Professional Documents
Culture Documents
O ciklopentil-fenil-etar
O (ciklopentiloksi)benzen
OCH3
2-metoksiantracen
OCH3
OCH3
1,2,3,4-tetrametoksibenzen
OCH3
OCH3
Kada je prisutna grupa koja ima prednost pri navođenju,
kiseonik koji povezuje dve identične jedinice osnovnog
jedinjenja može se označiti prefiksom "oksi":
HOCH2−CH2−O−CH2−CH2OH
2,2'-oksidietanol
HOOC−CH2−CH2−O−CH2−CH2−COOH
3,3'-oksidipropionska kiselina
OH OH
1 1'
2 2'
3 3'
O
3,3'-oksidifenol
Kiseonikov atom koji je neposredno vezan za
dva C-atoma unutar prstena ili za dva susedna
C-atoma ugljeničnog niza, označava se
prefiksom "epoksi-":
ClCH2 CH CH2 3-hlor-1,2-epoksipropan
O
O
CH CH
α α' α,α'-epoksibenzil
CH3
CH2 CH CH CH2CH2CH3 2-metil-1,3-epoksiheksan ili
O 1,3-epoksi-2-metilheksan
Etri nerazgranate strukture mogu se imenovati tako što se
odabere najduži niz ugljenikovih i kiseoničnih atoma, koji se
završava C-atomom, a zatim se čitav niz imenuje kao aciklični
ugljovodonik.
Položaj kiseoničnih atoma označava se brojem i prefiksom
"oksa".
13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1
CH3CH2 O CH2CH2 O CH2CH2 O CH2CH2 O CH3
2,5,8,11-tetraoksatridekan
OH
CH2 OCH3
CHOH
CH2OH
OCH3
3-metoksi-1,2-propandiol m-metoksifenol
ili glicerol-1-metil-etar ili rezorcinol-monometil-etar
ili 1-O-metilglicerol ili 1-O-metilrezorcinol
Sledeći etri zadržali su svoja trivijalna imena:
OCH3 OCH2CH3 OCH3
CH CH CH3
anizol fenetol anetol
OCH3 OCH3 OH
OH OCH3 OCH3
CH2CH CH2
gvajakol veratrol eugenol
Dobijanje etara
Williamson-ova sinteza
reakcija između halogenalkana i natrijum-alkoksida
ili natrijum-fenoksida
+- + -
R X + Na OR' ROR' + Na X
+- + -
R X + Na OAr ROAr + Na X
• Reakcija predstavlja nukleofilnu supstituciju
halogenidnog jona alkoksidnim ili fenoksidnim jonom
• Aril-halogenidi se, u principu, ne mogu koristiti za
ovu reakciju, zbog male reaktivnosti za reakcije
nukleofilne supstitucije (osim kada su aktivirani
nekom grupom sa –R i/ili –I efektom)
Williamson-ova sinteza (nastavak)
Za sintezu nesimetričnih dialkil-etara, u principu postoje uvek
dve kombinacije reagenasa, od kojih je jedna bolja.
Npr., za sintezu t-butil-etil-etra teoretski su moguće sledeće
kombinacije reaktanata:
CH3
CH3CH2Br + NaO C CH3 moguće
CH3 CH3
CH3CH2 O C CH3
CH3 nije moguće CH3
H3C C Cl + NaOCH2CH3
t-butil-etil-etar
CH3
Za sintezu aril-alkil-etra koristi se kombinacija
reagenasa fenoksid / halogenalkan.
Npr., fenil-n-propil-etar se može dobiti iz natrijum-
fenoksida i n-propil-bromida:
n-propil-fenil-etar
Dobijanje etara iz alkohola i
mineralnih kiselina
Po ovoj metodi -OH grupa alkohola se najpre
prevodi u lako odlazeću grupu građenjem
oksonijum-soli ili kiselog sulfata, a zatim
supstituiše alkoksi-grupom.
HB ROH B
ROH ROH2 R O R ROR
B H2O HB
H
Sve jake kiseline uključujući i takve Lewis-ove
kiseline kao što su ZnCl2 i BF3, katalizuju ovu
reakciju, ali najčešće se upotrebljava H2SO4
H2SO4 HSO4 ROH HSO4
ROH ROH2 ROSO 3H R O R ROR
HSO4 H2O HSO4 H2SO4
H
Hemijske osobine
relativno nereaktivna jedinjenja
pošto nemaju vodonik vezan za kiseonik, etri ne
reaguju sa jakim bazama ili aktivnim metalima i ne
mogu se dehidrogenizovati
kao i hidroksilni jon, i alkoksidni jon je grupa koja
se teško eliminiše i lako se zamenjuje nukleofilom
samo ukoliko se izvrši protonizacija, ili ako se
kompleksira Lewis-ovom kiselinom. Do raskidanja
etarske veze dolazi jedino pod oštrijim reakcionim
uslovima, tj. u prisustvu koncentrovanih kiselina
(obično HI ili HBr) i na visokoj temperaturi
HX
R O R' + HX R X + R' OH R' X
Kod aril-alkil-etara, zbog jače veze između
kiseonika i aromatičnog jezgra, dolazi do
raskidanja samo O-alkil veze, pri čemu se
dobijaju alkil-halogenid i fenol:
Ar O R + HX R X + Ar OH
Raskidanje etarske veze obuhvata nukleofilni
napad halogenidnog jona na protonovani etar i
supstituciju slabo baznog molekula alkohola:
H
SN1 ili
R O R' + HX R O R' + X RX + R'OH
SN2
U reakciji sa vrućom sumpornom kiselinom dolazi do
raskidanja etarske veze uz građenje alkil-hidrogen-
sulfata:
H2SO4 OSO3H
ROR R O R ROSO 3H + ROH
OSO3H
H
H2SO4 OSO3H
ROH ROH2 ROSO3H + H2O
OSO3H