NASTAVNI SAT MATEMATIKE

OPI CILJEVI NASTAVNOG SATA

u nekoliko reenica opisana oekivana uenika postignua (ishodi uenja) na ovom nastavnom satu

jasne reenice koje definiraju to e uenici znati, umjeti napraviti i vrednovati nakon ovog sata

definiraju se u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima i standardima nacionalnog kurikuluma detaljnije se razrauje (konkretizira) u specifine ciljeve, tj. zadatke nastavnog sata

ZADACI NASTAVNOG SATA

Dijelimo ih prema podrujima ljudske spoznaje na:

obrazovne (materijalne)

funkcionalne
odgojne

OBRAZOVNI ZADACI NASTAVNOG SATA

Obrazovni (materijalni) zadaci:

oekivano znanje i razumijevanje koje uenici trebaju stei na ovom nastavnom satu, u kojem opsegu i intenzitetu obuhvaa matematike koncepte (matematiki pojmovi i njihova svojstva), terminologiju i simbole koje uenici tokom sata trebaju ponoviti ili usvojiti formiraju osnovu za cjeloivotno uenje

FUNKCIONALNI ZADACI NASTAVNOG SATA

Funkcionalni zadaci:

vjetine, spoznajne sposobnosti i oblici misaonog procesa za koje oekujemo da e ih uenici razvijati u konkretnim uvjetima nastavnog procesa

vjetina = vjebom (uenjem!) steeno umijee dovoljno preciznog i dovoljno brzog (rutinskog!) izvoenja sustavno organiziranih operacija (ili nizova operacija) s ciljem rjeavanja postavljenog zadatka sposobnosti = ne stjeu se, ve razvijaju uenjem, a ovise o psihofizikim predispozicijama uenika

iskazuju se u terminima uenikih postignua

Funkcionalni zadaci (nastavak):

vano je konkretizirati deklarativne funkcionalne ciljeve iskazane na razini cijelog predmeta, kao to su npr:

razvijanje logikog, analitikog (algoritamskog) miljenja

proceduralnog

razvijanje vjetina i sposobnosti rjeavanja problemskih zadataka (problema) razvijanja vjetine procjenjivanja (rjeenja problema ili najefikasnijeg pristupa rjeavanju postavljenog problema) vjetine uspjene upotrebe tehnologije i mehanikih pomagala

ODGOJNI ZADACI NASTAVNOG SATA

Odgojni zadaci:

vrijednosti, stavovi i ostale pozitivne osobine linosti za koje oekujemo da e ih uenici razvijati tokom nastavnog sata

koncentracija, sposobnost za ustrajan i predan rad, sustavnost u radu, tonost, preciznost i urednost u radu, organizacijske vjetine, komunikacija u socijalnoj grupi (timu ili paru), usmena i pisana komunikacija, povjerenje u vlastite sposobnosti, uvaavanje matematike kao podruja ljudske djelatnosti, sposobnost samoprocjene, etike i estetske vrijednosti, tolerancija prema drugima i drukijem miljenju

Vano: zbog negativne percepcije matematike, posebno treba voditi rauna da se na satu kod svih uenika razvija samopouzdanje i povjerenje u vlastite matematike sposobnosti te uvaavanje i pozitivan odnos prema matematici

KORELACIJE
Korelacije unutar matematike i s drugim nastavnim predmetima:

kada je god to mogue, potrebno je uspostavljati horizontalne i vertikalne poveznice unutar matematike treba povezati matematiku s drugim nastavnim predmetima te sa situacijama iz realnog svijeta i ivota

Integracija matematike s drugim predmetima:

zajednika nastava kojom se ispunjavaju ciljevi predmeta odjednom poveava efikasnost i ekonominost nastave kod nas jo nedovoljno zastupljeno

TIP NASTAVNOG SATA

definira se prema postavljenim ciljevima

nastavni sat moe biti (obzirom na njegov dominantni dio):

sat obrade novog gradiva,

sat ponavljanja i usustavljivanja gradiva (radi uvjebavanja i automatizacije pojedinih algoritama, radi generalizacije gradiva, radi primjene gradiva, radi poticanja i razvoja uenike kreativnosti i dr.),
sat provjere uenikih postignua, kombinirani sat

PODJELA SATA NA ETAPE ARTIKULACIJA SATA

Tri dijela, bez obzira na tip sata: uvodni dio glavni dio

zavrni dio

UVODNI DIO NASTAVNOG SATA

slui za:

fiziku i emocionalnu pripremu uenika upisivanje sata i odsutnih uenika

aktualiziranje prethodno ostvarenih postignua (znanja, vjetine, sposobnosti)

MOTIVACIJSKI I SPOZNAJNI ASPEKT

traje najvie 10 minuta

sat obrade novog gradiva: uvodni dio sata zavrava (a ne poinje!!) pisanjem naslova na plou

naslov na ploi stoji cijeli sat!

GLAVNI DIO NASTAVNOG SATA

posveen realizaciji postavljenih ciljeva traje najvie 35 minuta uputno je predvidjeti razliite aktivnosti (npr. zadatke i probleme) za uenike razliitih sposobnosti, stilova uenja i individualnih brzina rada

zadaci za slabije uenike i dodatni zadaci za uenike veih sposobnosti

dobro je predvidjeti i rezervne zadatke (koje moda neemo stii rijeiti)

ZAVRNI DIO NASTAVNOG SATA

zadavanje domae zadae

obavezno zapisati na plou, i to uvijek na isto mjesto!

obavezno prokomentirati s uenicima

nakon toga provjera ostvarenosti postavljenih ciljeva i zadaa nastavnog sata

zavrno ponavljanje putem pitanja i odgovora, dodatnog sloenijeg zadatka, nastavnog listia, kviza i sl.

DIJAGRAM TOKA NASTAVNOG SATA

PRIPREMA (MOTIVACIJA)

OBRADA

PRIMJER VJEBA (ZADACI) DOMAA ZADAA

PROVJERA OSTVARENSTI POSTAVLJENIH CILJEVA I ZADAA

KAKO ZAPOETI PRIPREMANJE SATA?

Definiranjem ciljeva i zadataka sata Osmiljavanjem tijeka sata poevi od glavnog dijela sata, zatim uvoda i na kraju zavrnog dijela Odabir metoda i oblika rada Traenjem nastavnih sredstava i pomagala Pisanjem detaljne pripreme za sat

ANALIZA NASTAVNOG SATA

Kritika procjena rada na nastavnom satu

Provodi je:
-

Nastavnik koji je sat odrao

Kolega
Uenici Vanjski promatra

Zapisati zapaanja

KAKO ANALIZIRATI SAT?

Je li cilj sata ostvaren? Je li uenik sposoban primijeniti naueno znanje ili umijee? Jesu li sve etape bile zastupljene? Jesu li metode, oblici rada, nastavna sredstva i sl. bili dobro odabrani? Kako su uenici reagirali (motivacija, komunikacija,)? Jesu li sadraji ispravno prezentirani? Jesu li zadaci dobro odabrani? Kakav je bio odnos s uenicima?