UENI MATEMATI

K KI
SADRAJI

UITELJ
 sredstvo realizacije matematikog
obrazovanja
naini rada na nastavnim sadrajima u

kojima mogu sudjelovati uitelji i uenici

u njihovoj primjeni esto koristimo

nastavna sredstva i pomagala

uitelj odabire optimalne metode
izbor ovisi o sadraju uenja, vrsti

nastavnog sata, o uenicima, trajanju

sata, materijalnim uvjetima kole i sl.
 monoloka ili predavaka metoda
jedna od najstarijih nastavnih metoda
uitelj ili uenici verbalno izlau sadraj
objanjavanje, predavanje, pripovijedanje,
opisivanje, rasuivanje
uspjenost objanjavanja ovisi o
predznanjima i sposobnosti razumijevanja
ekonomina i sistematina
 ne treba improvizirati i odstupati od
unaprijed pripremljene pripreme, jer ne
dolazi do nepredvienih skretanja s teme
Problem: aktivnost uitelja, a uenici su
pasivni
u razrednoj se nastavi ne smije primjenjivati
predugo, i uvijek ju je potrebno kombinirati
s drugim (dinaminijim) metodama
najee se koristi za upoznavanje novog
gradiva
 paziti na istou jezika, tempo izlaganja i intonaciju
isticati bitne elemente gradiva
pogledom pratiti uenike i procjenjivati njihovu ukljuenost
u rad, pratiti njihove reakcije, itati im s lica jesu li
razumjeli
praviti povremene stanke u izlaganju kako bi uenici imali
vremena preraditi i shvatiti ono to su uli
povremeno rezimirati dijelove gradiva ili traiti od uenika
da ukratko ponove reeno
kada metodu izlaganja provodi uenik treba ga pozitivno
poticati (pokretom, izrazom lica ili verbalno)
 nain rada u obliku dijaloga izmeu uitelja i uenika,
ili uenika meusobno: dijaloka metoda
najee kroz niz pitanja i odgovora
uenici moraju imati odreena predznanja
uenici su stalno misaono i verbalno aktivni, razmiljaju
i zakljuuju
njihova se aktivnost moe lake uoiti i vrednovati
kroz razgovor se moe provjeriti jesu li uenici
razumjeli naueno, postoje li praznine u znanju, kakva
im je motivacija
 najbolja su pitanja koja potiu razmiljanje i ire
zakljuke (razvojna pitanja, divergentna pitanja, pitanja
otvorenog tipa)
U nastavi dominiraju direktna, zatvorena, konvergentna
pitanja koja trae direktan odgovor (retorika pitanja)
heuristiki ili otkrivaki razgovor u kojem se uenici
pitanjima navode na zakljuak
ueniki se odgovori i pitanja ne mogu predvidjeti, pa
treba biti spreman na improvizaciju
mlae je uenike ponekad potrebno navoditi na tone
odgovore, to takoer moe dovesti do nepredvienih
skretanja i proirivanja teme
 uenici direktno rade na pripremljenom tekstu
udbenik, nastavni listi, zbirka, vjebenica, kontrolni listi
ili drugi matematiki tekstovi
ovom se metodom ui novi sadraj, vjeba, ponavlja i
ispituje znanje
kod uenika se stvara navika sluenja knjigom kao izvorom
znanja, a ue se i nalaenju informacija
matematikim se tekstom slui i uitelj
rad na tekstu najee je individualna aktivnost uenika
uitelj treba dati detaljnu uputu za rad: istaknuti najbitnije,
tono rei kako da rade, koliko dugo
 osnovna kolska knjiga i osnovni izvor
znanja pisan na temelju nastavnog
plana i programa
posebno didaktiki oblikovan
radni udbenici (u koje uenici piu) i
udbenici koje prati vjebenica za
pisanje
 edukativni softweari
"Sunica meu brojevima
"Uilica

Silabus
 listovi sa zadacima za svakog pojedinog uenika
omoguavaju individualizaciju
potuju postupnost teine zadataka (4-6 zadataka)
uenici ih rjeavaju individualno
individualna brzina, redoslijed i nain rjeavanja
na kraju obavezna provjerava i analiza (zamjenom
listia u klupi, grafoskopom, itanjem rjeenja i sl.;
nikako ponovno rjeavanje na ploi)
uitelj obilazi uenike i vri uvid u njihov rad
 vezana uz naela zornosti i objektivne realnosti
demonstriranje svega to je mogue perceptivno doivjeti
objekt demonstriranja esto nije i objekt uenja
demonstrirani predmeti su konkretizacija i zorni prikaz
apstraktnih matematikih sadraja
demonstriraju se postupci mjerenja, uporaba geometrijskog
pribora, postupak rjeavanja odreene vrste zadataka
koristimo materijale kao to su karte, didaktike kocke,
tapii, plodovi, modeli
kao demonstracijska sredstva koriste se
plakati, aplikacije, filmovi, grafofolije i sl.
 nain rada u kojem se pojedini dijelovi
nastavnih sadraja zapisuju rijeima ili
izraavaju crteom, tablicom ili dijagramom
pisani oblici izraavanja koriste se za

zapisivanje matematikih simbola, raunskih

izraza, formula, definicija, naina razmiljanja...
 bit metode grafikih radova je transponiranje
odnosa meu brojevima i veliinama u
vizualni podatak koji tako postaje dostupan
osjetilnom spoznavanju
crtei mogu biti unaprijed pripremljeni

(plakati) ili izraeni u tijeku sata

geometrijski crte je onaj kod kojeg su linije

tono matematiki odreene s obzirom na broj,

dimenziju i poloaj
DIJAGRAMI ILI
GRAFIKONI
VENNOV DIJAGRAM

A B
Tablice nam pokazuju
funkcionalnu zavisnost izmeu tablice za raunanje
elemenata dvaju skupova funkcijske vrijednosti
a b a a+5

a 3 8

b 7 12
DT T S D J
2 3 4 5 6

5 6 6 7