58




Ohmov zakon za izmjeni-
nu struju


( )
2
2
C L S
X X R Z + =
impedancija serijskog spoja

Napon prethodi struji (zbog
C L
X X >
) za:

R
X
arctg
R
C
L
arctg
E
E E
arctg
R
C L
=

1

Za
C L
X X =




C L
C
L

= =
1 1

serijska rezonancija



4 4 4 3 4 4 4 2 1
S
2
2
Z
1
|

\
|
+ =
C
L R I E

2
2 2 2
1
|
|

\
|
+ =
C
I L I R I E

L C
E E =
E E
R
=
I
59

Paralelni RLC spoj















impedancija paralelnog
RLC spoja





R
X
L
E
X
C
I
R
I
L
I
C
p
Z
E
I =

R
E
I
R
=
E
C
C
X
E
I =
L
L
X
E
I =
2
2
1 1 1
1
|
|

\
|
+
=
C L
P
X X R
Z

2
2
2
2
2 2 2
1 1 1
) (
|
|

\
|
+ =
|
|

\
|
+
|

\
|
= + =
C L
C L
C L R
X X R
E I
X
E
X
E
R
E
I I I I
|

\
|
=

= C
L
arctgR
R
E
C
E
L
E
arctg
I
I I
arctg
R
C L

1 1
60
Paralelna rezonancija:

Serijski RLC spoj (simbolika metoda)













( )
C L
C C C C C C
L L L L L L
R R
X X jI IR
jE jIX X I X I
jE jIX X I X I
E R I R I
s
+ =
= = = = =
= = = = =
= = = =
Z J
X J
X J
R J
2 2
0
2 2
0
0 0 0

LC
X X
C L
1
= =
R
L C
J JJ J
Zs Zs Zs Zs

J JJ J
C

R
J JJ J
s
Z = J

C L R
+ + =

. . Z
. . . Z K II
61
R
L
C
J JJ J
R
J JJ J
L
J JJ J
C

J JJ J





trokut impedancije

Za:
0 > >
C L
X X
: napon prethodi struji
(induktivni karakter spoja)

0 < <
C L
X X
: struja prethodi naponu
(kapacitivni karakter spoja)
Za:
0 = =
C L
X X
:
R
s
= Z

serijska rezonancija

LC
C
L
1 1
= =

Paralelni RLC spoj (simbolika metoda)







( )
C L
X X j R
s
+ = Z

( )
2
2
C L s
X X R Z + =

R
X X
arctg
E
E E
arctg
C L
R
C L

=

=
R
jX
L
-jX
C

Z ZZ Z
s

R
R

= J
L
L
X

= J
C
C
X

= J
p
Z ZZ Z

= J

62

















Paralelna rezonancija:




C L R
J JJ J J JJ J J JJ J J JJ J + + =

C L
jX jX R
p

+ + = =

Z
J JJ J

|
|

\
|
+
=

+ + =
L C
C L
X X
j
R
p
jX jX R
p
1 1 1
1 1 1 1 1
Z
Z
2
2
1 1 1
1
|
|

\
|
+
|

\
|
=
L C
p
X X R
Z

R
X X
arctg
I
I I
arctg
C L
R
C L
1
1 1

=

R Z
LC
X X
p
C L
=
= =
1

63
Snaga izmjenine struje

( )
( ) ( ) [ ]
( ) ( ) [ ]
( ) [ ]
[ ] T periodu u Rad cos
/ 2 cos cos
cos cos
2
1
2
/ cos cos
2
1
sin sin /
sin 2
sin 2
0
J T I E W
dt t EI dW
dt t t t t EI dW
dt i e dW
t I i
t E e
T
=
=
+ + =
+ =
=
=
=

prosjena snaga:

[ ] snaga radna cos W I E P
T
W
P = =


Faktor snage, radna, jalova i prividna snaga

I E prividna snaga
cos
faktor snage
[ ]
[ ]
[ ] prazna snaga, jalova sin
snaga prividna
prava snaga, radna cos
VAR I E P
VA I E P
W I E P
Q
S

=
=
=



64
trokut snage:

2 2
Q S
P P P + =



trenutna snaga:

0 1 cos za = =













t I E p 2 90 0 sin cos = = = , za

prosjena snaga P = 0

P
S
P
P
Q
( ) [ ] = = t I E
dt
dW
p 2 cos cos
t
e
i
p
cos = I E P
[ ] t I E p 2 cos 1 =
t
e
i
p
+ +
- -
65





Za istu radnu snagu P, pri veem kutu

raste P
Q
, P
S
, te
struja I. Time rastu gubici u vodovima.

Popravak cos

kompenzacija
Problemi distribucije elektrine energije

plaa se

ne plaa se

328 0 95 0
95 0 18
, ) , (arccos
, cos
=
=
tg


Dodaje se kondenzator paralelno induktivnom troilu radi
popravka cos

E
I
R
I
I
L
P
Q
P
P
S
=18
P,W
P P
Q
% 8 , 32
66
Dodatak 1

TROFAZNI SUSTAV

Prednosti:
- uteda bakra za vodove
- konstantan dotok energije
- rotirajue magnetsko polje

Simetrini trofazni sustav
- jednaki naponi
- jednake razlike
faza



= =
= = =
120
3
2
3 2 1

f f f f
E E E E




( )
|

\
|
=
|

\
|
=
=
3
4
sin 2
3
2
sin 2
sin 2
3
2
1

t E e
t E e
t E e
f
f
f

E
f3
E
f2
E
f1
67

Nevezani trofazni sustav

Generator se sastoji od tri nezavisna statorska namota
razmaknuta 120

R
1
(Z
1
)
R
3
(Z
3
)
R
2
(Z
2
)
e
3
e
2
e
1
i
1
i
3
i
2
6 vodia!

Uz: R
1
= R
2
= R
3
i
1
+ i
2
+ i
3
=0
(Z
1
= Z
2
= Z
3
)









Uz:






( )
|

\
|
=
|

\
|
=
=
3
4
2
3
2
2
2
3
2
1

t I i
t I i
t I i
f
f
f
sin
sin
sin
1 3 2 1
3 2 1
= = =
= = =
f f f f
I I I I
( ) 0
3
4
sin
3
2
sin sin 2
3 2 1
=
(

\
|
+
|

\
|
+ =
= + + =

t t t I i
i i i i
f
( ) sin cos cos sin sin =
68
Dokaz tvrdnje: i
1
+ i
2
+ i
3



a) grafiki za



t
i i
1
i
2
i
3
0
2
T T



b) vektorski:
0


I
1
+ I
2
+ I
3
=0

=
=
t svaki za 0
0
i

I
3
+I
2
I
3
I
1
I
2
E
1
E
2
E
3

69
Vezani trofazni sustav


a) Zvijezda spoj


e
1
e
3
e
2




b) Trokut spoj


e
1
e
3
e
2




Uobiajeno: generator spojen u

troila spojena u ili

70
Nulvodi
R
1
R
2
R
3
e
1
e
3
e
2
i
3
i
1
i
2
i
0
0
R
0
0
V

0
V
0


( )
3 2 1
0 0
0 3 2 1 3 2 1
0 0 0 0 0
3 2 1 3 2 1
0 0
0
Troilo
f f f
E E E
V V
i i i i i i i
R V V V V
R R R R R R

= + + = + +

=
= =
nulvodia bez
no nesimetri simetrino




71

Fazne i linijske veliine

U namotajima generatora induciraju se fazni naponi i
njima teku fazne struje.







E linijski napon
I linijska struja
E
f
fazni napon
I
f
fazna struja
Na otporima troila
postoje fazni naponi i
njima teku fazne struje



2 2
2 2 2
3
) 120 cos( 2
f
f f f f
E E
E E E E E
=
+ =



I
I
I
I
f
E
f
I
f
E
f
I
f
E
f
I
f
A
C
B
E
E
E
1
f
E
2
f
E
3
f
E
B
A
C
E
1
f
E
2
f
E
3
f
E
120
f
E = 3 E

72



Zvijezda Trokut






f
f
I I
E E
=
= 3

f
f
I I
E E
3 =
=



Snaga trofaznog sustava

( )
|

\
|
=
|

\
|
=
=
|

\
|
=
|

\
|
=
= =
+ + =
3
4
sin 2
3
2
sin 2
sin 2
3
4
sin
3
2
sin
sin 2 sin
3
2
1
3
2
1
3 3 2 2 1 1

t I i
t I i
t I i

t- E e

t- E e
E t E e
i e i e i e p
f
f
f
mf
mf
f mf
t
snaga trenutna

f f
I , E
f f
I , E
73
( ) ( ) ( )
( )

sin sin cos cos cos
cos cos sin sin
+ =
+ =
2
1


cos 3
f f
I E p =
trenutna snaga p ne ovisi o vremenu!




[ ]
[ ] veliine linijske
veliine fazne
W UI P
W I E P
f f

cos 3
cos 3
=
=













<kraj dijela A>
10.7.2011