Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2011

UDK 94(497.5)"1848/1886"(093):81367.634 Maurani, I. Pregledni lanak Primljen: 24. 02. 2011. Prihvaen za tisak: 04. 11. 2011.

Miomir Abovi Univerzitet Mediteran-Podgorica Vaka Djurovia bb, Crna Gora 81000 Podgorica e-mail: abovicmiomir@t-com.me

Upotreba i gramatikalizacija nekih veznikih jedinica u jeziku Ivana Maurania

U radu se razmatra upotreba odreenih veznikih jedinica u jeziku Ivana Maurania. Posebna panja bie usmjerena na naine upotrebe, a takoe i na razlike u upotrebi datih veznikih jedinica u odnosu na savremenu jeziku normu.
Kljune rijei: Ivan Maurani, jezik, sintaksa, uzrok, veznici, zavisna klauza.

U ovom radu ukazaemo na neke, najuoptenije reeno, sintaksike (sintaksikostilske) znaajke Mauranievog jezika. Preciznije, panju emo fokusirati na nain upotrebe odreenih veznikih jedinica u jeziku Ivana Maurania i odnos modaliteta upotrebe datih veznikih jedinica prema savremenoj jezikoj normi. Istraivanje emo vriti na korpusu koji ine Mauranievi govori i politiki spisi objedinjeni u knjizi Izabrani politiki spisi.1 Prva znaajka sintakse veznika Mauranievog jezika na koju emo obratiti panju jeste specina i (sa aspekta savremenog sinhronijskog presjeka) neobina upotreba veznika niti. U jednom od savremenih normativnih prirunika hrvatskog jezika tvrdi se da "... veznik niti esto povezuje dvije sureenice sastavnih reenica i to pod uvjetom da su obje nijene, npr. Nisu dolazili niti su se javljali (nije npr. ovjereno * Dolazili su niti su se javili ili sl.)".2 Bitan uslov za upotrebu veznika niti je, znai, nijenost obiju sureenica nezavisno-sloene reenice. Takvu upotrebu ovog sastavnog veznika nalazimo i kod Maurania. Primjeri: Upravo zato nije narod trojedne kraljevine tih zakona nikada niti proglasio, niti za valjane priznao... (Izabrani politiki spisi, 249) ... a sve to prelazi ovaj okvir to scijenim da ne bi bilo niti na svom mjestu, niti je sada vrijeme o tom govoriti. (Izabrani politiki spisi, 150). Meutim, pored ovog konteksta u kojem je (da tako kaemo) upotreba veznika niti iz ugla prosjenog govornika B/H/S/CG jezika uobiajena i ovjerena, u Mauranievom jeziku nailazimo, sa aspekta jezike kompetencije savremenog govornika datog jezika i knjievnojezike norme, i na neovjerenu i nenormativnu upotrebu ovog veznika registrovanu u sljedeim primjerima:
1 2

Ivan Maurani, Izabrani politiki spisi, Golden marketing, Narodne novine, Zagreb, 1999. Josip Sili, Ivo Pranjkovi, Gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

Miomir Abovi, Upotreba i gramatikalizacija...

Croat. Slav. Iadert. vii/i (2011), 33-37

Nego diploma listopadska stoji jo nepomina i danas, niti su ugarski susjedi nai jo od ovog asa svrhe svoje postigli. (Izabrani politiki spisi, 104) Ugarska dakle, sa svojom godinom 1848. jo sveudilj stoji u borbi s diplomom listopadskom, niti se jo ovaj as znade, kako e se ta borba svriti. (Izabrani politiki spisi, 104) U tom e sluaju politina prava ugarske kraljevine bit ona ista koja i naa, nit e bit za nas ikakva razloga, da budemo u drutvu tjesnijem sa zemljom, koja nam ne ima dat nikakova politika prava... (Izabrani politiki spisi, 104) Za Rijeku, gdje se osim naeg njeto i talijanski i za hrvatsko, od njih tako nazvano "maarsko" primorje, gdje se samo na jezik govori, niti se, kao ni u Rijeci, rjeice maarske uti moe, opredijelili su oni takoer maarski jezik za slubeni... (Izabrani politiki spisi, 211) Upotrebu ovog veznika poslije potvrdne reenice konstatuje, za jezik osamnaestog i devetnaestog vijeka, i Etimoloki rjenik slovenskih jezika. Navode se primjeri u kojima se ovaj veznik upotrebljava "... po kladne ve te : divojka upade... u vodu, nit' ju je odmah tko pomoi moae (18. st.); ja znam, gde je Beograd, niti trebam... da mi kazuju; prezirahu ga niti mu donesoe dare (Danii)."3 Svi navedeni primjeri iz Mauranievog jezika mogli bi se transformisati tako da se upotrebi sastavni veznik I i negirana forma glagola u drugoj sureenici npr. Nego diploma listopadska stoji jo nepomina i danas, niti su ugarski susjedi nai jo od ovog asa svrhe svoje postigli. Nego diploma listopadska stoji jo nepomina i danas i nisu ugarski susjedi nai jo od ovog asa svrhe svoje postigli. Smisaona sutina nezavisnosloene reenice pri ovakvoj preoblici ne bi se, naravno, promijenila sem to bi se, upotrebom veznika I gramatika forma sastavnog veznika logiki upodobila armativnosti i potvrdnosti prve sureenice. Upravo je sastavni veznik jedinica koja svojom semantikom unosi diferencijalni momenat izmeu forme nezavisnosloenih reenic kakvu nalazimo u jeziku Ivana Maurania i njihovih navedenih (eventualnih) preoblik. Analizom primjer ekscerpiranih u Mauranievom djelu dolazimo, dakle, do pitanja znaenja veznika kao vrste rijei. Dominantno znaenje veznika u lingvistikoj literaturi odreuje se kao operativno znaenje.4 Referencija pomenute sintagme iscrpljuje se u tvrdnji "... da su veznici ciljane instrukcije u odnosu na sintaktike jedinice. Posebnost tih instrukcija treba vidjeti u tome da znaenjski ne identiciraju neke izvanjezine pojavnosti, nego koncepte koji su usmjereni preraivanju pojmovnog znanja."5 U nastavku se, meutim, dodaje da "... dominantnost toga tipa znaenja... nimalo ne iskljuuje prisutnost manjeg ili veeg denotativnog ili leksikog znaenjskog dijela."6 Tako je i za veznik niti pored koncepta sastavnosti nuno vezana i sema negiranost. Konkretno, u navedenim primjerima iz Mauranievog jezika, to nas vraa na konstataciju iz Gramatike hrvatskoga jezika o tome da veznik niti povezuje dvije sureenice sastavnih reenica pod uvjetom da su obije nijene, upotrebom veznika niti pored ekspliciranog istie se i presuponirani sadraj prve sureenice. Na
Etimologick slovnk slovanskch jazyku , Slova gramaticka a zajmena, Svazek 2, Praha 1980. Barbara Kunzmann-Mller, "Veznici u suvremenome hrvatskom standardnom jeziku", Zbornik Zagrebaka slavistike kole, Zagreb, 2004, s. 32. 5 Isto, 32 6 Isto, 33
3 4

34

Miomir Abovi, Upotreba i gramatikalizacija...

Croat. Slav. Iadert. vii/i (2011), 33-37

primjerima naih reenica to znai, u prvoj, da diploma listopadska ni danas nije ukinuta, u drugoj da Ugarska jo nije uspjela ponititi diplomu listopadsku, u treoj da Ugarska nee imati prava veih od naih i u etvrtoj da maarskom jeziku nema traga u hrvatskom primorju. Ovim postupkom prividne veznike nekorelacije, da ga tako nazovemo, stilski se nesumnjivo kreira kvalitetniji iskaz, drugim rijeima kreira se informativno slojevitiji i funkcionalno uinkovitiji iskaz. Poreenja sa eventualnim preoblikama sa veznikom I i negiranom formom predikata druge sureenice bjelodano to pokazuju ako bismo izvrili tu preobliku, presuponirani sadraj prve sureenice izgubio bi na planu izrazitosti i komunikativnom znaaju. U formi koju ti iskazi imaju u jeziku Ivana Maurania, meutim, dolazi do izraaja i eksplicirani sadraj prve sureenice, a upotrebom veznika niti i presuponirani sadraj te sureenice to za posljedicu ima efektniji utisak koji cjelokupni iskaz ostavlja u svijesti primatelj poruke. Sljedei fenomen kojim emo se pozabaviti u ovom radu imanentan jeziku Ivana Maurania jeste upotreba veznog kompleksa instrumental pokazne zamjenice to + komparativ pridjeva + veznik im odnosno upotreba sloenog veznika tim vema (vie) im. Pogledajmo ekscerpirane primjere: Radost naa nad previnjim priznanjem tolikih i tako vanih prava trojedne ove kraljevine, i zahvalnost srdaca naih prema oinskoj brigi posveenoga Vaega Velianstva tim je vea, tim besmrtnija, im je previnje ovo runo pismo sjajniji i vjerodostojniji svjedok o tom, da e historina prava... uistinu i bez svakog utrba i trojednoj ovoj kraljevini povraena biti. (Izabrani politiki spisi, 230) Ova tenja postade za nju tim pogibeljnijom im se vie od dana do dana upletae u nju ideja prevlade maarske narodnosti. (Izabrani politiki spisi, 249) Veliko i boanstveno ovo naelo probudilo je u srcih vjerne vazda Velianstva Vaega trojedne kraljevine... radost tim veu, im je dublji i iri jaz onaj, koji se u ovoj kraljevini, u posljednje nepravilno doba ovo, nahodijae meu pravom i inom... (Izabrani politiki spisi, 225) Ako su sva ova prava naa, kojih priznanje i ispunjenje preponizno molimo, sama po sebi jasna kao sunce, preporuuje se pospjeno ispunjenje gori naznaene toke II tim vema im je s jedne strane naravnije, da narod hrvatsko-slavonski ne mirnim srcem ni hladnom krvi, vijeat o buduem odnoaju svom prema Ugarskoj sve dotle, dok je udes njegov... spojen s nezakonitijem za nj ministarstvom dravnim... (Izabrani politiki spisi, 228) ... probuuje u grudih naih radost i zahvalnost tim veu i uzdii e slavu posveenoga Velianstva Vaega tim vie, im su vema i oci nai i slavni praroditelji Vaega Velianstva, kroz njekoliko ve vjekova, o tom bez uspjeha radili i nastojali. (Izabrani politiki spisi, 232) Navedeni primjeri zanimljivi su sa stanovita formiranja veznikih jedinica i razvoja veznikog sistema. U svim primjerima zavisnom klauzom iskazuje se uzrok javljanja situacije denotirane upravnom reenicom. Razlika meu navedenim primjerima je u formalizaciji naina uvrtavanja zavisne (uzrone) klauze u upravnu. U prva dva primjera, naime, u poziciji subjekta upravne reenice su imenice koje oznaavaju odreena stanja, pridjev u komparativu u funkciji je predikativa upravne
35

Miomir Abovi, Upotreba i gramatikalizacija...

Croat. Slav. Iadert. vii/i (2011), 33-37

reenice i denotira intenzivniji stepen ispoljavanja stanj oznaenih imenicama u poziciji subjekta, dok se zavisna klauza kojom se oznaava razlog javljanja situacije na koju denotira upravna reenica uvodi diskontinuiranim veznikom tim im. U treem primjeru komparativ pridjeva velik,-a, -o atributivna je odredba imenice u poziciji objekta u upravnoj reenici, a zavisna klauza takoe se uvodi veznikom tim im. U etvrtom i petom primjeru, meutim, zavisna klauza uvodi se kompleksom tim vie im (tim vema im) koji u ovim primjerima funkcionie kao pravi sloeni veznik.7 Zanimljiv je odnos izmeu navedenih primjera iz kojeg kao da moemo izluiti razlog obrazovanja ba sloenog veznika tim vie/vema im kao sredstva za formalizaciju uzrone veze u odreenim primjerima. Naime, dok se u prva tri primjera fokusira intenzikacija i znaaj ispoljavanja odreenih stanja nominovanih odgovarajuim imenicama (radost, tenja) oblikom pridjeva u komparativu koji stoje uz te imenice u okviru upravnih reenica, u etvrtom i petom po redu navedenom primjeru eli se fokusirati i apostrorati iznimni znaaj uzroka (razloga) za pojavu situacija denotiranih upravnim reenicama tj. apostrora se sadraj zavisnih klauz, to prati redenisanje odnosa unutar zavisnosloenih (viestrukosloenih) reenica, reorganizacija jezikih jedinic (ukljuivanjem prilone komponente vie, vema u sastav veznika sa intencijom intenzikacije, naglaavanja znaenja jezikog kompleksa koji slijedi kao prouzrokovaa situacije denotirane upravnom reenicom) i pojava sloenog veznika tim vie/vema im. U jeziku Ivana Maurania nalazimo i sloeni uzroni veznik tim vie to npr. Ovi crni glasovi, ove gorke odluke raalostile su tim vie sav narod hrvatsko-slavonski, to je Vae Velianstvo opetovano izjavilo pred svijetom, da je hrvatsko-slavonska Krajina cjeloviti dio kraljevine Hrvatske i Slavonije... (Izabrani politiki spisi, 237). Posmatrano sa aspekta savremenog sinhronijskog presjeka veznik tim vie/vema im odlikuje se izvjesnom arhainou u odnosu na veznik tim vie to. Sa funkcionalne take gledita, opet, mogli bismo rei da se veznikom tim vie/vema im unekoliko efektnije i upeatljivije naglaava vanost sadraja zavisne klauze kao uzroka za nastanak situacije denotirane upravnom reenicom nego to je to sluaj sa veznikom tim vie to. Zanimljiva je u Maurania i upotreba prilonog relativizatora mjesta u poziciji u kojoj bismo oekivali priloni relativizator vremena. Primjeri: Gospodo moja, mi hvala Bogu ivimo sad u takvo doba, gdje se smije otvoreno govoriti... (Izabrani politiki spisi, 105) To ne samo da je izreeno u nevrijeme, jer su prola u Austriji ona vremena, gdje su se narodi bez upitanja prodavali i poklanjali... (Izabrani politiki spisi, 200) ... budu da se je ovo u sadanje doba, gdjeno su raskidane sve ustavotvorne vlasti... (Izabrani politiki spisi, 221) Trinaest po gotovu godina proe... trinaest godina kobnih, gdje ga je crna i studena noca pritisnula... (Izabrani politiki spisi, 233)

7 Ovdje prihvatamo deniciju sloenih veznika L. Vukojevia i L. Hudeek po kojoj su sloeni veznici "... skupine posve ustaljena i nepromjenjiva unutarnjeg ustrojstva u kojima u pravilu nema pravih leksikih punoznanica." (L. Vukojevi, L. Hudeek Podrijetlo, ustrojstvo, funkcija i normativni status sloenih veznika i veznikih skupina, u knjizi: Sintaktike kategorije, Osijek, 2007, 287.

36

Miomir Abovi, Upotreba i gramatikalizacija...

Croat. Slav. Iadert. vii/i (2011), 33-37

Upotrebu prilonog relativizatora mjesta u poziciji prilonog relativizatora vremena mogue je objasniti primatom spacijalnih odnos i irenjem gramatikih sredstava iz semantike zone spacijalnosti u apstraktnija semantika polja. Sa druge strane, upotrebom mjesnog relativizatora u navedenim primjerima obogauje se sadrajni plan iskaza uz eksplicitnu predstavu o preciziranju pojma oznake temporalne jedinice u upravnoj reenici na vremenskom planu, uvoenjem zavisne klauze veznikom gdje implicitno se, na neki nain, stvara u svijesti itaoca/ sluaoca i predstava o prostornoj lokalizaciji situacije, tj. ostvaruje se cjelovitost vremenskoprostorne lokalizacije situacije oznaene zavisnosloenom reenicom. Rezimirajui, moemo rei da je rad zamiljen kao kratak uvid u odreene specinosti i zanimljivosti upotrebe veznik u jeziku Ivana Maurania uz napomenu da jezik ovog pisca i dravnika, napose njegova sintaksika problematika, zasluuje pomnije interesovanje jezikoslovaca i da je inspirativan za istraivanje nekih pitanja to se tiu optije sintaksike problematike, primjerice obrazovanja viestruko sloenih reenica, upotrebe participskih konstrukcija, innitiva itd., itd.

Izvori Maurani, Ivan. 1999, Izabrani politiki spisi, Zagreb: Golden marketing, Narodne novine. Literatura Etimologick slovnk slovanskch jazyku , Slova gramaticka a zajmena, Svazek 2, Praha, 1980. Barbara Kunzmann-Mller, "Veznici u suvremenome hrvatskom jeziku", Zbornik Zagrebake slavistike kole (2004), str. 29-39. Josip Sili, Ivo Pranjkovi, 2005, Gramatika hrvatskoga jezika., Zagreb: kolska knjiga. Luka Vukojevi, Lana Hudeek, "Podrijetlo, ustrojstvo, funkcija i normativni status sloenih veznika i veznikih skupina", Sintaktike kategorije (2007), Osijek, str. 283-335.

Usage and Grammaticalisation of some Conjunctions in the Language of Ivan Maurani

This paper deals with the usage of some conjunctions in the legal and political works of Ivan Maurani. Moreover, it deals with certain aspects in which the conjunctions nor, thereby, as soon as, and whereas are used.
Key words: Ivan Maurani, syntax, cause, conjunctions, dependent clause.

37

38