NASTAVA, ZADACI NASTAVE I

ISHODI NASTAVE

KOLEGIJ: DIDAKTIKA
NOSITELJ KOLEGIJA: PROF.DR.SC. ANITA ZOVKO
NASTAVA
u osnovna odrednica didaktike
u sustavan, organiziran i intencionalni oblik pedagoškog djelovanja
u pedagoški osmišljena i sustavno organizirana aktivnost kojoj je svrha odgoj i
obrazovanje pojedinca
u temeljni oblik posredovanja sadržaja
VRSTE NASTAVE:
u obzirom na obveznost:
1. obavezna: redovita, dopunska, dodatna, produžna
2. neobavezna: izborna, fakultativna, tečajna
u REDOVITA NASTAVA
- osnovna škola – svi učenici
- srednja škola – nastava obvezna za određenu skupinu
u DODATNA NASTAVA
- za one koji redovitu nastavu savladavaju (pre)lako – hrvatski i matematika
- obavezna za one koji su na nju upućeni ( planirana – program za 35 sati )
u DOPUNSKA NASTAVA
- za učenike s teškoćama
- obvezna za one koji su dugo izostali
- 2 sata tjedno iz hrvatskoga i matematike - nije planirana – ne zna se koliko će
uzeti vremena
u PRODUŽNA NASTAVA
- za one koji imaju negativnu ocjenu iz jednog ili dva predmeta
- 1 predmet – 4 sata x 10 dana
- 2 predmeta – 3 + 3 (3 sata za svaki predmet)
- nakon toga učitelj zaključi da li je učenik savladao gradivo ili ne
u IZBORNA NASTAVA
- minimalno 15 učenika mora se odlučiti za izbornu nastavu da bi škola bila dužna
osigurati nastavu
- kada je izabrana, izborna nastava postaje obavezna - ocjenjuje se
u FAKULTATIVNA NASTAVA
- slična izbornoj, usredoočuje se na jedno područje koje se onda šire obrađuje
- nema ocjene
u TEČAJNA NASTAVA
- trenutno ne postoji u školama kod nas (ukinita 1991.)
- održava se u 6., 7., i 8. razredu, 30 sati tijekom godine
- u srednjoj školi obuhvaća tečaj prve pomoći
u obzirom na razinu obrazovanja:
1. predškolska
2. osnovnoškolska
3. srednjoškolska
4. visokoškolska

u obzirom na metodičko-didaktičku artikulaciju:

1. KATEHETSKA - po načelu ''stroja za okidanje'' - iznošenje, zapamćivanje i
reprodukcija sadržaja; dogmatizam
2. MAJEUTSKA (Sokratovska) - po načelu ''izvlačenja istine'' - opredjeljivanje
između dva ponuđena odgovora
3. PREDAVAČKA - po načelu ''slušaj i pamti'' - učiteljevo prenošenje znanja;
verbalizam
4. HEURISTIČKA - po načelu ''traži i otkrivaj'' usmjeravanje, promaranje, elaboracija,
verifikacija (vođeno učenje)
5. PROGRAMIRANA - po načelu ''slijedi i izvršavaj korak po korak'' - didaktički
oblikovanim sadržajem, racionaliziranim i optimiziranim vođenjem i regulacijom
do očekivanog cilja – znanja
6. EGZEMPLARNA - po načelu ''pouči reprezentativno, ostalo napravi sam'' - izbor,
selekcija i prezentacija reprezentativne teme - rad učenika na pojedinačnim
problemima (projekt-metoda) - kondenzacija sadržaja, komparacija s
udžbenikom
7. TIMSKA - po načelu ''svatko svoj dio, svi zajedno sve'' - izbor problema, plan i
program aktivnosti po skupinama, rad na projektu, sinteza i evaluacija rezultata
8. PROBLEMSKA - po načelu ''utvrdi problem, ponudi rješenje, utvrdi točnost'' -
osvješćivanje, obrazlaganje i utvrđivanje problema - postavljanje hipoteza i
prikupljanje podataka vezanih uz problem - sređivanje i izbor relevantnih
podataka za rješavanje problema (verifikacija hipoteza) i izvođenje zaključaka
ZADACI NASTAVE

u operacionalizacija ciljeva kroz sustav zadataka

u preko nastavnog programa: okvirni i izvedbeni
u programske cjeline
u nastavne cjeline
u nastavne jedinice
ZADACI NASTAVE

u MATERIJALNI ZADACI (OBRAZOVNI)

u FUNKCIONALNI ZADACI (FORMALNI)
u ODGOJNI ZADACI
ZADACI NASTAVE

u MATERIJALNI ZADATAK
Ø stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti
Ø do potkraj 19. st
Ø osnovni i jedini zadatak nastave
Ø “što više znanja, to bolja priprema za život”
Ø didaktički materijalizam
Ø lekcionizam
u FUNKCIONALNI ZADATAK NASTAVE (formalni zadatak)
Ø razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti - senzorne
- praktične - izražajne
- intelektualne
Ø nova škola- na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće
Ø razvijanje psihofizičkih funkcija
Ø “što bolje za vrijeme školovanja razviti psihofizičke funkcije, to bolja priprema za
život”
Ø didaktički formalizam
u ODGOJNI ZADATAK
Ø usvajanje odgojnih vrijednosti- moralne, estetske, fizičke, radne
Ø razvoj emocija, stavova, interesa, razvitak vrijednosnog sustava
TAKSONOMIJA- PO BLOOMU

u KOGNITIVNO PODRUČJE
Ø temeljna dioba između znanja koje se usvaja i mentalnih procesa
koji
se nadograđuju na znanje
Ø 6 KATEGORIJA: 1. znanje
2. razumijevanje
3. primjena
4. analiza
5. sinteza
6. vrednovanje
u AFEKTIVNO PODRUČJE
1. PRIMANJE
Ø eksponiranje određenog fenomena
Ø konativni aspekt afektivnog područja
Ø diferencirana namjerna pažnja
2. REAGIRANJE
Ø pasivno
Ø voljno
Ø reagiranje koje izaziva zadovoljstvo
3. ZAUZIMANJE STAVA
Ø unutarnji stav
Ø vanjska realizacija
Ø duboko uvjerenje
4. SISTEMATIZACIJA
Ø sistematiziranje stavova
5. KARAKTERIZACIJA
Ø puna unutrašnja konzistentnost
u PSIHO-MOTORIČKO PODRUČJE
1. IMITACIJA
Ø unutrašnje izvođenje (kognitivno)
Ø motoričko ostvarenje
2. MANIPULACIJA
Ø usmena ili pismena uputa
Ø samostalno biranje djelomičnih osnovnih operacija
Ø samostalno izvođenje radnje
3. PRECIZACIJA
Ø točnost, preciznost, brzina
Ø samopouzdanje i sigurnost
4. ANALIZA I SINTEZA
Ø analiza slijeda pokreta
Ø harmoničko izvršavanje radnje
5. NATURALIZACIJA
Ø automatiziranje radnji
Ø “druga priroda”
ISHOD NASTAVE/UČENJA

u Ishodi učenja predstavljaju iskaze kojima se definira što student

treba znati, razumjeti i/ili biti u mogućnosti pokazati nakon što završi
određeni proces učenja.
u Za razliku od obrazovnih ciljeva definiraju ono što bi morao znati
učiniti student, a ne nastavnik.
Oni pomažu:
u učenicima da shvate što se od njih očekuje i olakšavaju proces
učenja.
u nastavnom osoblju da točno definira što bi studenti morali znati
učiniti (izvršiti) na kraju određenog razdoblja učenja, a prije nisu
znali.
u budućim studentima i poslodavcima informirajući ih o vještinama i
kompetencijama stečenim tijekom školovanja.
u Osmišljavanje programa i predmeta poučavanja putem
ishoda učenja vodi ka pristupu koji je orijentiran na
učenika;to predstavlja odmak od sadržaja predmeta
(odnosno od onog što nastavnici podučavaju) prema
njegovu ishodu (drugim riječima, onome što učenik zna ili
može učiniti nakon što je završio nastavni proces ).
u Ishode učenja u okviru nekog kurikuluma prepoznajemo
po tvrdinji poput ove:

“Nakon što su ispunili sve obveze na kolegiju student će

moći…”
ISHODI UČENJA MORAJU BITI: (SMART)

u S-specific-konkretni u Ishodi učenja su

u M-measurable-mjerljivi
u A-agreed-dogovoreni
u R-relevant-relevantni
u T-timely-vremenski
izvedljivi
kompetencije (znanja,
vještine, samostalnost i
odgovornost) koje je
osoba stekla učenjem i
dokazala nakon postupka
učenja.
Vrednovanje ishoda učenja:

u Kriteriji vrednovanja definiraju alate i tehnike koji se

koriste kako bi se utvrdio opseg naučenog.
u Ishodi učenja definiraju učenje koje će biti vrednovano
te su stoga korisni pri vrednovanju učenja.
u U dobro strukturiranom kolegiju mora biti jasna
poveznica između ishoda učenja i kriterija vrjednovanja.
Na kraju, svi ishodi učenja trebaju biti podložni
ocjenjivanju i primjenjivi za svoju primarnu svrhu.
 ZAKLJUČAK

u Vrijednosti koje student treba usvojiti nakon odslušanog predmeta ili

na kraju svog školovanja opisane su kroz obrazovne ciljeve, ishode
učenja i zadatke, a odnose se na aktivnosti koje će student znati
obavljati nakon uspješnog svladavanja programa predmeta na
razini prihvatljivoj za društvo.
HVALA NA PAŽNJI !