s-

"
f
NACRTNA
GEOMETRIJA
ZA II RAZRED TEHNICKIH SKOLA
)r
~ V j
dr JURAJ JUSTINlJANOVIC
Sesto !Zdanje
SKOLSKA KNJIGA
ZAGREB 1975
~ - - - - - - - - - - - - ;
L
.......
Urednik
ZLATKO
Strucni re<:enzent
VLADIMIR .JIRASEK
Korke opremio
2IVKO HARAMIJA
Odobrio Savjet za prosvjetu SRH
rjesenjem hr. 1786 cd 22. V 1958.
Tisak: Rijocka dskara. fUjeka
I
!
I
!
L
2.
3.
,.
5.
6.
7.
<J
SADRZAJI
1. PROBODISTA RAVNOG LIKA I GEOMETRIJSKOG
TIJELA S PRA VCEM
1. Prohodiste ravnog lika s pntvcem
ProbodiSte ravnog lika s pravcem karl je lik u polcZaju .
Probodi.<ite ravoog s pn,vcem kad je Jik u 'opcem polozaju
. ...
2. Probodista prizme s pravcem
Pl'obodiSta uspravne prizmc s pravcem
Presjek !..IspnH'ne prizme s twkutom
ProbodiSta kose prizme s pra\'cem
Vjezbe
3. Proboclista piramide s pravct;m
4
7
7
9
9
11
8, Odrecli\,<lnje probodista piramide s pn,VCCm pomocu p'\.e r,H'n'ine
promelulic8 11
9, Odredivanje probodista pil'amide s pra\'cem pomocu drug,: r:n'ninc
prometalice
10. Odredkanje prchodista piramide S pl'<lvcem pomocu
zene pravCem i yrhom piramide
II, Vjeibe
4. ProbodiSta valjka s pravcem
12. ProbodiSta rotacionog Valjka !' pi"aVCem
13. Presjek valjka s trokutorn
. 14. Zadatak
15. Vjezbe
5: Probodista stosca 5 pravcem
16. ProbodiSta rotacionog stosca s horizonl1'!lnim prn\'cem
17. ProbodiSta rotacionog stosca s vertikalnim pravce.m
18. Probodista rotacionog stoSta s pravcem
19. Vjeibe
polo-

12
13
14
1:;
16
17
17
18
In
19
19
1 Cianci kOJe prcma nastavnom prograrnu {reba obraditi s a IT) 0 U a r h i
t t! k ton!' k 0 mod j e I u tehnickih skala OZnaceni su s Ar" a on.i clan.::i koie
treba nbraditi sarno u graaevinskom OdJelu oZnaceni 'jU s Cr.
III
IV
,6, Pl'obodista kugle s pravcem
2il. Probodista kugle s hurizontalnim pravcem
21. ProbodiSta kugle s vertikaillim pravcem
22.. ProbodiSta kugle s pravcem
23. Vjezbe
II. KONSTRUKCIJE SJENA
7. Sjene ravnih likova na ravninama projekcija
20
21
22
23
24. Uvod, vrste rasYjete, samosjena i bacena sje"na, dijagonalna rasYjeta. 24
25. Sjena tocke 26
26. Sjena duiine j sjena krivulje
27. Sjena ravnog tika
28. Osvijetljena' i oSjenjena strana ravnog lika
29. Sjena ravnog lika pei centralnoj rasvjeti
30-: Vjezbe
8. Sjena tocke i sjena duzine na ravnom liku
i nu geometrijskorn tijelu
31. SJena tocke na ravnom llku
32. Sjena tocke na kvadratu koji je U osobitom poloiaju
33. Sjena tocke na geollletrijskom tijelu
34. Sjena dutine; na duiini
35. Sjena 'po trokutu
36. Sjena vertikalne duiine po spomeniku
37. Sjena duiine okomite na II
2
, po podnozju stupa
38, Vjeibe '
9. Sjene geomet:rijskih tijela
39. pravilne sester-ostrane piramide
40. $jene rotacionog stosca
41. Sjene kvadra kojemu je osnovka u II,
42. Sjene kvadra kojemu je osnovka u
43. Sjene rotacionog valjka kojemu je osnovka u lI!
14. Sjene valjkaste ploce
45. Sjene rotacionog valjka kojemu S4 osnovke okomite na osi X'
46. Sjene kugle ako je zraka svjetlosti usporedna s II2 .
47. Sjene kugle' kod dijagonalne rasvjete
48. Konstrukcija rastavnice kugle
49. Vj'2'zbe
10. Sjene na ravninama prometalicama
50. Sjena trokuta na prvoj ravnini prometalici
51. Sjena paralelograma nB drugoj ravnini prometalicl
52. Sjena trokuta 'ria trecoj ravnini prometalici
53. Sjena piramide na trecoj ravnlni prometallci
51. Vjei;be
2.
33
37
3.
40
41
42
42
43
44
44
44
45
46
47
49
50
51
53
54
54
56
57
58
59
60
61
62
64
I
i
M
M.
M
11. Sjene u udubinama i u supljim tijelima
55. Sjene otvorene prizmaticne udubine
56. Sjene otvore:ne valjkaste udUbine
57. Sjene zatvorene pdzmaticne udubine
58. Sjene zatvorene valjkaste udubine
59. Sjene u supljoj piramidi .
60. Sjeno u supljem stoscu
61. Sjene u supljoj polukugli
62. Vjeibe
12. Sjena Iika na Uku, tijela na tijelu
63. Sjene trokuta i paralelograma
64. Sjene trokuta i paralelograma koji se s'ijeku .
65. Sjene piramide i prizme
66. Sjene piramide i prizme koje se prodiw
67. Sjene prizmaticne ploce i valjka
68. Sjene vaUkaste place i vaIjka
69. Vjezbe
13. Prakticne primjene konstrukcije sjena
70. Sjene glavice prizmaticnog stupa
71. Sjene dimnjaka
72. Sjene na vratima
73. Sjene na ulazu skole
74. Sjene na stepenicama
75. Sjene u predvorju kuce
76. Sjene nie
III. PRODORI GEOMETRIJSKlH TIJELA
14. Prodor dviju prizama
77. Opcenito 0 prodoru tijela
78. Prod or peterostrane i trostrane prizme
79. Prodor kvadraticne i trostrane prizme
80. Prodor dviju trostranih prizama
81. Prodor kosih prizama
82. Vjeibe
15. Prodor prizme i piramide
83. Prodor cetvel'ostrane prizme s cetverostranom piramidom
84. Prodor dviju trostranih prizama s cetverostranom piramidom
85. Prodor trostrane pri:z.me s trostranom piramidom
86. Vjeibe
16. Prodol' dviju piramida
87. Prodor dviju pravilnih cetvorostranih pil'smida
88. Prodol' pravilne eetverostrane i osmerostrane piramlde
89. Prodor dviju trostranih piram!da
90. Vjezbe
65
65
66
67
67
69
70
71
71
72
7'
76
77
78
79
81
83
84
86
87
91
91
93
93
96
99
100
102
104
105
106
106
10.
111
112
114
v
r
17. Prodor v:aljka i prizme, stosca prizll)e. valjka i piramide
91. Prodor valjka i prizme . . . . 111
92. Prodor i prizme . . . . 116
93. Podnotje sesterostranog stupa 117
94. Prodor valjka i piramide 118
9_5. Vjeibe . . . . . 119
18. Prodor dvaju valjaka
AT. 96. Prodor dvaju valjaka kojima se osi sijeku pod pravim kutom, a polu-
mjeri su im razliciti ...... 120
AT. 97. 0 redu i projekciji prodorne krivulje ... , 122
Ar. 98. Valjkasti svod s polukruznim valjkastim prozorom 124
AT. 99. Prodor dvaju valjaka kojlma se osl sijeku pod pravim kutom, a po-
lumjeri su im jednakl 125
AT. 100. Unakrsni svod 126
Al'. 101. Vjeibe 127
19. Prodor valjka stosca
AT, 102. Prodor valjka i stosea kojjma se osi sijeku pod pravlm kutom
Ar. 103. Prodor vaUka i sOOsea koji se dodiruju u jednoj tocki
AT. 104. Prodor valjka i stosca koji se dodiruju u dvije tocke
A7'. 105. Valjkasti svod sa stozastim prozorom
Ar. 106. Vjeibe
20. Prodor kugle s prizmom, valjb:om i stoscem, stosca sa stoscem
107. Prodor kugle i pravilne sesterostrane prizme
108. Prodor kugle s valjkom i stoscem
109. Kuglasti svod s valjkastim i sto2.astim prozorima
Al. 110. Prod or dvaju stozaca kojima se osi sije'w
VI
111. Vjezbe
IV. I(OTIRANA PROJEKCIJA
21. Tocka i duzina
112. Uvod u kotiranu projekcjju
113. Kotirana projekcija tocke .
114. Kotirana projekclja duiine
115. Prava ve!icina duzine
116. Vjeibe
22. Pravac
117. Kotirana projekcija pravca
118. Osobiti polozaji pravca
119. Graduiranje pravea
120. Interval pravea
121. Nagib pravca
122. Vjeibe
23. Dva pravca
123. Ukrsteni pravd
124, Mlmosmjerni pravci
125. Usporedni pravci
126. Vjeibe
24. R&vnina
127. PredoCivanje ravnine glavnim slojnicama
128. PredoCivanje ravnine mjerilom nagiba
129. Prikloni kut ravnine. Potporni trokut
130. Vertikalna i horizontalna ravnina
131. Tocka, duzina i pravac u ravnini
132. Ravnina odredena ukrstenim pravcima
133. Ravnina odredena s trl tocke
134. Vjezbe
25. Prelaganje i okretanje ravnine
135. Prelaganje i okretanje ravnine
136. Odredivanje praVe velicine lika prelaganjem
137. Odredivanje prave velitine lika okretanjem
138. Projekcija lika koji je U opt'oj ravl'iini
139. Vjezbe
26. Dvije i tri ravnine
140. Presjek dviju ravnina
111. Prer,jek ravnine vertik",tnom ravninom
142. Presjelt dviju ravnina istog nagiba
143, Presjek dviju ravnina para\elnih slojnica
144. Tri ravnine
145. Vjezbe
27. Pravac ravnioa
146. Probodiste ravnine s pravt::em
147. Okomitost pravca i ravnine
148. Vjezpe
28. Kl'ovni presjeci
149, Vrste krovova i nazivi
150. Konstrukcija tlocrta krova
151. Konstrukcija tlocrta krova sa zaprekom
152. Konstrukcija naerta krova
153. Vjezbe
V. NASiPI, USJECI, CESTE, PLATO
29. Nasipi i usjeci
154. Nasipanje iz tocke
155. Nasipanje uzduz pravea
156. Pravcem poloziti ravnimi zadanog nagiba
157. Pravac odredenog u zadanoj rav!)ini .
158, Usjeci
159, Vjeibe
156
157
158
153
153
159
160
161
162
162
163
163
164
16,
165
167
168
169
169
170
171
172
173
173
174
175
176
1'Q
179
180
182
183
184
185
lB5
)86
"7
VII
'30. Ceste i plato. ua 'ravnom tiu
160. lIorizontalna upr-avna cesta na ravnoj' p<:Idini
161, Prilazi k horizontainoj upravnoj cesti
162. Kosa upravna testa na hodzontalnom tIu i ravnoj padini
Gr. 163. Nasip preko uvale
186
'189
192
19,
196
197
Gr. 164. Planiranje na ravnoj padini
165. Vjezbe
31. Topografske plohe i ceste na njima
Gr. 166. Prikazivanje topograiskih ploha 198
Gr. 16?
Gr. 16R
Stadoniraqje tocke i interpoliranje slojnice . 201,
presjek topografske plohe ravr:inom ili drugom plohom . 202
Gr. 169.
Presjek topografske plohe vertikalnom ravninom 203
Gr. i70.
i),. 171-
Gr. 172 ..
Gr. 173.
Gr. 174.
Gr. 175.
Uzduzni pro.m ceste 204
Horizontalna zakrivljena cesta na zadanom terenu 205
Kosa upravna cesta' na zadanom terenu , 207
'Odvodni jarc:f kad usjeka i nasipa 209
Kosa upravna cesta na zadanorn terenu S odvodnim jarcima 211
ill
VI. ORTOGONALNA I KOSA AKSONOMETRIJA
32. Ortogonalna aksonometrija
176. Pojam i zaO<1tak ortogonalne . . 210
ITt. Konstrukcija aksonometrUskih osi i indeks<1 21B
178. Vrste ortogonalne aksonometrije 221
33. Konstr!lkcije ortogonalne aksonometl'ijske slike
179. Konstrukcija ortogonalne aksonomet.r'ijske slike pomocu aksonome-
trijskih asi i kutova razmjernosti. 22:3
180. KonstrukcUa ortogonalne aksonometrijske slike pomocu aksonome-
osi i mjerila umanjenja .
181. Ortogonalna aksonometrijska slika kru:lnice kOja je u
ravnini
182. Ortogonalna aksonometrijska slika stoiastog svoda
183. Vje2:be
220
koordinatooj
228
231
23.
34. Rosa aksonomctrija
Ar. 184. pojam kose aksonometrije
235
Ar. 185. Tzbor aksonometrijskih osi i skracivanja na njima
AT. 186. Konstrukcija kose aksonometrijske slike
AJ'. 187. Vjeibe
M.
At.
AT,.
A,'.
Ar.
M.
VIII
35. Prodori i sjene u aksonometriji
188. Prod or trostrane i cetvetQ5trane prirme .
1B0 Prodor cetverostr<loe piramide i osmerostrane prizme
190. Konstrukcija sjena podnoija spomenika
191. Konstrukcija sjena kamene kluge
192, Konsl!rukciJa sjen& potpornog zlda
193. Vjelbe
237
237
239
240
242
244
24'
248
251
o
I. PROBODISTA RAVNOG LIKA I GEOMETRIJSKOG
TIJELA S PRAVCEM
1. Probodiste ravnog 1ma s pravcem
1
1
1. Prohodiste r.avnog lika s pravcem kad je lik u narocitom poIozaju.
A. - Zadane su projekcije pravca p i projekcije kvad1ata ABeD koji
je usporedan s ravninom II:!. a dvije su njegove stranice u.sporedne s rav-
ninom Ill; neka se odrede projekcije probodista P kvadrata s pr-avcem
(sl. I)!
Tocka u kojoj pravac p probada neki ravan Uk L zove se probodiSte
lika L s pravcem p.
TIocrt kvadrata ABeD je dui:ina A'B' koja je usporedna s osi x i
jednaka stranici kvadrata u prostoru, dok je njegov nacrt kvadrat
A"B"C"D" koji je sukladan s kvadratom u prostoru. Buduci da je pro-
bodiste P na pravcu p, mora njegov tlocrt p' biti na tlocrtu p' pravca p,
a kako je probodiSte P i u kvadratu ABeD, mora njegov tlocrt biti i u
tlocrtu toga kvadr-ata; prema tome mora P' bUi u presjecistu pravca p'
duzine A'B', Nacrt pH probodista P je u presjecistu ordinale iz tocke P'
nacrta p" pravca p.
Kad gledamo pravae p i kvadrat ABeD u smjeru koji je okomit na
II
l
, vidimo Citav pravac jer se kvadrat prikaze kao duzina A'B'; zato je
na s1. 1. naertan citav tIoert p' pravca p punom crtom. Aka gledamo
pravac i kvadrat u smjeru koji je okomit na ITt. ne vldimo onaj diD
pravca koji je iza kva,drata; zato je taj diD pravca nacrtan u nacrtu
isprekidanom crtom.
B. - Zadane su projekcije praven p i projekcije kvadrata ABeD
kojemu je ravnina okomita na ravnini III i Cini s ravninom IT:! ku.t od 45.
1 Ovom knjigom zahvaceno je nastavno gradivo nacrtne geometrije za II
razred arhitektonskog j graclevinskog odjeta tehnickih gradevinskih zbog toga
ce nastavnik obraditi s ucenicima sarno one partije koje su propisane prograrnom
odjela u kojem predaje. Osim toga nastavnik ce davati ucenicima za domace Z3-
dakte one clanke ltoH '-su oznaceni z v j e z die 0 m<r a jednostavniji su, dok s 1 0-
ten i j e moze upotrijebltl kao z a d a t ke z a c r tete u(!enlki1.
Slike koje su U ovoj knjizi nacrtane u kosoj projekciji, a slu!e za
nje novih pojmova, ili pou{:aka, iIi konstrukcija, ne treba da nastavnik crta na ploci,
jer bi time utroil;io mnQgo vremena, vee ce on ucenicima ilustrirati svOj8 objasnjenja
ns slikama koje su u kojizi, a koje ce ucenici promatrati u s\'ojirn knjigarna.
1 Nacrtna geometrija
r
2
a dvije sa njegove stranice usporcdne s nl; odredite pTojekcije probo(tista
P kvadrata s pravcem (51. 2)!
TIoert toga kvadrata je duiina A'B' kOja Cini S osi x kut od 45", a
jednaka je stranici kvadrata u prostofu
1
dok je njegov nacrt pravokutnik
A"B"C"D" kojemu je vis ina jednaka stranici kvadrata u prostoru, a osno-
vica je kraca od nje.
1z istih razloga mora, kao i u prvom zadatku, tloert pI probodiSta P
kvadrata ABeD s pravcem p biti u presjecistu pravca p' i duzine A'B'.
Naert p" probodiSta P je U onoj tocki u kojoj ordinala iz tocke P' presi-
jeca pravac pl'.
0" C'
P'
; ,
, ,
A' i>--j.t---b 8'
0' P' C'
P'
Sl. 1.
po
..
D" e"
'0---4
,
. ,
,
,,;, ;
0'
P'
C'
B'
Sf. 2.
Kao u prvom zadatku. tako'sada vidimo citav pravae kad ga pro-
matramo odozgo; zato je na s1. 2. citav njegov tloert p' nacrtan punom
crtom. Ako ga promatramo odsprijeda, onda ne vidimo onaj dio pravca
kOji je iza kvadrata; zato je taj diD u nacrtu nacrtan isprekidanqm
crtom.
C. _. Zadane su projekcije pravea p i projekcije kvadrata ABeD
koji je usporedan s ravninom II
l
, a dvije S'U njegove stranice usporedne
s ravninom II:!; neka se odrede projekcije probodiSta P kvadrata s pra'l)-
cem (s1. 3)!
Tloert kvadrata ABeD je kvadrat A'B'C'D' koji je sukladan s kva-
dratom u prostoru, a njegov nacrt je duzina A"B" koja je usporedna s
osi x 1 jednaka stranici kvadrata u prostoru.
3
Buduci da je u tom zadatku nacrt kvadrata duzina, zato je u pre-
sjeciStu nacrta pravca i nacrta kvadrata nacrt P" probodista P kvadrata
s pravcem'. Tlocrt P' toga probodHta je tocka u kOjQj ordinal a iz toeke
p" presijeca pravac p', '
Zasto je nacrt pravca nacrtan punom crtom, dok je }edan dio tlocrta
pravca nacrtan isprekidanom crtom?
A" 0' P'S"C'
,
D'\,-i __ +-;',['
. ,
;/
A' b-;r'-----b
s
'
p'
SL 3.
[yi
_-+--_
D'j-i -'----1' C'
A' s'
P'
SI. 4.
D. - Zadane su projekcije provea p i projekcije kvadrata ABeD
kojemu je ravnina okomita na ravnini II2 i tini s ravninom ITl.kut od 45
Q
,
a dvije s'!-L njegove stranice usporedne s 11
2
; odredite pTojekcije p;'obodiSta
P kvadrata s pravcem (s1. 4)! ....
TIoert kvadrata ABeD je pravokutnik A'B'C'D' !kojemu je osnovica
kraca od stranice kvadrata u prostoru, a njegova visina jednaka toj stra-
nici, dok je nacrt kvadrata duzina. A"B" koja cini S osi x kut od 45
Q
i
jednaka je stranici kvadrata u prostoru.
Kako je i u tom zadatku nacrt kvadrata duzina, to je nacrt P" pro-
bodiSta P u presjecistu Flacrta pravca i nacrta kvadrata, a njegov tlocrt
p' je u presjecistu ordinale povucene iz toeke P" i pravca p',
Objasnite vidljivost pravca II tlocrtu i nacrtu!
E. - Zadane su projekcije praven p i pTojekcije 1cvadrata ABeD
kojemu je ravnina okomita 11.a ravnini ITa i cini s ravninom. III Kut od
a dvije su njegove stranice usporedne S osi x; neka se odrede projekcije
pyobodista P kvadrata $ praveem (sl. 5)!
,
4
Bokocrt kvadrata ABeD je duzina A'"C''' koja cini s osi Yi kut od
60 i jednaka je stranici kvadrata u prostor-u, dok je njegov nacrt pravo-
kutnik A"13"C"D" kojemu je Qsnovica jednaka stranici kvadrata u pro-
stortI, a visina kra'ca od nje. Pomocu nacrta i bokocrta toga kvadrata'
konstruira se njegov tlocrt A'B'C'D',
p' . p'
/
A": ,8" A"'jB'"
Nil . t N
itl
!
.-I: 0 i . .Vi
r
A'
M' Y
Sf. 5.
U torn je zadatku bokocrt kvadrata duzina. zato je bokocrt po, pro-
bodiSta P u presjeciStu bokocrta pravca i bokocrta kvadrata. Iz bokocrta
, pm dobije se zatim naert p"J a iz nacrta tloert p' P.
Objasnite vidljivost pravca u tloertu, nacrtu i bokocrtu!
F. - 1z tih zadataka izvodimo ova p r a viI 0:
Kad je mvan lik. okomit na jednoj ravnini projekcija
l
njegoV(l je
projekcija na toj ravnini duzina, a u presjecistu te duzine i projekeije
nekoga pravea na toj ravnini jest projekcija probodiSta ravnog lika s tim
pravcem.
Iz jedne projekcije probodista lako je zatim odrediti ostale njegove
projekcije.
2. Probodiste ravnog lika s pravcem kad je Uk U opeem polozaju.
A. Zadane' su projekcije pravca p i projekcije trapeza ABeD kojemu
su osnovice usporedne s ravninom Ill; odredite projekcije prooodista P
t,.apeza s pravcem!
5
Buduci da ravnina toga trapeza nije okomita ua jeduoj od ravnina
projekcija
J
ne mozemo taj zadatak rijesiti pomocu pravila iz c1. L F, zato
cerne sada upoznati drugi postupak.
Na slici 6. nacrtani su pravac p i trapez ABeD, kao i njihovi tlocrti
p' i A'B'C'D'. Pravcem p polozena je zatim ravnina P koja je okomita
na II
l
. Njezin se prvi trag Tl poklapa s tlocrtom p' pravca p. Ravnina P
sijece trapez ABeD u duzini 1 2, koja presijeca pravac p u trazenom
probodiStu P trapeza s pravcem. TIcert duzine 1 2 pada u tiocrt p'
pravea p.


B'
A'
" p'
Sl. 6. Sl. 7.
Pravcem p poloiili smo ravninu P koja je okomita na IT
I
ali isto
tako mogli smo pravcem p poloziti ravninu koja je okomita na II
2
, ili
koju god ravninu E, pa bismo opet dosE do istoga probodista P.
Na slici '7. nacrtane su projekcije pravca p i trapeza ABeD. Karl
pravcem p polozimo ravninu P koja je okomita na II1J njezin prvi trag
1'1> kojl se poklapa s p', sijece tlocrt A'B'C'D' trapeza u duzini 1'2'. Duzina
1'2' je tiocrt duzine 1 2 u kojoj ravnina P presijeca trapez, a duiina 1"2"
je nacrt duzine 1 2. Pravae p" i duzina 1"2" sijeku se u nacrtu PI' traie-
nog probodista P, njegov je tloert p' u presjecistu pravea p' i ordinale
povucenE' iz tocke P".
Objasnite vidljivost pravea u tlocrtu i nacrtu!
6
Tim postupkom mozemo odrediti probodiste ravnog lika k.oji je oko-
mit na ravnini IT3 s pravcem (cl. 1. E), a bez upotrebe bokocrta.
B. _ Odredtte projekcije probodiSta P pravokutnika ABeD s pruv-
cern p aka su dvije slranice pravakutnika usparedne s os; :r (sl. 8)!
Taj je zadatak rijesen na dva nacina:
P r v ina c i n. Pravcem p polozimo ravninu P.l III (Tl = p'). Ona
sijece pravokutnik u duZini 1 2 kOjoj je tloert l' 2' up', a nacrt duzina
1"2". Pravae pU i duzina 1"2" sijeku se n p", a P' je u presjecistu ordi-
nale povucene Ii tocke P" i pravca p'.
p'
P"
2
"
D"Mt---?---9 C'
A'
,8"
, s,
,
i
r,
x
D'I
,
2' !e'
A
' !--h--""--!
J' B'
P'
st, 8. SL 9.
Dr u gin a c i n. Pravcem p polozimo ravninu L.l II2 (S2 p"). Ona
sijece pravokutnik u duzini 3 4 kojoj je nacrt 3"4" up", a tloert duzina
3'4'. Pravac p' i duzina 3'4' sijeku se uP', a P" je u presjecistu ordinale
povucene iz tocke P' i pravca p".
C. _ Odredite projekcije probodista P istokracnog trapeza kojemv.
su osnovice usporedne S osi x, s pravcem p koji je okomit na ravnini III
(sl. 9)!
Tlocrt pravca p, koji je okomit na III. jest tocka p'. U tu tocku pt;lQa
i tlocrt P' probodista P, a njegov nacrt p" mozemo odrediti ovako:
7
Nacrtamo duzinu C'l' koja ide tockom p'. Ta je duzina tlocrt po-
precnice Cl trapeza, na kojoj je probodiste P. Nacrt, e"J" te poprecnice
sijece pravac p" u nacrtu P" probodiSta P. Hi nacrtaino duZinu 2'3' koja
ide totkom P', a usporedna je s A'B'. 'fa je dufuna tloer! poprelnice
trapeza, na kojo) je probodiste P. Nacrt 2"3" te poprecnice sijece pravac
p" u nacrtu P" probodista P.
3. Vjeibe.1 - 1. Odredite pravokutnlka CqEF [C (20, 30, 40), D (20,
30, 10), E (40, 10, 10), F] s pravcem AB [A (10, 10, 20), B (50, 30, 30)J
2. Odredite probodiste pravokutnikn CDEF' (C (20, 40, 25), D (40, 01.0, 10), E (40,
10,10), F] s pravcem AB (A (10, 20, 10), B (50, 30, 30)]!
3. Odredite probodiste pravo!;:utnika CDEF' [C (l0, 40, 10), D (40, 40, 10), E (40,
20, 40). F] s pravcem AB (A (5, 5, 10), B (45, 60, 40)]!
4. Odredite probodlste paralelograma CDEF [C (10, 30, 10), J) (40, 30, 15), E (50,
lD, 30), F] s pravcem AB [A (5, 40, :iO), B (45, 5, 5)J!
5. Odredite probodiSte trokuta CDE [C (10, 30, 20), D (40, 40, 10), E (50, 10, 40)J
s pravcem AB [A (30, 30, 0), B (30, 30, 50)]!
6. Odredite probodiste trokuta CDE [C (10, 30, 20), D (40, 40, 10), E (50, 10, 40)J
s p,'avcem AB [A (30, 0, 20), B (30, 40, 20)]!
2. 'Probodista prizme s pravcem
4. Probodista uspravne prizme s pravcern. Zadane su projekcije
uspravne cetverostrane prizme kojoj je osnovka u ravnini HI> i projekcije
triju. medu sobom usporednih pravaca a, b, i c; neka se odrede projekcije
probodista prizme s tim pravdma (51. 10)!
Pobocke te prizme su pravakutnici koji su okamiti na U
H
zato cerno
probodiSta pobocaka prizme s tim pravcima odrediti na isti nacin kao na
slid 2. Tocke i F", u kojima tlocrt a' pravca a' sijece tlocrt pobocke
A B B A i pobocke Bee B, tlocrti su tocaka E i F 'u kojima pravac a
probada prizmu. Nacrti Erf i Fit tih probodiSta je5u u presjecistirpa pravca
a" i ordinala povucenih iz toeaka E' i F'.
, -
U tlocrtu se oct pravca a ne vidi sarno onaj dio'koji je izmedu pro-
bodista E i F, jer se taj dio nalazi u prizmi. U nacrtu se pravac a opet ne
vidi sarno od E do F, jeT su aba ta probodista na pobockama koje se u
naertu vide. Onaj dio pravca koji je u prizmi nacrta se u svakoj projelcciji
tock a s tom crtom.
Na isti se naein odreduju tlocrti G' i H', kao i G" j H" probo-
diSta G i H prizme s pra\"cem b. Od toga se pravca vidi u tlocrtu opet
sarno onaj dio koji je i7.medu probodista G i H, dok se u nacrtu ne vidi
Jos i onaj dio pravea, nadesno ad probodiSta H, sto ga zaklanja prednja
pobocka Bee B, zato je taj dio pravea nacrtan u nac:rtu i 5 pre kid a-
no m crtom.
! U ovoj knjizi su koordinate tocaka i ravl1ina zadane u mllinlE'trima.
8
Tlocrt c' pravca c sijece tlocrt pobocke ADD A u tocki .r' a tlocrt
pobocke CD D C u toeki K'. Kad odredimo nacrt 1" toeke I i nacrt K"
tocke K, tada iz nacrta zakljucujerno da _je tocka K prizme
s pravcem c, dok je tocka I iZllad prizme, a ti njoj bi pravac c probadao
produzenu pobocku A D i5 A. Izmedu toeaka I i K nalazi se totka J u' kojoj
pravac c probada gornju osnovku ABeD te prizme. Projekcije tocke J
nadu se na' ish naCin kao na sliei 3. Prvo se odredi nacrt te tacke,
a zatim lljezin tlocrt J', Od toga se pravca ne vidi u tlocrtu sarno onai
dio koji je izmedu probodista J i K, dok .se u nacrtu ne vidi _ joE: i onaj
-dio pravca nadesno od K sto ga zaklanja prednja pobocka Bee B, zato
je taj pravca nacrtan u nacrtu is pre kid an 0 m edam.
6'
Q'
C" f'
A'
,
B'

. "
A"
e,ll

A' W
b' G'
a'
,
,
,
E',
,
B'
j' [r C'
, ,
,
'-), K-
I ',>:
I
' , ,
,
-
" J
('-,
H"
I "-,

\ '1
0
"
st. 10.
,
C'
'C'
C'
X
1z toga zadatka izvodimo ovo p r a v i I 0:
S1. 11.
Kad je prizma 'uspravna, tndo projekcija proven na ravnini osnovke
pTtzme sijece stranic;e osno'vke u toe kama kaje StL projekcije probodistd
pobocaka prizme s pravcem. IIi:
9
Aka 81..1. pobocke prizme okomite na ravnini projekcija, onda pro-
jekcija praven sijece stranice projekcije osnovke prizme u tockama. kaje
S'U projekcije probodista pobocaka prizme s pravcem.
5.* Presjek uspravne prizme s trokutom. Zadane 5V. projekcije
tLspravne cetverostrane prizme koja; je osnovka u ravnini TIl i projekcije
trokuta kojemu je jedna stranica usporedna S osi x; odredite projekcije
presjeka prizme s trokutom (s1. 11)!
BuduCi da je tlocrt G' vrha G u tlocrtu prizme, a njegov nacrt G"
u nacrtu pIIizme, zakljucujemo da je taj vrh - trokuta u prizmi. pa ce
zbog toga stranice trokuta EC i FC probadati prizmu. Projekcije probo-
dishl H stranicorn EG, kao i projekcije probodista L stranicom FG, odre-
duju se na isti naNn kao u proslom zadatku. Tioert E'F' stranice EF ne
sijece tlocrt prizme, zata straniea EF ne probada prizmu, Stranica EF
vidi se citava u tlocrtu i nacrtu. dok se ad stranica EG i FG vide u tIo-
crtu i naertu sarno ani dijelovl koji su izvan prizme.
Tloert pobocnoga brida prizme BB jest u tlocrtu trokuta EFG, a kako
je vrh trokuta G u prizmi, to pobocni brid prizme BE probada trokut
u tocki K. Tlocrt K' te tocke pada skupa s tockom B' .... B', a njezin nacrt
K" mozemo odrediti, kao na slid 9, pomocu duiine Gl iIi porp.ocu du-
zine 23.
Trazeni presjek prizme trokutom sastoji se ad duzina HK i KL.
6. ProbodiSta kose prizme s pr.avcem. - A. - 0 pee nit 0 r j e s e-
n j e. Na slid 12. predocena je kosa trostrana prizma kojoj je osnovka u
C
Sf. 12.
ravnini JIll pravac p koji probada ITt u t-oeki Pt. Kojom god T
p.ravca p povucen je pravac 8, koji je usporedan s pobocnim bridovima
prizme, a probada at u tocki 8
1
, Pravci pis odreduju ravninu E koja je
)0
usporedna s pobocnim bridovima prizme, a njezin prvi trag .je pravac
e
1
,... PIS
t
Ta ravnina presijeca priimu u paralelogramu 1234, kojemu
su dvije stranice 1 4 i 2 3 usporedne s pobocnim bridovima pri?me, dok
su njegove druge dvije stranice 1 2 i 34 na osnovkama prizme. Pravae
p sijece stranice toga paralelograma u totkama G i H, koje su trazena
probodista kose prizme s pravcem p. Na temelju toga razmatranja rijesit
cerno sada ovaj z a d a t a k.
B. - Zadane su projekcije kose trostrane prizme kojoj je osnovka u
ravnini III i projekcije pravca p; neko, se odrede projekcije probodiSta
prizme s tim pravcem (51. 13)!
5' ,
5"
"
s
T'
P'
T'
SL 13_
Kojom god tockom T (T', TIT) pravca p (p', prJ) polozi se pravac s
(Sf, SU), koji je usporedan s pobocnim bridovima prizme. Odredi se zatirn
prvo probodiste PI (PI', P/') pravca p, i prvo probodiSte 51 (Sl', 51") prav-
ca s. Pravac e
1
= (P/, Sl;) prvi je trag ravnine E koja prolazi pravcem p a
usporedna je s pobocnim bridovima prizme. Taj trag sijece tlocrt
osnovke prizme u toekama 1'i 2'. 1z tih tocaka povuku se usporedo s A' A'
dwUne l
J
4' i 2'3', kOje presijeku pravac p' u tlocrtima G' i H' trazenih
probodista G i H kose prizme s pravcem p. Nacrti G" i H
n
tih probodista
11
su U, pravca p" i ordinal a povucenih. iz toeaka G
t
, i H'.
Toeke G' i H" mogu se odrediti i tako da se pravac p" presijece duZinama
1" 4" i 2" 3".
Tocka G je na pobocki prizme A B B 11 koja se u tloertu i nacrtu vidi
zato se dio pravca p koj!).:: nalijevo od G vidi U obim projekcijama:
Tocka H Je na pobocki Bee B koja se vidi u nacrtu, a u tJocrtu Be ne
vidi, zbog toga je onaj diD pravca p koji je nadesno od Ii u nacrtu
vidljiv, dok je u tlocrtu djelomicno zaklonjeri prizmom.
1. Vjez-be. 1. Odredite probodista trostrane uspravne prizme kojoj je osnovka
ABC [A (10, 10, 0), B (25. 30. 0), C (50, to, O)J u ravnini 111, S pravcem n1N [M (5,
30, 30), N (60, 10, 10)]!
2. Odredite probodista trostrane USpravne prizme kojoj je osnovka ABC (A
(10, 0, 10), B (35, 0, 30), C (50, 0, 10)] u ravnini s pravcem MN [M (5 15 15)
IV {50, 30, 30}]! ' , ,
3. OdredHe presjek trostrane prizme kojoj je 0snavka ABC [A (10,
10, 0), B (30, 30, 0), C (50, 15, 0), u rnvntni nt' il visina v "'" 40, 6 trokutom MNP [M (5
35, 15), N (55, 35, 5), P (25, 15, 3D)]! '
4. Odredite presjek pravilne cetverostrnne prizme kojoj je osnovka ABeD [A
(20,0,20), B, C (60, 0, 30), DJ u ravnini a vis inn v = 50 s paralelogramom MNPR
[M (10, 35, 10), N (55, 35, 10), P (70, 10, 40), RJ!
5. Odredite probodiSta cetverostrane kase prizme kojoj je osnovka ABeD [A
(20, 30, B (45, 45, 0), C (65, 25, 0), D (40, 10, O)J u ravnini ill, a jedan vrh gornje
osnovke Je A (80, 3D, nO), s pravcem MN [M (20, 40, 50), N 15, 5.)]!
3. Probodista piramide s pravcem'
8. Odredivanje probodiSta piramide s pravcem pomocu Jtrve ravnine
A. - Na slid 14. prikazana je trostrana kosa pi ram ida kojoj
]e u ravnini ITt. i pravac p kojemu je tl'ocrt pravac p', a pro-
bodls:e ITl to:ka Pt. Pored toga predocena je i prva ravnina prometalica
P kO.Ja Je polozena pravcem p, a ima svoj prvi trag, r
1
u pra-Vcu p'. Ta
ravnma presijeca piramidu u trokutu 1 23 kojemu je stranica 12 ... na
piramide, a strani.ce 1 3 i 23 na njezinim su pobockama ABV
Bv
CV
, sijece st.rani:e 123 u tockarna G j H, koje su
.razena probodlsta kose plramlde s ilm pravcem. Tocke G i Ii nalaze se
na vidljivim pobockama piramide, zbog toga se od pravea p ne vidi sarno
onaj diQ koji je izmedu probodista G i H, Pomocu toga razmafrania rijesit
cem-o sada ovaj z a d a t .a k: , '
B .. - Zadane su projek9ije kose trost-rane piramide. kojoj je osnovka
u II, i projekcije pravca p; odredite projekcije p-robodi.ljta pira-
mtde s tim pravcem {sL 15)1
Pravcem p polozim? prvu ravninu proITletalicu P l'5;Qjoj BE pry} trag
rl poklapa s pravcem p. Ta ravnina presijeca piramidu '.J. trokutu 123
kojemu je tlcx::rt u pr'lom tragu Tj i to od tocke l' do tocke 2', Nncrt
1"
trokuta je trekut 1"2"3", Pravae p" sijece trokuta u toc-
kama G" i H" koje su nacrti traienih probodiSta G i H piram,ide s prav-
cern. Tlocrti Of i H' tih probodista jesu na tlocrtu pr pravca p.
Pobocke piramide ABV i BeV, na kojima Sll ta probodista, vidljive
su u tlocrtu i nacrtu, pa se zbog toga od pravea p ne vidi u tlocrtu i
nacrtu sarno anaj dio koji je izmedu tih probodiSta.
V'
C' x
fill
P'
B'
SL 14. SI. 15.
9. probodista pit-amide s pravcem pomocu druge ravnine
prometalice. A. - Na slid 16. predocena je trostrana kosa piramida kojoj
je osnovka u ravnini Ill' i pravac p koji probada ITl u tocki PI' Pored
toga prikazana je druga ravnina prometalica L koja je polozena pravcern
p i presijeca piramidu u trokutu 1 2 3, Tocke G i H, u koj-irna pravac p
sijece stranice, toga trokuta, jesu trazena probodiSta piramide s tim prav-
cern. Na temelju toga razmatranja rijesit cerno sada z a d a t a k iz (':1. 8.
B na drugi nacin.
B. Kad pravcem p (31. 17) polozirno drugu ravninu prometalicu
njezin se drugi trag S2 poklopi s pravcem p", a njezin je prvi trag 8 1
okomit na osi x. Ta ravnina presijeca piramldu u trokutu I 2 3 kojemu
je n3crt u drugome tragu S2' a tloert mu je trokut l' 2' 3'. Tioert p' pravca
p sijece stranice trokuta l' 2' 3' u tockama G' iIi'. koje su tlocrti trazenih
probodista G i H piramide praveem. Nacrti Gil i H" tih probodiSta jesu
na naertu p" pravea i p.
13
Oba su probodista na poboekama piramide koje su vidljive u tlocrtu
i naeriu, pa se zbog toga ne vidi u obi-m projekcijama sarno onaj dio
pravea koji je izmeau tih probodiSta.
V'
P'
x
B'
Sl. 16.
Sl. 17.
10. Odredivanje prohodiSta piramide s pravcem pomQcu ravni,ne polo-
zene pravcem i vrhom piramide. A. - Na slici lB. opet je prikazana tro-
strana kosa piramida kojoj je osnovka ABC u ravnini III i pravac p koj-i
a
SI. 18.
probada Il
t
u tocki
PI' Pored toga pre-
docena je ravnina E
koja je polozena
pravcem p i vrhom
piramide V. Ta
nina presijeca pira-
midu u trokutu 1 2
V, kojega stranice
sijeku pravac p u
probodistima G i H
piramide 5 pravcem.
Ravnina E maze
se odrediti no. dva
nacina. Na pravcu p
istakne se koja god
tocka T i ta se spoji s
vrhom V pravcem'm
koji probada II, u too-
ki MI' TJkrsteni prav-
ci p 1 m odreduju ra-
vninu E, kOjoj je trag
u ravnini osnovke
pravac e
1
= (Pl' MI),
I1i se vrhom pira-
mide polozi pravac
n koji je usporedan
s pravcem p. a pro-
bada III u tocki NI
Pravci pin odre-
duju istu ravninu E
kojoj je trag u ravni-
ni osnovke piramide
pravac e
1
= (P
l
, N
1
)
Pravac e
1
sijece 05-
novne bridove pira-
mide u tockama 1 i 2,
V"
b
koje sa vrhom piramide V odreduju trokut 1 V 2. Pomocu toga razma-
tranja rijesit cerno sad a 1Z cl. 8. B na t r e c ina c i n (s1. 19).
B. - Vrhom piramide V (V', V") po]ozimo pravac n (n', nU) koji je
usporedan s praveem p (p', p"). Odredimo zatim prvo probodiste P
t
pravca
piprvoprobodiSteN
1
pravcan. Pravae e
1
=(Nl> PI) prvijetragravnineE
koja je polozena pravcem p i vrhom V. Trag e
1
sijece stranice trokuta
u tockama l' i 2'. Duzine 1'V' i 2'V' sijeku pravac p' u tockama
G' i H', koje su tlocrti probodiSta G i H piramide s praveem. Nacrti G"
i H
n
tih probodista jesu u presjeciStima pravea p" i ordinala povucenih
iz toeakA G' i H' ill u sjecistima pravea pli i duzinA 1" V" i 2" V".
11.- Vjezhe. - 1. Odredite probodiEta pravilne tetvet"ostrane piramide kOjoj je
osnovka ABeD [A (20, 35, 0), B, C (60, 25, 0). D] u Il" a visina v = 40, s pravcem
MN [M (lOt 40, 40). N ('70, 30, 5)] pomoC:ll prve ravnine prometalice!
2. Odredite probodista pravilne piramide's pravcem iz zadatka
1. pomocll druge ravnine prometalice!
3. Odredite probodiSta pravilne cetverostrane piramide s pravcem iz zadatka
1. pomocll ravnine polozene pravcem i vrhom piramide!
4. Odredite probodista kose cetverostrane piramide kojoj jc osnovka
gram ABeD [A (10, 0, 15), B (35, 0, 5), C (50, 0, 25), DJ u II" a vrh C (90, 40, 25),
s pravcem MN (M (30, 25, 40), N (30, 10, HI,] pomoc:u prY: t"avnine prometalice!
15
5, Odredite probodista kose cetverostrane piramide s ;p1'8VCem iz zadatka 4.
pomocu r8vnine poloz.ene pravcein i vrhom piramide!
4. Probodista valjka s pravcem
12. ProbodiSta rotacionog valjka s pravcem. A, - 0 pee nit 0 r j e-
sen j e. Slika 20. prikazuje rotacioni valjak kojemli je osnovka u rav-
nini III i pravac p kojemu je tloert pravae p', Kad praveem p polozimo
ravninu P koja je usporedna s osi valjka, ona presjeCi valjak u pravo-
kutniku 1 234. Dvije su njegove stranice 1 2 i 34 na osnovkama vcHjka,
a druge dvije su izvodnice valjka 1 4 i 23. Tocke G i I-I, u kojima pra-
J
2
,----------- H'r,
G'
n.:
51. 20.
T'
m' _c.
T
'",
---- 8'5' K'
, '
l- .... ,.,:J-.t','
!. '-."
, "
!
!;
L
7"6'
i:
, ,
e,
P'
J': H';:...-
... -_...... 2' ,;
G'/
51. 21.
"
vae p -sijece stranice toga pravokutnika, jes:..t trazena probodista valjka
s pravcem.
Buduei da je na slid -20. valjak rotadon, to je os valjka okomita na
ravnini osnovke II1I pa je zbog toga ravnina P prva ravnina prometalica.
Njezin se prvi trag "l"J pok}apa s projekcijom p' pravca p na ravnini
osnovke, a presjecista toga traga s osnovnom jesu projekcije
r.a ravnini osnovke traienih probodtsta valjh:a .5 pravcern,
Iz toga razmatranja izvodimo 0 v 0 p r a v i 1 0;
r
16
'" e dsnov
Karl je vai.1ak uspravan, projekcija na nJego
v
, .. -
ke sijece osnovnu kTuznicu u toe-kama koje Stt pToJekc1.Je no ravntnt 08-
novke probodista vafjka s tim pravcem.
B .. _- Z a d a t a k. Zadane su projekcije rotacionog ooljka je
osnovka u IT i projekcije dvaju meau sobom usporedn,ih pravO-ca p t m;
neka se odTede projekcije probodista valjka s pravcima (s1. 21)1
pravcem p prvu ravninu prometalicu P, a m
ravninu prometalicu E. NJihovi su prvi tragovi pravci il $!il!! P 1 :1 m.
Prema prije istaknutom pravilu sijece pravac p' osnovnu u
tockarna G' i H', koje su tlocrti trazenih probodista G i H valJka s prav-
cern p>a njihovi su nacrti G" i H" na nacrtu p" .
Pravac m' sijece osnovnu kruzniclI u tockama TIL. Kad.odr:dlmo
nacrt Tit locke T i nacrt L" tocke L, iz na,crta da tocka L
pravo probodiste valjka s pravcem m, dok je T .gornJ.e osnovke
valjka, 'ft' u njoj bi pra\'ac TIl probadao produzem plast valJka. to-
taka TiL nalazi se tocka K, u kojoj pravac m probada
valjka. Projekcije totke K odreouju se na isti naCin kao na shcl 3, 1 to
1Z nacrta K" dobije se 'tioert K'. .
U valjku 'leil d,lo pravca p izmedu G i H, kao i dio pravea m
K i L, zbog toga se' ti dijelovi pravaca ne vide u tlocrtu i
G i H na prednjoj su polovini valjka, a -tocka K je na gornJoJ QSnOVCl
valjka, zbog toga se' te tocke u nacrtu vide; dok se tocka L u .nacrtu ne
vidi jer je ona na strainjoj polovini valjka.
. Z d P 0 'ekci,'e rotacionog valjka
13 . Prcsjck valjka trokutom. a ane su. r) .
kojemu je osnovka u ravnini TI!, i projekcije istokracnog
je osnovica AB ?t,n
l
, a vrh C tL srediSt.u gornje osnovke val)ka;
projekcije presje14a valjka tim irokutom (s1. 22)! '
Aka probodiste valjka sa stranicom AC tog trokut: slover:;
D, enda je D' u presjecistu duzine A'C' .i osnovne a J?
J na duhm A" D" Na Ish se nabn odreduJe tlocrt E 1 nacrt E probo-
dista valjka sa stranicom Be. .
Da bismo odredili jos nekoliko tocaka presjeka valjka trokutom ABC,
istaknimo nn stranici AB tocke 1, 2 i 3, pa nacrtajmo projekcije duzina
le, 2C i 3C koje su u tom trokutu. 'l'e duzine probadaju valjak u
F, G i H. Projekcije torAh FiG nAei cerno na isti nacin kao i
tocke D, dok iz tlocrta H' tocke H mozemo naci njezin nacrt H
duzine 45, koja je u trokutu ABC, ide, kroz tocku H, a usporedna Je sa
stranicom AB,
Presiek toga s trokutom jest luk e1ipse kojemu je tloert
D'F'H'G'E' osnovne kruznlce valjka, dok je njegov 'nacrt luk elipse ko)o]
je duiina C"H" polovina vel ike osi, a duzina K"L" mala OS"
17
14.* Zadatak. Zadane sa projekcije polovine rotacionog valjka kojemu
je as tL ravnini III i projekcije pravca p koji je okomit na il
t
; neka se od-
rede projekcije probodista valjka s tim pravcem (s1. 23)!
Buduci da je tlIXrt pravca p toCka p', to u tu toCku pada i tlIXrt G'
traZenog probodiSta G. Drugu projekciju G" tog probodista na6i cerno
tako da toekom G polozimo pomocnu izvoonicu 1 2. TIoert te izvodnice
C
,
,
,
,
,
Sl. 22,
p'
CO
jG
8
st. 23.
B'"
i8'
,
\
\
I
jest duiina l' 2' koja prolazi toekom G', a usporedna je s 0' 0', dok je
njezin naert duZina 1" 2" koja je usporedna sa"". Toeke 1" i 2" nalaze
se u presjecistima ordinala povucenih iz tocaka l' i 2' s nacrtima osno-
vaka valjka. Na sUd 23. preklopljena je, zbog kontrole, prednja osnovka
valjka oko promjera AB u Ill' i odredena je toena udaljenost u. = 1'1
0
toeke 1 od ITl , pa u nacrtu mora biti lx In = 1'1
0
= u. Duzina I" 2" sijeee
pravac p" u naertu Gil probodista G.
Kako je toeka G na prednjoj polovini plasta valjka, to se pravac p
u nacrtu vidi sve do toeke G.
15. Vjeibe. 1. Odredlte probodiSta istostranicnog valjka kojemu je osnovka
u rnvnini ill aka je sreditte njegove osnovke a (30, 30, 0), a polumjer T = 20,
pravcem MN [M (5, 50, 20), N (60, 15, 20)]!
2 Nacrtna geornetrlja
lB
Od dote probodiSta rotacionog valjka je osnovka u ravnini ITt. sre-
. 2. r
k
"- '0 (40 0 25) polumjer r = 20. a visina v = 50, s pravcem MN [M (10,
dIsh! osnov e ",
tiO, 40), N (10, 20, 40)]j' k t 1 og valjka koiemu je osnovka u ravnini ill, sredtste
3 Odredite pres e ro Be on BC [A 10 B
. l' - 2Q a visina v = 40 s trokutom A { , 0,
osnovke 0 (40, 30, 0), po umJer r - , '
40) B (40 30. 0). C (70. 60. 40)]' 25).
I 4 O'dredlte probodiste rotacionog valjka kojemu je as 00 [0 (70, 50,
o (20, '30, 25)), a polumjer r = 25, s pravcem MN (M (40, 50,0), N (40, 50, 50)]!
5. Probodista stosca s pravcem
16. ProbodiSta rotacionog stosca s horizontalnim
, k .. otacionog stosca kojemu je osnovka u ravntnt IIi t proJekctje
pTO)e cl-Je r v
horizontalnog pravea p; neka se odrede projekcije probodtsta stosca stun
pravcem (sL 24)!
v'
s,
B" A A" B" x
S1. 24.
Sl. 25.
Aka horizontalnim pravcem p polozimo horizontalnu 1:, ana
ce presjeci stozac u usporedniku k, kaji ce sjeci pravac P u trazemm pro-
bodiStima G i H stosea s pravcern.
, d . trag s ravnine 2: i naert k" uspo-
S pravcem p' poklapa se rugI 2 . v , c:-
d
'k k Tloert k' toga usporednika je kruznica kOJoJ Je tocka V
re m a "20 P I esijeea kruz
diSte a polumjer jednak polovini duzine 1 . ravac P -
nicu'k' u tockama G' i H', koje su tlocrti trazenih probOO1sta G i H. Na-
crti Gil i H" tih probodista jesu na nacrtu pa pravea p.
19
Oba su probodista na prednjoj polovini stosea,! pa se zbog toga ne
vidi u obim projekcijama sarno ohaj dio pravea koji je izmedu tih pro-
bodista.
17. Probodiste rotacionog stosca s verHkalnim pravcem. Zadttne S1L
projekcije rotacionog sto.sca kojemu je osnovka u rapnini II, i projekcije
pravea p; odredite projekcije probodiSta s tim pravcem
(sl, 25)'
BuduCi da je tloert pravea p tocka p', to u tu pada i tlocrt G'
trazenog probodiSta G. Njegov nacrt Gil mozemo odrediti na d van a-
e ina; pomocu us poi e d n i k a k koji prolazi tock-om G ili pomoeu
i z v 0 d n,i c e koju polozimo tom .tockom.
Oko V' opisjmo kruznicu k' koja pro]azi tockom G'. Kruzniea k' je
tlocrt usporednika k koji ide tockom G. Na' naertu k" toga
usporednika, koji mozemo odrediti pomocu toe-aka 1 i 2, nalazl se naert
en tocke G.
Ili nacrtamo duziriu V' 3' koja prolazi tockom C'. Ta je duZina
t I 0 c r-t i z v 0 d n ice V3 kOja ide tockom G. Na nacrtu V"3" te izvod-
nice kOju odredimo pomocll tocke 3, nalaz! se nacrt C" tocke C.
Probodiste G je na prednjoj polovini valjka, pa se ?bog toga pravac
p u nacrtu vidi sve do toga probodiSta.
18. Probodista l'otacionog stosca s pravcelU. Zadane su. projekcije
rotacionog stosca kojenw je osnovka u ravnini il! i projekcije pravca p;
neka ."Ie odrede projekcije probodista stasea s tim pmvcem (51 ",26)
Taj cernD zadatak rijesiti na nacin koji je prikazan na .slid 18, po-
mocu ravnine E koju cerna poloziti pravcem p i vrhom stosea V.
Na pravcu p istaknemo koju god tocku T i 5pojiIpo je S YFhom V
pravcem m. Pravci p i m odreaujtl ravninu E koja ide vrhom stosca. Prvi
je trag te ravnine pravac e
1
= (P
l
, 1\.1 J) koji presijeca osnovnu kruznicl'r
stosca u tockama 1 i 2. Ravnina E sijece stozae u izvodnicama lV i 2V,
kOje presijecaju pravac p u trazenim probodistima G i H. Pomocu tlocrta
j nacrta izvadnic& lV i 2V odrede se tlocrti G' i Ii' i naerti G" i H" tra-
zenih -probodiSta.
Tacke G i H su na prednjoj polovini stosca, pa se zbdg toga oba pro-
bodista u tlocrtu i nacrtu Vide, a ne vidi se sarno onaj di-o pravca koji je
izmedu tih probodiSta.
19. Vlezbe. - 1. Odredite probodlsta rotacionog stosca kojemu je osnovka u
rnvnini n
2
, srediStc osnovke 0 (30, 0, 30), polumjer T = 20, a vb.ina v = 50, s prav-
cem MN [M (0, 20, 50), N (60, 20. 10)]!
2. Odredite probodista rotacionog stosca iz zadatka L s pravcem MN [M (40,
'r 0, 35), N (40, 50, 35)] I
20
3. Odredite probodiSta ["otacionog stosca kojemu je osnovka u ravnini lIt,
srediSte osnovke 0 (SO; 30, 0), polumjer r = 20, a visina v = 40, s pravcem MN (M
(20, 30. 0); N (75, 45, 35)]!
4. Odredlte probodiSta rotacionog stosca iz. zadatk:a 1. s pravcern MN (M
(0,50, 55), N {20, 45, 40)J!
11,
P'
,
m'
e,
x
"
5/. 26.
,6. Prohodista kugle s pravcem
P" ,
20. ProbodiSta kugle s horizontalnim pravcetn. Zadane su projekcije
kugle i projekcije horizontalnoga pravca p; odredite projekdje probodist
a
kugle s tim pravcem (s1. 27)1
Horizontalna ravnina L koju polozimo pravcem p sijece kuglu u
usporedniku k koji presijeca pravac p u trazenim probodistima G i H
kugle s pravc'em.
Drugi trag S2 ravnine 2: P9klapa se s pravcem p", a isto taka i nacrt
k" usporednjka k pada u p", Tioert toga usporednika'je kruinica k't kojoj
je tot:ka S' srediste, a polwnjer jednak polovini duzine r' 2". Pravac p'
i kruznica k' presijecaju se u tockama G' i H', koje su tloertl trazenih
probodiSta G i H. Nacrti G" i H" tih probodista jesu na pravcu p".
""
21
Toeka G je na gornjoj prednjoj cetvrtini kugle, a toeka FI na gornjoj
straznjoj cetvrtini kugle, pa se zbog toga obje toeke u tlocrtu vide, dok
se u nacrtu toeka G vidi, a tocka H ne vidi, pa se u nacriu ne vidi i jedan
dio pravca nadesno od toeke H.
21. ProbodiSta kugle s vertikalnim pr.avcem. Zadane su projekcije
'kugZe i projekcije vertikalnoga pravca p; neka se odrede projekcije p r D ~
bodista kugle 8 tim pravcem (81. 28)!
p'
x
P'
e'
Sl. 27. SL 28.
Kako je tloert vertikalnog pravca p tocka p', padaju u tu toeku i
tlocrti G' i H' traienih probodista G i H. Njihove nacrte CUHn mozemo
odrediti na d van a c ina: pomo(:u us p 0 red n i k a kit odnosno k
2

kugle1 koji prolazi tockom G, odnosno H, iIi pomoc:u s po red n e k r u-

Z n ice k3 kugle koja je usporedna s ravninom II:h a ide toeka.ma G i H.
Kruznica kojoj je srediSte tocka sr, a prolazi tockom p', jest tlaert
usporednika k
l
kao i usporednika k
2
Nacrti k/, 1 Kt tih
usporednika. koje odredimo pomocu toeaka 1 i 2 te 3 i 4, sijeku pravac
p" u toekama eN i HN.
IIi nacrtamo u tlocrtu kugle duzinu 5' 6'. koja je usporedna S os1 X" ~
i prolazi t<Jckom' G' i!!!!!: H'. Ta je duzina, tlocrt k
a
' s p 0 red n e k r u-
z n ice ka kugle koja prolazi toekama G i H, a usporedna je s. II!. Njezin
nacrt jest kruznica ktt kojoj je dutina 5" 6" promjer. Kruznica k:t presl_
jeca pravac pit u tockama G" i H".
Tocke G i H na prednjoj su polovini kugle, te se obje u nacrtu vide
l
pa se zbog toga pravac p u nacrtu vidi sve do tih probodiSta.
22. Pl'obodiSta kugle s pravcem. Zadane su projekcije kugle i
cije pravca p; odrcdite' projekeije probodista kugle s tim pravcem (s1. 29)!
Ako pravcem p polozimo prvu ravninu prometalicu P, ona ce sjeci
kuglu u kruznici k, koja ce presijecati pravac p u trazenim probodistirna
G i H.
rn"
A"
B'
' ....
S1. 29.
\

\
Prvi trag 1'1 ravnine P po-
klapa se s pravcem p', U 1'1
pada tlocrt k' kruznice k, i to
od tocke A' do tocke B', Duzina
AB, koja je u ravnini ekvatora
kugle, jest promjer kruznice k.
Na njoj je srediSte 0 te kru-
znice kojega je tloert 0' u polo-
viStu duZine A'B' (O'A' = O'B').
Nacrt 0" srediSta 0 jest na
naertu e" ekvatora e te kugle
jer je srediSte 0 u ravnini toga
ekvatora.
U tocku 0' pada i tloert
CD' vertikalnog promjera CD
kruznice k, koji se u nacrtu pro-
jicira u pravoj velicini kao du-
zina enD" (O"C"=O"D"=O'A').
Nacrt k" kruznice k jest elipsa
kojoj je duiina e" D" velika as, .
a duzina A"B" mala os, Pravac
po presijeca tu eUpsu u
rna Gil i Hii koje su nacrti tra-
zenih probodi,ta G i H kugle
s pravcem p. Tlocrti G' i H' tit'
probodiSta su na tlocrtu p'
pravea p,
Projekdje probodiSta G i
H mozerno odrediti bez crtanja
nacrta k" kruznice k ako rav-
ninu P prevalimo u IIII zajedno
23
s kruzni.com k i pravcem p, oko nje7.inog prvog traga T
t
. U toeki 0' po-
stavimo okomicu na Tl i na nju nanesemo duzinu 0'00 = SozS", jer je
tocka 0 u ravnini ekvatora, pa oko 0
0
op:isemo kruznicu ko polumjerom
G,A, = 0'.1'. Istaknemo z.tim !1a pravcu p ko ju god toCku T (IT') i
odredimo prvo probodiste PI toga pravea da bismo pomocu tih tocaka
prevalili pravac p uTI,. Kad ucinimo T'To Tl i T'Tu = T:r;T", pa spojimo
To sa Ph dobijemo u ITt prevaljeni pravac p. Pravae po presijeca kru-
inicu ko u tockama Go i Ho. kaje su prevaljena trazena probodiSta G i H.
Ako sada iz Go i Ho spustimo okomlce za p', 'one ce presjeci p' u tlocrtima
H' i G' trazenih probodiSta, 'Go njihovi nacrti G" i H" bit ce u naertu p"
pravca p,
Probodiste G je na gornjoj prednjoj cetvrtini k'ugle, a probodiSte
H na donJoj straznjoj cetvrtini kugie, pa se zbog toga t06ka G viai u
i u nacrtu, dok se tocka H ne vidi ni u tlocrtu ni u nacrtu.
23. Vjcibr:. - 1, Odredite probodista kugle kojoj jc S (:W, 30, 30), a
polulnJer T = 20, 5 pravcem MN (M (0, 20, 40), N (60, 45, 40))1
2. Odredite probodista kugle iz :.:ad<ltka 1. s pravcem MN [M (40, 0, 4:0),
N (40,60, 40))!
3. Odredite probodista kugie iz. zadalka L s pravcem MN [M (40, 40, 0). N (40,
40, 50)]!
4. Odredite probodiSta kugle iz z<ldatka 1. s pravcem MN [M (0, 25, 15), N (50,
50.. 50)]!
24
II. KONSTRUKCIJE SJENA
7. Sjene ravnih lib:ova na ravninama projekcija
24. Uvod, vrste rasvjete, samosjena i bacen9, sjena, dijagonalna rasvje_
tao - A. - U v 0 d. Kad tehnicar hoce da predoN neki predmet slikom,
on ga oh.ttno postavi pred ravnine projekcija tako da su oni bridovi pred-
meta koji se proteiu u smjeru njegovih dimenzija (duljine, sirine i visine)
usporedni S osi x, odnosno y, odnosno z. Taj polozaj, koji se zove jrontalan,
ima te prednosti da je konstrukcija slike predmeta jednostavnija, a nje-
gove se dimenzije mogu iz slike lako dobiti. Ali' te prednosti. prati. taj
da je kod slczenog predmeta tesko iz njegove slike zaklj uCiti
sto silka prikazuje. Da bi se povecala zornost slike nekoga predmeta,
nacrtaju se pored njegovih projekcija jos i njegove sjene. Kako se kon-
struiraju sjene predmeta, to cerno uciti u 0vom poglavlju.
SL 30. St. 31.
B. - V r s t e 'r a s v jet e. Slika 30. prikazuje izvor svjetlosti I i
horizontalnu ravninu IT
I
. Iz izvora svjetlosti rasprostiru se irake svje-
tlosti pra-.rocrtno na sve str-ane i osvjetljavaju ravninu IIi' Ako se i:tmedu
,l.zvcra s"jetlostl I i ravnine ill postavi materijruna toeka T, koja je ne-
prozirna, ona ce zaustaviti onU zraku svjetlosti koja na nju .udari, pa ce
25
e na ravnini ITl pojaviti tamna toeka Tb lroja se lOve bacen.a sjena toeke
T. Toeka TJ je ona toeka u kojoj bi zraka svjetlosti s, koja je' zaustavljena
na toeki T. probola ravninu III kad bismo je produzili do III'
Sjenu neke tocke na II, odredujemd, dakle, tako do tom to"kom po!o-
timo zraku s1JjeUosti, pa nademo probodiste ravnine III s tom zrakom.
Slika 31. prikazuje izvor svjetlosti It horizontalnu ravninu III i trokut
ABC koji je izmedu izvora svjetlosti i ravnine ill' Taj trokut baca sjenu
na ravninu Ill! koju odredimo taka da naderoo sjenu svakog vrha trokuta,
pa te sjene spojimo medu sabom duzinama. Trokut AJBrCJ je bacena sjena
trokuta ABC na ravnini II!.
Izvor svjetlosti je na 51. 30. i 31. toeka I, koja je 1.1 konacnosti. Kad je
izvor svjetlosti 'Pocka kOja je u konacnosti. tad se takva rasvjeta zove
centralna, a karl je izvor svjetlosti u beskonacnosti, takva se rasvjeta zove
usporedna iii paralelna, jer su tada zrake svjetlosti medu soborn uspo-
redne. Suncanu rasvjetu mozemo smatrati usporednam rasvjetom, jer
suncane zrake koje padaju na ZemJju iz udaljenosti,od 150 milijuna km
mozemo uzeti da su paralelne.
Paralelna rasvjeta je za tehnicara vaznija ad centralne, jer se ona u
velikoj vecini slucajeva upotrebljava u tehnickom crtanju.
c. - Sam 0 s j en a i b ace n a s j en a. Na sHe! 32. nacrtana je
kugla koja je izlozena usporednoj rasvjeti. Onaj dio kugline plohe kojt je
okrenut prema izvoru svjetlasti osvijetljen je, dok je ostali dio Ujela u
tami. Za tamni dio kugline piohe kaiemo da je u samosjeni. Kruznica k,
koja rastavlja osvijetljeni dio kugline plohe ad onaga koji je u
sjeni, zove se rastavnica ill mean saw
mosjene. U osvijetljeni dio kugline
plohe udaraju zrake svjetIosti, a u
toCkama rastavnice one dodiruju
. kuglinu plohn i cine dodirni valjak
kugle. kojemu je os usporedna sa
zrakama svjetlosti. Ako taj dodirni
valjak presijeeemo ravninom III dobit
cemo krivulju k[, na kojoj su bacene
sjene Ah Bb C
II
- - - pojedinih toeaka
A, B, C, - - - rastavnice- k. Krivulja
kl , koja je bacena sjena rastavnice k
na IIi jest meda bacene sjene kugle
na toj ravnini.
sz. 32.
Iz toga primjera vidlmo da s. pri odrellivanju sjena geornetrij,koga
tijela najprije mora utvrditi je dio tijela u samosjeni i to je rastav-
26
nica ili meda samosjene, a zatirn se odreduje bacena sjena te
na neku ravninu iIi na neko drugo tijelo, pa se dobiva bacena sjena toga
tijela.
D. -- D i jag 0 n a 1 n a r a s v jet a. Na slici 33. nacrtana je kosa
projekcija kocke i njezina dijagonala A O. Aka medasnje kvadrate te
kocke smatramo ravninama projekcija, a dijagonalu A 0 zrakom svjetlosti
8, onda je A'O =.- s' tlocrt, a A"D ;i2 sri nacrt zrake svjetlosti, dok je Am
o "'" sm a A"'O .... SUI lijevi bokocrt zrake svjetlosti s. Buduci da su
projekcije zrake s dijagonale medasnjih kvadrata, one cine S osima x, y, z
kutove od 45, Preklopimo li desnu, lijevu i donju medasnju plohu kocke
na ravninu slike, dobit cerno sliku 34.
l'ehniCar obicno uzima da zrake svjetlosti pri usporednoj rasvjeti pa-
daju na predmet u smjeru dijagonale kocke, kojoj se medasnji kvadrati
poklapaju s ravninama projekcija. Takva se rasvjeta zato i zove dijago-
nalnc.; ili tehnicka rasvjeta. Pri dijagonalnoj rasvjeti osvjetljenje predmeta
je najpovoljnije, a njegove se sjene mogu pomocu crtaceg istokracnog
pravokutnog trokuta lako odrediti.
25. Sjena tocke. A. B ace n a s j en a toe ken a ITt, Sillea
35. a prikazuje u kosoj projekciji toc-leu A i zraku ,svjetlosti 5, koja je polo-
zena tom toekom, zatim tlocrt $' i nacrt s" te zrake. Zraka svjetlosti pro-
bada ill u.toCki AI, u kojoj se sijece zraka s sa svojim tlocrtom s', a IT!! u
toeki All, u se sijece zraka s sa svojim nacrtom s". Toeka At je ba-
.cena sjena toeke A na ITI a tocka All bila bi bacena sjena tocke A na II2 '
kad ne hi bilo ravnine lIt. U tom je'primjeru tocka A bliia ravnini ITI nego
27
ravnini IIz pa je zbog toga tocka AI prava iIi bacena sjenn. tocke A na TIl!
a All je sarno njezina geometrijska sjena na TI
2
.
Zadane su projekcije tocke A; odredite njezinu bacenu sjenu pri dija-
gona!nOj rasvjeti (s1. 35. b)!
U zadatku je istaknuto da sjenu tocke treba odrediti pri dijagonalnoj
rasvjeti. Ubuduce to ne-cerno isticati jer cerno sve konstrukcije sjena
1zvoditi uz pretpostavku da je rasvjeta dijagonalna,l
TT,

! 5
R
\ M L K
Y
i. ..Y><1-
; s'!

A'
S1. 3.5. a
S!. 35. b
'l'locrt s' zrake svjetlosti s, koju poloZimo tockom A, kao i njezin nacrt
cine s osi x oct 45", kako je to obja.snjeno na sliei 33. Ako u toeki
M, u kojoj s" os XI postavimo okomicu na os x, ona ce presjeCi s'
il toeki AI. koja je p r a v a iIi b ace n a s j e n a toc"ke A na Ill' Posta-
vimo Ii u tocki LJ u kojoj Sf .sijee os x) okomicu na os x, Dna ce s"
u tocki Au. koja je g e 0 met r i j s k a s j e n a toeke A na II". - ...
Kad je rasvjeta dijagonalna, tocke AI i All su jednako udaljene 'Od
osi x, jer je trokut M L Al sukladan s trokutom M L All (oni se poduda-
raju u zajednickoj stranici M L i u kutovima koji su na njoj).
B. - B ace n a sf en a toe ken a ll2' Na slici 36. a prikazana je
u kosoj projekciji tocka B i zraka svjetlosti s, koja je polozena tom toe-
kom, te tlocrt $' i nacrt s': te zrake. Toeka B je bliZa ravnini II2 nego rav-
nini III. pa ce zbog toga p r a v a ili b ace n a s j en a te toeke biti sada
na TI2 , age 0 met r i j s kana IT
l
D.rugo probodiste Blf zrake svjetlosti
s je bacena sjena toeke B, 'a njezino prvo probodiste Bi je gE'ometrijska
sjena te toeke. '
1 Ponovite iz gradiva I razreda: odredivanje probodiSta pravca S Tavninama
projekCija!
28
Zadane su projekcije tocke B; odredite njezinu ba-cenu sjenu (s1. 36. b)!
Kroz. projekcije toeke B povudmo projekCije s' i s" zrake svjetlosti s
i odredimo probodista B
f
i Bll te zrake s TIl i Ill!' Ell je b ace n a sjena,
a. 8
1
geometrijsk,a sjena tocke B.
C"
;.

x
r:'
Sl. 36. a Sl. 36. b S1. 36. c
Iz sukladnosti pravokutnih istokracnih trokuta B'IL i BOKBIl 1z1az1
da je B"K KBIl B'1.
Na tome svojstvu' dijagonalne rasvjete temelji se kraci nacin odredi-
vanja bacene sjene na IT;l. koji prikazuje slika 36. c.
C .. - K 0 n s t r u k c i jab ace n e s j e net 0 eke k 0 j a j e z a-
dana nacrtOrrl i bokocrtom. Slika 37.a prikazuje u kosoj p:ro-
o

s'
... -;: I
/y A
L
S1. 37. a
A"

(.. .L ........
j i
_l--h_-+,-O?
y
S1. .17, I)
jekciji toeku A i zraku svjetlosti s, koja je polozena to:n
toga prikazane Sll sve tri projekcije tocke A i zrake sVJetlosh $. Bacenu
29
sjenu All te toeke na II! mozemo odrediti ne sarno pomoeu tlocrta i naerta
zrake svjetlosti vee i pomoeu njezina nacrta i bokocrta. Ako bokocrt s'"
zrake svjetlosti polozene toCkom A sijeee os z u tocki N, onda ordinala
kaja ide tom tockom okomito na os z, sijece s" u toeki All.
Na tom razmatranju temelji se konstrukcija bacene sjene tocke A
upotrebom nacrta i bokocrta, koja je izvedena na slid 37. b. Na toj slici
dodana je jos zbog kontrole i konstrukcija bacene sjene tocke A pomoeu
tlocrta i nacrta.
26. Sjena duzine i sjena krivulje. - A. - D u z ina b a cas v 0 j u
S j en una Ill' Na slici 38. prikazana je u kosoj projekciji duzina AB,
njezin tlocrt A'B' i toCka Dh u kojoj produienje te duZline probada rav-
ninu lIt. Prikazane su zatim bacene sjene Al i B
J
toeaka A i B na II
l

koje su odredene pomocu zrake svjetlosti S 1 njezinog tlocrta s'. Na toj
duzini istaknuta je koja god toeka C i odredena njezina bacena sjena C1
na IT
l
. Kad bismo odre<iili bacene sjene svih tocaka duzine A B, one bi
8
c
s
S1. 38. Sl. 39. Sl. 40.
ispunile duzinu Al B!. jer sve zrake svjetlosti. polozene toekama te duffie.
cine ravninu svjetlosti; koja se s ITl sijece u pravcu na kojemu je duzina
Al B,. Produzimo Ii tu duzinu do probodista D
J
produzit ce se i njezina
bacena sjena do te tocke, jer se bacena sjena tocke Dl na fIt poklapa s DJ. .
1z toga ra2matranja izvodimo:
Siena duZine na nekoj ravnini jest duzina koju. dobijemo ako odre-
dimo bacene sjene njezinih krajnjih tocaka te spojimo duzinom.
Sjena duzine na nekoj ravnini ide probodistem ravnine s tom
zinom.
Na slici 39. rijesen je ovaj zadatak: Zadane su projekcije duzine A Bi
odredite bacenu sjenu te duzine!
30
Odredimo 1i bacene sjene Al i B
J
krajnjih tocaka A i B. na naCin
koji je objasnjen na slici 35. b
l
bit ce duzina Al BJ trazena bacena sjena.
Aka se, zbog kontrole nade prvo probodiste Dl :oroduzene duzine AB,
nnda mora tim probodjstem ici i bacena sjena te duiine. Polozaj te du7.ine
u prostoru je takav da njezina haC-en a sjena pada citava na Il
t

B. - D u i ina b a cas v 0 jus j en una II:!. Na slid 40. na-
crtane su projekcije duzine CD i odredena je njezina bacena sjena. Buduci
da su obje krajnje tocke te- duzine blize ravnini II:,! nego ravnini TIl. to su
bacene sjene tih tocaka na II!h pa i bac-ena sjena te duzine lezi citava na
II
2
Kad bismo odredili drugo probodiSte produzene duzine, bacena hi
sjena duzine iSla tim probodiStem.
c. - D u z ina b a cas v 0 jus j en una III i li
2
, Na slici 41. a
prikazana je u kosoj projekciji duzina A B, koja je u takvom polozaju
prema ravninama projekcija da njezina donja krajnja toeka Abaca sjenu
B":
fl,
A'
B
5
B,
A
'"'--- .... 8
1
5
,-- ''\c x
5'
AI
;3'
5' 8'
5'
n,;
SL 41. a Sl. 41, b
na ITl u tocku Ab a njezina gornja krajnja tocka B baca sjenu na lIz U
tocku B
11
Kad ne hi bilo ravnine IT
2
, baeila hi tocka B sjenu ua III u tocku
B" pa bi bacena sjena duzine A B na TIl bila duz.ina AI B/. BuduCi da TIt
sijece tu sjenu u tocki C, penje se hacena sjena te duZine od tocke C do
B
ll
, Sjena duzine A B lomi se, dakIe, na osi x u tocki C.
Zadane su projekcije duzine A B; odredite njezinu bacenu sjenu (51,
41. b)!
Pomocu projekcija s' i s" zrake svjetlosti S odredimo bacene sjene
.4, i BlJ krajnjih toeaka A i B te duzine. Buduci da je tocka AI na II"
31
Ell D2 , ih ne smijemo spojiti duzinom, vee moramo jos odre-
dltI geometflJsku SJenu tocke B na ITt. tj. tocku B/, Duzina Al B[ bila bi
sjena duzine AB na III kad ne bi bilo ravnine n ali lI:;alw II
sijece tu u tocki C, to se ena lom-i u tocki C prema B
II
. 2
D. - ,B ace n a s j en a d u z inc k 0 j a j e us p 0 red n a 5 II
iIi TI
2
, Na slid 42"prikazana je u kosoJ' proJ'ekciJ'i duzina AB 1'0' .'
d . ," Ja Je
s TIl> 1 bacena sjena te duzine na TIl' Buduci da je duzina AA'
Jed,na,ka 1 Usporedna 5 duzinom B B', a zrake svjetlosti s, kao i njihovi tlo-
s, medu soborn su u5poredni, to je trokut AA'A/ sUkladan s trokutom
BB B,. 1z sukladnosti tih trokuta izlazi da je AA = BB i A' A = B'B
P t 1'k' A f /. I !.
,rema orn,e ,SU 1 OVI . BB/AJ i A"B,B'A' paralelogrami, pa je A,B: "* AB
1 AIBI ,* A B , lz toga lzvodimo ova p r a viI 0;
, A,ko duzina s na koju baca sjenu, onda je nje-
zma sJena usporedna s duzmom t nJoJ Jednaka a ist . tak ' ,. ,
, . d . '. ,0 0 Je nJezma sJena
USp01 e na s normalnom proJekclJom duzine na toj ravnini i njoj jednaka.
Sl. 42.
SL 43.
SL. 44,
Na slid 43. je konstrulccija bacene sjene duzine A B; koja..je
III' :Z 5jene AI tocke A na ITl ide, prerna gornjem
pravllu, bacena sJena duzme A B usporedo s njezinim tlocrtom A'B' do
tot-lee C .osi x, pa se lomi prema bacenoj sjeni B If tocke B na n."
Na odr;dena .je bacena sjena duzine CD, koja je
s Ona Ide 12 baeene sJene ell tocke C na 112 usporedo 5 naertom
duzme do tocke E na osi X J pa se tu lomi prema baceno' s;eni D tocke
Dna'IT
l
,' J J [
.. E. - B_acen.a, duzine koja je 'ok!omlta na III
I 1.1 1. - shel.45. nacrtane su projekcije duzine A B koja je oko-
ffilta na TIl Bacena SJena Ai donje krajnje t-octe A nalazi se na n a
B
lI
, gornje tocke B je na II
2
, pa je toga
geometrIJska sJena Bf tocke B na IT
I
Buduci cia se tlocrti A' i B' toe-aka
32
A i B poklapaju, to se poklapaju i tlocrti ::;' zraka svjetlosti koje poloi:im'o
tim tockama, pa su toeke AI i B/ na pravcu s') koji ide toekom A' ;;;;;: B'.
Onaj dio A! C bac.ne sjene te duzine koji pada na TIl usporedan je dakle
s tlocrtom zrake svjetlosti, a onaj dio eBJ{ bacene sjene koji pada na II2
mora) prema pravilu, bib usporedan s nacrtorn te duiine.
8"
S'
i _..,.
,! :4,
A B'
A'
S'
0'
B'
SI. 45. 51. 46. SL. 47.
2. - Na slid 46. nacrtane su projekcije duzine CD, koja je okomita
na II
2
, i odredena je njezina bacena sjena. BuduCi da se sada nacrti efT i D"
toeaka C i D poklapaju, to se poklapaju i nacrti SO zraka svjetlosti koje
poloiimo tim toc-kama, pa su sad a tocke ell i Dll na pravcu sri, koji iqe
tockom en ;s;: D
U
Bacena sjena te duzine na njl usporedna je, dakle s na-
crtom zrake svjetlosti, a njezina bacena s,iena na III mora biti usporedna
s tlocrtom te duzine.
1z ta dva slucaja izvodimo ova p r a vila:
Kad je duzina okomita na ravnini na koju. baca sjenu, tad je njezina
sjena usporedna s normalnom projekcijom zrake svjetlosti na to; ravnini.
F. -- B ace n a's j e n a k r i v u 1 j e. Na slici 47. nacrtane SU projekM
cije luka neke krivulje, kojemu su krajnje tocke A i E. Na tome luku is-
taknutf: :':iU tocke B, C i D, pa je svakom tom tockom polozena zraka svjet-
losh i odredena j,e -njezina bac-ena sjena. Sjene AI, B/, C
h
D/ i E
f
svih tih
tocaka nalaze se na IT
I
, zato je krivulja kojom spajamo te toeke bacena
sjena luka A E ill'
Sve zrake svjetlosti koje polozimo tockama neke krivulje cine izvod-
nice valjkaste piohe, a presjek te plohe nekom ravninom je bacena sjena
krivulje na toj ravnini.
33
27. Sjena ravnog lika. - A. - B a (': e n a s j en apr a v 0 k u t _
n i k a, Odredite bacenu sjenu pravokutnika koji je usporedan s II:! aka
Stt dvije njegove stranice okomite 'na Ill!
1. - Na slici 48. nacrtane su projekcije pravokutnika ABC D. Njegove
su strap.ice usporedne s II2, pa ce bacena sjena svake stranice na TIl! biti
, usporedna s nacrtom te stranice i njemu jednaka (,:1. 26. D.). Lik AI( B"
ell DUI sto ga omeduju bacene sjene stranica toga pravokutnika, jest nje-
gova bacena sjena. Bacenu sjenu lika iscrtamo tankim i usporednim prav-
cima. Polo!aj u prostoru pravokutnika ABC D je takav da on baca sjenu
sarno na II2 koju djelomice ne vidhno jer je skrivena od
Sl. 48.
SL. 49.
s1. 50.
Buduci da je AIIB",#:AuB", Bf/Ca=fi=B"C", C
lI
DII * e" D" i DIl All :#:
*D" to je pravokutnik Au BlICIf D" sukladan s pravokutnikom A" B"
C"D", kao i s pravokutnikom ABC D u prostoru. Odatle izvodimo ovo
pravilo:
Ako je ravan Uk usporedan s ravninam na koju baca sjen-u,. onda. je
njegova sjena sukladna s likom u prostoru i s njego1)om normalnom pro-
jekcijom na toj ravnini.
2. - Na slici 49, nacrtane su projekcije pravokutnika E F G H, kOji
je takoder usporedan 5 ll2. ali je njegov polozaj u prostoru takav da on
baca sjenu samo na Ill'
, 3. - Na slici 50. nacrtane su projekcije pravokutnika [J K koji
Je takoder usporedan sa ali on baca sjenu na ITt i na IT;? Njegova Se
bacena sjena lomi preko osi oX i penje se na a dio te sjene ne vidimo
jer je skrivena od pravokutnika.
3 Nacrtna geometrlJa
34
BuduCi da su ravnine svjetlosti polozene usporednim stran.icama pra-
vokutnika medu sobom usporedne, one sijeku ravnine projekcija u uspo_
rednim pravcima, pa zhog toga moraju bacene sjene usporednih stranka
lih pravokutnika biti medu sobom usporedne,
Usporedne duzine bacaju na koju god Tannin'lL usporedne sjene.
B. -- B ace n a s j en apr a viI n 0 g pet e r 0 k uta. Odredite
bacenu sjenu pravilnog peterokuta koji je usporedan sa TIl ako je jedna
njegotJu stranica usporednu sa II! (sL 51)!
Na slici 51. nacrtane su projekcije toga peterokuta. Njegova bac-ena
sjena na TIl je, prema pOllcku iz cl. 27. A 1, Uk A, B/ C, D/ E" koji je
sukladan s tlocrtom peterokuta. Buduci da os x sijece taj Uk u toekama
SL 51. SL. 52.
MiN, penje se sjena peterokuta od osi x na Ill/: do tocke Dfl. Tocka DIt
je bacena sjena tocke D na Ill, a tocka Dl je njezina geometrijska sjena
na III koja je potrebna pri konstrukciji onoga dijela bacene sjene petero-
kuta koja pada na Ill, a koju peterokut djelomice skriva.
C. -- B ace n a s j e n a k rug a. Od1'edite bacenu' sjenu kruga koji
je usporedan s II2!
1. - Na slid 52. naertane su projekcije kruga koji je usporedan
s II
2
, Prema poucku i.z cl. 27. A 1, bit ce bacena sjena toga kruga na IT!'
krug koji je sukladan s njegovitn nacrtom.
Ako odredimo bacenu sjenu SII srediSta S toga kruga na TI
2
, pa oko
njega opisemo kruznieu kojoj je polumjer jednak polwnjeru naerta kruga,
dobit cerno menu bacene sjene toga kruga. Tocku Slf mozemo odrediti
pomocu nacrta i tlocrta zrake sv jetlosti Hi pomocu nacrta i bokocrta
zrake svjetlosti, kako je to prikazano na slici 52.
-, !':
35
j(olozaj toga kruga u prostoru je taka v da njegova sjena pada citava
na TI2 sarno je djelomice ne ,vidimo jer je krug skriva.
2. - Na slici 53. nacrtane su projekcije kruga koji' je takQder uspo-
redan s II2, ali zbog svoje velike udaljenosti od II2 baca svoju sjenu sarno
na il
t
) koju od:redimo ovako:
.. promjera A B, kaji je usporedan sa TIl i pomocu
bacenu SJenu AI B, toga promjera. IstaCi cerno zatim pro-
JekcIJu promlera CD, koji je okomit na TIl> pa pomocu njih nad bacenu
sjenu C1 D 1 toga promjera. :
Sl. 53.
Sl. 51.
.. Buduci da promjeri . A B i CD konjugirani promjeri kruga, to su
sJene AI Bf I C, Dj konjugirani promjeri elipse koja ome-
bacenu < toga ktuga. Tangente kruga u totkama A, B, C i D
Clne tangencl]alm .kvadrat krug-8, a sjene tih tangenata cine
:e ellpse. ?a dobili jos cetiri toeke i tangente te
.. cerno prO)ekClje onih toe-aka E, F. G i H, obodnice kruga
su r:a dlJagonalama tangendialnog kvaclrata, i odredit cemo njihove
sJene EiJ Ff, G, i HI. Tangente elipse u tockama koje se nalaze na
lednoj dijagonali paralelograma usporedne su s njegovom
drugo-m djjagonalom.
Bacenu sjenu toga kruga vidimo citavu.
3. -- Na slid 54. nacrtane su projekcije kruga koji je takoder
redan s II
jh
ali on baca sjenu na obje ravnine projekcija.
Bacena sjena k'ruga ill' koju odredima kaQ na slici 53, sijece se
S osi x u duZini M N. Od te duzine penje se bacena sjena kruga ria !I2 U
obliku odsjecka kruga, kojemu je srediSte u tocki 8
11
a polumjer je' jedncik .
polumjeru nacrta kruga.
D. B ace n a s j e nap r 0 Z 0 r u s 1 i c n ali k a. Zadane su sve
tri projekcije lika koji natici na prOZOT) a njegova je ravnina u.sporedna
S'il
a
; odredite njegovu bacenu sjenu. (s1. 55)!
G'
H" ../ .....
O'E
. c"
A" ...
B"\
' 8,
F' G'y
B'
C'
G,
s
-------
y
Sl. 55.
Lik je sastavljen. od pravokutnika ABC D, u kojemu je ucrtana i
srednjica E F, i od polukruz,oice nad shanicom CD. Bez bokocrta tesko
bi bilo iz tlocrta i nacrta zakljuciti sto oni predoeuju, a isto tako bile hi
tesko odrediti i bacenu sjenu toga lika.
, .
Kao sto smo 'na slici 52. odredili bacenu sjenu Sit sredista S na
pomoc.u nacrta i bokocrta zrake svjetlosti, tako i sada odredimo pomoe
u
nacria i bokocrta z'rake svjetlosti bacenu sjenu na IT:! toe aka A, D, H, G,
I, C i E.
37
Sjenu tocke B, koja pada na Ill' mozemo odrediti pomoeu tlocrta i
nacrta zrake svjetlosti, a mozemo i pomoc:u tlaerta i bokocr1a zrake svjet-
lasti. Pravac Sill toekom B'" sijece as Yl u tocki M, koju rotiramo
oko tocke 0 za 90 na os y i dobijemo tocku N. Tocka B I je sjeciste ordi-
nale koju polozimo tockom N okornito na as y i pravca s' poloi.enog
tockom B'. Trokut 0 M N pri dijagonalnoj je rasvjeti pravokutan i isto-
kracan, pa tocku N moierno dohiti direktno bez toeke M tako da pravac
s"', polozen tockom E"', produzimo do sjecista S osi y. Na taj nacin odre-
dena je bacena sjena F
J
tocke F na ITt.
Glavni dio bacene sjene toga lika je na I11 a sarno se mali dio lomi
preko osi x i pada na IIj
28. Osvijetljena i osjenjena sh'ana ravnoga lika. A. - Ako je. ravan
Uk izloien rasvjeti, onda je osvijetljena ona njegova strana koja je okre-
nuta izvoru svjetlosti. a za drugu njegovu koja je osjenjena, ka-
zemo da je usa m 0 s j e n L Ravni likovi kojima smo dosad odredivali
p
s 9
Qr
; -1"1 :8"
C ________ __ ______ . ______ ______
T
le'
A B
E'
0'
Sl. 56. SI. 57. SI. 58.
bacene sjene imali IlU u prostoru takav poloiaj da smo u projekcijama
vidjeli njihove osvijetljene strane. BuduCi da irna slucajeva da se nekom
ravnorn liku vidi u jednoj projekciji njegova osvijetljena strana, a u dru-
goj projekciji njegova osjenjena strana, mi cerno sada upoznaU naCin kako
se moze odrediti cia Ii se u jednoj iIi drugoj projekciji vidi osvijetljena
ili osjenjena strana ravnoga lika.
Slikom 56. predocen je u kosoj projekciji ravan lik ABC D. koja god
tocka T na njemu, zraka svjetlosti s, koja udara u tu tocku, i zraka g, koja'
38
nam prikazuje smjer gledanja na taj ravni lik. Kad je smjer gledanja 9
upravljen onoj strani ravnoga lika na koju udara zraka svjetlosti, tad se
vidi osvijetljena strana toga lika. Ako, dakle, zrake s \ 9 dolaze k toeki T
s iste strane ravnoga lika, vidjet ce se osvijetljena strana ravnoga lika.
Te zrake odreduju ravninu P, koja se sijece s likom ABC D u presjec ..
nici p. Kad zrake s i 9 dolaze k tocki T sis t est ran e pre s j e c-
ni c e P, vidjetcese usmjeru gledanja 0 S v i j e tl j en a s t ran a li ka
AB C D, a kad bi te zrake dolazile k tacki T s r a zl i c i ti h s tra na
pre s j e c n ice p, vidjela hi se 0 s j e n j e n a s t ran a toga lika .
.8. - Zadane su. pTojekcije trokuta; odredite da li se u nacrtu vtdi
njegova osvijetljena strano!
Na slid 57. nacrtane su projekcije trokuta ABC i istaknut je nacrt,
T" koje god njegove tocke T. Zamislimo da u tocku T udara zraka svjet-
losti s i zraka 9 kOja je okomita na TIl!:. a prikazuje nam smjer gledanja
na I I ~ . Pravac s" je nacrt zrake svjetlosti $, a nacrt g" zrake 9 je tocka
kOja se poklapa s T". Ravnina P, koju odreduju te zrake, okomita je na
IIl!:. jer je zraka 9 okomita na II
2
; zbog toga se njezin drugi trag T2 po-
klapa s pravcem s". Ta ravnina sijece trokut ABC u presjecnici p, kojoj
nacrt p" mora biti na drugom tragu 72 ravnine P, a kojoj su krajnje tocke
1 i 2. Buduci da se poklapa 'nacrt zrake svjetlosti s s nacrtom presjecnice
p, a naeIi zrake 9 je tocka, moramo nacrtati njihove tlocrte da bismo
mogli ustanoviti njihov medusobni poloiaj.
Pomocu tocaka 1 i 2 odredimo tlocrt p' presjecnice p i tlocrt T' tocke
T, koja je na njoj. Kad na kraju nacrtamo tloert s' zrake svjetlosti i tloert
g' zrake 9, koje udaraju u tocku T, onda it tlocrta vidimo da su zrake s i 9
na ista) strani presjecnice p, a iz toga zakljucujemo da se una crt u
vi d i os V i jet 1 j en a s t ran a toga trokuta.
Kako poredaj slova (A'B'C') u tlocrtu trokuta ima isti obilazni smisao
kao i poredaj slova u nacrtu (A"B"C"), to u tlocrtu i nacrtu vidimo istu
stranu trokuta.
1
Buduci cia smo utvrdili da se u nacrtu vidi osvijetljena
strana trokUk1. ABC! a poredaj slova u njegovu tlocrtu i nacrtu ima isti
obilazni smisao, to zakljucujemo da se i u tlocrtu vi d i 0 S v i jet 1 j en a
s t ran a toga trokuta.
Na slici 58. nacrtane su projekcije trokuta DE F, pa je na isti nacin
rijeseno pitanje da Ii se u nacrtu vidi njegova osvijetljena ili osjenjena
strana. Buduci da su sad a zrake S i g Da razlicitim stranama presjecnice P,
zakljucujemo da se u nacrtu vidl ana strana koja je usa m 0 s j en i, pa
je zbog toga naert toga trokuta osjenjen.
I Pravilo iz; g.radiva I ra;u-eda.
39
Kako poredaj slova u tlocrtu (D'E'F') ima protivan obilazni smisao od
pore<!aja sIova u nacrtu (D"E"F"), to u tlocrtu vidimo drugu stranu toga
trokuta, tj. 0 s v i jet 1 j en u stranu. '
29. Sjena ravnog lik. pri centralnoj rasvieti. Slika 59. prikazuje tro-
kut ABC i izvor sVjetlostl I. Sve zrake s\'jetlosti koje se rasprostiru iz
lzvora svjetlosti, a udaraju u trokut A B C
1
nalaze se u trostranoj pira-
midi I (A B C). Pobocni pridovi te piramidE' su one zrake svjet10sti I A,
I B i Ie koje prolaze vrhovima trokuta. Ona strana trokuta ABC koja
S/. 59.
je,okrenuta prema izvorll svjetlosti osvijetljena je, dok je druga strana
trokuta. u samosjeni. Bacena sjena trokuta po nekoj r<\vnini IT bit ce pre-
'sjek piramide I (A B C) s tom ravninom, koji odredimo tako da nademo
one tocke u kojima bridov'r te piramide
l
tj. zrake svjetlost:t I A, I B i I C,
probadaju ravninu n, pa ih menu soborn .spojimo.
Na tom principu odredena je bacena sjena trokuta ABC na ITI i ITl!:
(sl. 59). Najprije su nadene tocke AI, BI i CI u kojima :;rake svjetlosti I A,
40
I B i Ie probadaju n
t
. Trokut AIBIC1 je bacena sjena trokuta ABC
na 11
1
, Kako as x sijece stranicu toga trokuta Aiel u tocki M, a stranicu
Bj C u tocki N, to se iz tih tocaka penje bacena sjena trokuta na n
2
do
tacke' ell u kojoj zraka Ie probada II.:!.
Polozaj trokuta ABC> u prostoru je takav da je u .tlocrtu vidljiva
jedna, a u nacrtu dn,lga njegova strana. Kad bismo ispitali koja je' od tih
strana osvijetljena
l
doz,nali bismo da je to ana" koja se u nacrtu vidi, pa
je prema tome u samosjeni ana strana koja se u tlocrtu vidL -Ispitivanje
lik'a pri centra In oj rasvjeti vrSi se na isti nacin kao u (:1. 28.
'4.zimajuci U obzir da zrake svjetlosti idu ad izvora I.
30. '-Vjeibe. -- 1. .C?dredite bacenu sjenu duzine:
a) AB fA (lO, 3D, 10), B (<10, 35, 20)];
0) CD [C (20, 10, 30), D (50, 40, 25)];
c) EF [k; (10, 10, 20), F (40, 40, 20);
d) GH [G (10, 20, 10), H (40,20,40)];
e) IJ [I (10, 20, 0), J (10, 20,30)J;
I) KL [K (10, 0, '0), L (10, 35, 20)];
2. Odredile bacenu sjenu kvadrata ABCD, koji je uspol'edan 5 nl, aka je nje-
gova dijagona\n:
ti) AC (A (lO, 20, 30), C (40, 50, 30)]; oj AC [A (10, 40, 30), C (50, 30, 3D)]!
3. Nadite bacenu sjellu pravilnog scsterokuta, kO,li je uspotedan s ITI, ako je
njego\,u sredii'ile S (40, 35, :.-10), a jedan vrh A (10, 35, 3D)!
4. b<lcenu sjenu pravllnog peterokuta, koji. je usporedan. s n2 , aka je
IljegovQ sredistc S (4.0, 30, 35), a jed<1n vrh A (40, 30, 'S)!
5. Odreditc bai'.'enu' sjenu huga, koji je usporedan 5 HI, ako je njegoYo srediste
S (40, 30, 20), a polumjer r = 25 mm!
6. Odredite bacenu sjenu pravokutnika, koji je okomit na fIl, ako su njegOY8
tri vrha A (20, 20, lO), B (50, 40, 10) i C (50, 40, 60)!
7. Nacrtajte kvadrat koji. je okomit na III, ako je njegova donja straniea AB
[A (30, 20, 10), B (60, 40, 10)J, pa odredlte njegovu bacenu sjenu!
8. Nacrtajte pl'avilni sesterokut, koji je okomit na III' ako je njegova donja
slraniea AB [A (30, 20, 10), B (50, 35, 10)). zatim odredite njegoYu bacenu sjenu!
9. Odredlte bacenu, sjenu trokuta ABC:
p) [A (10, 40, 20), B (60, 45, 15), C (30, 15, 50)];
bi (A (10, 30, 10), B (50, 40, 25), C (30, 10, 40)]!
10. Odrectite bacenu sjenu trokuta ABC:
a) [.(1 (10, 45, 50), B (70, 15, 40), C (40, 5, 20)];
b) [A (10, 20, 10), B (25, 45, 40), C (40, 10, 20)]!
11. Nadite bacenu sjenu pri centralnoj rasvjeti trokuta ABC [A (10, 10,
B (30, 35, 40), C -(50, 30, lO)] ako je izvor svjetlosti I (-20, 80, 70)!
41
12. Odredlte bacenu sjenu pri eentralnoj rasvjeti paralelograma ABeD [A (20,
45, 50), B (10, 15, 30), C (35. la, 20), D] aka je i'zvor svjetlosti 1 (-20, 85, 95)1
13. Nadite bac-enu sjenu paralelograma ABeD [A (-30, 30, 10), B (0, 50, 10),
, C {20, 3D, 50), D] pri eentralnoj rasvjeti ako je izvor svjetlosti I (-60, 90, 90)!
8. Sjena tocke i sjena duzine na ravnom liku
i na geometrijskom tijelu
31. Sjena tocke na raVllom 1iku. N a slici 60. a. prikazane su u kosoj
projekciji ravnine projekcija ITt i pravokutnika koji je okomit na n
l
,
tocka A u prostoru i njihove projekcije. Zraka svjetlosti s, koja je polo-
zena tockom A, probada ravninu pravokutnika u tocki An i to prije nego
ona dopre do jedne od ravnina projekcija. Tocka Abaca, dakle, svoju
sjenu na ravninu pravokutnika, a ne na jednu od ravnina p!'ojekcija.
Odatle izvodimo:
)A'
s
A
s
x
A,
SL 60. a
S1. 60. b
Sjena tocke na 'ravnom Hku odreduje se tuko da se tockom poLoii"zra-
ka s1)jetlosti i odredi probodiste ravnog lika s tom zrakom.
Konstrukcija sjene tocke na ravnom liku svodi se pre-rna tome na
odredivanje probodista toga tika s pravcem.
Na slid 60. b zadane su pTojekcije koji je okomit Tta ill
i 'projekcije tocke A; neka se odrede projekcije sjene tocke A na
kutniku.!

42
Tlocrt s' zrake svjetlosti s polozene tockom A sijeec se. s tlocnom
pravokutnika u tocki A./ a totka A,.," je na nacrtu s" zrake svjetlosti s.
32. Sjena tocke na kvadratu koji je U osobitom polozaju. - A. - Na
sliei 61. odredene su projekeije A/ i A/' sjene A, tocke A na kvadratu
koji je okomit na D:!. Nacrt s" zrake svjetlosti S sijece se s nacrtom kva-
drata u toeki A/', tocka A:c' je na tlocrtu s' zrake svjetlosti s.
B. Na slici 62. odredene su projekcije sjene toeke A na kvadratu
koji je okomit na TI
3
i to na dva nacina: pomocu bokocrta i pomocu prve
ravnine prometalice polozene zrakom svjetla s. Ta ravnina prometalicfl,
A'

; ''Z:.A /1" :

/ .
SL 6J.
J /
b'i ' 2' . .

.. '.... ,{IV: . . ; s'
: s'
,; a'
!Lt.
AI A'
S1. 62. SL 63.
polozena zrakom svjetlosti J, kojoj se prvi trag poklapa s prvom projekci,.
jam s' te zrake, sijece stranieu a toga kvadrata u tocki 1, a stranicu b u
tocki 2, a sam kvaclTat u duzini 12. Prva projekeija te duzine je l' 2', a
druga 1" 2" _ U presJecistu od s" i 1" 2" nalan se druga projekcija A/'
sjene Ax tocke A na tom kvadrat:.l.
C. _ Na slici 63. odredene su projekcije sjene tocke A na kvadratu
koji je usporedan sIT:!. Kvadrat koji je usporedan s IT!!: okomit je na
II" zato se sjena tocke A oa tome kvadratu odredi na isti nacin kao
i na s1. 60. b, sarno se u tom zadatku moze primijeniti ono svojstvo dijag
o
-
nalne rasvjete koje je bilo istaknuto na 51. 36. c, tj- A"K" = KA/' = A'I.
33. Sjena tocke na geometrijskom tijelu. Ako se izmedu izvora svjet-
losti i nekog geometrijskog tijela nalazi materijalna toeka A, Dna ce baeat!
svoju sjenu na to tijel0. Zraka svjetlosti polozena tom tockom probada to
tijelo u sjeni tocke na tom tijelu.
43
Sjena toeke na' neko, geometrijsko tijelo odre-dl se, dakIe,
tako da se toekom polOZl zraka sv]etlosti i oore-di probodiSte tijela s tom
zrakom. <
34. Sjena duzine na duzini. Odredite sjenu duiine A B ._
smjernoj duzini CD (s1. 64)! na ml.ffiO
Taj bi se zadatak mogao rijesiti ovako: Sve zrake kOJe bi isl t 'k
d
". A B x'j . e oc ama
uZJl-:e. . e hl ravninu sVjetlosti polozenu tom duzinom. To.Ska E
I
,
11 kOJoJ bl du7.ma CD probola tu ravninu, hila bi batena sjena dl w A B
na duzinu CD. ' nlne
B"
A"
E'
8'
Sl. 64,
SL IJS,
se moze taj zadatak rijesiti ovako: ,_
. J?a A B na duzini CD, moramo od-
re-dIh bacene sJene tlh duzma. Duzina At B/ je bacena sJ'ena dub A'"
." C Db' ne D, a
auzma wi 1 sjena duzine CD. Sjene tih duzina sijeku se u tocki
E/_ Povucemo 11 tockom E
J
tloert s' zrake svjetlosti unatraa" on .-I.e p ,".
d w A'B" Wk E' 0> '- reSJeCl
) a.duZinu C'D' u tocki EI'. Pomoeu ordinala mozerno
naCl zatlm E 1 Ex ' Tocka E duzine A B baca svoju sjenu na duzinu CD
,
E" i Ex" mozemo odrediti jos i na ovaj nacin; Tocko-m El postavi
Se .okomI.ca na as x do toeke M, zatim se povuce tockom 1\.1 nacrt s" zrake
sv)etlosh unatrag, koji presijece C"D" u E/', a A"B" u En.
Takva metoda odredivanja sjene, sto je duzina A B baea na duzinu
CD, pri cemu se iz tocke E[, u kojoj se sijek\t baenc Bjene- tih duzina
Vr&carno zrakom svjetlosti natrag do tih duzina, zove se metoda

11
35. Sjcna duzinc po trokutu. Odredite. ba.cenu ,sjenu. duzine A B po
trokutn CD E metodom vracanja natrag (s1. 65)J
Bacena sjena duiine A B je duzina A,Bl , a bacena sjena trokuta CD E
je lik C]D,E'i' Duzina A/Bl sijeee medu bacerie sjene trokuta u
I, i J" a i2 toga zakljucujemo da dio bacene sjene duzine" AB pad.a na
trokut CD E. Budll.ci da se u tocki I) presije:caju A/BI i D,E" to tIoed s'
zrake svjctlosti, povucen tockom II unatrag. sijece duzinu D'E' u toeki 1;1;',
a duzinu A'B' u tocki 1'; a kako se u tocki h presijecaju AIBI i CLEf, to
pravac s', povucen tockom J
1
unatrag, sijece duZinu C'E' u toeki J,/, a
lluZinu .4'B' u tocki J'. Duzina 1/ J./ je tlocrt bacene sjene duzine A B na
trokut,-C. DE, a njezin nacrt je duzina 1/' J,/'.
Kad bi hacena sje-na jedne krajnje tocke duzine A B pala u sjenu
trokuta CD E (npr: Ad, postupili bismo ovako: Produzili bismo baeenu
sjenu duzine A B pn;!ko AI do sjecista I, s medam baeene sjene trokuta.
NasH bismo zatim metodom vracanja natrag I:r> J;p duzinu [xJx i tocku Az
na toj duzirii. 1z A;c zapocela bi sada bacena sjena duzine A B po
trokutLl CD E:
Shena bismo pastupili kad bi baeene sjene obiju krajnjih tocaka
duzine AB pale u,;:;jenu trokuta.
36. Sjena vehikalne duzine po spomeniku. Na slid 66 .. nacrtane su
projekcije vertikalne duZine A B, kojoj je donja krajnja tocka u ITt, i
projekcije spomenika prislonjenog uz vertikalan zid. Sve zrake svjetlosti,
polozenc tockama 'te duZine, Cine ravninu svjetlosti P, kOja je okO'rhita
na n
J
, a kojoj se prvi trag Tl poklapa s tloertom s' zrake svjetlosti poloiene
tockom B. Ta ravnjna spome-nik u poligonu, a duzina A B baca
sjenu na one stranice toga poligona koje su na osvijetljenim plohama
spomenika. Projekcije poligona lako je odrediti, jer je njegov tlocrt
1,,/,2/ ... B./ u prvom tragu 1'1 ravnine P, a njegov se naett 1'/', 2/' ... Bx"
dobije pomocu ordinala. Povucemo Ii vrhovima nacrta toga poligon
a
nacrte zraka 'svjetla una trag, oni ce presjeci duzinu A"B
N
u nacrtima onih
1, 2, 3, 4 i 5 koje bacaju sjenu na horizlontalne bridove spomenika
koji su usporedni s H
2
o
Vazno je na torn zadatku istaknuti OVO: tlocrt baceI}-e sjene vertikalne
duZine A B po sporueniku je duzina koja je usporedna s tlocrtoin zrake
svjetlosti
f
a njezino
l
produzenje ide tlocdom duZine A B.
Na slid 66. nacrtana je jos samosjena i bacena sjena spomenika, a
kako se one odreduju . ucit cerno kasnije.
37. Sjena duzin-e okomite na Il
z
po podnozju stupa. Na slici 67 .
. naertane su projekcije CD okomite na II!, kojoj je krajnja
D u II2f i podnozja stupa koji je prislonjen uz vertikaltm zid.
Aka tockama te duzi!le poloz-imo zrake svjetlosti, one ce odrediti ravninu
<5
, svjetlosti E, koja je okomita nn nt, a kojoj se drugi trag c
2
poklapa s na-
crtom 8" zrake svjetlosti polozene tockom C. Duzina CD baca sjenu na
.one stranice presjecenog poligona ravnine E i podnozja stupa koje su na
osvijeUjenim plohama toga predmeta. 1z naerta 1/', 2,;:") . C:r," bacene
sjene te duzine, koji se nalazi u drugom tragu c
2
ravnine E, dobiva se po-
mocu ordinala tlocrt bacene sjene te duzine.
Sl. 66.
Sf. 67.
Vidimo na tom zadatku da je naert bacene sjene duzine CD okomite
na II!I po podnozju neka duzina koja je usporedna s nacrtom
zrake svjetla i da njezin-o produienje ide nacrtom duzine CD.
Iz c1. 36. i 37. izvodimo ovo pravilo:
Kad je duiina okomita na ravnini projekcija. tad je projekcija bacene
sjene te duzine na svako tijelo neka duZina koja je usporedna s projekci-
jom zrake svjetla na toj ravnini, a njezino produzenje ide projekcijom
duzine na tOj ravnini.
38. Vje!be. - 1. Nacl'ta,te kvadrat koji je usporedan s n
h
a njegova je
nala AC fA (40, 20, U5), C ('10, 50, IS)}, i dufinu EF [E (15, 35, 30), F (55, 75, 30>1,'
pa odredite sve sjene!
46
2. Nacrtajte trokut ABC [A (10, 30, 10). B (3S, 60, 10), C (50, 15, 60)] i duzinu
DE [D (0, 30, 25), E (45, 75, 25)] pa odredite ave sjene!
3, Nacrtajte sve sjene AB [A (-40, 80,30), B (O. 80, 50)] i trokuta CDE
[C (-20, 60, 20), D (20, 70, 10), E (-10, 10, 50)]!
4. Nacrtajte pravokutnlk ABCD [A (10, 40, 10), B (40, 40, 10), C (40, 20, 40) DJ
t duiinu EF [E (0, 40, 30), F (40, 50, 70)], pa konstruirajte sve sjene!
5. Nacrtajte paralelogram ABeD fA (10, 25, 15), B (25, 40, 15), C (35, 25, 40),
D] i duiinu EF [E (0, 20, 0), F (20, 55, 50, pa odredite sve sjene!
6. Nacrtajte pravilni sesterokut, koji je usporedan s I110 aka je njegovo
ste S (60, 40, 30), dvije su njegove stranice usporedne s osi x, a polumjer kruznice
opisane aka njega je T = 40, zatim nacrtajte duiinu MN [M W. 40, 40), N (80, 100,
50)), pa odredite Bve sjene.
7. Zadan je trokut ABC fA (40. 5, 40, B (15, 35, 15), C (60, 55, 5)] i duZina
MN [M (O, 25, 30), N (30, 60, 3D. Odredite sve sjene prt paralelnoj rasvjeti ako je
smjer zrake svjetlosti zadan baCenGffi sjenom M, (45, 10, 0) tocka M (rasvjeta nije
dljagonalna)!
9. Sjene geometrijskih tijela
39. Sjene pravilne sesterostrane piramide. Zadana je pravilna estero-
strana piramida kojoj je osnovka u II
t
; neka se odrede sve njezine sjene!
SL G8. a St. 68. b
Slika 68. a prikazuje u kosoj projekciji pravilnu sesterostranu pjra-
midu kojoj je osnovka u illl ravnine projekcija III i II!I zraku syjetlosti
47
s i njezin tlocrt s'. Vrh V te piramide baca svoju sjehu na II!! u tocku Vll ,
a toeka VI je geometrijska, sjena vrha na III' Kako je osnovka p-iramide
u II}) to se bacena sjena osnovke na TIl poklapa S osnovkom. Ako
zamislimo cia je ravnina II2 odstranjena, pa iz toeke VI povucemo duzine
VI C i VI F} kOje dodiruju osnovku piramide, dobit cerno bacenu sjenu na
II, pobocnih bridova V C i V F. Poligon VI C B A F VI je med. bacone sjene
te piramide na lIlt jer hi svi ostali njezini pobocni, bridovi bacHi svoju
sjenu na ITt u unutrasnjost toga poligona. Pobocni bridovi C V i F V,
kao i osnovni bridovi C B, B A i A F, stranice su prostranog peterokuta
V C B 'A F V, koji je r a s t a v n i c a te piramide. Pobocke V C B, V B A
i V A F, koje su okrenute prema izvoru svjetlosti, rastavljene su, a ostale
su pobocke u samosjenL
Odatle izvodimo ovo p r a viI 0 za odredivanje onih pobocnih bri-
dova piramide koji su dio njezine rastavnice:
lz bacene sjene vrha piramide na ravninu osnovke povuku se JYravci
koji dodiruju osnovku; oni pobocni bridovi piramide koji idu dirnim vrho-
vima pripadaju rastavnici.
Buduci da je bacena sjena vrha piramide na il2 bacena se sjena pira-
mide lomi preko osi x na duZini M N i penje na IT
z
do ,tocke V it .
Na sHei 68, b nacrtane su projekcije te pirarnide, .i odredcne ,SU n)e-
z.ine sjene. Vrhom V povucena je zraka svjetlosti s i odredena njegova
bacena sjena V" i geometrijska sjena VI. Buduci da je piramide
u II
t
povucene su duzine VI C' i VI F', koje dodiruju tlocrt oS,(lovke. Du-
iine V' C' i V' F' su tlocrti pobocnih bridova V C i V P, koji pripadaju ra-
stavnrcl piramide. Bacene sjene tih bridova cine mequ bacene sjene pira-
mide. U samosjeni nalaze se njezine pobocke V C D, E i V E P, kao
i njezina osnovka. U tlocrtu se vide sve tri pobotke, su u 'Sa ...mosjeni,
a u nacrtu 5e od njih vidi sarno pobocka V C D,
,
Bacena sjena piramide na 11, vidi se u tlocrtu citava, dok Se jedan
diD njezine bacene sjene na IT! ne vidi u nacrtu, jer ga zaklanja piramida.
40. Sjene rotadonog stosca. Odredite sve rotacionog stosca
kojemu je osnovka u ITI!
Slika 69. a prikazuje u kosoj projekciji rotacioni' stozac, kojemu je
osnovka u TIl i sve njegove sjene. Zraka svjetlosti s, poloiena vrhom
stosca, probada II! u bacenoj sjeni VII, a III u geometrijskoj sjeni VI vrha
V, Tangente. povucene iz tocke VI na osnovku stosca dodiruju je u toe-
kama C i D. Duzina C V, bacena sjena na ill izvodnice C V. a duzina
D VI je bacena .jena n. ill izvodnice D V. Izvodnice C V i D V prJpadaju
r a s t a v n i c i toga stosca jer hi sve ostale izvodnice stosca bacile svoju
sjenu na ITI izmedu bacenih sjena' tih dviju izvodnica. Ravnine odredene
48
tockarna V C VI i V D V ( su dime stosca, koje su uspordne sa
zrakama svjetla, a njihove dirne izvodnice su V C i V D.
Iz toga izvodim') ovo p r a v i I 0 za odre.tUvanje onih izvodnica
koje pripadaju rastavnici:
1:.<1 bacene sjene vrha stosca no ravnini osnovke povuku se tangente
na osnovku; one izvodnice stosca. koje idu diraHStima tih tangenata
daju rastavnici.
Bacena sjena stosca lomi se preko osi x i penje na II;! do tocke VIII
..". koja je bacena sjena vrha.
SI. 69. a S1. 69. b
Na sliei 69. b nacrtane su projekcije rotacionog stoSca, i odredene
su njegove sjene. Vrhom V polozena je zraka svjetlosti s i odredena je
njegova bacena sjena Vu i geometrijska sjena Vi- Iz V, povucene
su tangente na tloert osnovke, a njihova diralista su C' i D'. Izvodnice
C V i D V, kojirna;su llocrti C'V' i D'V', a nacrti C" V" i D" V", pripa-
daju rastavnici stosca, a njihove bacene sjene C' N V" i D'M VII daju
nam medu bacene sjene stosca. Rastavnici stosca ne pripadaju sarno te
dvije izvodnice vee jos i luk CAD osnovke-.
Onaj dio plasta koji je okrenut prema izvoru svjetlosti rasvijetljen
je, a u samosjeni. je onaj dio plaSta koji je okrenut prema bacenoj sjeni,
kao i osnovka
49
U tlocrtu vidimo obje izvodnice koje pripadaju rastavnici, citav osje-
'njeni dio plasta stosca, kao i bacenu sjenu stosca na II" dok u nacrtu
vidimo samo izvoduicu C V i onaj dio osjenjenog plaSta koji je izmedu
izyodnica C V i B V, kao i onaj diD bacene sjene stosca na IT2 sto ga ne
zaklanja stozac.
41. Sjene kvadra kojemu je osnovka u TI
1
. Slika 70. aprikazuje u
',ko$oj projekciji kvadar kojemu je osnovka u III i njegovu bacenu sjenu
na ravnine projekcija. Bacena sjena na III svakog poboenog brida kvadra
usporedna je s: tlocrtom s' zrake svjetla 8 i pocinje iz one krajnje tocke
brida koja je u 111 (<51. 26. E), a njegova bacena sjena na IT2 usporedna
IT,
8'
Sf. 70. a
Sf. 70. b
je s bridom (oJ. 26. D). Tako je baoena sjena prednjega pobocnog brida
B F duzina B F" a straznjega D H je slomljena duzina D M lIn. Izmedu
fih dviju bacenih sjena pada na III bacena sjena desnoga pobocnog brida
C G kao i lijevoga A E; zbog toga su duzine B Fr i D M HII dio mede ba-
cene sjene kvadra, a pobocni bridovi B F i D H pripadaju r a s t a v n i c i
kvadta.
Iz toga izvodimo ovo p r a v i I 0 za odredivanje onih pobocnih bri-
clova uspravne prizme koji pdpadaju rastavnici:
Kad se povuk-u pravci koji dodiruju osnovku uspravne prizme, a u.spo-
redni su s normalnom projekcijom zrake svjetlosti na ravnini osnovke, tad.
oni pobocni bridovi prizme kOji idu dirnim vrhovima pripadaju rastavnlci.
4 Nacrtna georoetrUa
50
Gornja osnovka kvadra E F G H, kao i pobocke A B FE. i A II H E,
ko' su okrenute prema izvoru svjetla, rasvijetljene su, dok su u samo-
. Je. k' b -k B C G F i CD H G, koje su okrenute premo
sJm donJa osnov a 1 po DC e . . . b 'd '
bacenoj sjeni. Prema tome r a s t a v n i c i kvadra JOS 1 nO'll
F GiG II gornje DsnDvke, kaD i bridDvi B A i A D DsnDvke. Rastav-
niea je prostorni poUgon B F q H DAB, a njegova 53,ena Je meda
bacene sjene kvadra na ravnine projekcija. Bacena sJena B, kao
i brida A D, poklapa se s brldom, dok bacena sjena brlda Ide.1Z tocke
FI usporedo s tim bridom do toeke N na 05i x, tu S:.lOffil 1 penJe
do tacke Gil. Medu baeene sjene na il),! zatvara duzma Gil Hu, kOJa Je
bacena sjena brida G H. _ ... G F
Od pobocaka kOje su u samosjeni vidl se sarno Be.
Na sliei 70. b nacrtane su projekcije kvadra kOJemu. Je u ill
i odredene su sve njegove sjene na nacin koji je obja.snJen Sl1Cl a,
Najprlje se povuku pravci koji su usporedni s tloc:tom z.rake sVJet-
losti s a dodiruju tlocrt kvadra. Buduci da ti pravcl .u
.' B' P i D' - H' to pobocni bridovi B F 1 D H pnpadaJu
vrhovlma:oe;;! = J G H . k
rastavnici. Toj rastavnici pripadaju jos bridovi F G i osnov e
i bridovi B A i AD donje osnovke. Bacena sjena te rastavmce Jest meda
bacene sjene kvadra. ....
Jedan 'dio bacene sjene koja pada na II! ne vlduno Jer ga zaklanJa
kvadar, a od pobocaka kOje su u samosjeni vidimo u naertu sarno
bocku B CGF.
S1. 71. (l
42. Sjene kvadra kojemu je
kosoj projekciji: kvadar, kojemu
projekcije i njegove sjene.
Sl, 71. b
osnovka u II
2
SItka 71. a prikazuje U
je osnovka ABC D u II!, tri njego
ve
51
Buduci da su pobocni bridovi toga kvadra okomiti na II:!, povuCi cerno
pravce koji su usporedni 5 nacrtom s" zrake svjetlosti s, a dodiruju osnov-
ku kvadra; Ti pravci dodiruju osnovku u vrhovima BiD, pa zbog toga po-
boeni bridovi B F i D H pripadaju r a s t a v n i c i kvadra. Toj r a s t a v-
n i c i pripadaju jos bridovi F GiG H, kao i osnovni ?ridovi B A i AD.
Na slid 71. a prikazana je
8
konstrukcija bacene 'vrhova te rastav-
nice pomocu nake svjetlosti s i njezinih triju projekcija s', s" is'''. Bacena
sjena svakoga vrha rastavniee moze se odrediti na tri nacina. Tako je
npr. bacena sjena FlJ vrha F odredena pomocu zrake sVjetlosti s polo-
ieone tim vrhom i pomocu nacrta s" te zrake, zatim pomocu te zra.ke i
njezina tlocrta s', pa na kraju pomocu te zrake i njezina bokocrta SUE
Na sliei 71. b nacrtane su projekcije kvadra je osnovka u II;2
i odredene su sve njegove sjene na naCin koji je objasnjen na slid 71. a.
Povuku se pravci koji su usporedni s nacrtom s" zrake svjetlosti SJ
a dodiruju nacrt kvadra. Kako ti pravci dodiruju nacrt kvadra u vrhovirna
B" 'is F" i D" H", to pobocni bridovi B F i D H priplldaju rastavnici
kvadra. Pored toga rastavnici pripadaju jos i bridovi F GiG II prednje
osnovke, kao i bridovi B A i AD straznje osnovke.
Bacena sjena brida B F, kao i brida D H, usporedna je sa s" jer su
ti bridovi okomiti na ITt, a b?cena sjena brida F G, kao' i brida G H, uspo-
redna je s nacrtom toga brida jer su ti bridovi usporedni sa TIt.
eita-va bacena- sjena toga kvadra pad a na ITt, a od pobacalea koje su
u samosjeni vidimo sarno u bokocrtu pobocku B F G C. '""-.
43. Sjene rotacionog valjka kojcmu je osnovka U TIl' Slika 72.. a pri-
kazuje u kosoj projekciji rotacioni valjak kojemu je osnovka u III i nje-
govu bacenu sjenu na ravnine projekcija. Bacena sjcna svake'izvodnice
valjka na ITt uspor'edna je tloertom s' zrake svjetlosti' s i poCinje 1Z nQ,-
Zi,sta izvodnice jer su izvodniee okomite na TIl (c1. 26. E), a bacena sj<2na
svake izvodnice na TI2 usporedna je s izvodnicom jer su izvodnice uspo-
redne s II, (CI. 26. D).
Nacrtamo Ii, prerna t'orne, tangente osnovke koje su usporedue s tlo-
ertom s' zrake svjetlosti s, bit ce one meda bacene sjene valjka na Ill, jer
bi bacena sjena svake izvadniee na III pala izmedu tih tangenata. Ako je
tocka E diraliste prednje tangente, to izvodnlca E' F baea na III svoju
sjenu na tu tangentu, ako je pak tacka G diraliste straznje tangente, to
izvodnica G H baca na ITt sVc>ju- sjenu na tu tangentu. Izvodniee E FiG H
pripadaju, dakle. r a. s t a v n i c i valjka.
Odatle izvodimo ovo p r a v i 1 0 za odredivanje onih ,izvodnica rota-
cionoga vaIjka koje pripadaju rastavnici:
52
Ako se na osnovku rotacionoga valjka. 'povuku tangente k?je su
redne s normal nom projekcijom zrake svjetlosti na ravnini osnovke, orida'
one izvodnice valjka koje idu diralistima tih tangenata pripadaju ra-I
stavnici.
Ravnina koja je odredena izvodnicom E F i njezinom sjen'om bace-
nom na IT
I
, kao i izvodnicom G H i njezinom sjenom, jest" dirna ravnina
valjka koja je usporedna sa zrakorn svjetlosti.
Gornja osnovka valjka, kao i onaj dio pla.sta koji je okrenut prema
izvoru svjetlosti, rasvijetljni SU, dok u samosjeni ostaju donja osnovka i
SL 7
4
. a Sl.. 72. b
onaj dio plasta koji je akrenut prema bacenoj sjeni valjka. R a s t a v n i c a
valjka sastoji se ad polukruznice H J D F, ad izvodnica F i. G H i od
pol1Jkruznice E A G. Bacena sjena te rastavnice je meda bacene sjene
valjka. Bacena sjena izvodnice E F lomi se preko osi x i penje na II2 do
tocke FlI, dok se baeena sjena iivodnice G H penje na liz do toCke HII
Duzina FlJ Hll je sjeua promjera F H gornje osnovke, zato je na
toj duzini i baeens. sjena S" sredista S te osnovke. Bacenu sjenu valjka
na IT2 zatvara polovina eHpse HJl J
lI
Dl1 Fl/, koja je bacena sjena
kruznice H J D F.
Na slici 72. b nacrtane su projekdje rotacionog valjka kojemu je
osncvka u 11
1
, odredene su sve njegove sjene na nacin koji je objasnjen
na slici 72. a. . j
53
Na obodnicu tlocrta valjka postavimo tangente koje su usporedne
s tocrtom s' zrake svjetlosti s. Odredimo diralista E' !!e!: F' i G' .S'ii H' tih
, tangenata pomoeu okomica spustenih iz toeke 0' EE S' na te tangente. Ta
ce diraliSta biti tlocrti izvodnica EF i GF, koje pripadaju rastavnici valjka.
Iz tlocrta tih izvodnica nacrtajrno njihove nacrte E" F
U
i G" fr', a zatim
odredimo bacene sjene E' N Fa i G'M Hu tih izvodnica. Na kraju cerno
istaci projekcije tocaka J, liD, koje dijele polukrufnicu H J I D F na cetiri
jednaka dijela i odrediti njihove bacene sjene JIll [u i Dill pomocu kojih
mozemo nacrtati bacenu sjenu Hn Jlllu Dll Fu te polukru.znice. Bacena
sjena te polukruznice je polovina elipse kojoj je tocka SlI srediSte, a du-
zina FlI Hfi promjer. Tangenta polukruzruce u rocki J usporedna je s osi
x, zbog toga je i tangenta te polovine elipse u tacki J
II
usporedna S osi x,
H'
Ii'
SI.. 73. 81. 74.
ona je, dakle, najviSa tacka bacene sjene valjka. Tangenta polukruznice u
tocki I usporedna je s promjerom F H, zbog toga je i tangenta te polovine
elipse u tacki II1 usporedna s FlJ Hu, pa iz toga izlazi da je duzina SII III
polovina onoga promjera elipse koji je konjugiran s promjerom F/1 RH.
U tiocrtu vidimo onaj dio bacene sjene valjka koji pada na Ill. a u
nacrtu se jedan dio bacene sjene koji pada na ne vidi jer ga zaklanja
valjak. Od onoga dijela plasta valjka koji je u samosjeni vidimo u nacrtu
sattlo ono sto je izmedu izvodnica E Fie D.
44. Sjene valjkaste ploce. Na slid 73. nacrtane su projekdje polovine
valjkaste ploce koja strsi ispred vertikalnoga zida, i konstruirane su fiVe
54
njezine sjene. Pomocu tangente obodnice tlocrta valjkaste pIoee, koja je
usporedna sa s', i njeiinog diraHsta moiemo odrediti tlocrt E' ~ F' i nacrt
E"F" izvodnice E F. koja pripada rastavnici valjkaste place. Toj r a s t a-
v n i c i pripada jos od gornje osnovke luk F D, a od donje luk E G H A.
Bacena sjena te rastavnice je meda bacene sjene valjkaste place na ver_
tikalni zid. Dna pocinje lZ! tocke A. a zavdava u tocki D, jer su te tacite
na zidu. Meda bacene sjene sastoji se od luka A" HJf Gil Ell elipse, verti_
kalne duzine Ell FJI i luka F
JJ
D" druge elipse.
45.* Sjene rotacionog valjka kojemu su osnovke okomite na osi x.
Na sUei 74, nacrtane su projekcije rotacionog valjka kojemu gU osnovke
okomite na osi x, a on dodiruje ill U i7.vodnici E F. Buduci da je as Voga
valjka okomita na II!!, to ce se pomocu bokocrta odrediti one njegove
izvodnice koje pripadaju njegovoj r a s t a v n i c i.
Postavimo na obadnicu bokocrta valjka tangente usporedne s balt:O-
crtorn s'" zrake svjetlosti. Njihova diralista Am "'" B'N i em .... D'" su bo-
kocrti izvodnica A B i CD, koje pripadaju rastavnici. Iz bokocrta tih
izvodnica odredit cerna njihove tlocrte i nacrte. Rastavnici toga valjka
pdpada jos od desne osnovke polukruznica BIG C
I
a ad lijeve polukruz-
niea A F L D. Pomocu tloerta i nacrta zrake svjetlosti mozemo naci ba-
cene sjene istaknutih tocaka te rastavnice. Njezina sjena je meda bacene
sjene toga valjka, koja pada Citava na Ill' Jedan se dio te bacene sjene ne
vidi jer ga valjak zaklanja. Od polovine plasta valjka, koja je u samosjeni,
vidimo u tlocrtu sarno onaj dio koji je izmedu izvodnica CD i K L, a u
nacrtu sarno onaj dio koji je izmedu izvodnica A B i E F.
46. Sjene Imgle ako je zrakn svjet.1osti usporedna :sa II
z
. Na slici 75,
naertane su projekcije kugle. i odredena je njezina rastavnica, kao i nje*
zilla bacena sjena, karl su zrake svjetlosti usporedne s il2> a Cine s ITl kut
od 45. Sve zrake svjetlosti koje dodiruju kuglu cine rotacioni valjak
kojemu os ide srediStern kugle usporedo s IT
2
, acini s III kut od 45. Taj
valjak dodiruje kuglu u kruinici k, kojoj ravnina E ide sredistern kugle,
a okomita je na smjer zrake svjetlosti. Drugi trag te ravnine je pravac
et okomit na s", a prvi trag pravac e
1
okomit na osi x. Kruznica k je meda
izmedu rasvijetljenoga i osjenjenoga dijela kugline plohe; ona je r a s t a-
v n i c a kugle za tu paralelnu rasvjetu.
Odatle izvodimo ova p r a viI 0 za odredivanje rastavnice kugle:
Ravnina polozena sredistem kugle okomito na smjer zrake svjetlosti
sijece kuglu. u njezinoj rGstavnici.
Nacrt k" rastavnice k je duzina A" B
n
koja se nalazi u e
t
jer je rav-
nina E okomita na il2' kad- je zraka svjetlosti 5 usporedna s lIz. Tlocrt k'
te rastavnice je eUpsa kojoj je duzina A' B' mala os, a duiina C' D' velika
55
, OS. Promjer A B rastavnice k je u ravnini glavnoga meridijana. a promjer
CD u ravnini ekvatora kugle. Velika os C'D' elipse k' ide tockom 0',
okomlta je na s' i jednaka promjeru kugle, dok je mala os A' B' te elipse .
usporedna sa S'1 a njezina se ,velicina dobije pomoc:u nacrta A" i .8" kraj-
njih tocaka promjera A B.
Kad je odredena velika i mala os elipse k', tad je mozemo konstrui-
raU -pomocu kruznica zakrivljenosti njezinih tjemena.
Aka rotacioni valjak koji dodiruje kuglu, a izvodnice su mu uspo-
redne sa zrakom svjetlosti, presijecemo s III> dobit cerno meau bacene
S1. 75.
sjene kugle na ITt> Taj presjek, koji je u isto vrijeme i bacena sjena rasta-
vniee, jest eJipsa Al C, BI D/. Buduci da su duzine A B i CD konjugirani
promjeri rastavnice k, a: njihove su bacene sjene Al BI i C
J
D
J
medu soborn
okomite, to je duzina AI BI velika os, a duzina C, D, mala os one elipse
ki;s;' Al c, B, D/ koja je bacena sjena rastavnice k ili meda bacene sjene
kugle. Tu eFpsu mozemo nacrtati POffioeU kruznica zakrivljenosti njezinih
.tjemena.
Od one polovine kugline plohe koja je u samosjeni vidimo u tlocrtu
samo onaj diQ koji je na gornjoj polovini kugle, a u nacrtu sarno dio na
prednjoj polovini kugle. Od bacene sjene kllgJe u tlocrtu ne vidirno sarno
o ~ a j diD sto ga zaklanja kugla.
,
56
47. Sjene kod dijagonalne rasvjete. SU projekicije'
odredite njezinu rastavnicu i bacenu sjenu ,rasvjete
(s!. 76)! ;
Raslavnica k kugle ie, prema pravilu iz proslog clanka, ona )<:ruznlca
kugle u kojoj ravnina E polozena sredistem kugle okomito na smjer zrake
svjetlosti, sijece kuglu. Projekcije k' i k" rastavnice k, koje su elipse, od-
redit cerna pomocu dva stranocrta.
Sl. 76.
Sredistem 0 kugle polozit cerno zraku svjetlosti s i njezina
probodista 0/ i 011 S III i II
z
. Postavimo zatim stranocrtnu ravninu IIa
taka da je ana okomita na IT
2
cia ide sredistem kugle i da u njoj lezi
zraka svjetlosti koja prolazi sredistem kugle. OS 2X3. u kojoj se sijeku
ravnine ll2 i ITa. poklapa se s nacrtom s" zrake svjetlosti $, koja je
zena srediStem kugle. Stranocrt sredista kugle je 0'" ako je 0" 0"'=
= 0' L, a stranocrt one zrake svjetlosti koja je polozena sredistem kugl
e
jest pravac s'" = (Om, 'Olf). Stranocrt kugle je krui-nica n'" kojoj je tocka
57
0'" srediste, a polumjer jednak poIumjeru kugle. Ravnina E rastavnice k
okomita je na il
a
, a njezin je treei trag pravac eal koji ide toekom 0'"
okomUo na s"'. Na pravcu e
3
je stranocrt k'" s Am B'" rastavnice k. Nacrt
te rastavnice. koji je elipsa A" C
n
E" D", kao i njezina bacena sjena na
n
2
koja je elipsa kl/ t;e. AI{ CUBII Dll,odredi se na isti naCin kako je na
slid 75. bio odreden tloert rastavnice k i njezina bacena sjena na
Da bi se odredio tJoert rastavnice koji je elipsa k' "",-E' H' F' G', kao j
njezina hacena sjena na Ill< koja je eUpsa k/ ;a E
J
HI F/ GI , treba poloziti
nOVU stranocrtnu ravninu IT, tako da je ona okomita na Ill> da ide sre-
diStem kugle i da u njoj leE zraka svjetlosti koja prolazi sredistem kugle.
Os tX4, U kojoj se sijeku ravnine II! i IT", poklapa se s tlocrtom Sf zrake
svjetIosti s, koja je polozena sredistem kugle. Novi stranocrt srediSta kugle
je tocka 0[>' ako je 0' a
i
>' = L 0", a novi stranocrt one zrake svjetlosti
koja je polozena sredistem kugle jest pravac SIV = (OH!, Ot), dok je kru-
inica pll' no vi stranocrt kugle. Cetvrti trag ravnine E rastavnice k je
pravae e4: koji ide tockom OIY okomito na SIV, a na njemu je novi stranocrt
klr """ E/V F'v rastavnice k. Pomocu toga stranocrta odredi se tIoert Ie' j
bacena sjena k[ rastavnice k na ill na isti nacin kao i na sJiei 75.
Bacena sjena rastavnice na III sijece se s bacenom sjenom rastavnice
na fIt u tockama MiN, koje su na osi x. Bacena kugle lomi set
dakle, na osi x u duzini M N. Od bacene sjene kugle na II,. kao i na Ii!,
ne vidimo onaj dio sto ga zaklanja kugla.
Od one polovine kugline plohe koja.je u samosjeni vidimo u tlocrtu
sarno onaj dio koji je na gornjoj polovini kugIe, a u nacrtu sarno onaj
dio koji je na prednjoj polovini kugle.
48. Konstrukcija rastavnice kugle. Iz slike 76. mozemo izvesti skraceni
postupak za konstrukciju projekcija k' i k" rastavnice kugle koji je pri-
kazan slikom 77.
Nacdat cerno projekcije s' i s" zrake svjetlosti s koja ide sredistem
kugle. Promjer elf D", koji je okomit Da s", jest velika os elipse k
U
, a pro-
mjer G' H', koji je okomit na s', jest velika os elipse k'. Da bismo nasH male
osi tih elipsa, istaknimo na osi x koju god toeku N, i njom povllcimo zraku
svjetlosti s, kOjoj su projekcije s' i s". Pomocu koje god tocke M te zrake
odredimo zatim prvi stranoert s'" i drugi stranoert SlY te zrake svjetlosti
aka uzrnemo da je eX:; """ s" a """ s' (M" M
If
' = L M
'
, a M' MlV L M").
Ako se sada IT" posta vi tako da se prvi stranocrt 001 srediSta kugle
poklopi s nacrtom 0" srediSta kugle
l
onda se i stranocrt n'" kugle poklopi
s nacrtom mit kugle, pa je promjer A'" B''', koji je okomlt na sn,. stra-
nocrt k'" rastavnice k, a duzina A" B" je mala os one elipse kif koja je.
nacrt rastavnice k.
58
OIV d'
Y
Na isti se nacin uzme 114 taka da drugi . lS.ta
kugle poklopi s tlocrtom 0' kugle, 1 da se drugl stranocrt p kugle
poklopi 5 tlocrtom e' kugle, pa je promjer ElY Fli', koji je okomit ?a SiP;
drugi stranocrt klY rastavnice k, a duzina E' F' je mala os one ehpse k
koja je tloert rastavnice k.
Kad se na taj naCin odrede velike i male Qsi elipsa k' i, k", one se
zatim konstruiraju pomGcu kruznica zakrivljenosti njihovih t]emena.
SL 77.
49. Vjezbe, - 1. Odredite sve sjene pravilne cetverostrane piramide kojoj je
(lsnovka ABeD u ilL' aka je dijagonala osnovke AC [A. {10, 35, a}, C (45, to, O)},
a visina 50 mm!
2 Odredite sve sjene rotaciol1og stosca, kojemu je osnovka u 111, aka je polu.
mJcl' T = 25 mm, visina 60 mm, a sredisfe S (30, 35, O)!
3. Odredite sve sjene pravilne sesterostrane piramide iz: stike 68. b ako je nje-
zina osnovkn 15 mm iznad I1d
4. Odredite ave sjene rotacionog stoSca iz. slike 69. b ako je njegova osnovka
10 mm lznad TIl!
5 Od.edl.te sve Sjene pravilne cetverostrane krnje pir'amide, kojoj je
.. k'a ABCD unaka je duZina AC (A (l0, 50, 0), C (60, 25, 0)1 dljagonala
o<>nov 1 visiria lma
'l;.ine veee osnovke, te jOj je manji osnovni brid dug 20 mm, a n}evna
40 mm!
59
6. Nacrtajte sve sjene prizme, kojoj je osnovka ABeD u ill aim
je diiagonala osnovke AC [A (10, 40, 0), C (45, 15, 0)], a visina 60 mm!
7. Odredite sve sjene pravilne sestcrostrane ptizme, kojoj je asnavka ABCDEF
u ITt aka je dljagonala osnovke AD [A (10, 15, 0) D (40, 45, 0)] a vlsina 60 mm!
8. Nacrtajte sve sjene uspravne cetverostrane prizme kojoj je osnoYka paraIe-
logram ABeD usporedan s III [A (20, 30, 10), B (45, 40, HI), C (55, 20, 10), D], a
visina 50 mm 1
9. Odredite pomocu nacrta i bokocrta zrake svjetlosti sve sjene kvadra kojemu
je osnovka ABeD u 1\, [A (20,0, 60), B (20, 0, 40), C (50, 0, 40), D], a visina 30 mm!
10.- Nacrtajte sve sjene rotadonog val)ka, kojemu je osnovka u TI
2
, aka je polu-
mjel' njegove osnovke T = 25 mm visina 60 rum, a srediste osnovke S (30, 0, 35)!
11. Odredite sve sjene rotacionog valjka kojemu je os SI S2 llsporedna 5 05i X
[SJ (10, 60, 25), S2 (40, 60, 25)], a polumjer r = 15 mm!
12. Nacrtajte samosjenu i bacenu sjenu kugle, kojoj je srediste S (40, 30, 30),
IA po!umjer r"'" 25 mm, ako je zraka svjetIosti usporedna 5 n
l
, acini s IT!! kut od 45<1!
13. Odredite sve sjene kugJ.e pr! dijagona!noj rasvjeti ako je njezino sredlste
S (40, 40, 30) a polumjer l' = 25 mm 1
14. Nacrtajte sve :;jene polukugle kOjoj je glavni krug ,U TI
2
> altl) je njezino
sl'ediste S (40, 0, 50) a polumjer T = 25 mm!
15. Odredite Eve sjene polukugle, kojoj je glavni kl'ug u IT), ako njczino sre-
diste S (40, 60, 0) a polumjer r = 25 mm!
16. Odredite projekcije rastavnice kugle kojoj je srediste S (40, 111, 10) a polu-
mjcr i = 25 mm!
10. Sjene na ravninama ...
50. Sjena trokuta na prvoj ravnini prometalici. Zadan .je tTokut
ABC fA (15,25,15), B (45,55,10), C(35, 30, 45)] i prva ravnina prome-
talica P (25, -15, 00); neka se konstruira sjena toga trokuta! ....
Projekcije trokuta ABC i tragovi T1 i T
t
prve ravnine prometalice 'P
nacrtani su na 51. 78. prema zadanim koordinatama, a zatim je konstruirana
bacena sjena At BI C, trokuta ABC na TIl' BuduCi da prvi trag i1 ravnine
P sijece trokut AI Br C, u.duzini K L, to ce se sj'ena tro1-cuta ABC penjati
od te duzine po ravnini P prema sjeni c.
r
vrha C na toj ravnini. Sjena C,
vrha C na ravnini P je probodtSte ravnine P sa zrakom svjetlosti 5 po10-
zenim vrhom C. To probodtSte nademo na natin prikazan na slikama 60. a
i 60, b. TIocrt s' zrake svjetlosti s, kOja je polozena vrhom C, sijece se
s prvim tragom TI ravnine P u tlo-crtu Cx' sjene C
7
, a nje'lJin nacrt C/'
je na nacrtu SU zrake svjetlosti s po1ozene- tockom C.
Od trokuta ABC vidi Ge u tlocrtu j ni;:tcrtu njegova 6,Wijetljena strana,
a od njegove bacene sjene vk1i.mo u tlocrtu sarno njezin cetverokutasti dio
50
AI B, L K, koji je -u II1! a u nacrtu njezin trokutasti diD K L C!rJ na
prvoj ravnini pvometalici P.
;
51. Sjenaparalelograma na drugoj ravnini-prometalici. Zadan je pa.
ratelogTam ABC D [A (5, 15, 30), B (20,50,25), C (40,50,45), D) i drug.
ravnina prometalica r: (50, <Xl, -50); konstTuirajte sjenu toga paruleto.
grama!
81. 78.
Na s1. 79. nacrtane su najprije projekcije paralelograma ABC D i tra-
go vi $1 i 52 ravnine L, zatim je konstruirana bacena sjena toga paraieIo-
grama na II" i na IT;! kao da nema ravnine L, a ta je omedena poligonom
Bl C
1
N Du Au M. Buduci d"a prvi trag 8
1
ravnine 1: si.jece stranicu Br CI
toga poligona u tocki K, a drugi trag 32" te ravnine sijece stranicu NDl/ U
tocki L, penjat ce Se bacena sjena zadanog paralelograma od toeaka K i L
prema bacenoj sjeni C
x
vrha C na toj ravnini. Projekcije i C.r." njene
vrha C na ravnini r nademo kao na 51. 61. Nacrt s" zrake svjetlosti s, kOJu
-" "
61
polozimo vrhom CJ sijece se S' drugim tragom S2 ravnine 1: u tocki C;/t, a
tka C:/ je na tlocrtu s' zrake svjetlosti s, poloiene vrhom C.
Od bacene sjene paralelograma vidimo u tlocrtu onaj dio koji je pao
na III i na ravninu k, a u nacrtu onaj dio te sjene koji je pao na IIi.
Paralelogramu vidilno u tlocrtu i nacrtu njegovu osvijetljenu stranu.
Sl. 79.
52. Sjena trokuta na trecoj ravnini prometalici. Zadan je trokut ABC
[A (10, 40, 50), B (45, 55,40), C (25, 40, 10)J i Ireta ravnina prometalica T
(00, 20, 30); odredite sjenu toga trokuta!
Na s1. 80. konstruirana je najprije bacena sjena AIBIC
1
trokuta ABC
ha Hi" Buduci da prvi trag tl trece ravnine prorne-talice T sijece trokut
A1B1C[ u duzini K L, to ce se sjena trokuta ABC penjati od te duzine po
ravnini T prema sjeni Az vrha A i sjeni B
tt
vrha B na toj ravnini. Sjene
till vrhova su probQdista zraka sVjetlosti koje polozimo tim vrhovima
s ravninom T. Projekcije A
z
' i Ax" sjene vrha A nadene su na toj slid
62
pomoc:u prve ravnine prometalice P, poloiene irakom svjetlosti .5, koja ide
vrhom A. te sijeee ravninu T u pravcu 1, 2, a projekcije B/ i Bz" sjene 81;
vrha B nadene su pomoeu druge ravnine prometalice E, poloiene zrakom
svjetlosti 8
1
koja ide vrhom B, te sijeee ravninu T u pravcu 3, 4.
Sl. 80.
Od trokuta ABC vidimo u tlocrtu onu njegovu stranu koja je u sa-
mosjeni. dok u nacrtu vidimo njegovu osvijetljenu stranu, Trokutasti dio
K Cr L sjene trokuta ABC, koji je u III. vidimo u tloertu, dok
njezin cetverokutasti dio K L A;t". koji je na treeoj ravnini prometalici,
vidimo u tloertu i nacrtu.
53. Sjena piramide na trecoj ravnini prometalici u ltosoj projekciji.
Nacrtajte u koso; projekciji cetverostranu uspravnu piramidu kojoj je
osnovka para!e!ogram ABC DuTI, fA (35, 100, 0), B (70, 120, 0), C (65,
80. 0), DI a visina. "70 mm, zatim trecu ravn:inu prometaHcl.L T (co, 25, 15),
63
va konstruirujte Sve sjene te piram'ide pyi paralelnoj iasvjeti ako je tocka
Vl (75, - 50, O)lbacena sjena vrha V piramide na Ill> te je a. = n = 1/2
(51. 81)!
,.
S1. 81.
, zadanih koordinata nacrtajmo najprije kosu proje!{ciju,pira-
m'lde, zatun tragove tt i t z treee ravnine prometalice T, te' bacenu"sjenu VI
vrha V na IIj Spojimo Ii V S VI> dobit cerna kosu projekciju zrake svjM-
losti 8, a spojimo Ii V' s V" imat cerna kosu projekciju tJocrta s' te
zrake svjetlosti. Pomoc:u zrake svjetlosti 5, povncene 'vrhom niramide V i
tlocrta s' te zrake, na<.1enfl je zatim na toj slici sjena VI! vrha V na IL. Da
nema ravnine T ni ravnine II:h bila bi bacena sjena te pira.mide
duZinama B V, i D V,. Kako trag tj trece ravnine prometalice T sijece
bacenu sjenu piramide u .duzini K L, penje se ta bacena' sjena po toj rav-
J?a bismo nasli medu te sjene, najprije cerno nacrtati bacenu sjenu
ptramlde na tj. trokut M N V{f. BuduCi da drugi trag ravnine T
sijece taj trokut u duzini P'R bit ce sjena piramide na ravnini T t:etvero-
kut K L R P.
Da je piramida bila niza, bacena sjena njezinog vrha bila bi paJa na
ravninu T, a ne na fI2 Bacenu sjenu vrha nasli bismo tad a na isti nacin
64
kako je nadena sjena F z gomje krajnje toeke F vertikalne du.zine E F
[E (80, 80, 0), F (80, 80, 50) na tu ravninu (sl. 81). Baeena sjena te. duzine
ide iz njezine d01.lje krajnje tocke E, koja je u III, u smjeru prve prejekcije
zrake svjetlosti (el. 26. E. 2) do toeke G, u kojoj 'ona sijeee prvi trag t,
ravnine TJ pa se penje po toj ravnini do tocke Fz Tu toeku Fz dobijemo
kao prol::xxiiSte ravnine T sa zrakom svjetlosti s. koja ide toekom F, i to
pomocu prve ravnine prometalice P koju polozimo tom zrakom, a kOjoj su
tragovi Tl iT:/!. U sjeciStu zrake SJ polozene tockom F, i presjecnice G H
ravnina TiP narazi se trazena toeka F z.
54. Vjei,be. -- 1. NacTtajte tTokut ABC [A 25, 10, 30), B (40,50, 20), C (50, 20, 50
i prvu- r:avnine prometaHcu P (30, -20, ""'), zatim konstruirajte sjenu toga trokuta!
2. Nacrtajte trokut ABC [A (10, 10, 30), B (25, 50, 30), C (35, 15, 50)] i prvu
ravnlnu prometaiicu P (30, -20, <><, :Latim konstruirajte sjenu tog trokuta!
3. Nacrtajte tro-kut ABC [A (lO, 20, 40), B (20, 45, 10), C (3D, 20, 55)] i drugu
I: (35, ""', --40), zatim ltons,truirajte sjenu toga trokuta!
4. Nacrtajte paralelogram ABeD LA (45, 15, 50), B (20, 10, 40), C (40, 40, 35), DJ
i drugu ravninu promelalicu r: (30, bO, -20), zatim koostruirajte sjenu toga para-
telograma!
5. Nucrtajte trokut ABC [A (30, 70, 0), B (60, 20, 3D), C (40, 0, 60)J i trecu
ravninu prometalicu '.r (OQ, 50, 40), zatim konstruirajte sjenu toga trokuta!
6. Nacrtnjte trokut: ABC [A (0, 50, 30), B (70, 30, 70), C (40, 0, 0)] i trecu rav-
ninu prornetalicu T (<><>, 60, 40), zatim konstruirajte sjenu toga trokuta ako je smjer
zrake svjeUosti zadan bacenom sjenorn B{ (110, 10,0) tocke B!
7. Nact'tajt.e trecu ranlinu prometallcu T (<><>, 50, 35) i pravilni sesterokut, koji
je mroredan s fit, ako je njegovo srediste S (40, 30, 55), duljina njegove stranice
20 mm, a jedna je rliegova dijagonala usporedna s osi I, zatim nacrtajte sjenu toga
sesterakuta pri centralnoj rasvjeti aka je lzvor svjetlosti u tocki I (0, 80, 80)!
8: Nacrtajte kosu (0:. = 45", n """ 112) prve ravnine prometalice P (60,
- 60, DC) i cetver05trane uspravne piramide kojoj je osnovka ABeD u fIt [A
(30, 80, 0), B (60, 90, 0), C (70, 70, 0), D], a visina 60 mm, konstruirajte s\',e
sjene te piramide!
9. Nacrtajte kosu projekciju (a = 30", n = II!) trece ravn1ne prometalice T (00,
40, 30) i kvadraticne piramide, kojoj je osnovka u n
l
, aka je srediSte
osnovke S (50, 80, 0), osnovni brid dug 30 mm, visina 60 mm, a dV8 su njezina
osnovna brida usporedna s O$i It zatim konstruirajte sve sjene te piramide!
10. N6.crtajte kosu projekciju (a"'" 45-, n = 1},-, trece ravnine prometalice T'(C'O,
40, 30) i. rotacionog stosca, kojemu je osnovka u TIt, ako }e srediste njegove osnovkB
S (50, HO, 0)' polumjer osnoVke r "" 20 rom, a visina 70 mm. zatim konstruirajte sve
sjene toga stosca!
11. Nacriajte Pt"Vu ravninu prometaHcu P (55, - 55. (0) i kvadraticnu prizmu.
kojoj je osn0vka u TIl' ako je dljagonRla osnovke riC [A (10, 50, 0), C (40, 40, Oll
a vi.sina prizme 60 mm, zatim konstrulrajte s\'e sjene te prizmel
12. Nacrtajte pn'u ruvnlnu promctalicu P (55, -55, "") i rotacloni valjak, ko-
jemu je osnovka u fIl, ako je sredisle osnovke S (25, 45, 0), polumjer r = 15111111,
a visioa valjka 60 mm, z.atim konstruirajte sve sjene toga \'aljka!
65
13. Nacrtajte kosu projekeiju (a. = 30, n = i) prve ravnlne prometalice r (55,
.:-55, 00) 1 tetverostrane uspravne prizme kojoj je osnovka ABeD u IT [A (10.
60, 0), B (35, 70, 0), C (45, 50, 0). D], a visina 70 mm, zatim konstruirajte sjene
te prizme!
14. Vje.zbu 12. u kosoj projekclji (Cl. = 45", n =
11. Sjene u udubinama i u supljim tijeIima
55. Sjene otvol'ene pri:z;maticne udubine. Ogradni zid cini udubinu u
obliku polovine pravilne sesterostrane prizme; odredite sve njezine sjene
(s1. 82)!
Budu6i da je pobocka A B FEte udubine u samosjeni, bridovi A E
i E F bacaju u udubinu svoju sjenu.
. Bacena sjena A E na osnovku prizmaticne udubine usporedna
)e zrake sVJetlosti i pocinje u nozistu A toga brida (cl 26, E. 2).
U tockl N brida B C ona se lomi i vertikalno penje po poboeki
BCG.D do tocke E" koja je bacena sjena vrha E na tu poboeku (01. 32. C.).
Od t.
ocke
E, se bacena sjena brida E F po poboCki BeG F i
zavrsava se u tockl F, u kojoj brid E F nju probada,
81. 82,
Sl. 83.
Pobocka A B F E je u samosjeni i vidi se u nacrtu. U tlocrtu se vidi
onaj dio bacene sjene koji pada na osnovku udubine, dok je u nacrtu
vldlJlV sarno onaj dio bacene sjene koji pada na pobocku BeG F.
. 56. Sjene valjkaste udubiue. Ogradni zid tini udubinu u.
obhku polovine rotacionog valjka; odredite sue sjene (s1. 83)!
Nacrtna geometrija
66
1 . -I 43 povucirno na osnovku valjkaste udubine tan-
Prema pravl U lZ C . . .' 'd
.. d I Diraliste C'.II!:'! D' te tangente )e tlocrt lZVO
gentu kOJa Je uspore na sa s .. . DE l"k t
nice CD, koja pripada rastavnici valjkaste pIche. DIu A C :a J
lohe 'e u samosjeni, i on se u nacrtu vidL Brid A E baca, kao 1 na, ShCl
sjenu na osnovku udubine do toCke N, pa se po
vaijkastoj plohi do tocke Ez , Tocka Ex nade se kao p:-obodlste
plohe sa zrakom svjetlosti polozenom tockom E. Od Ex Se
bacena sjena luka E F D gornje osnovke valjkaste udubme, kOla Je luk
E F D Bacena sjena Fz koje god tocke F toga luka nade se kao probo-
d:st: v;ljkaste pIche sa zrakom svjetlosti poloienom toekom F. .
Sjena koja je bacena na osnovku udubine vidi se u tlocrtu, a sJena
koja je bacena na valjkastu udubinu vidi se u nacrtu.
1".7 Sjene zatvorene prizmaticne udubine. Odredite sve si:ne u
OJ 'm.a obhk polovtne
bini zida koja je s donje i gornJe strane zatvorena, a l
pravilne sesterostrane prizme (s1. 84)!
SL 84.
U tlocrtu slike 84. nacrtan je horizontalan presjek I J udub,ine zida
gledan odozgo, zbog toga je u njemu crtkano nacrtan tloert bnda E H,
koji je iznad toga pre5jeka. . . . _
Bacena sjena brida A E na toj slici ista je kao 1 na shcl 82, a od tocke
nastavlja se bacena sjena brida E H. Buduci, da je H
s pobockom BeG F, na koju on baca sjenu, nJegova )e baeena SJena n
67
ttl pooocku usporedna s njime (eL 26. D) i dopire do toeke M, U toj tocki
lomi se sjena brida i nastavlja se po pobocki CD II G do tocke H. u kojoj
brid E H probada tu pobocku.
58. Sjene zatvorene valjkaste udubine. Odredite sve sje1l.e u udubini
zida koja je s donje i gornje strane zatvorerw, a ima oblik polovine rota-
cionog valjka (51. 85)1
Kako je na slid 84, tako je i na slici 85. nacrtan u t]ocrtu horizon-
taIan presjek Ii J te udubine gledan odozgo.
Bacena sjena brida A E ista je kao i na slici 83, a od tocke E
z
nasta-
vija se bacena sjena brida E C. Sjena EI F';r. G brida E G je luk elipse u
kojoj ravnina svjetlosti, polozena tim bridom, sijece valjkastu plohu.
Duzina E G je mala os te elipse, toeka F je nJezino srediste, a duzina F EJ;
je polovina njezine velike 051. Kako je Pri dijagonalnoj rasvjeti E" F" =
= F" E/', to su velika i ma]a os nacrta te elipse medu soborn. jednake, a
to znaci da je nacrt elipse kruzniea. Naert bacene sjene brida E G, je,
dakle, luk E/' F:' G
n
kruzniee kojoj je tocka F" srediste a polumjer T =
= F" En = F" E./',
AT, 59. Sjcne u S:upljoj piramidi. Odredite Sve sjene u praviinoj sestero-
st-ranoj piTamidi kojo) jc vrh H. Dl a osnovka paratelna s njom
(sl. 86)'
Bridove koje pripadaju rastavnici odredit cerno pomocu pravila iz
t1. 39. Vrhom V piramide po}ozimo zraku sVjetlosti s i odredimo probo-
diSte V, osnovke piramide s tom zrakom. Nacrt s" te sijece produie-
nje naerta osnovke u nacrtu V/' probodiSta V" a tlocrt'V/ togaprobodista
je u sjecistu ord-inale iz to'cke V/' i pravca s'. Iz tocke V/ povucimo pravce
V, C' i V/ F
'
, kOji dodiruju tloert osnovke piramide u tockarna C' iF', Bri-
dOvl C V i F V pripadaju rastavnici. Pobocke piramide V C B, V ..:1 B i V F A
osvijetljene su s vanjske strane, a s unutrasnje strane su u samo's;eni, dok
fiU pobocke VCD, VDE i VEF u samosjeni s vanjske strane, a s unutrasdje
su osvijetljene. Bridovi F A, A BiB C baeaju svoju sjenu u unutrasnjost
piramide na oovijetljene pobocke, a njihove sjeme omeduju bacenu sjenu
u unutrasnjosti piramide:. Da bismo odredili bacenu sjenu AI tocke A, po_
lozimo tom tockom zraku svjetlosti i nadimo probodiSte piramide s torn
zrakom. Ta zraka svjetlosti odreduje se zrakom svjetla" koju smo poloiili
vrhom V, ravninu E. Trag te'ravnine na ravnini osnovke je pravac e!!E VIA,
a tloert toga traga je pravac e/ Ei V/ A'. Buduci da trag e
1
sijece osnovku
piramide u tockama Ail, to ravnina E sijece suplju u bridu AV
i u duzini V 1. Zraka svjetIosti polozena toc-korn A je.u ravnini E, pa se
presijeca s duzinom V 1 U ,tocki At. koja, je hacena sjena tocke A Du po_
---
.. Napomena: Clar.ke koji su oznaceni s Ar. trebu obraditi 5 a IT! 0 U a r hit e k-
ton 5 k 0 mod j e I u gradevim!{e skole.
68
boCku VEF. Bacena sjena brida FA po loj poboCki je duzina FA., a njezin
tlocrt je F' Ax'. Od tocke Ax nastavlja se bacena sjena brida A B na tu
pobocku, Iwju odredimo tako da tocku 2, u kojoj produzeni brid A B
probada produzenu pobocku V E F, spojimo s toekom A. i produzimo' do
tocke 3, koja je na pridu V E, jer bacena sjena duzine ria neku ide
probodistem dtiZine s tom ravninom (c1. 26. A). Od tocke 3 do tocke 4, koja
je na bridu V D; -nastavlja se sjena brida AB po poboi:)ki V D E! Bacena
sjena 3-4 je usporedna s bridom A B jer je taj brid usporedan s ravni-
nom pobocke V D E (<:1. 26. D). 0::1 tocke 4 nastavlja se bacena sjena brida
'" A B po pobocki V C D u pravcu .; 5 ako je toeka 5 proboCliste produzene
x
Sf- 86. S1. 87.
pobocke VCD s produzenim bridom AB. Zraka svjetla polozena vrhom B
prosijeca duzinu 45 u toe!ti B., koja je bacena sjena vrha B na pobocku
VCD. Na slici 86. odredena je toeka B
z
jOs i na onaj nacin kako je odredena
tocka Ax, tj. kao probodiste piramide sa zrakom svjetlosti polozenom
vrhom B. DuZinoni B
z
C, koja je bacena' sjena brida Be na pobocku
V C D, zatvara se'meaa bacene sjene u unutrasnjosti piramide.
U tlocrtu vidimo sve unutrasnje strane pobocaka te pirarnide, od kojih
su tri osvijetljene, a tri osjenjene; pored toga vidimo u tlocrtu i titavu
'. /
69
bacenu sjenu u unutraSnjost piramide. U nacrtu vidimo vanjske strane
pobocaka, i to samo tri, od kojih su dvije osvijetljene
J
a jedna je u
samosjeni.
Ar. 60. Sjene U 5upljem stoscu. Neka se odrede sue sjene 11, suptjem.
rotacionom stoscu kojemu je t1Th 11, Ill! a osnouka paraleina 8 njom (51. 87)!
Izvodniee VC i VD, koje pripadaju rastavnici, odredit cerno pomoCtl
pr3vi1a iz cL 40. Vrhom st.osca V polozimo zraku 5vjetlosti s i odredimo
probodiste Vu osnovke stosea s tom zrakom. Tloert s' te zrake sijei!e pro-
duzenje tlocrta osnovke u tloert probodiSta VII, a nacrt 'VIl" probodiSta
je u sjecistu ordinale iz tocke V
u
' i pravca SN. Iz toeke Vu" povucimo
tangente na nacrt osnovke i odredimo njihova diralista C:' i D
U
Duzine
v"e" i V"D" bit ce nacrti, a duzine V'C' i tlocrti izvodnica VC i VD,
koje pripadaju rastavnicL Onaj dio plaSta koji je ogranicen tim izvodni-
cama i lukom t $ C G D osvijetljen je s vanjske strane, a s unutrasnje je
u samosjeni, dok je ostali dio plasta osjenjen 5 vanjske strane, a osvi-
jetljen s unutrasnje strane.
U nacrtu vidimo Citavu unutrasnju stranu plasta stosca, zato u nacrtu
vidimo njezin osjenjeni i osvijetljeni dio, kao i bacenu sjenu na osvijetlje-
nom dijelu. Meda te bacene sjene je krivulja lz, kOja je bacena sjena luka
osnovke l !5 C G D. Pojedine tocke krivulje lx odrede se tako da se toekama
F, G i H luka l poloze zrake svjetlosti i nadu probodista stosca s tim zra-
kama. Zraka svjetlosti polozena na primjer toekom F odreduje sa zrakom
svjetlosti koju smo polozili vrhom V ravninu E. Pravac V,/' F", koji je
nacrt traga ravnine C na ravnini osnovke stosea, sijeee naert u
tocki 1". Duzina V" 1" je nacrt izvodniee V 1, U kojoj ravnina E sijece
stozac. Nacrt zrake svjetlosti poiJzene tockom F sijece V" 1" u toeki Fz "',
koja je naert bacene sjene toeke F u unutrai;njost stosea, a njezin je tlo-
crt Fz' na duzini V' 1', Na jednak se naNn mogu odrediti projekcije H/,
Hz" i G/, G/' bacenih sjena toeaka H i G, sarno se za tocku G mora naj-
prije odrediti tlocrt G;r.' njezine bacene sjene, a zatim naert G/'.
Vazno je, zbog tlocrta bacene sjene, odrediti onu toeku J luka I eija
bacena sjena J z pada na izvodnicu V B, koja je konturna izvodnica tlocrta
stoSea. Ako nacrtamo pravae B"V
II
", on presijece naert osnovke u tocki J".
koja je naer! tocke J. Nacrt zrake svjetlosti polozene tockom J sijece VUB"
u toeki Jx". U Hocrtu J;:' toeke J$ mora Hoert I,,' krivulje I;r. dodirivati tlo-
V'B' izvodnice VB.
Da je krivulja I::&: luk elipse, izlazi iz ovoga razmatranja: Kad bismo
svakom toc-korn osnovne kruzniee stosea polozili zraku svjetlosti. one hi
omotale kosi kruzni valjak. Taj bi se valjak prodirao sa stoscem u osnoV-
noj kruznici jer ta kruznica pripada stoscu i kru.znom valjku, a ostatak
70
prodorne krivulje bie bi prema tome krivulja drugoga r'eda, a kako se ona
nalni i na kruifl'om valjku, ona je elipsa, a krivulja lz luk je te clipse.
AT. 61. Sjcne u supljoj polukugli. Odredite 8ve sjene u su.ptjoj polukugl1
kojoj je medasnja glavna kruznica usporedna sa O
2
(s1. 8S)!
Na slid 88. nacrtane su projekcije te polukugle, i odreden je nacrt
C"G"A"D" i tlocrt Ca'A'D' njezine rastavnice eGA D kao na slid 77,
Iz nac:rta AN toeke A nade se njezin tloert A' pomotu usporednika kugle.
koji ide tockom A. Meda C L
z
D batene sjene na unutrasnjost
SL 88.
kugle je bacena sjena luka C L D gIavne medasnje kruznice k, Da je kri-
vulja k;r: polovina neke glavne kruznice kugle, izlazi iz ovoga: Kad bismo
svakom toekom medasnje glavne kruznice k polozili zraku svjetlosti, one
bi omotale kosi kruzni valjak koji hi se prodirao s kuglom u kruznici k
i u jos nekoj krivulji kOja bi moraia biti krivulja drugoga reda, a kako je
Dna na kugli. to je ta krivulja kruznica, a k;;; je njezina polovina. Duzina
CD je promjer polukruzniee kn a duzina 0 L;t je polovina njemu konju-
giranog promjera. Toeka Lz je bacena sjena toeke L, koju dobivamo pO-
mocu stranoerta kao probodiilte polukugle sa zrakom svjetlosti polozenom
toekom L. Ako uzmemo da se stranoert 0'" sredista kugle poklapa s na-
crtorn ON srediSta kugle, 'onda se stranocrt polukugle poklopio s polukruz-
nicom L"C"E", a L"'.L". Pravae L'" L/", polozen toekom LUI usporedo
s pravcem s"', sijeee stranocrt kugle u toeki Lr"', kOja je stranoert bacene
sjene toCke L. Iz stranocrta te toCke nademo njezin nacrt L/' i tloert L/
?l
Naert k/' polukruznice kx je polovina elipse kojoj je duiina C"D" velika
os, a 0" L;t" polovina male osi, dok je tloert k;/ polukruznice kx
opet polovma elipse kojoj je duzina C'D' promjer, a duzina O'L': polovina
njemu konjugiranog promjera. Tim su elementima krivulje k," i k,' pot-
puno odredene, i pomoeu njih se one konstruiraju.
Na kraju oznacimo u nacrtu toeku M", u kojoj se sijeku k;/' i e", pa
odredimo u tlocrtu na e' toCku M'. Toeka M' je od vainosti zbog toga sto
se u njoj dodiruju k
z
' i e'.
62. Vjeibe. - 1. Ogradnl zid udubinu U obllku po\o\'ine pravilne osmew_
sh'ane pMzme; odredite u uduhini sve sjene!
2. Odredite sve sjene u udubini zlda kOja je s donje i gornje stmne zatvorena,
a ima oblik polovioe pravUne osmerostrane prizme!
3. Odredlte sve sjene u pravltnoj osmerostrnnoj supljoj piramidi kojOj je vrh
V (80, 50, 0), a jedan vrh osnovke A (40, 50, 60)!
4. Odredite sve sjene u pravilnoj cetverostranoj supljoj piramidi kojoj je vrh
V (70, 0, 35), a jedan vrh osnovke A (40, 65, (0)!
5. Odredite sve sjene u supljem rotacionom stolleu je vrh V (30, 40, 0),
polUlnjer osnovke r = 30 a visina 60!
6. Odredlte sve sjene u supljoj polukugli kojoj je medasnja glavna kruzntca
usporedna s nl ako je sredHte te kruznice S (70, 50, 40), a polumjer r = 30t
12. Siena lika na liku, tijela na tiieIu
AT. 63. Sjene trokuta i paralelograma. Odredite sue sje-rte trokuta ABe-
[A (0, 50, 15), B (50, 75, 15), C (30, 55, 50)] i paralelogra;w, E F G H
[E (20, 30, 0), F (55, 50, 0), G (70, 25, 45), H] (sl. 89)!
Konstruirat cerna najprije- batenu sjenu trokuta i paralelograma na
III i IT!h a zatim cerno odrediti bacenu sjenu trokuta na pa1:'alelogram.
Bacena sjena trokuta ABC je trokut AlBIC,. Kako stranica A B t.,ega
trokuta usporedna s III, mora duiina AI HI biti usporedna s A' B' (d. 26. D).
Stranica E F zadanog paralelogra.ma je u ITl> zbog toga ona pripa.da meai
bacene sjene toga paralelograma, a ta je poligon E' F' N Gfl!:I
n
M. Ta istu-
stranica E F je prvi trag e
t
-ravnine E toga paralelograma. BuduCi da e
j
sijece trokuta AI B, C, u toe-kama K i J, to ce se iz tih toeaka
njati bacena sjena po paralelogramu, i to prerna sjeni C" sto je
vrh C trokuta baca na paralelogram. Toeku C odredimo kilo probodiSte
paralelograma sa zrakom polozenom vrhom C ((,:1. 31. B). Prva
ravnina prometaliea polozena tom zrakom sijece paralelogram u duzini
1 2, a ta duzina presijeea tu zraku u tocki C
z
.
Duzina J C, sijeee stran'jeu F G pa.ralelograma u tocki L" koja je jedan
vrh onog cetverokuta KFLxCz koji omeduju bacenu sjenu trokuia na para-
72
lelogram. Tocku Lz mozemo odrediti jos ~ pomOCll tocke Lb ,u kojoj se
sijeku medasnje stranice bacene sjene trokuta i paralelograma. Povw2enio
Ii tockom L J zraku svjetlosti unatrag, ona ce presjeci stranicu F G para-
lelograma u tock! L, (Cl. 34.).
SL 89,
BuduCi da se u tlocrtu i nacrtu vidi osvijetljena straniea paralelo-
grama, io se u tlocrtu i nacrtu vidi onaj dio bacene sjene trokuta koji
pada na taj paralelogram.
Ar. 64. Sjcne trokuta i paralelogl"ama koji 5e sijekl,l. Odredite sve sjene
'roku'a ABC [A (l0, 35, 0), B (35, 50, 60), C (60,35, 0)] i paralelograma.
DE F G [D (10, 25, 10), E (60, 45, 10), F (75, 25, 40), G] (s1. 90)!
73
Stranica A C trokuta je u Il" a paralelogramu su dvije stranice D E
i F G usporedne Sil" Da bismo naSli presjeenicu HI zadanih likova, od-
redit cemo najprije taeku H, u kojoj stranica Be trokuta probada para-
Sl. 90.
lelogram, a zatim cerno naci tocku I, u kojoj stranica DE paralelograma
probada trokut. Tocka H nadena je pomocu druge ravnine prometalice,
polozene stranicom Be trokuta, koji sijece paralelogram u duzini 12,
a tocka I odredena je pomoeu prve ravnine prometalice, polozene strani-
com DE paralelograma, koja sijece trokut u duZini 34.
Bacena sjena trokuta na III je trokut A'G'B" a bacena sjena paralelo-
grama na Il
t
ina II
z
omedena je poligonom D/ E, N FlI Gil M. Buduci da se
medasnje stranice tih sjena sijeku u tockama KI i J1, to pomoeu zraka
svjetlosti povucenih iz -tih toeaka unatrag nademo na stranici A B trokuta
tocku K, koja baca svoju sjenu' K;;c na stranicu DE paralelograma, a ha
74
stranici DE paralelograma toCku J, koja baca svoju sjenu na.stranicu
Be trokuta (el. 34.).
Odredimo zatim sjenu Bz koju vrh B trokuta baca na paralelogram
kao probodiste paralelograma sa zrakom svjetlosti po!ozenom vrhom B
(eL 31. B), i to pomoCu prve ravnine prometalice polozene tom zrakom
koja sijece taj paralelogram u duzini 5 6.
Sjena trokuta na paralelogramu, koja je omedena cetveroku.tom
K I H B,z:, vidi se potpuno u tlocrtu, a s'amo djelomice u nacrtu, a od sjene
paralelograma na trokutu, koja je omedena trokutom HI J Xl vidi se sarno
jedan diD u nacrtu.
Od trokuta ABC vidimo u tlocrtu cnu njegovu stranu koja je u
rnosjeni, dok u naertu vidimo njegovu osvijetljenu stranu (el. 28).
AT. 65. Sjenc piramide i prizme. Nacrtajte pravilnu sesterostranu
midtt kojo; je osnovka ABC D E F U TIl ako je dijagonala njezine osnovke
A D fA (10, 65, 0), D (50, 65, O)J, a visina piramide je 70 mm, zatim
u8pravnu peterostranu prizmu kojaj je prednja osnovka G H J K L oko-
mita na II, [G (70, 60, 0), H (90, 30, 0), J (85, y, 20), K (80, y, 25), L (75,
Y. 20)], a visina prizme je 50 mm) pa odredite sve sjene t.ih tijela (s!. 91)!
Najprije nacrlajmo medu bacene sjene piramide j prizme na II
t
i na
illj:. te .utvrdimo koje su njihove plohe u samosjeni. Buduci da meda ba-
cene sjene piramide sijece brid G G prizme koji je u TIl u toekarna MiN,
to ce se iz tocke M penjati bacena sjena piramide po prizmi prema toeki
Ox, a iz toeke N prema tocki Px. Toeke Or. P;r, kao i toeke R:u S;r, T,. i U ...
koje pripadaju medi- bacene sjene piramide po prizmi. mogu se odrediti
na tri naNna..
Duzina LJ LI> kOja je bacena sjena brida L L prizme na II
l
sijece medu
bacene sjene piramide na lIt u tockama Of i P,. Povucemo Ii tim tot-kama
zrake svjetlosti una trag, one ce nam presjeci brid prizme L L u toCkama
Or i P
z
. Isto tako povucemo Ii unatrag zrake svjetlosti iz tocaka T[ i U/,
kojima se sijeku meda _bacene sjene pirami.de i bacena sjena brida J J,
dobit cemo na bridu J J toeke T.r. i U,r-.
Z.amislimo kroz bridove L L i J J prizme horizontalnu ravninu 1:.
Njezin drugi trag $2. usporedan je 5 05i x. Tu ravninu probada brid F V
piramide u toeki F, a brid C V u tocki C. Bacena sjena vrha piramide
na tu ravninu hila hi Vs, a_bacena sjena piramide po toj ,Iavnini
bila bi omedena duzinama F Vs i C V
1
Te duiine sijeku brid L L u
kama Or. i Pz. a brid J J u toekama T;r i Un koje pripadaju medi bacene
sjene piramide n-a pdzmi.
Treci naNn objasnit cerno pri odredivanju tocaka Rz i koje su na
bridu K K. Sve zrake polozene tockama brida F V piramide cil'e ravninu
75
polozenu bridom, kojoj je prvi trag F'V/ Tu svjet-
JQ.sti probada brid K K u toCki kOJu nademo pomocu presJecmce 1 2 te
SL 91.
ravnine i prve ravnine prometalice polozene bridom K K. Drugu ravninu
polozenu bridom C 'V piramide kojoj je prvi ,trag C' V I probada
76
brid K K prizme u'tockl S:t;. Tu tocku nademo pomoeu presjecnice 23 te
raVlune i prve ravnine prometalice polozene bridom KK.
Bacena sjena piramide, koja pad a na prizmu, vidi se u tlocrtu citava
a u a.crtu ,:!dljiv je onaj njezin dio koji !1a poboeki L K K i": i no
pobocki G L L G ukoliko ga piramida ne zaklanja.
SL 92.
AT. 66. Sjene piramide i prizme koje se prodiru. Nacrtajte uspravnu tro.
strantL prizmu. kojo; je prednja osnovka ABC okomita na III [A (66, 70, 0),
B (80,25, OJ. C (73, y, 30)], a visina 60 mm, zatim pravilnu ce,tverostranu.
77
piramiduj kojoj je ..,9sEovka u rIll aka je srediSte njezine osnovke u sre-
distu pobocke A B B A prizme, njezini StL osnovni bridovi dugi 30 mm, a
dva StL od njih usporedna s pobocnim bridovima prizme, dok je njezina
70 m7n, pa odredite prodor i sue sjene tih tijela (51. 92)!
Najprije cerno odrediti prodorni poligon tih tijela, Da bismo naSli
tocke 1 i 2, u kojima pobocni brid C C prizme probada piramidu, poloZit
cerno tim bridom i vrhom piramide pomocnu ravninu E. Ta ravnina, koja
je prva ravnina prometalica, sijece pil'aIl!!du u trokutu J V I, a stranice
I V i J V toga trokuta presijecaju brid C C u trazenim toekama 1 i 2. Da
bismo zatim odrediH tocku u kojoj pobocni brid G V piramide probada
poboeku ACe A prizme. polozimo tim bridom prvu rnvninu promelalicu.
Ta ravnina sijece tu pobocku u duzini K L
J
koja nam presijeca brid G V
u trazenoj tocki 3. Tocku 3 mozemo odrediti jos i tako da nademo pre-
sjeenicu pobocke G V F piramide s poboekom ACe .Ii prizme. Ako toeku
M, u kojoj 5e sijeku prvi tragovi ravnina tih pobocaka, spojimo s tockom
2. dobit cerno presjecnicu tih pobocaka na kojoj mora biti tocks 3. Pri-
mjenom toga drugog nacina nacene su na 51. 92. tocke 4, 5 i 6? u kojirna
preostala tri pobocna brida piramide probadaju prizmu. Prodorni poligon
1 5 6 2 3 4 vidi se u tlocrtu citav, a u nacrtu vidljive 5U sarno njegove
stranice 3 4 i 4 1.
Sada su nadene mecte bacene sjene prizme i piramide na TIl i Ilt
Buduci da se bacena sjena brida D V pinimide sijece s bacenom sjenom
brida CC prizme u tocki PI, to brid D V, koji je ispred bride C C, baca
na nj sjenu u toeku P r, koju dobijemo taka da lz tocke P, povucemo zraku
svietlosti unatrag. 15to se tako bacena sjena brida F V piramide sijece 5
sjenom brida C C prizme u tocki R
I
, pa brid C C, koji je ispred
brida F V, baca na nj 5vOjU sjenu u tocku Rz , koju dobijemo pomocu
zrake svjetIosti povucene una trag iz toeke R, .
sjena piramide po prizmi. koja je omecena trokutom 1 4 p;,:,
vidi se u tlocrtu i nacrtu, dok se bacena sjena prizme po piramidi koja je
omedena trokutom 2 6 R;t vidi sarno u tlocrtu,
Ar. 67. Sjenc prizrnaticne ploce i valjka. Uz vertikalan zid prislonjena
je polovina kruznog valjka nad kojim je prizmaticna odredite sve
sjeno (sl. 93)!
Najprije ooredimo projekcije one izvodnice A B valjka koja pripada
njegovoj rastavnici, kao na s1. 72. b, a po pravilu iz cl. 43. Bacena sjena
te izvodnice, koja pocinje u tocki A, pada na TIl do tocke C, a zatim se
penje vertikalno po zidu do toeke LIl.
Rastavnici prizmaticne ploce pripadaju, prema s1. 71. b, bridovi D E.
E F. F GiG H. Buduci da je brid DE okomit na II nacrt je njegove
ba<,:ene sjene na vertikalnom zidu i na valjku duzina n;l Ez"j koja je,.
prema pravilu iz cl. 37, usporedna s nacrtom SN zrake svjetlosti. Toeku E't
78
nati cemo kao probo<iiSte valjkaste p10he sa zrakom svjetlosti polozenorn.
toekom E. Od tocke Ez. nastavlja se batena sjena horlzontalnoga brida E'F
do loCke L., Luk E. L. pripada elips; u kojoj hi ravnina svjetlosti polozen.
bridom E F sjekla valjkaslu plohu, Nacrl je Ie elipse kod dijagonalne
rasvjete kruznica kojoj je tocka S" srediste, a polumjer jednak polumjeru.
SL 93. Sl. 94,
valjka, kako je to objasnjeno na s1. 85. U (:1. 58. Projekcije one toCke L na
bridu E F kOja baca svoju sjenu na rastavnicu A B valjka mozemo
odrediti tako.da iz tocke A' B; ;s L;z povllcemo tiocrt s' zrake svjetlosti
unatrag do tocke L' na duzini E' F', a na ordinali iz tocke U je tacka Lt;.
Odsjecak L F brida E F baca svoju sjenu na vertikalan zid od Lll do
F II a duiina Lu FIJ jednaka je i usporedna s L" F", jer je brid E F uspore-
dan sa zidom. Iz istoga razloga je i bacena sjena F/l GJl brida F G jednaka
i usporedna s F" Gil, dok je bacena sjena G
u
HI' brida G H usporedna sa
s", jer je brjd G H okomit na vertikalnom zidu.
Ar, 68. Sjene valjkaste ploce i valjka. Uz vertikalan zid prislonjena J?
polovina kTuznoga 1)aljka nad kojim je polovina valjkaste place; odTedite
sve sjene (81. 94)(
79
Najprije tangentu paralelnu sa s na oboc1nicu tlocrta po-
Jovine valjks, kao i na obodnicu tlocrta polovine valjkaste place. Diralista
tih tangenata BU A' ;t;;: B' i C' !eI D'. Toeka E' B' je tlocrt izvodnice A B,
ko]a pripada rastavnici valjka, a toCka C' D' je t10crt izvodnice CD,
koja je dio rastavnice valjkaste ploce.
Rastpvnici valjkaste place pripadaju jos luk EPJGHIC nje-L;ine donje
osnovne kruznice k i luk D L njez'me gomje osnovne kruznice. Meda ba-
cene sjene te ploce na vertika1an zid odreduje se kao i na s1. 73. u. Cl. 44.
Qna se sastoji od luka EJIf FI! 01/ 1-1" III C
lf
, vertikalne duzine Clf DIl i lu-
ka Do L".
Dio bacene sjene te ploce pada na polovinu valjka. Pocinje od tocke
J /I, U kojoj se sijece meda bacene sjene ploce na verLikalan zid s lije-
vom medasnjom izvodnicom polovine valjka, pa ide preko tocaka F z i G:;z:
do tocke Hz. Tocka Fz ilt G", nade se kao pl.'obodiste plohe sa
zrakom svjetlosti polozenom tockom F iIi G, dok se tocka H;r, koja je na
izvodnici A B, odredi ovako: 12 tocke A' _ B' EO Hz' povuce se tlocrt s'
zrake sVjetlosti do tocke H' na kruznici k'; odredi se zatim LOCka H" na
k", pa se kroz H" povlIce nacrt s" zrake svjetlosti, koji presi]e.ce nacrt
A" B" izvodnice ABu tocki H./'.
Bacena sjena izvodnice A B poCinje u tocki A, pada na ITl do tocke K,
a zatim se penje po zidu vertikalno do tocke H/I.
Ar. 69. Vjeibc. - 1. Odredlte sve sjcme paralelograma ABCD [AC J20 30, 10),
E (70, 60, 10), C (lOO, 10, 60), D] i trolwta EFH [E (lo, 50, 0), F ;50, 80', 0), H (40,
50. 50)!
2. Nacrtajte kvadrat ABCD koji je usporcdan s ITl, ako je njegcva dijagonala
AC [A (0, 20, 60), C (50, 65, 60)], iatim I.rokut EPG [E (I5, 30, 20), F' (75, 80, 0),
e (60, 5, 60), pEl odredite sve sjene aka je smjer zrake svjetlosti odreden baEenom
C! (60,1 20, 0) tockova C (rasvjeta nije dijagonalna)! .....
3. Nacrtajte trokut ABC (A (0, 55, 50), B (20, 25, 70), C (30, 70, 45) i paTalelo-
gl'am DEFG CD (60, 10, 65), E (20, 15, 30), F (40, 50, 1), G], pa odredite svc sjene
p.ko je smjer zrake svjetlosti odreden bacen sjenom At (90, 20, 0) tocke A!
,1. Nacrtajte kvadrat ABeD, koji je usporedan s ITI , a kojemu je dljagonaJa
AC [A (l0, 90, 70), C (50, 65, 70)) i trokut EFG [E (35, 30. 25), F (S5, 80, Ol.
G (115, 45, 60, pa odredite sve sjene aka je smjer zrake svjetlosti bacenom
sjf'nom C, (140, 20, 0) tocke 9!
5. Nacrtajte prjwilnu sesterostranu piramidu, kojoj je osnovka ABCDEF u
fll, ako je dijagonala njerine osno\'ke AD (A (lO, 75, 0), D (60, 65, OJ), a vislna pira-
mide je 110 mm, zatim praviJou trofitranu pMzmu kojoj je ,prednja osnovka GHI
okomita na ITl [G (80, 60, O), H (100, 30, 0)], a visina prizme je 55 mm, pa odredite
svc sjene tih Ujela!
6. Nacrtajte pravilnu sesteroslranu piramidu, kojoj je osnovka ABCDEF u lIt,
ako je nje:?:ine osnovke AD [A (5, 80, 0), D (65, 80, .0)], a visina piramlde
80
je 100 mm, zatim pravUnu peterostranu pnzmu kOjoj je prednja osnovka GHIJK
okomit,a na 111 [0 (100, 70, 0), lJ (U5, 45, 0)], a Yisina prizme je 65 mm, pa odredite
five sjene tih tljela!
I
5 Q
U
L I I


I
)

\" '<I
\ ' ... --j. .....
SI. 95.
SL 98.
I
SQ---{
I I
L
030
, ,
"
_c,
\ '>, I
'X>---\X
.. "
," ",
1:2
SL 96.
2J
1:40
PRREZ IJ
I"

:<:.
I
.IQ

I
<30
"'
,
,
" , ,
I
,
I 0
,
,
S
,
"
\
,
,
,
....... ....
sr. 97.
I
--
"
.00
g
c
'"
--
st. 99.
7, Nacrtajte pravnnu sest.erostranu piramidu kojoj je osnovka ABCDEF n
je dijagonala njezine osnovke AD [A (0, 85, D (60, 85, o)], a vlsfna
Je 120 mm, zatim pravHnu sester.ostranu prizrnu kojoj je prednja osnovka GHIJKL
81
okomita na III [0 (100, 45, 0), H (gO, 65, 0), a visina prizme je 65 mm, pa odredite
sve sjan(! tih Ujela!
8. Uz vertikalnu ravninu prislonjena je
polovina pravHne ar sesterostrane, b)
odredite sve sjene (sL 95. i 96)!
polovina kruinog valjka nad kojim je
os mer a s t ran e prh:maticne place;
"
9. Uz vertikalnu ravninu prisionjen je valjkasti stup nad kojim je ploca koja
ima oblik kvadl'a;- odredlte sve sjene (81. 97)t
10. U zidu je udubina u obliku polovine rotacionog "atjka, a ix zlda strSl iznad
gornje osnovke udubine prizmaticna ploea; odredite sve sjene (s1. 98)!
ll. U z:idu je udubina u obUku polovine rotacionog valjka. a iznad gornje asnovke
udubine strsi ix zida polovina valjkaste odredite sve sjene (s1. 99}1
13. Prakticne primjene konstrukc:!e siena
Ar. 70. Sjene glavice prizmaticnog stupa. Na slici 100. nacrtane su u
mjerilu 1 : 10 sve tri projekcije glavice prizmaticnog stupa koji je prislo-
njen na vertikalan zid. U tlocrtu je nacrtan horizontalni zida i
pogled odozdo na glavicu stupa. Glavica se stupa sastoji od cetverostrane
krnje piramide i dviju cetverostranih prizmaticnih ploca, a nad njom je
horizontalni prizmaticni nosae. Sve horizontalne donje plohe, kao i verti-
kalne desne plohe, na tom su objektu u samosjeni.
Donji prednji horizontalni brid A B prizmaticnog nosaca pripada ra-
stavnici. N acrt bacene sjene brida A B na vertikalan zid naci cerno tako
da odredimo bacenu sjenu Bli koje god njegove tocke B na vertikalni zid,
pa tockom BIl povucemo usporednicu s nacrtom toga brida, jer je brid
A B usporedan sa zidom. Bokocrt bacene sjene toga brida po lijevim ver-
tikalnim plohama glavice stupa poCinje u tocki A"', a usporedan je s bo-
kocrtom s'" zrake svjetlosti jer je brid okomit na II" (el. 37).
Rastavnici gornje prizmaticne ploce glavice pripada prostorni poligon
CD E F G. Bacena sjena brida eDna lijevu poboeku donje prizmaticne
ploee usporedna je s bridom, a poeinje u tocki P. Ona se preko lijevoga
prednjeg pobocnog brida te prizmaticne ploce lomi, prelazi na prednju
pobocku i dopire do tocke Dx. koja je bacena sjena tocke D na tu pobocku.
Od toeke nastavlja se bacena sjena brida DE usporedo s tim bridom
do H:z:, koja je na desnom prednjero pobocnom bridu dortje prizma-
Hene place. Dio HE brida DE baca sjenu H/f Elf na zid. koja je jednaka
i usporedna sHE. Isto tako je baeena sjena Ell Fll vertikalnog brida E F
jednaka i usporedna s tim bridom. dok je bacena sjena FJI A" brida F G
na zid usporedna s drugom projekcijom s" zraka svjetlostL
-6 Nacrtna geometrlja
82
Rastavnici donje prizmaticne ploee glavice pripada prostorni poligon
I J K L. Bacena sjena brida I J pada na zid, i to oct tocke I do toeke NJ it
zatim na Jijevu poboeku stupa od tocke N qo tocke J,z. koja je bacena sjena
Sl. 100.
vrha J, a koja pada na prednji lijevi pobocni brid stupa. Od tocke Jz na-
stavlja se bacena sjena brida J K usporedo s bridom do tocke M;I, koja je
na desnom prednjem pobocnom bridu stupa. Dio M K brida J K baea
sjenu MlJ K/[ na zid) koja je jednaka i usporedna s M K. Od Ku nastavlja
se bacena sjena desnoga pobocnog brida K L do tocke HII-
Nn kraju desni prednji. pobocni brid stupa baca svoju sjenu na zid,
koja je s bridom usporedna. a zavrsava u tocki Mlf.
83
Ar. 71. Sjene dimnjaka. Na slid 101. nacrtane su u mjerilu 1: 30 sve
tri projekcije qimnjaka koji izlazi iz krovne ravnine okomite na IT3 On
se sastoji od kvadraticne prizme i kvadraticne prizmaticne place, nad
Iwjom je niska kvadraticna krnja piramida. Od krovne ravnine nacrtan
je sarno pravokutnik ABC D.
SL. 101.
Desne i straznje vertikalne plohe dimnjaka su u samosjeni. Hastavnici
prizmaticne ploce pripada prostorni poligon E F G H 1 J K Sjena vrha E
pada na lijevi prednji pobocni brid kvadraticne u tocku Ex. U toj
tocki pocinje bacena sjena brida E F na prednjoj pobocki prizrne. kao i
bacena sjena brida E J na lijevoj poboUn prizme. Bacena svakoga
toga brida usporedna je s bridom.
84
Bacenu sjenu Ex P", Gx Ix J:t: spomenutog prostornog na
krovnu ravninu mozemo odrediti pomocu tlocrta i nacrta Hi pomocu
nacrta i bokocrta, kako je to objasnjeno na slid 62 (c1. 31. B). Na slici 101.
odredena je bacena sjena toga poligona pomocu" nacrta i bokocrta. Povu-
cimo, Ila primjer kroz H'" bokocrt s'" zrake svjetlosti do sjecista H:;;'''
s bokocrtom krovne ravnine. Ordinalna, koja ide tockom Hz'" okomito na
as Z, sijece se s nacrtom s" zrake svjetlosti polozenom tockom H u -toeki
H/'; a ordinalna polozena tockom H::' okomito na os x sijece se s tlocrtorn
S' zrake....svjetlosti poiozenom tockom Ii u tockl Hz'. Na jednak 'se nacin
. mqgu odrediti projekcije bacenih sjena ostalih vrhova pro-
stornog .poligona, pa se one medu scbom spoje duzinama. Pri spajanju
treba paziti da paralelne stranice toga prostornog poligona imaju i para-
lelne bacene sjene.
Rastavnici kvadraticne prizme pripada njezin prednji desni i straznji
lijevi brid. Bacena sjena prednjega desnog pobocnog brida pocinje
u tocki Ai, u kojoj taj brid probada krovnu ravninu, Tloert njegove ba-
cene sjene ide tockom M' u$poredno sa s' do toeke K/, a nacrt njegove
bacene sjene odreden je toe kama M" i K/'. Ako duzinu M'K/ produzimo
do tocaka l' i 2', pa odredimo tocke 1" i 2", onda duzina M"K;e" mora biti
na duzini 1" 2".
Bacena sjena straznjega lijevog pobocnog brida prlzme poeinje u
tocki NJ U kojojo taj' brid probada krovnu ravninu, a Msporedna je s ba-
cenom sjenom predrijega desnog pobocnog brida,
Ar. 72. Sjene na vratima. Na slid 102. nacrtane su u mjerUu 1: 40
projekcije vrata nad kojima stsi horizontalna betonska ploca. U tlucrtu
je nacrtan horizontalni presjek zida i vrata I J gledan odozdo. Kako su
betonska ploca i gornji hodzont.alni prag vrata iznad toga prereza, njihov
je tlocrt ogranicen isprekidanim duzinama.
Da nema betonske ploce, bacali bi na vrata svoju sjenu brid A B
lijevoga vertikalnog ptaga i brid B C gornjega horizontalnog praga. Sjena
brida A B, koja pocinje u tocki A, pada nu ITl u smjeru tloctta s' zrake
svjetlusti do tocke' F, a zatim se penje vertikalno po vratima. Brid Bene
baca sjenu jer se nalazi u bacenoj sjeni betonske ploce. Isto tako sjena
brida DE desnoga vertikalnog praga, koja poeinje u tocki D, pada na TIt
U smjeru tlocrta s' zrake svjetlosti do tocke G, a zatim se penje vertikalno
po zidu do tocke H, U koj'Oj se opet nastavlja u smjeru s' do tocke 1, a
onda se opet penje'vertikalno pO zidu do oocke Su, koja je na medi ba-
eene sjene betonske ploee.
Rastavniei betonske ploce pripada poligon L K M N O. Bacena sjena
brida L K, koja poeinje u L, pada na zid kuce, na Ujevi vertikalni
prag i na sarna vrata. Nacrt te bacene sjene usporedan je' s nacrtom 5"
85
zrake svjetlosti (c1. 37), a zavrSB.va se u tocki k'Oja je bacena sjena
vrha K na vanjskoj ravnini vrata. Od tocke Kz nastavlja se bacena sjena
brida K M, koja pada: na vrata, na desni vertikalni prag i na zid kuce.
-It--it-- - - -- -- - - - ---
K' M'N'
st. 102.
Bacena sjena toga bl'ida na vratima, odnosno na zidu, usporedna je s bri-
dom, a ide tockom Kl" odnosno tockom MJ/. Tocke P
r
, R;t i S;r., u kojima se
bacena sjena brida K M lomi preko bridova desnoga vertikalnog praga-,
86
mozemo odrediti pomoeu tlocrta tih toe-aka, koji se poklapaju s. tl'Ocrtom
tih bridova. Tockom, na primjer P x' .,. C' povucimo tloert s' zrake
losti unatrag do tocke pt. k()ja je na duzini K'M'. Odredimo zatim toCku
P" na duzini K" M" i tom tockom povucimo naert sit zrake svjetlosti
J
kOji
se presijece s duZinom C" Tn u tacki Pz". Na jednak se nacin nadu tocke
R/" i S:r".
Bacena sjena brida M N na zid kuce je duzina MIl N
u
, koja je jednaka
i usporedna sa M N, a bacena sjena brida NO je duzina Nll O"J koja je
usporedna s nacrtom s" zrake svjetlostL
..1r. 73. Sjene na ulazu sko1e. Na slici 103. nacrtane su u mjerilu 1 : 100
projekcij.= ulaza u skolu. Tri stepenice vode do predvorja, koje je natkrito
horizontalnom betonskom plocom, a u njemu su dva kvadraticna stupa.
U tIoertu je nacrtan horizontalni presjek I J zida i vrata gledan odozgo.
st. 103.
Desne vertikalne plohe stepenica su u samosjeni, zato rastavnici svake
stepenice pripada njezin desni prednji vertikalni brid i njezin desni gornji
horizontalni brid. U tocki A poCinje bacen. sjena vertikalnog brida A B
87
prve stepenice na horizontalno tlo i dopire u smjeru s' do tocke B
f
U B/
nastavlja se bacena sjena horizontalnog brida B C prve stepenice usporedo'
5 bridom do tocke D, u kojoj ta sjena prelazi na zid zgrade i penje se do
tocke C. N. jednak se naCin nade bacena sjena druge i trete stepenice.
Lijevi zid predvorja, kao i desne i pobocke p:rizl11aticnih stu-
pova, u samosjeni SU, zato baeaju sjenu bridovi E F, G H, I.T, K L
i M N. Baceua sjena svakoga brida na no predvorja poCinje iz nje-govog
noziSta i ide u smjeru tlocrta s' zrake svjetlosti do zida iIi do vrata, a zatim
se vertika1no penje po zidu ili, vratima do sjecista s bacenom sjenom hori-
zontalne betonske ploce. Tako se bacene sjene bridova E P, K LiM N
penju po zidu
l
se bacene sjene bridova G H i 1 J 'penju po vratima.
Rastavniei betonske ploce pripada poUgon 0 P RS T. Bacene sjene
bridova 0 PiS T na zidu zgrade usporedne su s naertom s" zrake svjet-
Iosti, a batena sjena brida R S jednaka je i usporedna s tim bridorn.
Brid P R baea sjenu na zid zgrade, na prizmaticne stupove, na desne
zidne ravnine predvorja i na vrata. Njegova bacena sjena na zidu zgrade
i na prednjim pobockama stupova usporedna je s P RI a pad a na isH pra-
vae PJI RfI , jer se te pobocke nalaze u produzenju ravnine zida zgrade.
Bacena sjena tog brida na straznjem zidu predvorja pocinje u iocki U II, i
. ide usporedo s P R do tocke V, u koj'Oj prelazi na desni zid predvorja i
peuje Be po njeJ)1u do tocke Z,p Tocku Z.., mozemo odrediti na isti nacin
kako smo u zadnjem primjeru odredili P
z
. Kroz tocku Z:r' povuccm'O
tlocrt 8' zrake svjetlosti unatrag do tocke Z', koja je na cIuzini P' R'. Odre-
ditno zatim tocku Z" na duZini P" R" i kroz Z" povucemo hacrt s" zrake
svjetlosti, koji se presijece s naertom bridal na kojemu je t()cka. Zx, U
tocki Z:r". Bacenu sjenu brida P R na desni zid predvorja mozemo odrediti
jo.5 i taka da odredimo tocku Z, u !cojoj brid P R probada taj zid. Produ-
zeni tioert desnoga zida predvorja sijece dui:inu P'R' u tocki ,?', k()ja je
tloert tocke Z, a naert 2" te tocke lezi na duzini pH R", Na duzlni V Z je
dio fix Z.t bacene sjene brida P R na desni zid predvorja. Na kraju cerno
odrediti bacenu sjenu Dtt adn,osna ell tocke f) odnosno C na sarna vrata,
pa je na pravcu DJI ell bacena sjena brida P R na ta
AT. 74. Sjcne nn stepenicama. Na gornjem dijelu 104. nacrtan je
u mjerilu 1 : 40 u kosoj projekciji (a = 45", n = l) horizontalni presjek
ugla lcuce s ulaznim Vratima- i stepenicama pred njima. Prednja i desua
vertikalna ploha svake stepenice ne sijeku se u vertikalnom bridu, vee su
medu sohorn spojene cetvrtinom rotacione valjkaste plohe. S lijeve strane
stepenica je niski ogradni zidic.
D:a bismo mogli naci sve sjene na tom objektu. rn9rarno najprije od-
rediti smjer zrake svjetla. Na ugaonom bridu istaknimo 2ato koju
god tocku T. U nohstu toga brida je tloeM T' te tacke. Kakav god pravac
88
/:1.0 .
St, 104.
89
polozen tockom T smatrajmo zrakom svjetlosti, a koja god tocka T, na
'. neka je bacena sjena tocke T na horizontalnom tIu. Pravac
Tl = s') je bacena sjena ugaonog brida po horiz-ontalnom tIu .t tioert s'
zrake svjetlosti. Smjer zrake svjetlosti potpuno je odreden pravoima sis'
za rasvjetu koja nije dijagonalna.
Pri takvom izboru smjera zrake svjetlosti u samosjeni su na tom
objektu desne vertikalne pIche stepenica i ona vertikalna pIcha ogradnog
zidica koja je okrenuta prerna stepenicama. Izvodnicu A B valjkaste pIche
prve stepenice odredit cemo, kao na slici 72. a (101. 43), pomocu tangente
koju povllcemo usporedo sa s; na osnovnu kruznicu valjkaste plohe. Dira-
liEite te tangente je tocka A. Rastavnici prve stepenice pdpadaju izvodnica
A B, luk kruznice Be i brid CD. Bacena sjena izvodnice A B je duzina
A B
"
ba.cena sjena luka Be je luk BI C
1
koji je jednak i usporedan. s
lukom B C, a bacena sjena brida CD usporedna je s tim bridom do tocke
E, u kojoj ena prelazi na zid kuce i penje se do tocke D. Na jednak se
nacin nadu sjene druge i trece stepenice.
Rastavnici ogradnog zidica pripadaju bridovi F G, G H i HI. Bacena
sjena vertikalnoga brida F G pocinje u tocki F, pa dopire po horizontal-
nom tIu u smjeru s' do tocke 1. u kojoj 5e vertikalno penje po prednjoj
pobocki prve stepenice do toeke 2. zatim se nastavlja po gornjoj horizon-
. taln'dj' plohi prve stepenice u smjeru s' do tocke 3. u kojoj 5e opel vertl-
kalno penje do sjecista G
z
sa zrakom svjetlosti s polozenom tockom G.
Sad se nastavlja bacena sjena brida G H, od tocke Gz do tocke H:l.
koja je na gornjoj horizontainoj plohi trece stepenice. Toeka Hz je bacena
sjena tocke HJ koju dobijemo kao sjeciSte zrake s, polozene tockom H i
zrake s. polozene tockom H'. Bacenu sjenu brida G H na gornju horizon-
talnu plohu trece stepenice odredimo tako da nademo tocku L, u kojoj
ta ploha sijece produzeni brid G H) pa tu tocku spojimo s H:t. Od tocke 6
sputa se bacena sjena brida G H po prednjoj pobocki treee stepenice do
tocke 5. Duzinu 6 5 dobit cerna tako da tocku 6 spojimo s toekom H, U
kojoj brid G Ii probada prednju poboeku treee stepenice. Od tocke 5 na-
stavlja 5e bacena sjena toga brida do tocke 4) i ro tako da je duiina 54
usporedna s duZinom Hz 6, jer isti brid baca na usporedne ravnine uspo-
redne sjene. Na kraju se duzinom 4 G ~ , koja mora biti usporedna s duzi-
nom 65, dokoncava bacena sjena brida G H. Duzina 4 G", mora produzena
prolaziti kroz tocku K, u kojoj ravnina prednje poboeke druge stepenice
sijece brid G H.
ad tocke Hm nastavlja se hac-ena sjena brida HI usporedo s tim brl.
dom do rocke 7, ix koje se penje po zldu kuce prema tocki 1. Na tome se
,.putu ona lomi u t o ~ k i 8, pa ide po gornjoj horizontalnoj ravnini donjega
l.praga, i to usporedo s bridom H I do toeke 9, a iz te tocke penje se taO
90
sjena po vratirna usporedo s duzinom 7 I do tocke J,r, u kojoj -se
zraka svjetlosti povucena !oekom J. U tocki J;r. nastavlja se zatim
tika]nom smjeru bacena sjena prednjega brida lijevoga praga do
L:lI a du:Hna Lx K je bacena sjena brida L K.
Na donjem dijelu slike 104. prikazan je taj isti objekt svojim projek_
cijama. U tlocrtu je nacrtan njegov horizontalni M N gleda'n
odozgo, a u lijevom bokocrtu njegov vertikalni presjek P R gledan s desne
strane. Konstrukcija njegovih sjena izvedena je u projekcijama na nacin
koji je objasnjen u kosoj projekciji.
Potrazite projekcije svih rastavnica toga objekta i njihovih ba<':enih
sjena!
91
75. *Sjene n pl'edvorju ituce. Na kuci je mjesto vertikalnog ugla
letv,rtina rotacione valjkaste plohe, Na tome dijelu kuce nalaze se vrata
predvorje pred njima (s1. 105). Cetiri stepenice vode do predv-urja, a u
njemu se nalaze dva valjkasi:a stupa. U tlocltu je nacrtan presjek I J toga
objekta gledan odozgo.
Lijevi zid predvorja, deslli zid kuce i vertikalna ploha lijevoga praga
vrata cine s kut od 45
Q
, Te su plohe usporedne sa zrakom svjetlosti,
pa su zbog toga u samosjeni. Isto tako je u samosjeni strop predvorja, a
njegov kruzni brid A B baca svoju sjenu na srcdnji valjkasti i desni ravni
zid predvorja, na vrata, kao i na valjkaste stupove, a meau,te bacene sjene
odredujemo na nacin koji je objasnjen na sliei 94 (el. 68). Bacena sjena
kruznog brida.A B na srednjem valjkastom zidu predvorja pocinje u tocki
A.o pa se kao luk krivulje nastavlja do tocke H
r
, sijekuci pri tom u tocki
D:; prednji' vertikalni brid lijevoga praga vrata, a u t'Ocki G
x
prednji ver-
tikl:llni brid desnoga Rraga. Nacrte tocaka H .. , D", i G", odredit cerno pomoc:u
njihovih tlocrta kako smo na slici 103. odredili tocku 2,/', Kru?,ni brid
A B baca dio svoje sjene na vrata kao luk DI{ Ell. a na!vertikalnu plohu
desnoga praga kao luk Fr. Na kraju se sjena toga kruznog brida zavr-
sava kao luk H-;: lot J% K)' B, koji je na desnom 7.idu predv.orja.
Rastavnice na valjkastim stupovima i njihove bacene sjene odredit
cerno kao na slici 72. b (cL 43). Lijevi valjkasti stup baca svoju sjenu na
pod predvorja i na vrata, a desni na pod i na desni zid predvorja. Bacenu
sjenu kruznog luka A B po tim stupovima odredimo kao na slici 94, a
samosjenu i bacenu sjenu stepenica kao na slid 104.
Ar. 76. *Sjene nise. Na slid 106. nacrtane su u mjerilu 1 : 25 projekcije
udubine u zidu koja se sastoji od polo vine supljega valjka i cetvrtine
uplje kugle. Ispod udubine nalazi se niska prizmaticna ploca nad kojom
je niska krnja piramida, a nad udubinom usb valjkasti luk. Tlocrtom je
prikazan horizontalni presjek I J toga objekia gledan odozgo. ....
Rastavnicu A B valjkaste udubine naci cerno kao na slid 83 (cl. 56),
a rastavnicu BCD kuglaste udubine mozemo odrediti kao na sHe! 8-8
(cL 61). Sjeria brida E F paqa na osnovku udubine u smjeni' SF do iocke N,
a ,zatim se vertikalno penje po valjkastoj udubini do tocke Fr., Meda ba-
cene sjene na kuglastu udubinu_ je luk D HJ: cetvrtine elipse D Hr L.I.' koju
cerno odrediti kao na slici 88. Luk D H:r; je catena sjena kruznog luka D H
na ,kuglastu udubinu. Na kraju kruzni luk F G H baea svoju sjenu u valj-
kastu 'Y9ubinu kao luk F;t G;t Hz. '
Meda K Lli M II Nil P bacene sjene prizmaticne ploce na zid nane se
kao lia slid 71. b (el. 42).
Sf. 105.
Bac2na sjena valjkastoga luka na zid ogranicena je bacenom sjenom
'J. RIJ i 2' VII bridova Z ViZ VI koji su okomiti na zid'u, sjcnorn R{{ V" i
92
V
JI
Til bridova R U i V T, koji su i usporedni sa zidom, zatirn
lukovima sjena koncentricnih polukruznjca' kojima je tocka S srediS1le', a'
SL 106.
promjer duzine R T, odnosno U V, a na kraju bacenom sjenom rastavnice
vanjske valjkaste pIche luka, a ta je sjena tek primjetljiva i ima smjer
nacrta zrake, svjetlosti.
m. PRODORI GEOMETRIJSKIH TIJELA
14. Prodor dviju prizama
77. Opcenito 0 prodoru tjjela. Ima predmeta u graditeljstvu i stro-
jarstvu koji su nastali na taj naNn da je jedno geometrijsko tijelo prodrlo
u drugo. Medasnje plohe tih tijela presijecaju se medu sob om u prodoT-
nom poligonu kad su tijela uglasta ili u prodornoj krivulji karl su obIa,
Ako jedno tijelo potpuno prodire u drugo, tj. jedno tijelo dopre'do
drugog, zatim u njemu nestane, pa iz njega izide na drugoj strani, onda
kazemo da je prodor tih tijela potpun. U tom se slucaju prodorni poligon,
.odnosno prodorna krivulja, sastoji od dvn zatvorena. poligona, odnosno od
dvije zatvorene krivulje,
Kad jedl1Q tijelo zadire u drugo, tj, jedno tijelo sarno jednim
svojim dijelom prodire u drugo, tad kazemo da je prodor nepotpun, U
takvom se slucaju prodoTni poligon, odnosno prodorna krivulja, sastoji od
jednoga zatvorenog poligona, odnosno od jedne zatvorene krivulje.
Kako se odreduju projekcije prodornog poligona, odnosno prodorne
krivulje, kad su zadane projekcije dvaju geometrijskih tijela koja se pro-
diru, to cerna uCiti U ovome poglavlju,
-18. Prodor peterostrane i trostrane prizme. PeteTostrana tLSpraVna
kojoj je osnovka usporedna s lIt. a jedna pobocka u ITt, PTodi,.e se
. 'tTostTan.om uspravnom prizmom kojoj je osnovka usporedna s IT
3
a.
pobo(J:ka u III; odredite projekcije prodornog poHgona!
94
, 'k '" ( = 30 n = 1) t.
A _ Na slid 107. a nacrtane su u koso] prole a. .'
dvije
oli ona mogao vlci}etl s unu rasn)e . . .' - . G G k ..
p g , kOj'j' su u IT presijecaju se s bndovlma F F 1. J OJl
strane pnzme, 1.
G'i 2'
9'
i' --.---- 3' F'
AI., -!:EC"'
F'
Sl. 107. a. i b
.' . zato da bi prostorna objasnjenja,
1 Kosa tlh prlzama tocaka prodol'a, hila Ta
potrebna za razuffilJevanje k0t;LstrukCl}A kO
Je
rojekciJe a zatlm ih prlmljemtl
objasnjenja treba prvo shvaUt,l ?se, P 'dora
konstrukciju id,nacrta tlh sliku na kojoj ce, pored
Ta opaska vnje 1 ne sarno Z J k 'ja
tlocrta i nacrta predmeta, biti nacrtana i njegova kosa pro e Cl
95
Sl'! takoder nalaze u TIlt u tockama 1, 2, 3 i 4, koji Sil vrhovi prodornog
poligona. Brid H Ii trostrane prizme probada pobocke If( D DEi Dec is
peterostrane prizme u to,Skama.! i 6, koje su takoder 'vrhovi prodornog
po!jg2na. Ali i_b!j.dovi C C i E E peterostrane prizrue probadaju pobocke
F F H H i G G H H trostrane prizme u tockama 7 i 8, odnosno 9 i
10, koje su opet vrhovi prodornog poligona.
Stranice prodornog poligona su presjecnice meaasn)ih pIoha till pri-
zama; zbog toga nadene vrhove prodornog poligona 'spajall1o u stranice
po ovome p r a v il u:
Dva se vrha mogu mrau sobom spojiti stranicom prodornoga pol.igona
. sarno onda kad su na istoj jednoqa i drugog tijela,
. Taka se, na primjer, mogu 3 i 7, jer su ana na istaj
pobocki eBB C petp..rostrane prizrne i na istoj pobocki F F H H trostrane
prizme, dok se, na primjer, ne mogu spojiti probodista 7 i 4 premda su na
istoj pobocki eBB C peterostrane prizme, jer su na razlicitim pobockama
trostrane prizme (7 je na pobocki F F H H, a 4 na pobocki G (; if II).
Vrh 7 prodornog poligona je vi d 1 j i v jer je on p'TobodiSte vi d-
I j i v e p 0 b 0 eke F F ii H trostrane prizme s vi d 1 j i vim b rid 0 m
C C peter9strane prlzme, dok je vrh 8 n e v i d 1 j i v jer je on probodiSte
n e v i d 1 j i v e po b 0 eke G G Ii H trostrane prizm'e sis tim b r i-
nom c C. Iz toga izvodimo ova p r a viI 0;
Vrh je prodornog poHgona aka je on probodiSte vidljive po-
bocke jednog tijeZa s vidljivim bridom drHgog tijela.
U svak'om drugom slucaju, kad je nevidljiv brid, ili pobocka ,.W oboje,
tad je nevldljiv i vrh prodornoga poligona u kojemu brid probada po-
bocku.
Stranlea 6 7 prodornog poligona je vi d 1 j i va jer' su v i d 1 j i v e
obje pobocke F FE HiD C CD, koje se presijecaju u toj stranicl;.dok je
straniea 6 8 n e v i d 1 j i v a jer se n e vi d i c' G if H, koja sE\.
u toj presijeca s vidljivom pobockom DeC D. ;[z toga izvodimo
ovo p r a viI 0:
Stranica je prodornog poligona vidljiva ako je ona presjecnica vidljive
pobocke jednog tijela s vidljivom pobockom dr'ugog tijela.
U svakom drugom slucaju, kad su nevidljive jedna pobocka iii obje
pobocke, tad je nevidljiva i. stranica prodornoga u kojoj se pre-
sijecaju te pobocke.
Prednje pravilo 0 spajanju dvaju probodi-sta stranicom prodornog po-
ligona, kao i praviIo 0 vidljivosti vrha iIi stranice poligona
j
vdjedi ne
sap;lO:za taj zadatak Vee za svaki zadatak 0 prodoru dvaju uglast,ih tijela.
" ,B. - Na slid 107. b nacrtane su sve tri pete!ostrane i tro-
prizme toga zadatka. Buduci da su bridovi A A i B B peterostrane
95
prizme i bridovi F FiG G trostrane prizme UTIlI njihovL se tlocrti
presijecaju u tockama 1', 2', 3/ i 4', koje su tioerti vrhova 1, 2,,3 i 4 pro_'
dornoga poligona. Nacrti tih tocaka su U osi' X, a bokocrti u om 'lil'
Pobocke peteiostrane prizme okomite Stl na nIh zbog toga' su. tocke
5" i 6", u kojirua nacrt H
n
H" pobocnog brida H Ii. trostrane priime pre-'
sijeca stranice hacrta peterostrane prizme, nacrti probodista 5 i 6 pete_
rostrane prizme s bridom H H. Tloerti 5' i 6' "tih probodiSta su tla pravcu
H' H', a bokocrti '5''' i 6'" poklapaju se s bokocrtom H'" m B'" brida H _ii.
Probodista 7 i 8, odnosno 9 i la, trostrane prizme s bridovima C C i
.... E E" peterostrane prizme, odredit cerno pomocu bokocrta, jer Su pobocke
trost'tal1e prizme na ITs. Duzina C'" (S'" presijeca bokocrt ti:o-
strane prizme u tockama 7'" i 8"', a duzina E'" Em u, toCkama 9'" i 10''',
Tlocrt 7' i 8' probo'diSta 7 i 8 nalaze se na pravcu C' (;', a tlocrti 9' i .10'
probodista 9 i 10 na duziui E' E', dok se nacrti tih probodista poklapaju
s nacrtnna bridova C is i E E.
Budu61 da je prodor tih prizama potpun, on se sastoji od dva odije-_
Ijena prodorna poligona 1 9 5 10 2 i 3 7 6 8 4, koji nisu zatvoreni' jer
su dvije pobocke tih prizama u TIt.
Sve se stranice tih poligona u tlocrtu vide jer su sve poboeke tih
prizama, koje se medu sobom presijecaju, u tlocrtu vidljive.
Nacrti tih poligona poklapaju se sa stranicama nacrta peterostrane
prizme, dok se njihovi bokocrti poklapaju' sa stranicama ?okocrta tro-
strane prizme,
79. Prodor kvadraticnc i trostrane prizme. Kvadraticna prizma, kojoj
je osnovka u ill' prod ire se s tl'ostranom uspravnom prizmom kojo; je
jedna pobocka u TIl, a njezini pobocni bridovi cine s II2 kut od 25"; neka
se odrede projekcije prodora tih prizama (s1. 108)!
Buduci da su pobocke kvadraticne prizrne okomite na Ill> to tlocrt
C' C' pobocnog brida C C trostrane prizme sijece stranice tlocrta kvadra-
tiene prizme u toe-kama l' i 2', koje su tlocrti probodista kv!:,!-draticne pri-
zme s bridom C C. Nacrti 1" i 2" tih probodiSta nalaze se na duzini C" C'.
Pobocni bridovi -F' if i G G prednje pobocke kvadraticne prizme
badaju poboeku B Bee trostrane prizme u probodiStima 3 i 4. Tlocrti
3' l 4' tih probodista poklapaju se.3l1ocrtima tih bridova, a njihove nacrte
3" i 4" odredimo pomocu duzine 3 4.
Na isti se naCin nadu pomocu duzlne 56 nacrti probodista 5 i 6 po-
bocke A ACe tro,strane prizme s bridovima E E i H H kvadraticne prizme.
Projekcije tih probodista mogu se odrediti jos i na ova) nacin: ako
ravninu pobocke E F FE produzimo do sjecista 5 bridovima A A i B B
trostr-ane prizme, dobit cema toeke I i j, Tlocrti r i J' tih tocaka su
sjecista pI"odu:lenj.a duzine E' F' s duz.inama A' A' i B' B', a niihovi nacrti
91
I" i In su ?si x: Kad tocke I i J spojimo s tockom 1, dobit cerno duzinu
J 1, na kala) )e locka 3, i duZinu 11 na kojoj je locka 5,
v Duzina_,!) je presjecnica pobocke E FiFE kvadraticne prizme s po-
bockom B Bee trostrane prizme a isto tako' d V' II'"
b
"k E F F-- - -' Je UZlna preS)ecnlCa
po oc e E s poboclrom A A C C,
C'
t;n F't H'I 6'1
:W
6
H r- - - -i-----'1'H
I
C- I
1--... I
I
." d---..},;!-5----
4
[
I
: . . ... . K
A"j ;8" I
i ' 1 3
F ,-f--------tF
I
j
I
I
G t- -;<\;" :-------1 G
8' i 2 . ..1 =
.
\ H 6
At'
\
\
----

/"'--' ----

.. __ ,_
Sl. lOB.
c' ' ..
v Iz da.se prodorni poligon dvaju uglastih tijela
dva itt odTedujemo probodista pobocaka jednog
s pa poligona
l
odreduJemo presjecmce gromcmh plona jednoga tijeZa s granicnim
plohama dTugoga tijela, pa .. .. polig,ona. .
7 Nacrtna geometrlja
98
Buduci da je prodor tih dvaju tijela potpun, prodor se sastoji od dva
poligona. Jedan poligon je sarna osnovka E F G H kvadratil:ne prizme, a
Sl. 109. Q. b i e
99
drugi se dobiva spajanjem nadenih probodista ovim redom'. 1,3,4,2,6,5,
1. Red spajanja tih probodiSta naCi cerna po pravilu iz 61. 78, a vid-
Ijivost stranica prodornog poligona mozemo odrediti po pravilu drugom iz
cl. 78. U nacrtu se vide sarno stranice 1 3 i 3 4 prodornog poligona, jer je
svaka ta stranica presjecnica dviju 1I nacrtu vidljivih pobocaka tih prizama.
Na slici lOB. prevaljena je u ITl prednja osnovka ABC oka
nice A B, a isto -tako je preloiena u TIl 1 prednja pohocka B Bee aka
svoje stranice B B. Pored toga nacrtana je mreia pobocja kvadraticne
prizme sa stranicama prodornoga pohgona.
80. Prodor dViju trostranih prizama. Trostrana uspravna prizma
kojoj je jedna pobocka u ill prodire se s drugom trostranom 1LSpTUVnOm
priznwm kojoj je takoder jedna pobocka lL Ill; odredite projekcije pro-
dora tih prizama (s1. 109. a
J
b i c)!
A., _ Na slid 109, a nacrtana je kosa projekcija (a = 120, n =:. II",) till
-prizama kojima su odstranjene osnovke da Li se jedan diD p-rodora mog-ao
s unutrasnje strane. Bridovi A A i B 13 uze trostrane prizme pre-
sijecaju se s brido\'ima D DiE if .sire trostrane prizme u v!:.hovima 1, 2,
3 i 4 prodornog poligona, jer su svi ti bridovi u TIl' Bnd C C uze prizme
probadauiru prizmu u tockarna 5 j!i Te tocke odrcdit cerna tako da cerna
hri9QJR P okomito ravrifne Je
pravac T-;"';'" (C' C), koji presijeca brid D D u tocki J, Grid E E u totki L,
a duzinu F'j' u tocki K', Ravnina P sijece siru piramidu u trokutu J L K._
a njegove stranice J K iLK presijecaju brid C C u traieniw:....probodi-
stima 5 i 6.
B. - Na slid 109. b nacrtane su projekcije tih pri"zama. Pobocni bri-
dovi uze prizme cine s il2 kut od 30', a nagib tih pr:-izarna
prema ill iznosi 3/
2
_
Udaljenost brida cis i brida F F od ITl odredit cerna pomocu slike r'l'-.
Nacrtajmo pravokutan trokut 0 M l! kojemu je kateta 0 M = 11 a kateta
ON = 2. Ako na produzenu katetu 0 N nanesemo duzinu A 0 = C" A' i
o D = F'D'J pa kroz tocke AiD nacrtamo l.lsporednic.e s' hipotenuzom
N M, one ce presjeCi produzenu katetu 0 M u tockama C 1. F. Duzina 0 C.
odnosno 0 F, jednaka je udaljenosti brida C C. odnosno ,F F, od TI
j
. Prerna
tome je C:: e" = 0 C, a F x-F'" = 0 F. .
Tloerti 1',2', 3' i 4' vrhova 1, 2, 3 i 4 prodorriog poligona su u presje-
cistima tlocrta bridova A A,.8,:8, D 15 i E E, a njjhovi nacrti nn osi -x.
Prvi trag Tj ravnine P, koju polozimo bridom C C okomito na II,.
pol<lapa se s duiinom C'C', Onsijece D'D' u tocki J', F' P' tl tocki K', a
E' E' u tocki L', Tacke J" i L" nalaze se na OS! x, a tocka K" na P" r'.
Nacrti J" K" i L" K" dviju slranica trokuta J K L presijecaju C" C' u too-

!Oo
kama 5" i 6", koje su nacrti probodista 5 'i 6 'prizme s bHdom ce.
Tlocrti 5' i 6' tocaka 5 i 6 nadu se pomocu njihovih nacrta.
Sve se stranice prodornog poligona u tlpcrtu vide, dok ,je u nacrtu
vidljiva sarno stranica 1 5.
81. Prod or dviju kosih prizama. Odredite prodoT cet,verostranc kose
prizme [A (35,20, 0), B(20, 17, 0), C(lO, 5, 0);D(47, 1",0), A(BO: 10, 45)]
::. trostranom kosom prizmom [E.l90, 25, 0), F (100, 14, 0), G (60, 9, 0),
E 12, 45)j ako su njihove osnovke u 111 (51. llO)!
Sl. 110.
U zadacima 0 prodoru dviju prizama kaje smo dosad rijesili bile su
prizme U osobitom poloiaju prema ravninama projekcija, zbog toga se na
tim zadacima uociti opceniti postupak po kojemu se odreduju
vrhovi prodornog poligona kad se dvije prizme medu sahom prodiru, U
zadatku koji cerno sad a rljesiti, i to u kosoj projekeiji (ex = 60", n ='= 1),
doCi ce do izrazaja taj opceniti postupak. .
Na slici 110. prikazana je cetverostrana kosa prizm'a kojoj je osnovka
ABC D i kosa prizma kojoj je osnovka, E F G.
101
Da bismo odredili probodista trostrane prizme S llekim bridom ce-
tverostrane prizme, moramo tim bridom Roloziti ravnin
tt
usporedo s
bocnim bridovima trostrane
dista cetverostra'ne prizme s nekim' bridom trostrane prizme, moraInO
tim bridom poloiiti ravninu usporedo 5 pobocnim cetvero-
strane prizme. su ravnine u aba slucaja usporedne s poboCTtim >f;. -.'
takve na'-ravnilll
.Ill odredit cerna tako da god (,15. 27, 10) p'olozimo pra-
vac u, ';koji je usporedan s pobocnirn brTdovima""'-- cetverostrane prizme
(u" A-X, u'" A A'), i pravac v, koji je usporedan s pobocnim-hridovima
trostrane prizme (v II E E, v' II E E'). Ako su U, i V, probodis!a zajednicke
ravnine lIt osno;raka tih prizarna s tim pravcima, onda je pravac $1 =
= (Uh VI)
Kad bridom A A polozimo ravninu A, koja je usporedna s ravni-
nom :E, bit ce njezin prvi trag pravac a
l
koji ide tockom A usp2!ed:
s tragom 3
1
; on sijece stranice osnovke trostrane prizme u tockama 1 i 2.
Rav!.:in.<: A presijeca pobocke trostrane prizme tl pravcima koji idu. tocka-
rna 1 i 2, a usporedni su s pobocnim bridovima te prizme. Ti pravci sijeku
brid A A u probodiStima 1 i 2 trostrane prizme s tim bridom.
Na jednak se nacin nadu, pomocu ravnine B i njezina traga hI> pro-
bodista 3 i 4 trostrane prizme s bridom B B. Isto se taka pomoctl ravnine
A i njezina traga d
1
mogu naCi probodiSta 5 i 6 trostrane prizme s bridom
D 5. Prvi trag Zt ravnine Z, koju poloziffio bridom C C usporedo s ravni-
nom ne sijece stranice osnovke trostrane prizme, pa iz toga zakljucu-
- .
jemo da brid C C ne probada trostranu prizmu.
Sada, kad smo odredili sva probodista trostrane prizme s bridovirna
cetverostrane prizme, moramo odmah ustanoviti da li se ta probodista
vide iii ne vide, pa prema tome izvud te bridove punom ili crtkanom
crtom. Buduci da SLl bridovi A A. B BiD is virlljivi, a probodista tro-
yrizme s tim bridovima na vidljivim su pobockama GEE G i
E F FEte prizrne, vid,iet cerno sva probodista 1, 2, 4, 5 i -6. Ta se tri
brida zbog toga nacrtaju punom crtom, a sarno izmedu probodiSta crt-
kanom crtorn. Brid C C naerta se takoder punam crtonl, a sarno se onaj
diD sto ga zaklanja trostrana prizma nacrta crtkanom ertom.
Na jednak se nacin pomocu ravnine 4>, koja se polozi bridom F F,
odnosno pomocu ravnine r, koja se polozi bridom G G, nadu probodiSta
7 i ''8, odnosno 9 i 10, cetverostrane prizme s bridom G G odnosno F F.
Bridovi G G iFF vide se na trostranoj prizmi, ali se od tih
vide sarno probodiSta B. i 10, ko.ia su nn vidljivoj pobocki C B B C cetve-
rostrane prlzme, dok se ne vide 'probodBta 7 i 9, jer su na nevldljlvo)
pobocki C D D C.
. 102
Brid E E ne probada ceLverostranu prizmu, jeT trag e
1
ravnine E,
koju smO polozili tim bridom uspored0.3 ravninom 1.:, ne sijece stranice
osnovke i::etveTostrane prizme. Brid E E iZ\'uci cerna' zbog toga punorn
crtom.
ProbodiSta cerna spojiti stranicama prodornog poligona ovim redam:
1 3 1.0 8 4 2 6 7 9 5 1. Prodorni se poligon sastoji sarno od jednog lika,
jer te prizme sarno zadiru jedna u drugu.
Pobocka A.it BB sijece se s pobockom E F F' E u stranici 24 pro-
dornoga poligona. Aka tu stranicu produiimo, ona mora ici tockom J, u
kojoj se presijecaju prvi tragovi tih pobocaka, tj. (E, A) i (F, E), jer pre-
sjecnica dvaju ravnina mora prolaziti sjecistem prvih tragova tih ravnina.
Time mozemo kontrolirati da Ii su stranice prodornoga poligona tacna
nacrtane. a mozerno odredivati i stranice prodornoga poligona. Probo-
dlste 10 mozemo, na primjer, nati taka da brid G G presijecemo pravcern
(3, K), ako se u tocki !{ sijeku produzeni osno\'ni bridovi Be i E G.
32. Vjezbc. - 1. Nacrtajte sJiku 107. b uvecanu, odredite mt'eZu pobocja jedne
i druge prizme, a zatim napravite model prodora koji je priknzan na slicj 107. n.
2, Nacrtajte kosu projekciju prodora iz slike lOB. ako je brid AA U osi x, a
brid AB u osi y (0:."" 30", n - !)!
3. Odredite projekcije prodora trostrane uspravne prizme s kvadraticnom pri.-
zmom iz slike IDS. ako je osnovka kvadraticne prizme u sredistu pobocke ABBA;I
zatim konstruil'ajte rnrezu jedne j druge prizme i napravite model za taj prodor!
4. Nacrtajte projekcije prodora dviju trostranih uspravnih prlzama iz slike 109.
ako su prizme medu sobom jednake! Tocka K bit ce vrh prodornog poligona.
Konstruirajte mreiu jedne i druge prizme i napravite model za taj prodorl
5. Nacrtajte projekcije prodora uspravnih. prizama iz slike 107. aka poboeni
brig,9 i trostrane prizme cine s fIz kut ad 30", a peterostrane kut od 60"!
Slika 111. a prikazuje prodor dviju jednakih pravilnih trostranih prizama
s kt"tjj raticnom prizmom. Na slid 111. b nacrtan je tlocrt tih triju prizama; nacrtajte
naert prlzama i nacrt prodornog poligona aka svaka h'ostrana prizma irna po jednu
pobo u u Ill.
ac:rtajte projekc1je prodora pravilne trostrane prizme kojoj je osnovka ABC
A (25, 15, 0),. B (65, 15, 0), A (25, 15, 60)) s kvadrati.cnom prizmorn kOlO} je

EFGH usporedna s [E (10, 35, 10). G (lO, 25, 50), if (SO, 35. 10))!
t ..A . Nacrtajte projekcije pravilne troslrane pdzme koioj je osnovka ABC
u 1 (A (25, 15, 0). B (65, 15. 0), A (25, 15, 60)] s kvadratlcnom prizmom kojoj je
osnovka EFGH tlsporedna s II3 (E (10, 35, 10), G (10, 25, 50), E (BO, 35, 10)]!.
.'2.4 t::f}A.. 9. Nacrtajte projekcije proctora trostrane uspravne prizme kojoj je osnovka ABC
u il! fA (2.0, 30, 0), B (50, 45, 0), C (70, 15.0), A (20, 30, 60)J s kvadratll:nom prizmom
kOjoj je .osnovka EFGH usporedna s n, [E (10, 35, 10), G (10, 25, 50), E (80, 35, 10!
10. Nacrtajte projekcije prodora trostrane uspravne pri2.me kOjoj je osnovka
ABC u ITI [A (15, 25, O), B (45, 50, 0), C (60, 10, 0), A (15, 25, 60)J s k\'adraticnom priz
w
mo. oje) je osnovka EFGH usporedna s IT:, [E (5,30,10), G (5, 20, l (70,30, 10)]1
acrtajte projekcije prodora kvadraticne prizme kojoj je ABeD U
Itl , 10, 0). C (55, 70, (n, It (45, 10, 70)] s cetverostranom uspravncm p.izmom
kojoj Je osnovku KLMN u IT3 [K (O, 65, 3D), L (0, 50, 50), M (0, 20, 60), N (0, 30, 15).
K (lO, 65, 30)]!

1\0)
103
'(ipNacrtajte .Efodora kvadraticne prizme kOj?j je ABeD u
Itt [A (50, 10. 0), C (40, 55, 0), A (50, 10, 60)] s pnzmom ko)o] :;e osnovka
EFGJ{ ... s ITs (E (10, 5, 25). G (10, 45, 35), E (80, 5. 2q)]!
ZW Nacrtajte projekcije pravilne trostrane prizme kojoj je osnovka
ABC okom.1ta. na III, a pobocka ABBA u ill [A (10, 25, 0), B (M, 65, 0)]. visina prizme
a
8'
Sl. 111. Q i b
je 6{1 s pravilnom sesterostranom prizmom kojoj je osnovka u ill, dvije su nje-
z.ine pobocke usporedne s osnovkamn h'ostrane p.ri7.me, srediste je njezine osnovke
U sredUltu pohocke ABBA trostrane prizrne, njezin osnovni brid dug je 27 1!1m, a
njezi.-na-..,visina 50 mm! ' .
projekc1je prodo;;-a kvadratll'ne priz.me kojoj ic osnovka ABeD u
ill [A 40, 0), C 60, 0), 'j[ (35, 40, 6O)J, trostranom uspravnom pritmom kOjol
je osnovka EFG okomita nu H, [E (IS, 35, 10), F (25, 65, 10), G (30, SO. 25)] a visina
prizme je 70 mm
104
15. Nacrtajte projekcije prodora trostrane uspravne prizme kojoj je osnovka
ABC okomlta na IT, [A (IS, 35, 10), B (25, 65, C (30, 80, 25)], visina prizme je
70 mm, s pravilnorr. sesterostranom prizmorn kojoj je osnovka u II .. dvije su njl?ziQ-e
pobockc uspol'edno 5 osnovkatna trostrane prizme, srediste je njezine osnovke
(ll, njezin osnovni bti!! dug je 20 mm, a' njezina visina 60 mm! ,
(a. = 45, 12 = 1) prodor peterostrane kose prizme
kojd'f'fe osnovka "ABCDE u III [A (0, 105, 0), B (5, 135. 0), C (30, 160, 0), D, (60, 130,01,
E (40, 90, 0), A (60, 30, 120)] s trostranom kosom prizmom ltojoj je osnovkn I([,M u
ill [K (l00, .50, 0), L (75, 135, 0), 1\1 (140, 155, 0) K (0, .5, 120)]!
15. Prodor prizme i piramide
..... 83. Prodor cetverostrane prizme s cetverostranom piramidom. Odre-
dite p.rojckcije prodoru cetvrostrane uspravne prizme s cetverostranom
uspravriom piramidom aka su njihove osnovke u ill!
an b"
,
'1,'
c
A
A
B
SL 112 a SL 112. b
Na slid 112. a, na kojoj su naertane projekcije tih geometrijskih
tijela., ozna.ceni su pobocni bridovi cetverostrane prizme slovima a, b, C
i d. Probodista 1, 2. 3 i 4 cetverostrane pl'izme s bridovUna pi-
ramide odredit cerno pomocu tloerta jer su poboeke prizme okoml.te
na II
t
.
Tlocrti A' V', B'V' , C'V' i D' V'
pobocnih bridova piramide sijeku se
.sa stranicama tlocrta prizme u toc-
kama 1', 2', 3' i 4'. Nacrti tih sjeciSta
su na nacrtima pobocnih bridova pi-
ramide.
Pobocni bridovi prizme a i b pro-
badaju poboCku B C V piramide u
tockama 5 i 6. Tlocrt 5' tocke 5 po-
klapa se s tlocrtom a" brida a, a tIo-
crt 6' tacke 6 poklapa se s tlocrtom
b' brida h. Nacrte 5" i 6'" tih tocaka
odredit cerno pomoc.u duzine E F,
koja je na pobocki Be V.
Na jednak se nacin nadu tlocrti
7' i 8', kao i nacrti 7" i 8", probo-
dista 7 i 8 pobocke A D V piramide
s bridovima c i d.
Na slid 112. a odredene su pro-
jekcije probodista 5 i 8 na jos jedan
naCin, kao na slici 108. Ako ravninu
pobocke {a, d} prosirimo i njome pre-
sijecemo pirarnidu, dobit cerna isto-
kracni trapez H G 2 1. Na kraku H 1,
odnosno G 2, toga trapeza lezi
diste 8, odnosno probodiste 5. Tocke
H' i G' prosjecista su pravca (a', d
/
)
sa stranicama osnovke na piramide.
'rlocrt prodornog poligona 1 2 5
63 4 7 8 poklapa se sa tlocrtom priz-
me, a od nacrta prodornog poligona
vide se samo stranice 1 2, 25 i 56,
a ostale su stranice
A
105
B
SL 113.
Slika 112. b pr.ikazuje u kosoj projekciji (cc. = '30", n = 1) prodor tih
geometrijskih tijela. Slika je konstruirana tako da je najprije nacrtana
kosa projekcija tlocrta prizme i piramide, pa je pomocu nje odredena
kosa projekcija tih tijela i kosa projekcija njihovog prodornog poligona.
84. 'Wrodor dviju trostranih prizama s eetverostranom piramidom.
Odredite projekcije prodbra dviju jednakih trostranih uspravnih prizatn4
106
kojima je zajednicka pobocka kvadrat ABC D, s pravi.lnom
nom piramidom kojoj je osnov1ca G H I J (s1. 113)!
Pobocni bridovi E E iFF tih prizama sijeku se u tocki U, koja je
jedan vrh prodornog poligona tih prizama. Tome poligonu pripadaju i
tocke A, B, C i a njegove stranice su AU, B U
J
CUi D U.
Str-anice AU i C U u istoj su prvoj ravnini projiciranja u kojoj su i
pobocni bridovi G V i I V piramide, pa se stranica A U presijeca s bridom
G V u tocki I, a stranica C U s bridom I V u tocki 2. Od tih sjecista
1 i 2 najprije odredimo nacrte 1" i 2
u
, a zatim tlocrte l' i 2', Na jednak
se nacin nadu projekcije tocke 3 u kojoj se sijece stranica BUs bridom
H V i projekcije tocke 4 kOja je u sjee:istu stranice D U s bridom J V.
Tocke 1, 2,' 3 i 4 nalaze se na istoj visini nad ill> jer su stranice A U, B U,
CUi D U kao 1 pobocni bridovi piramide jt:dnako nagnuti prema III. zbog
toga su nacrti tih tocaka jednako udaljeni 0'1 oSI x, a njihovi su tlarrti
jednako udaljeni od tocke U' ;s; V'.
Projekcije probodiSta 5 i 6, odnosno 7 1 8, piramide s bridom E E,
odnosno F F, nadu se taka da bridom F F polozimo ravninu P.L III i nj'Ome
presijecemo piramidu u trokutu 7V 8. Stranice -;; V i '8 V toga trokuta
sijeku se s bridom F F, u tockama 7 i 8. DuZina F" F" sijece duzinu 7" V"
u toeki 7", a duzinu 8" V" u tocki 8". Tlocrti 7' i 8' tih tocaka nalaze se na
duzini F".
Tlocrti 5' j 6' tocaka 5 i 6 jednako su udaljeni od toOke U' 5 V' kao
i tocke 7' i 8', zbog toga mogu se prvo nacrtati tloerti, a zatim nacrti to-
l:aka 5 i 6.
ProbodiSta se spoje stranicama prvdornog poligona ovim redom: 1 5
3 7 2 6 4 8 1. Sve se stranice prodornog poligona u tlocrtu vide, dok su u
nacrtu vidljive sarno shanice 53 i 37.
85. Prodor trostrane prizme s trostranom piramidom. N eka sa odredi
prodor trostrane kose prizme kojoj je osnovka D E U TI
2
, u_pobocni bri- '
dovi usporedni s II, [D (65, 0, 15), E (55, 0, 35), F (35;, 0, 35), D (60, 65,15)J,
trostranom kosom piramidom kojoj je osnovka ABC 1L ITl [A, (70, 65, 0),
B (50, 10, 0), C (25, 35, 0), V (50, 30, 70)) (sl. 114)!
Na tom zadatku koji cerno rijesiti u kosoj projekciji (ex. = 45, n = 1),
uaeit cemo opceniti postupak za odredivanje prodora prizme s piramidom.
Da bismo odredili probodiSta prizme nekim bridom piramide, mo-
ramo tim bridom poloziti pomocnu ravninu usporedo s pobocnim brido-
vima prizme, a da bismo nasH probodiste piramide s nekim bridom pri-
zme, moramo tim bridom i vrhom piramide poloziti pomocnu ravn!nu.
PoLozimo li prema tome vrhom piramide pravac n, koji je usporedan
s pobocnim bridovima prtzme, onda ce tim pravcem prolaziti sve ravnine
pomocu. kojih cemo odrediti. probodista jednog tijela s pobocnim brido-
virna d rugog.
107
Ako je N2 probodiSte ravnine TI
z
s pravcem n, u: -kojoj je osnovka
prizmc, onda moraju tockom N2 prolariti cLrugi tr@govi svm pomocnih rav-
nina. Taka je pravac D) .'= d
2
drugi ravnine .1., koja je polozena
bridom D i5 prizme i vrhom ph'amide. Prvi trag at te xavnine usporedan
N,
v .
f
/i _.J ( .,c/,:
I ,," .' ,j I"
'v/, '[1
If,
sr. 114.
1 / v" __ ii'
je s bridoin D D, jer je brid ,D D usporedan s IT
l
. Trag d
1

osnovke tockama 1 i 2. a ravnina Ayresijeca pobocke pirarnide
U duzinama 1 Vi 2 V. Te duzine sijeku brid DD prizme probodistima 1 j 2
piramide s tim bridom.
-(
108
Na jednak se nac-in nadu, pomocu .avnine E i nlezinih traj"0va.e
2
i 'e
1
,
probodiSta 3 i 4 piramide s bridom E E priZme. Treci brid F F prizme. ne
probada piramidu, jeT prvi trag f, ravnine <1>, koju polozimo tim bridom
i vrhom piramide, ne sijece stranice osnovke.piramide.
Da bi se odredila probodiSta 5 i 6 prizme s bridom RV piramide
I -, .
treba pcloziti tim bridom i pravcem n ravninu B. trag b
i
te r<;lvnine
prolazi kroz tocku B
J
a usporedan je s pravcem n, jeT je taj ,usporedan
s TIl. a drugi (rag b
z
te ravnine prolazi tock'Om N2< Trag b
2
sijece stranice
osnovke prizme u !,?ckama 5 i 6, a ravnina B presijeca pobocke prizme u
,pravcima (5, 5) i (3, 6), koji su usporedni s pobocrum bridovima prizme
i brid B V u trazenim probodiStima 5 i 6.
Na-' jednak se nacin nadu, pomocu ravnine r i njezinih tragova gl i g2:
probodiiSta 7 i 8 prizme s bdd'Om C V piramide. Treei bri9, A V piranrlde
ne probada prizmu, jer drugi trag at' ravnine A, koju smo polozili tim
bridom.j pravcem n, ne sljece stranice osnovke prizme.
Nadena probodiSta spoje s stranicama prodornog poligona ovim
red-om: 1 3 6 8 4 2 7 5 1. Prodorni se poligon sastoji sarno od jednog lika;
jer ta tijela sarno zadiru jedno u drugo.
q
b c
,-



"
1-
40
SL115.a,bic
86. Vjeibc. - 1. Odredite projekcije prodora pravilne cetverostrane piramide
s pravi.lnom sesterostranom prizmom -kojima su osnovke u lIt, a njihovi su tlocrti
2adaci slikom 115. a u mjerilu 1 : 2, ako vis ina piramide ima 40 mm, a visina prizme
60mm!
2. Nacrtajte projekcije prodora piramide s prizmom lz zadatka L aka njiho-vi
usporedni Qsnevni bridovi cine S osi x: a) kut od 20"; b) kut od 70!
3. Odredite projekc1je prodora pravilne sesterostrane piramlde 5 kvadratU:nom
prizmom kojima su osnovke u TIl> a njihovi su tlocrti zaden! slikom lUi. b u mjerilu
1 : 2 'ake visina piramide Ima 50 mm, a visina prizme 60 mml
4. Nacrtajte projekclje prodora piramide s prizmom iz. zadatka 3. ako njihovJ
usporedni osnovni bridovi cine s osi x: a) kut od ZO"; b) kut od 70"!
109
5. Qdredite projekcije predora pravilne trostrane prizme kojoj 'je jedna po-
bocks u lib s pravilnom cetverostranom plramidom kojoj je osnovka u TIt, a njihovi
aU tlocrti zadani sllkom 115. c u mjerilu 1 ; 2, ako je visina piramide 70 mm!
6. Nacrtajte projekcije prodora prizme s piramidom iz zadatka 5. ako pobocni
bridovi prizme Cine 5 osi x kut od 20"1
7. Nacrtajte projekclje predora pravllne cetverostrane piramlde kojoj je osnovka
ABC D u ill [A (45, 15. 0), C (55, 75, 0)], a visina piramide 90mm s trostranom
uspravnom prizmom kojoj je osnovka E F G usporedna s ll2:
-$ a) [E (10, 55, 35), F (10, 35, 15), G (10, 25, 55), .[ (90, 55, 35;
b) [E (10, 70, 35), F (10, 60, 15), G (10, 38, 55), (90, 70, 35)];
c) [E (10, 70, 35), F (10, 35, 15), G (lO, 25, 55), E (90, 70, 35)]!
8. Nacrtajte projekcije prodora pravilne cetverostrane piramide kojoj je osnovka
ABC D u n
l
(A (20. 60, 0), C (85. 25, 0)), a visina piramide 90 Tnm, s trostranom
uspravnom priz:mom kojaj' je osnovka EFG u ITt:
ib'1-1:>a) (E (90. 0, 20.1, F (75, 0, 60), G (35, 0, 35), [(90, ao, 20)];
b) [E (70, 0, 30), F (30, 0, 60), G {40. 0, I5}, E (70, 80, 30)];
c) [E (75, 0, 5), F (50. 0, 50). G (2.0, 0, 25), if (75, 80, 5)!
16. 'Prodor dviju piramida
87. Prodor dviju pravilnih cetverostranih piramida. Nacrtajte pro-
jekcije prodora dvaju pravitnih cetverostranih piramida ako su njihove
osnovke u TIl!
Na slid 116. a nacrtane su projekcije tih piramida i projekcije njiho-
vog prodora, a na slici 116. b nacrtane su u kosoj projekciji (0: = 30.
n = t te piramide s njihovim prodorom, i to uveeane za t.
Da bismo odredili tocke 1 i 2 (sl. 116. b), u kojima bridovi AU i C U
nize piramide probadaju pobocke vise piramide, polozit cerna tim hrido-
vima i vrhom V pomocnu ravninu P. Ta je ravnina okomita na Ilb a njezin
prvi trag je pravac Tl = (A C). koji sijece stranice osnovke vise piramide
u tockama I i J. Ravnina P presijeca viAu piramidu u trokutu I V J, a
njegove stranice sijeku bridove AU i C U u trazerrim probodistima 1 i 2.
Na slid 116. a oznaceni Sll tlocrti I' i J' tocaka I i J, a zatim su odre-
deni nacrti I" i J" tih toeaka. Duiina r V" sijece An Un u tocki 1". a du-
zina IN V'" sijece C
n
U" u tacki 2". Tlocrte l' i 2' probodista 1 i 2 dobit
cerna pomocu ordinala iz tocaka 1" i 2".
Na jednak hi se naNn mag!e adrediti projekcijetacaka 3 i 4, u kojima
bridovi B U i D U nize piramide probadaju pobocke vise piramide, ali
kako su pohoeni bridovi nize piramide, kao i pobocke vi.e piramide,
iednako nagnuti prema IT" zbag toga su tacke 3" i 4" jednako udaljene
od osi x kao i tocke 1'" i 2" a tocke 3' i 4' jednako su udaljene od tocke
, .
U' V' kao i tocke r i 2',
110
Tocku 5, u kojoj brid E V vise piramide (sl. 116. b) probada poboCku
ABU niZe piramide, mogli bismo odrediti na isti nacin kako smo odre-
ciili tocke 1 i 2, pomocu ravnine Ph koju bismo polozili tim bridom' i
vrhom. ali je na tOj slici tocka 5 nadena pomoC:ll presjeen{ce poboeke
ABU i poboCke E F V. Jedna tocka te presjecnice je toCka 3, a drug.
toeka L, u kojoj se sijeku osnovice tih poboeaka. Presjecnica L 3 tih po-
bocaka sijece brid E V u toCki 5.
B'
Sl. 116. a SL 116. b
c
Na jednak je nacin odredena toeka 6, u kojoj brid F V viSe piramide
probada pobocku B C U nize piramide, i to pomocu presjecnice K 3 te
pobocke i poboCke E F V.
Isto se taka na slici 116. a sijeku L' 3' i E' V' u tocki 5' . a K' 3' i F' V'
u tocki 6', a pomocu tih toeaka nademo tocke 5" i 6".
Projekcije tocaka 7 i 8, u kojima bridovi H V i G V viSe
probadaju pobocke nize piram!.de, odredene su na slid 116. a. tako da je
uc:injeno 7' V' = 8' V' = 5' V'J a tocke 7N i 8
N
jednako su udaljene od osi x
kao i tocke 5" i 6".
111
Na' kraju su nadena probodista spojena stranicama prodornog poli-
gona ovim redom: 1 5 3 6 2 8 4 7 ).
88. Prodor pravilne cetverostrane i osmerostrane piramide. Odredite
projekcij.e prodora pr:avilne cetverostrane piramide s pravilnom osmero-
stranom piramidom ako su. njihove osnovke u- istoj hotizontalnoj ravnini!
Na slid 117 a nacrtane BU projekcije tih piramida .i projekcije njihova
prQdora, a na slici 117. b nacrtane su te piramide u kosoj projekciji
= 30", n =f ) s h.jihovim prodorom. i to uvecane za .
v"
I
v
A" B"
:c1i'L"rr. w7.,t'iJ",-r-;j
,
c
s1. 117. a
Sl. 117. b
Tocke 1 i 2 (sl. 117. B), u kojima bridovi A Vie U nize piramide
probadaju pobocke vise piramide, odredit cerno na isti nacin 1,ao na slid
116, pomocu ravnine P, koju polozimo tim bridovima i vrhom V. Ta
ravn,ina sijece ,ravninu osnovaka tih piramida u pravcu A koji presi-
jeca stranice osnovke vise piramide u tockama MiN. Ravnina. P sijece
visu piramidu u trokutu M N V, a njegove stranice sijeku bridove AU
i C U u trazenim probodiiltima '1 i 2.
112
Na duZini t;' (81. 117. a) tluert je M NY, i to od tocke M'
do tocke N' a njegov nacrt je trokut Mil N
H
V". Duzina Mil V" stjece "A" un
u tocki 1", a duzina Nil V" sijece e" u,. u tocki -2". Iz riacrta i" i 2" na-
demo tlocrte l' i 2' probodista 1 i 2.
,
Blid B V, odnosno D U. nize piramide probad'a pobocku F G od-
nosno J K V, vise piramide u tocki 3, odnosnQ 4. Tlocrti 3' i 4' tih
dista jednako su udaljeni ad tocke U' a<$ V' kao i l' i 2", a 3"
probodista '3 poklapa se s 2", dok se nacrt 4 probodiSta 4 poklapa s 1".
Tocke 5 i 10 (sl. 117. b), u kojima bridovi G V i F V vise piramid.
probadaju pobocke nUe piramide, odredene su pomocu presjecnice 3 P
ravnfue F G V s ravninom Be U i presjecnice 3'0 ravnine F G V s ravni-
nom A. BU. Na slid 117. a sijeku se 3-' P' i G'V' u tocki 5', a 3' 0' i F'V'
u tocYJ la', a pomocu tih toeaka nademo tocke 5" i 10N. '
T1Q".crti prohodlsta 6, 7, 8, 9, 1] i 12 ostalih pobocnih bridova vise pira-
mide s poqockama nize pirarnide jednako 'su udaljeni od toeke U' """ V'
kao i bocke 5' i 10', dok Sll nacrti tih probodiSta jednako udaljeni od osi X
kao i tocke 5" i 10".
Na kraju spojimo nadena probodiSta stranicama prodornog poligona,
ito ovim redom: 1 9 103562 12 II 4 7 8 1.
89. Prodor dvi'ju trostranih piramida. Odredite prodor trostrane pira-
mide /cojoj je osnovka ABC 1L IT, [A (10, 20, 0), B (55, 40, 0), C (50, 10, 0),
V (30, 10, 60)] s drugom trostranom piramidom kojoj je osnovka DE F
u II, [D (55, 0,35), E (40, 0, 35), F (60, 0, 10), U (20, 35, 30)l (sl. 118)!
Taj zadatak: rijesit cerno u kosoj projekdji (ct = 45", n = 1) da hlsmo
sto boJje uocili opceniti postupak po kojemu se odreduje prodor' piramide
s piramidorn.
Pirarnida je vrh V ima osnovku ABC U ill, a piramida
s vrhom U ima osnovku DE F u II
2
Njihovim vrhovima polozit cerna
pravac n, a kroz V' i U
'
ide nje-gov tloert n'. Probodista ravnina ill i TIl!
s pravcem n su tocke N 1 i N 2'
Da bismo odredili -probodista t i 2 piramide kojoj je vr.h V s bri
dam D V, polozit cemo bridom D U i pravcem n pomocnu ravninu A.
trag te ravnine je pravac c4 = (N',! D), a njezin prvi trag je pravac d
1
, koji
tockom Nl i onOm tockom u kojoj se cia sijece s osi x. Trag'd
l
sijece
stranice osnovke piramide, kojoj je vrh V, U tockama '1 i 2, a ravnina A
presijeca pobocke te piramide u duzinama 1 V i "2 v. Te duzine sijeku
brid D U u trazenim probodiStima 1 i 2.
-Na jednak se naCin odrede probodiSta 3 i 4 piramide kojoj je vrh V
s bridom F U pomocu ravnine ell! kojoj su tragovi fl i f21 kao i probodista
5 i 6 te piramide s bridom' E U pomoc:u ravnine E. kojoj su tragovi e, i e!.
113
Da bismo odredili taCke 7 i 8 u kOjima brid C V probada piramidu
kojoj je vrh U, po}ozit cerno bridom C V i pravcem n pomocnu ravninu r,
kojoj su tragovi 91 = (NlI C).! g2' !.a ravnina presijeca pobocke piramide,
kojoj je vrh U, u duZinama 7 U i 8 U, a te duzine sijeku brid C V u tra-
zenim toe kama 7 i 8.
Sl. 118.
Brid A V ne probada piramidu kojoj je vrh U jer drugi trag a, rav-
nine A, koju polozimo tim bridom i pravcem n, ne sijece strauice osnovke
D E F te piramide. Isto tako i brld B V ne probada tu piramidu.
Prodor tih piTamid. je potpun jer se prodorni poligon sastoii od dva
z.tvorena lika: 1 3 5 i 2 4 7 6 8.
8 Nllcrtnll geometrlja
. 114
Iz toga primjera izvodimo ovo p r a viI 0 : Sve ravnine pomocu kOjih
se odreduju probodtSta jedne piramide s pobocnim bridovima dru.ge pro.
laze pruvce1?1- n, kojt spaja vrhove tih piramidil.
90. Vjezbe. - L Odredite projekcije prodora pravilne cetverostrane pirarnide
s pravilnom sesterostranom piramidom kojima su osnovke u n
l
a njihovi Stl tloertf
zadani slikom 119. a u mjetilu 1 : 2, ako visina kvadraticne piramide 1ma 40 mm, a
visina sesterostrane piramlde je 80 mm!
sr. 119. $1. no.
2. Nacrtajte projekcije prodora piramida 17. zadatka 1. aka njihovi uspored ni
osnovni. briclovi cine S osi x; a) kut ad 20"; b) kut ad 70"!
3. Odredite projekcije prod ora pravilne sesterostrane piramide s pravllnom ce-
tverostranom piramidom kojima su osnovke u IIl, a njihovi su tIocrti zadani slikom
120. u mjerHu 1: 2, aka je visina sesterostrane piramide 50 mm a cetverostrane
80mm!
4. Od redite projekcije prodora piramida jz zadatlta 3. ako njihovi usporedni
bridov! tine s osi :r;: a) kut ad 20<>; b) kut od 70
0
[
Nacrtajte u kosoj projekciji prodor trostrane piramide kojoj je osnovka ABC
It ill [A (55, 10. 0). B (50, 40, 0),' C (15, 20, 0), V (40, 25, 50)] s drugom trostranom
piranudom kojoj je osnovka DEF u IT2 (D (55, 0, 10), E (70, 0, 40), F (40, 0, 40),
U (30, 50, 30)], aka je a: = 30", n 1!
6. Nacrtajte u )wsoj projekciji predor piramidA iz zadatka 1. aka je a =
n = !!
7. Nacrtajte u kosoj projekciji prodor piramfda lz z.adatka 3. aka je a = 45,
n = 5!
17. Prodor valjka i prizme, stosca i prizme, valjka i piramide
91. Prodor valjka i prizme. Odredite projekcije prod ora rotacionog
valjka kojemu je osnovka u TIl s pravilnom trostranom prizmom kojoj
je pobocka u ill !
Na slid 121. nacrtane su projekcije tih tijela. Nacrt C" vrha C prednje
osnovke prizme moze se odredifd pomocu prevaljenja u TIl trokuta ABC
oko stranice A B. Nacrta se istostranican trokut A' B' Co i njegova visina
C' C
IY
pa je C
x
C" = C' Co.
115
Prednja pobocka A ACe te prizme sijece vaJjak u polovini eUpse
kojoj je tloert u tloertu plast. i to od tocke ]' preko tocke 7' do
tooke 2'. Straznja B Bee te prizme sijece valjak u polovini
druge elipse kojoj je tlocrt od tock'e l' preko tocke 8" do tocke 2'.
Q'
'0' b'
.
/\ .
Sl. 121.
Pobocni brid C C prizme probada valjak u tockama 1 i 2, a njegovu
os 0 sijece u tocki S. Iz tlocrta 1', S' i 2' tih tocaka naaemo njihove nacrte
1", S", i 2". Duzina 1 2 je zajednicki promjer spomenutih dviju polovina
eUpsa koje Slistavljaju prirodnu krivulju tih dvaju tijeln, a tocka S je
zajednicko srediste tih elipsa.
Ostale tocke one polovine elipse koja je na prednjoj pobocki
odredit cerna ovako: Nacrtamo u pravokutniku A' C'C'C' duzinu 3' 4'
koja je usporedna sa stranlcom Jl' fl' i sijete tlocrt u
3' i 4', Ta je duzina tlocrt duzine 34, koja je na prednjoj pobocki prizme
i prohada valjak u tockama 3 i 4. Na 3"4" te duzine (3;;3" ;::; 3' 3/)).
nalaze se nacrti 3" i 4" tocaka 3 j 4.
!
W'
I
116
Izvodnice valjka a i b, kojih nacrtf pripadaju granici' (kon.turi) naelia
valjko, probadaju. pobocke prizme u tockama 5 i 9. Tioert 5' tocke 5 je
u tlocrtu a' izvodnice cr, a tlocrt 9' tocke 9 je u tlocrtu b' izvodniee b. Da
bismo odredili nacrte 5" i 9" tih toe aka, nacrtajmo duzinu S' if" koja ide
tockom 5', i duzinu 9' io', koja tockom 9'. Odredimo zatim nacrt
duzine 56 i naert 910. Ti se nacrti djelomice poklapaju, a na
njima su tocke 5" i 91;.
nakon toga u pravokutniku A' C' (5' A' duzinu koja je us-
poredna s A' A' ,i dodiruje tloert plasta vaIjka u toclti 7;. Pomocu tock' 7
.,., odredi se naert 'te duzine, a na njemu je nacrt 7" tocke 7. Tocka 7 je
najn:i.Z.a tocka one polovine eUpse koja je na prednjoj pobocki, jer je od
svih te polovine clipse njezin tlocrt 7' najbliii prvom tragu A' A! te'
pobocke, a njezin nacrt 7" najblizi osi x. Duzina S 7 je polovlna velike
osi, a duzina 1 2 je mala as te ellpse. jer je S 7 na priklonici, a
duzina.J 2 na sutraznici ravnine pravokutnika ACe A-: koje idu tockom
c"
v" ,
:1 ..
8' H'
S1. 122.
t"

\ i
S; pa je duiina S" 7
1T
polovina onoga
promjera nacrta te elipse koji je ko-
njugiran s promjerom 1" 2".
Na jednak se nacin odredi nacrt
1'; 9" 8" 10'; 2" on!,: .E0lovine elipse u
kOjoj pobocka B Bee sijece valjak.
Najniza tocka te elipse je tocka 8,
a duzina 1 2 je mala os te elipse, dok
je duiina S 8 polovina njezine v-
like osi.
Tangenta nacrta prednje elipse u
tocki 7" usporedna je osi x, a u
tocki 5" pada u pravae a".' 1sto taka
je tangenta naerta straznje elipse u
tocki 8
i1
usporedna S osi x, a. u tocki
9" pada u pravae b".
U nacrtu se od pred.nje elipse
vim onaj dio koji je na prednjoj po-
lovini valjka, tj. 'luk 1".7" 5", dok se
ne vidi luk 5" 2", kao ni nacrt strai-
nje elipse.
92. Prodor stosca i prizme. Na-
crtajte projekcije prodora ,rotacionog
stosca s sesterostranom pravilnom
prizmom ako su njihove osnovke tt
Ill> a njihove se osi poktapajv.
(sl. 122) !
117
Svaka pobocka prizme usporedna je s dvije izvodnice stosca, zbog
toga svaka od njih sijece plast stosea u luku hiperbole. BuduCi da su sve
pobocke prizme jednako udaljene ad osi stosea, zato su lukovi tih hiper-
bola medu Bobom sukladni. Tioerli lukova hiperbola poklapaju se s tiocr-
tima poboeaka prizme jer su pobocke okomite na II
t
, tj. padaju u stranice
sesterokuta l' 2' 3' 4' 5' 6', a nacrti lukova hiperbola bit ce hiperbolicni
lukovi.
Tlocrti A', BI, C', D', E' i F' najvisih tocaka A, B, C, D, E i F tih hiper
bolicnih Jukova llalaze se u polovistima tlocrtA pobocaka sesterostrane
prizme. Nacrte A", B
n
, en, D", En i F''' tih tocaka odredit cemo tako da
nacrtamo kruznicu m', koja je upisana u tlocrtu sesterostrane orizme.
Kruznica m' je tlocrt onoga- usporednika m stosea na kojemu su
tocke tih lukova hiperbola. Pomocu naerta Tn toCke T, u kojoj se sijeku
usporednik m i izvodnica stosea G, mozemo odrediti nacrt mil toga uspo-
rednika, a na mil nalaze se nacrti najvisih tocaka lukova
Ako s 1, 2, 3, 4, 5 i 6 oznaCimo one tocke u kojima pobocni bridovi
prizme probadaju plast stosca, onda su tocke 1', 2', 3', 4', 5' i 6' njihovi
tlocrtL Nacrte 1", 2", 3", 4/1, 5" i 6" tih tocaka nademo taka da naertamo
kruznieu n', koja je opisana oko tlocrta sesterostrane prizme. Kruznica n'
je tloert onoga usporednika n stosea na kojemu su te tocke. Kako je tocka
1 na izvodnici a stosca, to nacrt n" toga usporednika prolazi rockom 1",
koja je na aN. Na n" nalaze se nacrti tocaka 1, 2, 3, 4, 5 i 6.
Pros irene tri prednje pobocke prizme sijeku obodnicu osnovke stosea
u tockama 7, 8, 9, 10, 11 i 12, Te tocke produzenim lukovima
hiperbola u kojima se prodiru stozae i prizma.
Kako je ravnina koja prolazi zajednickom osi tih tijela, n usporedna
je s II
2
, ravnina simetrije i prizme i stosea, to se u nacrtu poklapaju dva
po dva hiperbolicna luka.
U nacrtu slike 122. odstranjeni su donji dio stosea i gornji dio
prizme, pa smo dobili nacrt predmeta koji naliCi vrSku olovke kad je za-
siljimo siljilom.
93. *Podnozje sesterostranog stupa. Na slici 123. nacrtane su u mjerilu
1 : 10 projekcije podnozja sesterostranog stupa. On se sastoji od. pravilne
sesterostrane prizme, lroja se prodire s rotacionim stoscem, a taj se na-
stavlja u valjkastu ploeu.
Na tom predmetu imamo opet 6 sukladnih lukova hiperbola u kojima
se prodiru prizma i stozac, kao i u clanku 92. Projekcije najvisih tocaka
A, B i C mozetno odrediti pomocu usporednika m stosea, a projekcije
krajnjih tocaka I, 2, 3. i 4 pobocnih bridova prizme naN cerno pomocu
usporednika n.
r
118
94. Prodor valjka i piramide. Odredite pl"ojekcije prodora. rotacionog
valjka kojemu je osnovka u III s pravilnom cetverostranom piramidom
kojoj je osnovka usporedna sa lllJ vrh joj je ispod osnovke na osi valjka,
a dvo. joj osnovna brida cine s Il2 kut od 30
e
(s1. 124)1
"
a" 10" b'
I
x
{:/O
8'
A'
Sl. 123.
SI.
. Na slid 124. nacrtan je tloed tih tijela s pogleciom odozdo, a u nacrtu
Je nad kvadraticnu piramidu dodana jos i prizrnaticna ploca, tako da pred:-
met nalici prizmaticnom zaglavku valjkastog stupa.
Svaka pobocka piramide sijeee plast valjka u luku elipse. Buduci da
su sve poboeke piramide jednake i prema osi valjka jednako nagnute to
su Iukovi tih elipsa medu sahorn sukladni. '
Tlocrti tih lukova nalaze se na tlocrtu plasta valjka. Tako pooocka
A B V sijece plast valjka u luku elipse kojega je tlocrt luk l' 5' 2' kruZnice
.k', a pobocka A D V sijece pIaU valjka u luku elipse kojega je tlocrt luk
.2' 6' 3', itd.
119
Nacrte tih lukova elipsa odredit cerna tako da najprije oznacimo u
tlocrtu tocke 1', 2', 3' i 4', u kojima se tlocrti poboe-nih bridova piramide
sijeku s tlocrtom k' plasta valjka. Te su tocke tlocrti toe aka I, Z, 3 i 1, U
kojima poboenl bridovi piramide probadaju plast valjka, Nacrti 1", 2",
3" i 4" tih toe aka nalaze se u nacrtima pobocnih bridova piramide i jed-
nako su udilljeni od osi x, jer su te tocke u prostoru jednako udaljene od TIl'
Povuci cerna zatim rockom V' pravce koji su okomiti na stranicama
kvadrata A' B' C' D' i sijeku kruznicu k" u tockama 5', 6', 7' i 8'. Te su
tocke tlocrti onih tocaka 5, 6, 7 i 8 u kojima priklonice pobocaka piramide,
povucene vrhom VJ probadaju valjak. Zbog toga SU tocke 5, 6, 7 is najviSe
tocke Iukova Dnih elipsa u kojima poboclce piramide sijeku valjak. Od svih
tocaka tih lukova tlocrti tocaka 5, 6, 7 i 8 najbli:h su tlocrtima osnovnih
brido:va piramide, pa ce prema tome njihovi nacrti biti najbhZi nacrtima
tih bridova, dakle bit ce najvise tocke na nacrtima tih,lukova elipse. Naert
5" tocke 5 odredimo pomocu visine E V trokuta ABC, koja ide l'Ockom 5,
iIi pomoeu duzine koju povucemo na trokutu ABC tockom 5 usporedo
s bridom A B) a koja sijece brid B V u tocld 5. Ako .totkom 5" povucemo
pravac koji je usporedan sa 05i x, onda ce na IcZali tocke 5", 6",
7" i 8".
Na izvodnici u,kojoj je naert a" diD konture n3crta valjka, nalazi se
tocka 9 prod ora tih tijela. Tloert 9' te tocke pada u a' izvodniee a,
a njezin nacrt 9" mozemo odrediti po-mocu duzine V 9, koju u trokutu
A D V povucemo 9. U visini tocke 9 nalazi se na b tocka
prodora, koja je oznacena brojem 10.
U nacrtu vide se lukovi elip5a 1 5 2 i 2 6 9, jer-su oni na vidljivim
pobockama piramide i na prednjoj polovin-i valjka, a ostali se lukovi ne
vide.
95, Vjeibe. 1. Naertajte projekcije prodora valjka i prizme iz s'llke 121- ako
je promjer valjka veci od osnovnog brida prizme
1

2.- Odredite projekcije prodora valjka i prizme iz slike 121. ake tleed valjka
dodiruje Hoert A'A' pobocnog brida prizme AA!
3. Naertajte projckcije prodora rotacionog stosca kojemu je osnov\n u IT! [sre-
diste osnovke S (40, 40, O),'polumjer osnovke r = 3-5 mm, a vrh V (40. 40. 51)), s kV8-
rl!'aticnom prizmom koja] je osnovka ABC D 1\ IT, [A (25. 15. 0), C (55, 65, 0),
Ii (25, 15, 70)]!
4. Nacrtajte projekcije' prodora rotacionog stosca kojemu je osnClv\<a u IT2 [sre-
diSte osnovke S (40, 0, 40), polumjer osnovke T = 35 mm, a vrh V (40. 50, 40)], s kva-
pri.z:mom kojoj je osnovka ABC D u IT.'! [A (25, ?, 65), C (55, 0, 15),
A (25, 70, 65)]!
5, Nacrtajte prOjekcije prod ora rotaclonog v;11jka kojcmu je osnovka u IT1 [sre-
diste osnovke S (45, 40, 0), polumjer osnovlte r = 25 mm, a visina 70 mmJ. s kvadra-
ticnom piramldom kojoj Je osnovkn ABC D u III [A (l0, 20, 0). C (80, 1)(\, 0), vrh
V (45, 40, 60)]!
120
18. Prodor dvaju valjal<a
.fir. 96. Prodor dvaju valjaka ko-jima se osi sijeku pod p1'8vim kuton
a su im razliciti. Nacrtajte projekcije prodora dvaju.
val)uka, se osi sijeku pod pravim kutom, ciko Stl. polumjeri njihovih
osnovaka Tozliciti, te je osnovka sirega valjka u IT
1
a uzega itsporedna
s TI3!
b
C" C"
K"
G"

d
,
G"
A""
8"
,
D"";
i8' 8"
Sl. 125, a, b, c, die
,
!
,
!
;7'
B"
e
8" 1 lB'
4'
Slika 18. a prikazuje prodar dvaju takvih valjaka. Prodorna se kri-
vulja sastoji od dvije zatvorene gra.ne. Pojedine tih grana prodorne
121
krivulje mogu se odrediti na dva nacina. Prvi nacin prikazuje slika 125.
b; a drugi slika 125. c .
Aka oba valjka (51. 125. b) presijecemo ravninom koja je usporedna
, s njihovim osima, ona sijeee plast sirega valjka u izvodnicama a i h, a plast
uiega valjka u izvodnicama c i d. Te se izvodnice medu scbom sijeku u
tetiri tocke G, II, K i L, k'Oje su na prodornoj krivulji tih valjaka. Presi-
jecemo Ii oba valjka s nekoliko takvih ravnina koje su usporedne s njiho-
vim osima, dobit cerno toliko tacaka prodorne krlvulje 1< koUka ih je pa-
trebno da mozemo nacrtati obje njezine grane.
Kad oba veljka (51. 125. c) presijecemo ravninom koja je usporedna
s osi uzega valjka., a okomita na osi sirega valjka, ona ce sjeti pla.t u.Zega
valjka u izvodnicama e i f, a plast sirega valjka u knlznici m, koje se
medu sohom sijeku u cetiri tocke M, N, P i R prodorne krivulje tih va-
ljaka, Ponavljanjem toga poostupka moze se dobiti onoliko tocaka prodorne
krivulje k koUko ih je potrebno da se mogu naertati obje njezine grane,
Na slid 125, d odredivane BU tocke prodorne krivulje k tih dvaju va-
Ijaka pretezno upotrebom prvoga nacina, a na slid 125. e pretezno upotre-
born drugoga natina.
Sid valjak, kojemu je pravac 01 os, imn za tlocrt na obim slikama
kruznicu g', a njegov je nacrt pravokutnik E" F" F" En. TIoert uiega valj-
ka, kojemu je pravac 02 OS, je pravokutn-ik A' B' B' a njegov je nacrt
pravokutnik e" e" D" Dn.
,
Ravnina P, u kojoj su osi tih valjaka, usporedna je s ll2. a njeztn
prvi trag je pravae r
1
Ta ravnina sijece plast sirega valjka u izvodni-
caroa EE iFF, a plast uzega valjka u izvodnicama C C i D D. Te se iz-
vodniee sijeku u cetiri tocke 1, 2, 3 i 4 prodorne krivulje k.
Naerti tih izvodnica sijeku se u naertima 1", 2", 3" i 4" tih tocakQ, a
tioerti u njihovim tlocrlima l' !!2 3' i 2' liIlIl 4'.
Horizontalna ravnina E, koju polozimo S osju 02 uzega valjka, te joj
je pravac e! drugi trag, sijece plast toga valjka u izvodnieama A A i B B,
a plast sirega valjka u kruznici m, koje se medu sobom sijeku u toe-kama
5,6,7 i 8 prodorne krivulje. Iz tlocrta 5', 6', 7' i 8' tih tocaka odredit c.emo
njihove nacrte. Nacrti se tocaka 5 i 7, keo i tocaka 6 i 8, poklapaju jer
BU tocke 5 i 7, kao i 6 i 8, simetricne s obzirom na ravninu sto je odreduju
osi valjaka, a ta je ravnina usporedna s IT
2
.
Da bismo na sEd 125. d odredili jos cetiri tocke prodorne krivulje k,
presijecimo oba valjka ravninom A. koja je usporedna S osima valjaka, te
joj je pravae a
1
prvl trag, Ta 'ravnina plast sirega valjka u izvod-
nicama G G i H H, a uzega u izvodnicama K K iLL. Tlocrti tih izvodniea
122
su na pravcu a
l
_ N_acrt izvodnice G G je na_ ordinali tacke. G' !!!!l G', a
nacrt izvodnice H H na ordinali tocke HT "'"' H'. Da bismo dobili nacrte
izvodnica K K iLL, prevalit cemo gornju polovinu desne osnovke uzega
valjka i tocku K, koja je na njoj, ako "njezinog hori2ontalnog promjera
ABu horizontal an polozaj. Udaljenost tocke K od promjera A B jednaka
je duzini K' Ko = ti, pa zbog toga mora biti tocka K", kao i tocka L",
udaljena od tocke AU .... B
n
za duzinu uo_Tockom K" nacrt;)zvodnice
K if, a tockom L ide !:acrt izvodnice L L. Izvodnice G G i H H sijeku se
s izvodnicama K K iLL u tockama 9, 10, 11 i 12 prodorne krivulje. Nacrti
tih tocaka su u sjecistima nacrta tih izvodnica, a tlocrti u sjecistima tl"aga
at i kruznice g'.
Na slid 125. d odredene su jos cetiri tocke 13, 14, 15 i 16 prodorne
krivulje pomoeu ravnine B, koja je usporedna s ravninom osi i od
nje jednako udaljena kao i ravnina A. Tl'Ocrti tih tocaka su u sjecistima
traga b
1
i kruznice g', a njihovi se nacrti poklapaju s r.acrtima onih tacaka
prod orne krivulje kOje su u ravnini A.
Da bismo na slici 125. e odredili tocke 9, 10, 11 i 12 prodorne krivulje,
presijecimo oba valjka ravninom A, kOja je usporedna s 05i uzega valjka,
a okomita je na O5i sirega valjka. Ta ravnina, kOjoj je drugi trag pravac
d:
h
sijece plast mega valjka u izvodnicama' 0 G i H ii, a plast sirega
valjka u kruznici n. Nacrbi till izvodnica i nacrt kruz-nice n su Ua praveu
c4. a tloert kruinice n poklapa se s kruznicom g'. Da bismo dobili tlocrte
izyodnica G G i H H, obrnut cerno prednju polovinu lijeve osnovke uzega
valjka i tocku G, koja je na njoj, oko vertikalnoga promjera CD u polo-
zaj koji je usporedan s II
2
Udaljenost tocke G od promjera CD jednaka
je duzini Gil GO = d, pa zbog toga mora biti tocka a', kao i tocka H', uda-
ljena od tocke C' D' za duzinu d. Kroz (]' ide tloert izvodniee G G, a
kroz H' ide tlocrt iivodnice H H. Kruznica n sijece se s duzinom Gra
u tockama 9' i 10', a s duzinom H'if u tockama 11' i 12'. Nacrti toeaka
9. 10, 11 i 12 su na tragu d
2
, te je 9" !i!!i 11#, a 10" sa 12".
Na slici 125. e odredene su jos cetiri tocke 13, 14, 15 i 16 prodorne
krivulje pomoeu ravnine E, koja je usporecina s ravninom A. a jednako je
udaljena od osi O
2
uzega valjka kao i ravnina A. TIoerti tih tocaka pokla-
paju se s tlocrtima tocaka prodorne krivulje koje su u ravnini A a nji-
hovi su naerti na tragu e
2
Tioert lijeve grane prodorne krivulje je luk 5' 7' kruznice g', a tlocrt
desne grane je luk 6' 8' iste kruznice. Nacrti tih grana prodorne krivulje
su lukovi hiperbole.
AT. 97. 0 redu i projekciji prodorne krivulje. A. - 0 b j a s n j e n ja.
Kruznica, elipsa, hiperbola i parabola su krivulje kOjima su sve tocke u
123
istoj ravnini, zato za te krivulje kazemo da su r a v n ins k e. Svaku tu
krivulju mozemo presjeei pravcem najviSe u dvije tocke, zbog toga se kaze
da su te krivulje drugaga reda.
1. Kad se neka ravninska krivulja maze presjeci pravcem najviSe u
n toc'aka, tad kazemo da je ona n-toga reda.
S jedne "tocke, koja je izvan kruznice, iIi elipse, iIi hiperbole, iIi pa-
raboIe, mozerno povuci najviSe dvije tangente na svaJ:i:u tu krivuljuj zato
se kaze da su te krivulje drugoga razrcda.
2. Kad se s jedne tacke, koja je u ravnini kTivutje, maze povuci na tu
kri'vulju n tangenata, tad kazemo da je a-na n-toga razreda.
Red neke ravninske krivulje nije uvijek jednak njezinom r a z red u.
Za kruznicu. elipsu, hiperbolu i parabolu koje su d rug 0 gar e d a
r a z red a kazemo krace da su drugoga stepena.
Krivulja kojoj nisu sve tocke u. istoj ravnini jest pro s tor n a kri-
vulja. Prodorna krivulja iz cl. 96. je prostorna krivulja.
3. Ako se neka prostorna krivulja maze presjeCi najvi.se u
n tocaka, onda kazemo da je ta krivvJja n-toga reda. ;
Prodorna krivulja iz cL 96_ je prostorna krivulja cetm-toga Teda, jer
je ravninom mozerno presjeci najvise u cetiri tocke.
Valjak, stozae i kuglu. probada pravac najviSe u dvije tocke, zato ka-
iemo da su te plohe drugoga reda.
4. Kad neku plohu moze probosti pral;ac najvise;.u n tocaka, tad se
kaze da je ta ploha n-toga reda.
Prstenasta pIoha iIi torus je, na primjer, obla ploha cetvrtoga recta,
jer nju probada pravae najvise u cetiri toc-ke.
B. - Pravila
1. Dvije ravninske krivulje, jedna m-tog, a dTuga n-tog reda,
sc u najvise m . n tocaka.
Tako se kruznica i elipsa sijeku najvise u 2 . 2 = 4 tocke.
2. Dvije plohe, m-tog, a druga n-tog reda, prodiru se 11. pTostor-
noj krivulji m . n-tog reda.
Kako je svaki rotacioni valjak drugoga :reda, to i po tom pOllcku
izlazi da prodorna krivulja iz c-1. 96. mora biti cetvrtog reda (2 2 = 4).
3. Projekcija ravninske i pTostorne krivulje m-toga reda iz tocke
koja nije na KrivuLji opet je krivutja m-toga reda.
Taka je projekcija pravca opet pravac. Projekcija kruz-nice je kruz-
nica iIi elipsa a moze biti, pri specijalnom polozaju sredista. projiciTanja
J
hiperbola 'i parabola, ali je u svakom slucaju projekcija kruinice krivulja
drugog reda.
124
Vidjeli sma u <::1. 96. da se tlocrt prociorne krivulje cetvrtog reda
sastojao od dva luka iste kruznice, a da se nacrt te krivulje sastojao od
dvije grane iste hiperbole, To odvajanje od pravila 3. ima svoje
danje U OVOm p r a viI u:
4. Kad dvije plohe drugoga Teda imaju zajednicku ravninu simetrije,
tad je normalna projekcija njihove prodorne krivulje na to} ravnini ili
na ruvnini koja joj je usporedna, krivulja drtigoga reda.
Aka dvije plohe drugoga recla imaju zajectnicku ravninu simetrije :2:,
anda je i njihova prodorna krivulja simetricna S obzirom na tu ravninu .
.",svaki pravac r L mozemo smatrati presjecnicom te ravnine i rav-
nine koju poloZimo pravcem r okomit.o na ravnlnu :S, Ravnina P moze
da presljece prodornu krivulju tih dviju ploha drugoga reda najviSe u
cetiri tocke A., B, C, i D, od kojih dvije po dvije moraju biti simetricne
s obzirom na ravninu :E, npr. A i B te C i D. Kako se dvije tocke, koje 8ll
simetricQ-e s obzirom na ravninu L, normalno projiciraju,na tu ravninu
U istu tDcku, to ceo normalne prajekcije tocaka A i B na ravninu L pasti
u jednu tocku pravca r, a tocka C i D u drugu, Pravac l' maze se prema
tome sjeCi s norrnalnom projekcijom prodorne krivulje na ravnini naj-
viSe u dvije tocke; projekcija prodorne krivuIje je, dakIe, drugoga reda,
Rotacioni vaijci iz <'::1. 96, imaju dvije zajednicke ravnine simetrije,
a obje idu sjecistem S njihovih osi, sarno je jedna usporcdna s Ifl' a
druga sill!; zbog toga nist.:. projekcije prodorne krivulje tih valjaka kri-
vulje cetvrtoga reda, vee sarno drugoga recla,
Ar, 98. Valjkasti svod s polukruznim valjkastim prozorom. Na sUd 126,
prikazana je tlocrtom, nacrtom i bokocrtom polovina valjkastoga svoda
kojemu je os 01 okomita na II:! i polukruzni prozor presvoden valjkastom
plohom kojoj je os 02 okomita na I1
2
. U tom primjeru imamo slueaj pro.:" ..
dora dvaju rotacionih valjaka kojima se osi ukrstavaju pod pravim kutom,
a polumjeri su im razliCiti (e1. 96), Nacrt k" prodorne krivulje k tih va-
ljaka pokiapa se s: nacrtom polovine plasta rotacionog valjka kojim je
presvoden prozarski otvor, jer je as toga valjka okomita na II!, dok je
bokocrt k'" prodorne krivulje luk bokocrta plasta valjkastog svoda,- jer je
os valjkastog svoda, okomita na TI
3
, Tioert k' prodorne krivulje, koji je
luk hiperbole, nade se taka da se na nacrtu kit oznace nacrti' a na boko-
crtu k'" bolrocrti nekoliko tocaka 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7 prodorne krivulje k,
pa se pornocu njih odrede tlocrti tih tocaka,
Tloert t'oga svoda s polukruz-nim valjkastim prozorom nacrtan je kao
pogled odazdo, dok je bokocrt nacrtan kao presjek svoda ravninom koja je
polozena kroz os 0:1 usporedo sIll' Na slici 126. dodena je jos i kosa
jekcija desne polovine toga precimeta kao pogled odozdo s lijeve strane
ako je a = a n = 1,
125

Sl. 126.
I
Ar. 99. Prodor dvaju valjaka kojima se osi sijeku pod ptavim kutOffi, a
polumjeri su im jednaki. Odredite projekcije prodora rotacionih vatjaka,
kojima se osi sije1cu. pod pravim kutom, aka su njihovi polumjeri jednaki,
te je osnovka jednoga u IIt' a drugoga je usporedna s IIa!
Na slid 127, a nacrtane su projekcije dvaju jednakih valjaka, kojima
se osi sijeku pod pravim kutom u tocki S, ako je os jednoga valjka
na n
l
, a drugaga okomita na ITa' Na slici su najprije odredene pro]ekc1Je
tocaka 1, 2, 3 i 4 na nacin koji je objasnjen u cl. 96, a zatim su odreder:e
projekcije toe aka 5 i 6 u kojima se sijeku izvodnice a i b te c i d tlh
valjaka. NaerH tocaka 5 i 6 poklapaju se s nacrtom tocke S. Ako
56 poloZimo ravninu kOja ide tockom 1, ana ce biti okomita l:r
je duzina 5 6 okomita na II2t a prolazit ce i tockom 4. Ta slJece
jedan valjak u elipsi kojoj je velika os duzina 1 4. a mala Os duzlna 5 6,
a drugi valjak u elipsi koja iroa te iste osi. Kak-o je tim osima odredena
sarno jedna elipsa, to se tocke te elipse nalaze na plastu jednoga i drugog
valjka
l
pa je prema tome ta elipsa dio prodorne krivulje tih, Na
isti se nacin maze-mo uvjeriti da je drugi di-o prodome
kojoj je duzina 2 3 velika as, a duzina 5 6 mala. os, Prodorna knvuIJa tlh
valjaka sastavljena jet dakle, ad dvije elipse. Tocke 1", 2", 3" i 4" vrhovi
su kvadrata, a kako su dijagonale I" 4
11
i 2" 3" kvadrata medu sohom
r
!
126
okomite, to su i ravnine tih elipsa medu soborn okomite. 1z svega toga
izvodimo ovo p r a viI 0:
Prodorna krivulja dvaju jednakih valjaka kojima se osi sijeku pod
pravim kutom sastavljena je od dvije jednake elipse kOjima su ravninf:
medu sobom okomite.
Ti rotacioni valjci imaju dvije zaJednicke tangencijalne ravnine kOje
su usporedne sa liz, a njihova su diralista tocke 5 i 6.
z
5'
y,

/
SL. 127. a
Sl. 127. b
Na slici 127. b prikazan je proctor dyjju jednakih valjkastih cijevi ko-
jima se osj sijeku pod pravim kutom. Na tom su predmetu dvije prodorne
krivulje, vanjska i unutrasnja, a svaka se sastoji cd dvije eHpse. Predmet
je prikazan prerezan ravninom kOja prolazi kroz osi cijevi i dijeli ga na
dva jednaka dijela; a ti su dijelovi odmaknuti jedan oct drugoga da hi se
vidjo jedan dio unutrasnjih prodornih elipsa.
Prodor dvaju jednakih valjaka k-ojima se osi sijeku pod pravim ku-
tom primjenjuje se u strojarstvu, npr. na d vas t r u k 0 m p r a vo-
k u t nom 0 g ran k U za cijevne vodove. kao 1 u graditeljstvu, npr. 'na
unakrsnom svodu.
AT. 100. Unakrsni svod. Kad se ukr.stavaju dva jednaka valj-kasta svoda,
kOjima se os1 01 i O2 sijeku pod pravim kutom, tad nastane unakrsni svod
prikazan slikom 128. b. Prodorna je krivulja sastavljena ad dvije polovine
elipse. Velika as jedne elipse je dUZina 1 4} a druge duzina 23, dok je du-
zina S 5 polovina njihove zajednicke male osi.
127
Na slid 128. a nacrtan je tIoert i na.crt unakrsnog svada aka je as
jednoga svoda okomita 'na II2 a drugoga na Plast
poluvaljka razdijeljen je izvodnicama na B Jednaklh dlJelova,
tilt izv-odnica nacrtane su u tlocrtu i nacrtu unakrsilDg svoda, pa ]e pOmOCll
c 5"
F'
0: 5' 5'
7'
.'
7
0'
:::IT
,
.'
A' C' H' 8' A G
Sl. 128, a, b i c
njih konstruirana na s1. 128, c mreza prednje polovine
valjka kojemu je os okomita na Duzi2a shcl c Je
polcvini opsega kruznice kojoj je duzina A B promJer, a prave vehcfh--
izvodnica uzete su iz tlocrta; tako je A 3 = A' 3' , C 5 = C' 5', B 4 = B' 4',
G 7 = G' 7', H 6 = H' 6' itd.
Ar. 101. Vjezbe .. - 1. Nacrtajte mrezu sireg1;l valjk,a iz S
k '. )' m pa iz n,'e slozite vertikalni vnljnlt! Nncrta]te zatlm mrezu uzega valJka
nyu JO , ..' ! k ". I' 1
iz' iste.slike, ali bez prodorne krivulje, j sasiaVlte UZl valjak, Ako roz sIn va Jal{
provucete uii, siobit cete mod,el za proctor valjaka iz slike 125.
2. Nacrtajte dvaput uvecanu mre2u it: slike 128, i to cetiri puta, pa sastavite
model unakrsnog svoda!
3. Ako na slid 125. odmakoemo od osi :r. Hoert A'B'B'A' uzega valjka za, toliko
da duilna. A'A' dodiruje krutnicu p' u tocki T'. onda ce.:::>-o dobit' tloed d,-'",u v",-
ljaka koji ,sc dodirujU u tock! T, kDja je M izvodnlci AA. Odrediti! projekcije pro-
dora tIh dvaju valjaka! Tocka T bit ce dvoslruka tocka prodorne krivul}e.
128
4. Nacrtajte projekcije prodora rotacionog valjka ltojemu je osnovka u ill
diMe osnovke SI (40, 50, 0), polumjer osnovke Tl =,25 mm, a vislna 80 mm], s rota_.
donim valjkom kojemu je osnovka u li3 [srediste osnovke S2 (0, 40, 40), polumjer
T!! = 25 mm, a visina 80 mm]
5. Nacrtajte projekcije prodora rotacionog valjka'kojemu je osnovka u TI! [sre_
diSte osnovke SI (40, 50, 0), polumjer osnovke Tj = 18mm, a visinn SOrum). s roh_
'donim valjkom kojemu je osnovka u 113 [srediste osnovke
L
S2 (D, 40, 40), polutnjer
osnovke TZ = 28 mm, a visina 00 mm)!
6. Nacrtajte projekcije procior8 rotacio!\og valjka, kojemu je osnovka u TIl (sre-
di.He osnovke SI (50, 40, 0), polumjer osnovke Tl = 30 mm, a visina 80 mm), s rota-
cionim valjkom kojemu je osnovka usporedna s II, [srediSte osnovke S! (5, 35, 40),
polumjer osnovke r2 = 25mm, 11 visina 90mm]!
7. Nacrta.jte projekcije prodora rotacionog valjka. kojemu osnovka u lit [sfe-
dJ!;te osnovke S( (40, 4Q, 0), polumjel' osnovke rt"" 25mm, a visina 80mm]. s rota-
cionim valjkom je osnovka u [srediste osnovke S2 (40. 0, 40), polumjer
osnovke r" = 30mm, 'a visina SOmm]!
19. Prodor valjka i stosca
Ar. 102, Prodor valjka i stosca kojima se osi sijeku pod pravim kutom.
Odredite pTojekcije pTodo-ra rotacionog vatjka kojemu je as 01 okomita na
III i Totacionog stosea kojemu je osnovka u.. Ill' a njihove se OS1 sijeku!
Slika 129, b prikazuje prodor tih dvaju tijela, Prodorna se krivulja
sastoji od dvije zatvorene grane. VeCinu tocaka prodorne krivulje odr-edit
cerna taka da oba tijela presijecemo ravninom koja je uSPQredna s III'
Takva ravnina sijece plasl valjka u dvije izvodnice jer je usporedna S osi
valjka, dok ona sijece plast stosca u jednom usporedniku jer je okomita
na osi stoi:ica. Te se dvije izvodnice i usporednik sijeku u cetiri to_eke
prod orne krivulje.
Ravnina P na slid 129, a, u kojoj su OS1 01 i 02. usporedna je s I1
2

Njezin je prvi trag pravac T
1
, a treci pravac Ta. Ta ravnina sijece oba
tijela u konturnim izvodnicama njihovih naerta kOje se medu sohorn
sijeku u tockama 1,,2, 3 i 4. 1z nacrta svake te tocke mozemo odrediti
njezin tloert, koji je na tragu T
1
, i bokoert, koji je na tragu 7
3
,
Buduci da je ravnina P, koja je zajednicka ravnina simetrije tih tijela,
usporedna s II
z
' to ce nacrt kif prodorne krivulje tih tijela biti, prema
pravUu 4. iz (':1. 97. B jedna od krivulja drugoga stepena, a kako ce ona
imati dvije grane, hit ce hiperbola,
Horizontalna ravnina E, koja ide kroz os valjka 0
1
, te je njezin drugl
trag pravac e
z
a t,reci pravac ea, sijece plast valjka u- konturnim
cama a i b nj egovog tlocrta, a plast stosca u usporedniku ffl. BokocTti
a'" i b'" tih izvodnica, kao i bokocrt m'" = K L toga usporednika, nalaze
129
se na tragu ea. Pomocu bokocrta nacrtajmo tlocrt m' usporednika m, jer je
dilZi.na K L jednaka njegovom promjeru. Kruznica m' sijeee se s pravcima
a' i b' u tockama 5', 6', 7' i 8', koje su tlocrti tocaka 5, 6, 7 i 8 prodorne
krivulje, Iz tloccta tih tocaka mozerno odrediti njihove nacrte 5" i'a 7" i
6" :'1!l! 8", kao i bokocrte 5'" ..... 6'" i 7
m
8"'.
S1. 129. nib
Horizontalna ravnina 1>, kojoj je pravac f2 drugi trag, a pravac f3
treci trag, sijece plast valjka u izvodnicama c i d, a plaSt stosca u uspo-
redniku n. Pomocu bokocrta tih izvodnica i bokocrta usporednika odredit
cerno njihove naCrte c', d' i n'. "koji se medu sohom sijeku u toekama
9',10',11' I 12'. Iz tlocrta tocaka 9, 10, 11 i 12 moiemo nael njihove nacrte
9" >= 11" i ION .. 12", kao i bokocrte 9'" a! 10'" i 11
m
;os;- 12"',
Na isti se naNn odreduju projekcije prodornih tocaka 13, 14, 15 i 16
pornoCu horizontalne ravnine G, koja je od ravnine E jednako udaljena
kao i ravnina 4J.
Tloert k' prodorne krivulje k sastavljen je od dvije zatvorene grane
na kojima se vide one toeke koje su na gornjoj polovini pla.ta valjka.
9 Naertna geometrlja
130
Nacrt k" kdvulje k jest dio hiperbole, a njezin bo-kocrt k'" okla a s
s bokocrtom plasta valjka. P P e
A1', .. Prodor vaIjka i stosca koji se dodiruju u jednoj tocki.
prodoTa rotacionog valjka kojemu je os 0.1 okomita
rotactOnog stosca kojemu je osnovka u IT ako " d d" .
. . 1 se om 0 tTUJU
toe t, zatlm konstTutra)te mrezu pla.ta stosca (sl. 130)!
v ___ .
z
"."".,,.. ,," V"
SL 130.
Odredite
na TI
J
i
u jednoj
A. - Valjak i stozac dodiruju se u tocki 1, koja je u sjeciStu izvodnice
a valjka s iZvOOnicom A V slosca. Bokocrt prodorne kdvulje k tih tijela
poklapa se s bokocrtom plasta valjka, jer je os valjka okomita na fI
s
'
zbog toga bismo mogE projekcije pojedinih toeaka prodorne krivulje
odrediti na isti nat:in kao i na slici 129, pomoeu horizontalnih ravnina, ali
kako moramo konstruirati mrezu plasta valjka, odredit cerna projekcije
pojedinih tocaka prodorne krivulje pomocu izvodniea stosca,
131
Nacrtaju se projekcije izvodnica stosca AV. BV, C,V, DV, EV, GV i FV,
kOje'dijele prednju polovinu plasta stoSca na 6 jednakih dijelova. Bokocrti
tih izvodnica sijeku se s bokocrtom plasta valjka u bokoortima tocaka
prodorne krivulje k, pa. se }Xlmocu tih bokocrta mogu odrediti tlocrti i
nacrti pojedinih tocaka prod orne krivulje. Tako se, na primjer, du:l;ina
B'" V'" sijece s kruznicom k'" u toe kama 2'" i 2"', koje su bokocrti toe aka
2 i '2 krivuije k. Tlocrti tih toeaka nalaze se na B' V',;a nacrti na B" V".
Na jednak se nacin odreduju projekcije toeaka 3, i ..... 7 i 7.
Nacrtajmo zatim bokocrte V'" r' v'" J'" izvodnica V I i V J stosea,
koje dodiruju plast valjka, Na jednoj je dodirna tock'a 8, 8. na drugoj 9,
lz bokocrta mozemo odrediti tlocrte tih izvodnica i tlocrte tocaka 8 i 9,
a iz tloerta nad.emo njihove naerte.
Projekcije najnizih tocaka. 10 i 11 krivulje k, koje su na donjoj kon-
tur.noj iiwodnici nacrta valjka, ooreduju se pomocu usporEdnika m stosea
na' kojemu su te tocke .
. Tloert k' krivulje k naertan je na slici 130, kao da je valjak odstra-
njen, zato se u tlocrtu vidi citava krivulja k, dok je nacrt Je" te krivulje
naertan s valjkom, "lato se u naertu vidi SaID-O onaj dio krivulje k koji je
na prednjoj polovini valjka.
BuduCi da se valjak i stozae dodiruju u tacki 1, tj. imaju u tocki 1
istu tangencijalnu ravninu, to bi svaka ravnina koju bismo polozili tockom
1 sjekla valjak i stozac u dvije lcrivulje drugoga stepe.na lcoje bi se u
tocki 1 dodirivale. U svakoj takvoj ravnini brojila bi se tocka 1 kao dvo-
struko sjeciste prodorne krivulje k s tom ravninom. 12 toga iz'"vodimo ovo
pravilo:
Kad dvije krive ptohe imaju zajednicku tangencijalnu 'ravninu, tad
je dodirna tocka dvostruka tocka njihove prodorne krivuljc.
B.-Ako plast stosca razrezemo uzduz izvodnic LV. pa ga raiVi-
jemo na ravninu crteia, dobit cerno sliku 131. Nju nacrtamo taka da oko
tocke V opiSetno kruznicu m polumjerom VG = V"G", jer je duZina VIrG"
jednaka pravoj velicini. izV"Odnice stosca, pa tetivu A' osnovke stosea
prenesemo 12 puta redorn kao tetivu po luku te kruznic. Tako cerno do-
biti luk' L F DBA C E G D, koji je priblizno jednak osnovke stosca.
Ako sada spojimo krajnje tQcke toga luka s tockom V, zatvorlt cerno kru-
znUsjecak, koji je priblizno jednak plastu stosca; a kad pojedin tocke A,
B, ' .. i G toga luka spojimo s V, dobit cemo duzine koje prikazuju u. raz-
vijenom polozaju 7 istakntitih izvodnica stosca. Da bl.smo na razvijenom
plastu nacrtali prodornu krivulju k, mOramo odrediti utlaljenosti njezinih
tocaka od vrha. BuduCi da su ilvodnice J:i'V i G.V usporedne s IT .. , to jc
VB = V"6", V 6 = V" 6", V 7' = V"7" i V 7 = V" 7", a kako je
132
A V usporedna s ITa. to je V 1 = V'" 1"'. Udaljenosti ostalih tocaka
lje k od vrha V odredujemo tal\lo da pojedine izV'Cidnice osi
stosca. dok one postanu usporedne sa II2 Hi sa IT
J
- Ako, na prlmJer, lzvod_
nieu C V roUramo oko osi srosca dok se ana ne poklopi s izvodnicom LV.
v
L
m
J
D
B A
SL 131.
tj. postane usporedna s TIs, onda tocka 3 dode u 'polozaj 3
0
pa je duzina
V'" 3
0
'" jednaka pravoj veliCini duzine V 3, kOJu na sliku 131.
Na slici 130. nacrtane Sli sve tri projekcije tocke 30, ali za konstrukciju
mreze plasta potrebnu nam je samo tock,a 3
0
"', koju cemo 11a najkraci na:..
Cin dobiti tako da tockom 3'" povucemo usporednicu S osi Yl i s njome
pre5ijecemo duzinu L'" V''', Na taj su nacin odredene udaljenosti ostalih to-
caka kl-ivulje k od vrha V. Na mrezi plasta nacrtane su jos i izvodnice I V
i J V (F 1 = F'1', G J = G' J') i tocke 8 i ,9, koje se nalaze na njima. Iz-
vodnice I V i J V dQdiruju krivulju k u prostoru, pa je zbog toga one do-
diruju u tlocrtu, hacrtu i na rnrezi plasta.
Ar. 104. Prod or valjka i stos-ea ltoji se dodiruju u dvij.e tocke. Odredite
projekcije prodora, rotocionag 'valjka kojemu je os 01 na ll3
rotacionog stasea kojemu. je osnovka U III ako se njihove osi slJeku, a om
se dodiruju. u dvije tacke (5L 132)1
Slika 132. b pi-ikazuje prodor tih dvaju tijela koja imaju dvije za-
jedni<':ke tangencijalne raVUllle. Prodoma krivulja tih tijela imat ce prema
pouku Ix proal<;lg clanka, dvije dvostruke tocke, i to u dirali.tima tih
tijela, pa se omi rnspada u dvije elipse koje Be presijecaju ba.! u spo-
menutim <!iraliSUma. Prodornoj krlvulji tih tljela ne mogu pripadati
133
:druge, tocke osim tocaka tih dviju elipsa, jer kad bi na prodornoj krivulji
bila rna i jedna tocka koja bi hila izvan tih eli:psa, onda hi ravnina polo-
zena tom toekom i diralistima tih tijela sjek1a krivulju u 5 toeaka, a to
je nemoguce, jer je prodorna krivulja tih tijela cetvrtoga recla.
Iz toga izvodimo ovo p r a viI 0:
Kad se dvije plohe drugoga reda dodiruju u dvije tocke, njihova se
prodorna krivulja raspala na dvije krivulje drugoga stepena.
b
Sl. 132. a i b
Rotacioni valjci iz slike 127. dodirivali su se u dvije toeke, 5 i 6, oni
su imali dvije zajednicke tangencijalne ravnine, koje su bile usporedne
sIT:!, zbog toga se njihova prodorna krivulja raspala ua dvije krivulje
drugoga stepena.
Slika 132. a mora se zapoteti crtanjem bokocrta tih tijela, a iz boko-
erta nacrta se njihov Uocrt i naert. Pomocu nacrta tih tiJela odredit cerno
zatim projekcije totaka 1, 2, 3 i 4, u kojima se sijeku konture izvodnice
nacrta. tih tijela. Iz bokocrta dodirnih to6aka .5 1 8 mogu se nac! tlocTtl i
naerti tih tocaka, a P0lnOCU onoga usporednika m stosca kojega ravnina
1

134
ide kroz os valjka odredujemo projekc.i.je tocaka 7, 8, 9 i 10, koje se na ..
laze na konturnim izvodnicama tlocrta valjka.
Duzine 1 4 i 23 su veHke osi prodornih elipsa, a du.zine 79 i 810
SU njihove male ost Od tih elipsa vide se u tlocrtu sarno njihove gornje
polo vine koje su na gornjoj polovini valjka.
AT. 105. Valjkasti svod sa stozastim prozorom. Na slid 133. a prikazan
je svojim projekcijama dio valjkastog svoda kojemu je os 01 okomita na
n3 i prozor na njemu koji je presvocten po!ovinom plasta rotacionog stosca
kojemu je os okomita na II!. Plast valjkastog svoda i plast stosca dodiruju
se u tocki 1.
Q
8'
Sl. 133. a i b
,
,
,
,
,
,
,
'. ' , ,
.'
"","
--------------1 'f
b
U ovom primjeru imamo slucaj prodora valjka i stosca koji se dodi-
ruju u jednoj tocki, kao na s1. 130. 'Bokocrt k'" prociorne krlvulje k j,e
luI< 2'" 1''', koji je na bokocrtu plasta valjkastog svoda. Tlocrt i nacrt
135
krivulje k odredeni su na slici 133. a pomocu tocaka 1: 2, 3,4,5, '6 i 7, koje
dijele na 6 jednakih dijelova gornju polovinu usporednika l rotacionog
stosca, koji se nalazi na. unutrasnjoj ravnini zida. Pomocu projekcija tih
1. vrha V stosca nacrtanE; su pfojekeije izvodnica. stosca
V 1, V 2, ... i V 7. Bokocrti izvodnica sijeku se s bokocrtom plasta valj-
kastog svoda u bokocrtima tocaka 1, 2, ... i 7 krivulje k. Pomocu bokocrta
nademo zatim tloerte i nacrte pojedinih tocaka prociorne krivulje k, koja
U tocki 1 ima tocku. Strane prozora: od hOl'izontalnih
izvodnica stosca 22 i 33 do tocaka A i B su dijelovi vertikalnih ravriina
kojima su tlocrti duzine A' 2' i B' 3',
Na slid 133. b nacrtana je kosa projekdja toga piedmeta.> umanjena
za treeinu, ako je IX = 30", a n = 1.
AT. 106. Vjeibe. - 1. Nacrtajte mreiu rotacionog stosca iz s1ike 129, s prodornom
krivuljom i mreiu rotacionog valjka bez p!'odorne krivulje, pa uchlite model pro-
dora tih dvaju tljela!
2. Odredite projekcije prod_ora rotacionog valjk" kojemu je sred'iste osnovke S1
(40, 45, 0), polumjer osnovke T = 20 mm, a v = 60 mm, i rotacionog sloika kojemu
jc srediste osnovke S! (40, 35, 0), polumjer osnovke r = 30 mm, a v = 50 mm aka
su njihove osnovke u Ill! '
3. Nacrtajie projekcije- valjkastog svoda sa stoi:astim prozorom aka se
valjkastog svoda ne dodirllje s piastem stoi<lstog svoda U jednoj totki keo na
slid 133!
4, Odredite projekdje prod ora rotacionog valjka jtO o.snovka u TIl [sre-
diste osnovke Sl (0, 40, 25), polumjer osnovke Tt = 20mm, a visina'30 mml, i rota-
cionog sJosca koje-mu je osnovka u IT! (srediste osnovke S2 (40, 40, '-0), polumjer
osnovke T2 = 35 mm, a visina 80 mm)!
5. Nacrta:ite ,projekcije prodora rotacionog valjka kojemu jc srediste osnovke S}
(40, 45, Q). polumjer osnovke 1'1 "'" 25 min, a visina 70 mm, i rotacionog :<.:toSca kojemu
je srediste osnovke St (40, 40, 0), polumjer osnovkc T2 = 35 mm, a visinfl'6Q mm, ako
su njihove osnovke u ITt!
6. Nacrtajte projekcije prodora rotacionog valjka kojemu je osnovk<i Il n3- (s?e-
diSte osnovke St (0, 35, 25), polumjer 1't = 20 mm, a visina 80 mm], i rota-
cionog stosca kojemu je osnovka u IT, [srediSte osnovke 8
1
(40, 35, 0), polumjer
osnovke 1'2 = 30 mm, a visina 70 mm)!
20. Prodor kugIe s prizmom, valjkom i stoscem, stosca sa stoscem
107. Prodor !cugle i pravilne sesterostrane prizme. Odredite projek-
cije prodora kugZe s pravilnom sesteTostruno'l'Tl, prizmoTn kojoj 0$ pTolazi
srediSiem kugle, osnovka joj je u nil a dvije su njezi11e pobocke uspore-
dne sa n, (sl. 134)!
11m." .
ni
Ii_ I
, --
,
,! j
J36
Svaka pobocka prizme sijeee kuglu u kruznom luku kQjemu se tlocrt
poklapa s tlocrtom pobocke, a nacrt toga kruznog luka je luk kruznice
ako je pobocka usporedna s IT! ili je luk elipse kad pob<;>cka nije uspo-
redna sa IT:!_ .
z
x
y
Sl. 134.
Ako s 1, ,2, 3, 4, 5 i 6 oznacimo one u kojima pobocni bridovi
prizrne probadaju kuglu, onda se tlocrti 1', 2', "3', 4', 5' i 6' tih tocaka" po-
klapaju s tlocrtima pobocnih bridova a nacrte 1" 2" 3" 4" 5" I" 6" tl-h
, , > , ,
tQcaka odredit cemo pomoCu usporednika k kugle, na kojemu BU te tocke.
Tioert usporednika k je kruznica k', koja je opisana bko tlocrta prizme a
njezin nacrt k" odred.imo pomocu tocke 1, u kojo] se taj usporednik
jece s glavnim meridijanom m kugle.
Oznacimo Ii sa A, B, C, D, E i F najnize tocke kruznih presjeka,
onda su nacrti A',. B', e', D', E' i F' tih tocaka u poloviStima tIocrta pobo-
caka prizme. Nae:de AN, B", cn, D", E" i F" tih tocaka mozemo naci po-
mocu usporednika k t kugle, na kojemu su te tocke. Tioert usporednika
163
slojnice 51 ravnine E. Na isti naNn dobijemo projekcije s'/' ... i 5,' jos
nekoliko slojnica S2 i 8
7
te ravnine. Projekcije tih slojni.ca moraju biti
medu sohom usporedne jer su na
s
SL 159.
s ,
8'
s-
C13}
fl.
s' ,
istoj ravnini.
133. Ravnina odredena s tri tocke.
Zadane 81.1. kotirane projekci;e triju
tocaka A (6), B (2) i C (3); neka se
nacrtaju projekcije nekoliko glavnih
slojnica ravnine E l<.Oja je odTedena
tim tackama (81. 159)!
SpojiIllQ li tocke; A i B pravcem
a, hit ce pravae a u ravnini E. Pro-
jekcija pravca a je pravac a' = (A'B').
Pomoeu pravca 9 graduirajrno pravac
a (101. 119)_ Aka sada tocku C, ko-
ja je kota 3, spojimo s tockom 3
pravca a, dobijemo slojnicu 8
3
ravnine E. Projekcija te slojnice je pravac
sa' = (C', 3). Nacrtamo li kroz toeke B' 4', 5' i A' pravce 8
2
'} s/, 5
r
/ i 56. koji
su usporedni s pravcem S3" dobit cerno trazene projekcije nekoliko glavnih
slojnica r,avnine E.
134. Vjeibe. - 1. Nacrtajte nekoliko glavnih slojnica ravnine E, kojoj je
zadan trag e, aka je njezin nagib n = 2 : 3! - Up uta: Stalan razmak izmedu pro-
jekcija glavnih slojnica mora biti i = = -} = 1,5 cm.
2. Nacrtajte mjerilo nagiba ravnine E, kojoj je zadana projekcija glavne sloj-
nice $3' ako je nagib ravnine n = 4 : 5!
3. Odredite prikloni kut ravnine E koja je zadana mjerilom nagiba!
4. Zadane su kotirane projekcije dvaju ukdtenih pravaca; nacrtajte proje\tcije
nekollko glavnih slojniea ravnine E koju odreduju ti pravcl i nadite prikloni kut te
ravnine!
5. Zadane su projekcije dvaju usporednlh pravaca; nacrtajte mjerllo nagiba
ravnine E koju ti pravci odre(\uju i nadite prlkloni kut te ravnine!
6. Zaciane su kotirane projekcije vrhova trokuta A (-2), B (4), C (3); neka se
odredl mjerilo nagiba i prikloni kut ravnlne trokutal
7. Trokut A'B'C' (A'B' """ 6 em, B'C' = 5 em, A'e' = 4 cm) je kotirana projekcija
trokuta kojemu su vrhovi A (l), B (2) 1 C (5); odredite kotiranu projekciju tdista
toga trokut8.!
8. Istostranican trokut A'B'C', kojemu je stranica duga 5 em, kotirana je pro-
jekcija trokuta kojemu su vrhovi A (IS), B (10) i C (9); odredite kotiranu projekciju
tefista toga trokutal
9. Trokut A'B'C' (A'B' = 6 em, B'C' = 5,5 em, A'C' = 4,5 em) je kotirana pro-
jekcija -trokuta kojemu su vrhovl A (-2), B (-1) i C (4); odredite toga
trokuta 5 ravnlnom slike!
I
I
164
to. Odredite presjecnicu ravnine trokuta, koH je zadan u zadatku 7. s
nom slike!
11. Trokut ABC (AB = 7 em. Be = 6 em, AC = 5 em). koji je u raVninl alike,
baza je trostrane pJramide kojoj je projekcfja vrba V (5) u sjecitu slmetrala kutoV8
toga trokuta; nacrtajte kotlranu projekclju te piramlde i odredite prave velicine
njezinih bridova!
12. Nacrtajte kotiranu projekciju piramide iz zadatka 11. i odredite priklone
kutove pobol!aka te piramide!
25. Prelaganje i okretanje ravnine
135. Prelaganje i okretanje ravnine. Kad neku ravninu E polozimo na
horizontalnu ravninu projekcijA III vrteci je oko njezinog traga e, kazemo
cIa smo ravninu E prelo#ili na II1 oko njezinog traga. Ako pak ravninu E
zavrtimo oko jedne njezine slojnice s za neld kut a., kazemo da smo rav-
ninu te slojnice za kut a. Tako ravninu, koja nije horizon-
talna, mo:!emo okretanjem oko jedne njezine slojnice dovesti u
talni polozaj, i tada se ta ravnina i svi likovi koji su na njoj projiciraju nB
horizontalnu ravninu projekcija lIt u pravoj velicini. Aka u ravnini E,
koja je U opcem polozaju
t
treba rijesiti neki metricki zadatak, morat cemo
pri rjesavanju toga zadatka primijeniti ili prelaganje, iIi okretanje te
ravnine, kako cemo to vidjeti u narednim clancima.
136. Odreaivanje prave velicine Iika prelaganjem. Neka se odredi
prova velicina trokuta ABC, koji lezi u ravnini E, ako je ratmina zadana
projekcijama svojih 'glavnih slojnica!
Slika 160. a predocuje ravninu E i trokut ABC, koji je u njoj. Da
bismo odredili pravu ve1icinu trokuta ABC, mi ceme ravninu skupa
s trokutom preloziti oko traga e na ravninu ITt. Za prelaganja ravnine E'
oko traga e opisat ce vrh A luk iTA)' one kruznice kojoj je ravnina oko-
mita na tragu e, srediste D u tragu;a polumjer DAna onoj priklonici rav-
nine E koja prolazi toek'Cm A. Hipotenuza D A potpornog trokuta ravnine
E, kojemu su vrhovi toeke D, A i A' je, dakle, polumjer luka kruznice
koju za prelaganja ravnine E opisuje tocka A. Tocka A padne nakon pre- ,
lagahja na ravninu TIl u tocku (A), koja se nalazi na pravcu A'D, koji je
okomit fia tragu e, a duzina D (A) jednaka je dunni D A.
Pomocu toga razmatranja rijesen je na slici 160. b prije postavljeni
zadatak.
Ravnina E zadana je tragom e i projekcijarna njezinih glavnih slojniea,
a trokut ABC, koji leii u njoj, odreden je kotiranim projekcijama svojih
vrhova. Pravae koji tol-korn A' ide okomito na trag e sijece ga u tocki D.
Duzina D A' je horizonta1na kateta potpornog trokuta D A' A ravnine E.
165
Kad taj trokut prevalimo na ravninu III oko katete A', dobit cerno pra-
, vokutni trokut D A' Ao. Hipotenuza D Ao toga trokuta jednaka je udalje-
nosH D (A) tocke (A) od traga e. Na isti bismo nacin mogli odrediti tocke
(B) i (c), ali one su na sl. 160. b odr-edene na kraci nacin ovako:
Ako prodqzimo stranice A' B' i A' C' tlocrta trokuta do sjecista s tra-
gom e, dobit cemo tocke G i H. Tocka G je probodiste produzene stranice
A B, a tocka H probodiSte produzene stranice A C ABC sa III' Za
prelaganja ravnine E oka traga e ostaju tocke G i H na istom mjestu. Zbog
S1. 160. a
Sl. 160. b
toga mora trazena straniea (A) (B) biti na pravcu (A) G, a stranica
(A) (C) na pravcu (A) H. Aka sada tockom B', a zatim tockom C' povuce",mo
okomicu nB! trag e, presjeci ce prva pravac (A) G u trazenoj tocki (B), a
druga pravac (A) H' u trazenoj tocki (C). Stranicom (B) (C) zatvoJ;mo na
kraju troku't (A) (B) (C)t koji je trazena prava velicina trokuta ABC.
lz s1. 160. b izlazi da su kotirana projekcija A' B' C' trokuta ABC i
njegov prelozaj (A) (B) (C) dva perspektivno afina za koje je trag e
ravnine E os afinosti
t
a te afinosti okomite su na tome tragu.
Gr. 137. Odredivanje prave veHcine likn okretanjem. Odredite pravu
veJicinu trokuta A B C
t
koji lezi u ravnini E, ako je ravnina zadana mje-
rHom nagiba. a trokut svojom kotiranom projekcijom (sl. 161)!
Napomena: Clanke itoji su oznaceni SGT. treba obraditj sam 0 u g r a d e-
v.i n s k 0 mod j e 1 u srednje tehnicke gradevinske
I
I:
Ako pretpostavlmo da ravnina E ima nagih n = 4 : 3, ond'a ce inte'rval
na njezinom mjerilu nagiba p biti i = 3 :'4 = 0
1
75 em. Projekcije vrh,ova
trokuta nalaze se na projekcijama odgovarajucih slojnica te r:;vnine, J,
BuduCi da trag e ravnine E, oko kojega smo na 51. 160. izvrSili prela_
ganje ravnine E, nije sada U okviru slike, mozemo ,pravu velicinu
ABC odrediti tako da ravninu E skupa s trokutom okrenemo ok!)
slojnice te ravnine, npr. oko glavne slojnice kote 6, na horizontalnu rav-
ninu n, kOja ide tom slojnicom. To okretanje ravnine E oko glavne 510j-
nice 56 na horizontalnu ravninu n kote 6 izvodimo na sliean nacin kako
'" smo u cL 136. izveli prelaganje ravnine E oko njezinog traga e na ravninu.
IT
l
:

SL 161.
Ako iz tocke A' povucemo okomicu "sa sa', ona ce presjeei s,: u rocki D',
koja je projekcija srediSta D onog krutnog luka sto ce ga tocka A opisati
za okretanje ravnine E oko glavne slojnice 8
6
, Polumjer toga luka odredimo
taka da nademo pravu velicinu duzine D A. Buduci da tocka A ima kotu
10, a horizontalna ravnina II ima kotu 6, to njihova vismska razlika iznosi
4 em, pa prema mora u pravokutnom trokutu D' A' A. biti A" Ao =
= 4 em. Alro sad oko D' opisemo luk kruznice preko toeke A
o
, on ce
presjeCi pravac D' A' u tocki (A). Toeka A doei ee, kad izvedemo okretanje
ravnine E oko glavne slojnice $6 na ravninu II kote 6, u po!ozaj (A). Mogli
blsmo na isH odredlli (B) i (C), all one BU, kao i na .1. 160. b,
odredene pomoeu tocaka E' iF', u kojima produzene stranice A' B' i .4
1
.C'
169
26. Dvije i tri ravnine
. 140. Presjek dviju ravnina. Pravae u kojemu se dvije ravnine sijeku
zove se presjecnica tih ravnina.
SIika 163. a predocuje dvije ravnine Air. Njihovi tragovi dig sijeku
se u toeki koja je na presjecnici c tih ravnina, a ima kotu O. Isto tako se
svake dvije jednako k'Otirane glavne slojnice tih ravnina sijeku u tocki
koja je na njihovoj presjecnici c. Zbog toga ce projekcije svih sjecista
jednako sIajniea tih ravnina biti na pravcu e
/
J
koji je kotirana
projekcija presjecniee c.
Na slici 163. b nacrtani su tragovi dig i mjerila nagiba p lip'
" A' r N "b 1 ,
ravmna '-\. 1 -. agl ravnine A je n
1
= 10 : 3, pa je i
1
= 3 : 10 em = 3 tnm
interval priklonice Pl. a nagib ravnine r je nz = 5 : 2, pa je i2 = 2 : 5 =
= 4 : 10 em = 4 mm" interval pdklonice P2'
IT,
SL 163. a
St. 163. b
Tragovi dig tih ravnina sijeku se u probodiStu ravnine II s pre-
sjeenicom c, a sjecista projekcija jednako kotiranih glavnih leze
na projekciji c' presjecnice c i nju graduiraju.
141. Presjek ravnine vertikalnom ravninom. Neka se odredi presjek
ravnine A, kojoj je nagib 5: 7, vertikalnom ravninom N (s1. 164) !
Zadaci iz tehnicke prakse ne rjesavaju se u kotiranoj projekciji na
slikama koje se crtaju u pravoj veliCini, kako smo mi dosad to radili vee
.na slikama koje se u umanjenom mjerilu. To se mjerilo na
slid i zove se tnjerilo slike.
Da bismo se polagano privikll na crtanje slika u umanjenom mjerilu,
ml cerno vee sada, rijeiti. po koji zadatak teoretske prirode u umanjenom
>njerllu. Tako i:emo sliku za taj zadatak nacrtati U mjeriJ.'l_L:_2"
170
Ravnina /). predocena je svojim mjerilom nagiba pi, Interval na njernu
je i= 7: 5 em = 14: 10 em = 14 m'J'. Ali kako je mjerilo slike 1 : 2, !ai
sUd biti i = 14 mm : 2 = 7 mm, Razmak izmedu projekcija
vnih slojnica ravnine A mora, da.kle, na slid iznositi 7 mm. Vertikalna
ravnina N predocena je svojim tragom n. Ako sa C oznacimo traienu
presJeCnicu tih dviju ravnina. onda njezina projekcija c
'
mora biti na
n,
---
d
SL 164.
SL HiS,
pravcu n, jeT je c u ravnini N, a kako je ta presjecnica i u ravnini A,
moraju sve njezine tocke kojima su kote cijeli brojevi hiti na glavnim
slojnicama ravnine A, a njihove projekcije na projekcijama tih slojnica.
Kad, dakle, na pravcu n oznaCimo sa 0, 1', 2' itd. one tocke u kojima on
presijeca projekcije glavnih slojnica ravnine A, dobit cerno kotiran
u

jekciju c' trazene presjecnice c.
Na slid 164. odreden je jos i prikloni kut a te presjecnice prema
ravnini ill pomocu njezinog prevaljivanja na ravninu III oko
projekcije c' (eL 117). Sarno sad a duzina 5' 50 nije na slici duga 5 em, .
5 em: 2 = 2,5 em, jer .. mora izvesti u mjerilu 1 : _2 .. _
142. Prcsjek dviju ravnina istoga nagiba. Na slici 165. predocene .
ravnme r 1 A svojim mjerilima nagiba Pt' i p/. Buduci da su nagibi
ravnina jednaki, moraju i intervali njihovih mjerila nagiha biti jeclna,kLi
Kotiranu projekciju e' presjecnice c tih ravnina odredimo kao u <':1.
."" ;;;:, omocu sjeciSta jednako kotirani lavnih slomicar tih rayIJi.nl.L Ako'
.oje god tocke pravca c, npr. iz tocke 3', spustimo okomicu 3' A na trag
ravnine r i okomicu r B na trag d ravnine A, onda je duzina 3' A = 3 i,
duzina 3' B takoder je 3 i, pa iz toga izlazi da je 3' A = 3' B. Tocka 3'
prema tome na simetrali kuta sto ga cine tragovi g i d tih ravnina.
171
Kotirana projekcija presJecmce dviju ravnina istoga nagiba
lavlja kut ito ga Cine tragovi tih ravnina.
o v 0 p r a v i I 0 ima svoju prakticnu pri odredivanju
krovnih presjeka koje cerno doskora
143. Presjek dviju ravnina paralelnih slojnica. Kad su slojnice dviju
ravnina medu sohorn u.sporedne, ne mozerno odrediti projekciju- njihove
presjecnice na nacin koji je ohjasnjen u c1. 140. jer se projekcije jednako
kotiranih slojnica tih ravnina ne sijeku u konacnosti. U takvom slucaju
. ':"
bo I ./ I / . .-"'A n
,,' :./.Jf::.' ....... 0 ..
D .. . '-.!?' c ..
Eo
Sl. 166. a
rl ---cj,-c------cJ
"\ f"!,
9
S1. 166 . b
odredujemo presjecnicu tih ravnina talw da abje ravnine presijecemo
__ ___ (?L
166 . .q). Ravnina N sijece ravmnu A u priklonici a ... a ravninu r u priklonici
b, koje.se sijeku u tocki E:presjecniCe c ravnina Air. Da odredili
tocku E .... prevalimo na ravninu II) oka pravca n priklonicu a pomoeU-oocke
C (2) i priklonicu b 'pomocu tocke D (2). Prevaljene priklonice ao i bo
sijeku se u prevaljenoj tocki Eo. Ako sad a tocku Eo vrtnjom ()ko pravca n
dovedemo u ravninu N, dobit cerno tOCku E, kojom ,prolazi tra.zena
sjecnica c usporedo s tragovima dig.
Slika 166. b _predocuje u mjerilu 1 ; 2 ravnine Air, kojima su tra-
govi dig menu soborn usporedni. Sada jedinica mjere nije 1 em, vee
0,5 em. Pravac TI, koji je okomit nn dig, trag je pomocne ravnine N. Po-
moeu tocaka Co i Do (C' C = D' DO = 2 . 0,5 em = 1 em) nacrtani su pravci
a
o
i bri koji se sijeku u tocki EQ Na kraju je nanena tocka E' kojOln ide
proj
ek
9
i
ja c' trazene presjecnice e usporedo s tragovima dig.
Kad ,su ravnine .6.. i r jednakoga nagiba prema ravnlni TIt, a tragovi
sU,im usporedni, onda je trokut A EoB istokracan, pa je E' A = E
r
B.
,I,
, '
1'
"
r,\ :
1:1
fil
'I
I
I
j
172
><t Kotirana projekcija presjecnice dviju ravnina jednako9CL: nagibu
J

jima su tragovi usporedni, usporedna je s > tim tT<lgovima i od njih jednako .
udaljena.
I to p r a v i 1 0 ima svoju prakticnu primjenu pri odredivanju kro-
vnih presjeka.
144. Tfi ravnine. Zadan je trokut A B C;.polozite njegovom stranicom
B C ravninu r nagiba n
1
= 2 1, stranicom A C ravninu A nagiba n,; =
= 4 ; 3 i strunicom A B ravninu E nagiba n
l
= 1 :'1, pa odredite njihove
presjecnice! Neka su ravnine nagnute prema unutrasnjosti trokuta {sl. 167)1
A
b
B
a o c
Sl. 167.
Tragovi tih raynina su stranice trokuta a
J
b i c. Interval na mjerilu
nagiba nlVnihe r je i1 = 1 : 2 em = 5 mm, a interval na mjerilu nagiba
ravnine 11 je i2 = 3 : 4 em = 0,75 em = 7,5 mm, dok je interval na mjerilu
nagiba ravnine E i3 = 1 em = 10 mm.
Pomocu tih intervala nacrtaju se projekcije slojnica tih ravnina kote
1 i kote 2, a pomoeu njih odrede se projekcije m', n' i 0' presjeeflica m, n
i 0 hh ravnina. Ako se presjeenice min sijeku u tocki V, onda je tocka
V u ravnini r i u tavnini -E, pa zbog toga mora i presjecnica 0 tih dviju
ravnina ici tockom V. Kota tocke V je 2,5,
Tri 7'avnine, ko,e nisti medu sobom usporedne, a niti prolaze istim
pravcem, imaju jednu zajednicku tocku kojom idu. SVe tri presjecnice tih
rovnina.
I to p r a v il 0 iroa svoju prakticnu primjenu pri odredivanju krov-
nih presj eka.
173
145. Vjeibe. 1. Nacrtajte kotiranu projekciju presjecnke dviju ravnina ako
j6 svaka od njih zadana svojim tnjerHom nagiba!
2. Nacrtajte tl ravnini slike kotlrane projekdje dvaju ukrtenih pravaca g i d
,te oznacite kotirane projekcije kojih god dviju tol5aka A (3) i B (4), pa nndUe
r;jecnicu tavnine r koja je odredena tragom 9 i tockom A s ravninom A koja je
odredena tragom d i tockom B1
3. zadatak 2. kad su pravci g i d medu sobom usporedni!
4. Nacrtajte istostranican trokut kojemu su stranl.ce duge 8 em, zatim polo-
iite svakom stranicom ravninu nagnutu prema unutrasnjosti trokuta ako je nagib
Jedne ravnine nl = 2 : 1, druge n2 = 5 : 4, a trece n3 == 4 : 3, pa odredite njihove pre-
IFjecnice!
27. Pravac i ravnina
146. Prohodiste ravnine s pravcem. Na slid 168. a odredena je ravnina
E svojim glavnim slojnicama, a pravac p .tockama K i L. Probodiste S
ravnine E s pravcem f -naci cerno take da pravcem polozimo pomocnu
vertikalnu ravninu N, a onda odredimo presjecnieu c ravnina E i Pre-
sjecnica c sijece se s pravcem p u trazenom probodiStu S.
Zadana je ravnina E svojim mjerilom nagiba, a pl'avac p kotiranim
projekcijama svojih tocaka K (5) i L (1): neka se odredi probodiiite S
ravnine E 8 pravcem p (s1. 168. b) !
P'
n
? 2
Sl. 168. a Sf. 168. b
fT,
A. - Trag n- pomocne vertikalne ravnine N. polozene pravcem p! po-
se s projekcijom p' toga pravea. Graduiranu projekciju c' presjecniee
ravnin!l. E i N odredit cemo kao u N. 141. Da bismo nasH S, u kojoj
c s pravcem p, prevalit cerno vertikalnu ravninu N
njezina traga n na ravninu lIt. Pri prevaljivanju tocaka K i L pravea
I
174
p i tocke 5 presjecnice c nije za jedinicu mjere uzet 1 em, vee jedinica
mjerila u kojemu je crtana slika. pravac Po i. prevaljena
sjecnica Co sijeku se u prevaljenom probodistu So. pomoeu kojega se nade
kotirana projekcija S' (2,5) trazenoga probodista S.
B. - Taj se zadatak maze rijesiti i ovako: Znamo da se pravcem U
prostoru maze poloziti koUko god nas je volja razlicitih ravnina. Ne
ramo, prema tome, pl'avcem p poloziti sarno vertikalnu ravninu N kao
pomocnu ravni- '.l., vee mozemo posta viti pravcem p kao pomoCnu ravnil.i.u
ravninu 4>. Nademo Ii zatim .
presjecnku c ravnlna E i <1>, onda ce ta
presjecnica c sjeci pravac p u trazenom
probodistu S.
Na 51. 168. c zadani su ravnina E i pra-
vac p u istom polozaju kao i na s1. 168. b.
Povucimo najprije toCkama L' i K' koja
god dva usporedna pravca s/ iss'. Ako ta
dva pravca smatramo projekcijama dvaju
horizontalnih usporednih pravaca 51 i 8
5
, SL 168. c
od kojih SI pro1azi u prostofu tockom L
pravca P. a 8
S
tockom K, onda pravci $1 i 5{; odreduju u prostoTu ravninu $,
u kojoj je citav pravac p jer su dvije njegove tocke L i K u tOj ravnini.
Odredima zatim projekciju A' tocke A u kojoj se sijeku slojnice kate 1
ravnina E i CD te projekciju B' tocke B u kojoj se sijeku slojnice kote 5 tih
ravnina. Pravac e', koji nakon toga povucemo tockama A' i B', bit ce Pl'O-
jekcija presjecnice c ravnina E i W, a tacka S', u kojaj se sijeku e' i p', bit
ce projekcija traienog probodiSta S. Rotu 2,5 toga probodista odredimo po-
moeu projekcije slojnice povucene tockom S' do mjerila nagiba ravnine E.
Vidimo da smo pri istom polozaju ravnine E i pravca p na slikama
__ "",_168. b i 168. c dobili i isto prooodiSte S (2,5) ravnine E i pravca p.
;?'
147. Okomitost pravca i ravnine. Na slici 169. a prikazana je ravnina
E i pravac 0, koji je na njaj okomit. a probada je u tocki A kote 1. Svald
-=
pravac ravnine E koji prolazi tockom A okomit je na_pravcIJ Q' zVog toga
je pra vac 0 okomit na priklonici p i na glavnoj slojnici 5 ravnine E, koje
idu tockom A. Buduci da je slojnica s usporedna s' TIll to ce se pravi kut,
ciji je jedan krak sIojnica s, a drugi okomica 0, projicirati na ill u pra-
voj velicini, a to znaci da ce projekcija 0' okomice 0 biti okomita na
projekciji 8' glavne slojnice s. Rako je i projekcija p' priklonice p takoder
okomita na s', to se projekcija 0' okomice 0 poklapa s projekcijom p' pd-
klonice P, ali kote na njima padaju u protivnom smjeru.
U' ravnini E, koja je zadana mjerilom nagiba, zadana je tocka A (1);
neka se tockom A polozi pTavac 0 okomito na ravninu. E (51. 169. b) !
175
Ako tockom A' povucemo pravac 0'. koji je usporedan s mjerilom
nagiba ravnine E, dobit cerno projekciju trazene okoffike. Ali samom pro-
'jekcijom nije okomica 0 odredena, treba je jos graduirati. Zbog toga cerna
'lertikalnu ravninu N, u kojoj se nalaze priklonica p rp.vnine E i okomica
0, prevaliti na TIl ako njezina traga n, koji se poklapa;$ pravcem 0'.
SL 169. a
SI. 109 b
Ako je A' Ao -= 1 em, onda je pravac B Ao prevalJ'ena priklonic"
COl Po, a
pravac 00. koji povucemo tockom Ao ok'Omito na Po, je pr'evaljena oko-
mica 0, te je tocka C njezino probodiste SIll' Duzina B A' jelhterval i
prilc.lonice, ili interval na mjerilu nagiba ravnine E, a duzi:na A' C je
D. 1z pravokutnog trokuta B Au C iz1az1, prema pravilu 0
VlSlnl nad hlpotenuzom da je B A' . A' C = (A' A ):l lli i .. i ..- l' r .
_ ' I) 1 2 - ,1 t tl . t:! =
- 1, tJ .._ mtervah 11 112 su reciprocni. Iz toga izvodimo ovo p r a';; i 1 0:
. je pTavae okomit no. nekoj .avnini, tad je njegova kotirana pr'b-
s projekcijom priklonice te ravnine, njihovi
su reelprOent, a kate 'na pravcu i na priklonici padaju u prati-
vnom smJeru.
148. :-- 1. Nacrtajte istostranican trokut A'B'C' kojernu EU stranic d
6 ,Nekc:. Je ta) tr?kut kotirana projekcija trokuta ABC kojemu su vrhovi e
A

8 1 .C: (5). Nac.rta]te zatim 'kotiranu projekciju pravca p, koji je zadan
p:oJekcJJama tocaka K (6) i L (1), ako jP. L' u trokutu A'B'C' a K' .
n]ega, pa oclredlte probodiste trokuta ABC 5 pravcem p. lzvan
mjeril" naglba ravnine E kojoj je nagib n = 3 : 2, a zatim koti-
pravca p kojernu je tocka Ie (1) ispod ravnine E a tocka L (5) povrh
nJe, pa odredite probcdiilte ravnin.e E s pr-Ilv..,ern p. '
,.' 3. mjerilo nagiba ravnine E kojoj je nagib n = 4 : 5, a zatim koti-
! <:Inu projekcIJl1 totke T (3), pa pplozlte tot:kom T prl.lvac 0 okomito na ravninu
1 Na slici 169. a oznacite projekciju okomice 0 sa o'!
'I"
,
I
,
176
4. Nacrtajte kotiranu projekciju trokuta ABC i kotiranu projekciju tocke -I{ it
YJezbe 1, pa polozite toe-korn I{ pravac 0 okomito na trokutu ABCI
5. Dutina A'e" = 4 em je kotirana projekcija dUZine AC [A (3), C (6)] koja je
u ravnini E. koja} kotirane projekcije slojnica kut od aO
Q
s duzin0.m A'C'.
Nacrtajte kotiranu projekciju:
a) pravilne trostrane piramide, kojoj je osnovka u ravnini E, aka je duZina AC
njezin osnovni brld, a visinn plramide 1) "" 7 em; , ,
b) pravilne cetverostrane piramide, kojoj je osnovka u ravnini E, aka je duuna
AC dijagonala njezine osnovke, a visina piramide v = 6 eml
6. Kvadrat A'B'C'D', kojemu je stranica duga 3 em, kotirana je pi."Ojekcija
paralelograma kojemu su vrhovl A (I), B (3), C (6), i D. Naertajte kotiranu proiek":
'" ciju uspravne cetverostranc prizme kojoj je oSllovka paralelogram ABeD, a visina
1) = ,{em!
7:' Duiina AlB' "" 4 em je kotirana projekcija duzine AB fA (2), B (5)] koja je
na priklonici ravnine E. Naertajte kotiranu projekciju kojemu je osnovka u
ravnini E, aka je duiina AB promjer njegove osnovke, a visina stosea je v = 6em!
8. Nacrtajte katirane projekcije slojnica ro.vnine E, kojoj je nagib 2; 3. :.'.I zatim
kotiranil' projekciju 'valjka, kojemu je osnovka u ravnini E, ako je njezino sredite
S (5), polumjer r = 3 em, a visina valjka v = 7 em!
9. Naertajte kotirane projekcJje slojnica ravnine E kojoj je naglb 3; 4, a zatim
kotiranu projekciju pravilne sesterostrane piramide kojoj je osnovka. u ravnin! E.
jedna dij1igonala asnavke na slojnic.i osnovn( brid a == 2)5 em, a visina piramide
v = Scm!
10. Nacrtajte kotirane projekcije slojnicd ravnine E kojoj je naglb 2 : 3, a zatlrn
koliranu projekciju kocke kojoj Je osnovka u ravnlni E ako je osnovke
S (6), jedna dijagonala osnovke Cirri sa 5lojnicama ravnine E kut ad 30
b
, a brid
kocke dug je 4, erht
28. Krovni presjeci
Ar. 149. Vrste ltrovova i nazivi. Kad' je kuca pokrivena sarno jednom
krovnom ravninoffi) kao na slid 170. a, te je na njoj sarnO jedna stresnica
iIi okap E F
J
tad se takav krov zove jednostTeSni krov.
Ako se kr'ov sastoji od dvije krovne ravnine, kao na slici 170. b, pa
su na njemu dvije stresnice (okapi) E FiG H, onda se on zove dvostresni
krov. Horizontalna presjecnica I J tih dviju krovnih ravnina, koja je uspo-
redna sa stresnicama, zove se krova.
. Kad kucu pokrivaju cetiri krovne ravnine, kao na slid 170. c, krov je
skuJ.";., On ima eetiri str<:snice E F, F H, H GiG E. Skoseni krov kuce,
kojoj je tlocrt pravokutnik, ima sljeme I J, a ako je tlocrt kuee kvadrat,
onda skoseni krov ima oblik kvadraticne piramide. Presjecnice E I, F J,
H JiG I dvij u susjednih krovnih ravnina na skosenom krovu zovu se
grebeni.
Ako tloert kuce nije pravokutnik ni kvadrat, vee slozen geometrijski
Uk) onda se krov takve kuce zove slozeni krov. Slikom 171. b prikazan je
177
jedan slozeni krov. Na njemu je 6 stresnica A B, B C, CD, DE, E F i
FA, 2 sljemena G H i I J, 6 grebena A G, B G, D J, E J, F I i H I, a pre-
sjecnica C H dviju susjednih krovnih ravnina kojih stresnice B C i C D
cine prema unutrasnjoj strani kuce kut veci od 180 zove se u:vala.
Pri odredivanju oblika krova kuce uzima se da sve kroyne ravnine
irnaju isti nagib prema horizontalnoj ravnini. 8ain"O piak.::
maze se od tog pravila katkada odustati. Nagib krovnih
H
Sf. 170. a sl. 170. b 81. 170. c
ravnina ovisi 0 materijalu kojim se krov pokriva i atmosferskim prili-
kama kraja u kojemu se kuca gradi. Kad nas se krovnim ravninama,
koje su oblozene eternitom, daje nagib ...:-:Ld.ct? : 3, . .a kad su oblozene
obicnim crijepom. daje im se nagib od 2 : 3 dq) : 1. .
Oblik krova kuee odreduje se tako da se konstruira tlocrt svih
sjecnica krovnih ravnina. i to u horizontalnoj ravnini koju zamislimo kroz
stresnice krova. Tim tlocrtom i nagibom krovnih ravnina obUk krova je
potpuno odreden. Iz tlocrta krova kuee i nagiba krovnih ravnina nije
tesko nacrtati nacrt iii kosu projekciju krova iIi odrediti prave velicine
pojedinih krovnih pIoha.
Ar. 150. Konstrukcija tIocrta krova. Konstruirajte tlocrt svih presjeenica
krovnih ravnina na horizontalnoj ravnini strdnicd krova kuce ako
snice Cine Uk ARC D E F, koji je zadan na slid 171. a u mjerilu. 1 : 500!
Svakom streSnicom polozimo krovnu ravninu istoga nagiba prema
h.orizontalnoj ravnini stresnica koju uzimamo za naSu ravninu. slike ill
(s1. 171. b). Krovne ravnine: koje cerno oznaciti brojevima I, II, III, IV,
V i VI, imaju za tragove na ravnini slike III stresnice krova. Ravnine
1 i II sijeku se u grebenu A G (s1: 171. b), ravnine I i VI u grebenu B G,
ravnine II i VI u sljemenu G H, ravnine II i III u grebenu F I, ravnine
III i IV u grebenu E J, ravn!ne IV i V u grebenu D J, ravnine V i III
u sljemenu J I, ravnine, V i VI u uvali C H, i na kraju ravnine II i V U
grebenu HI.
12 Nacrtna
'l1t="Mr) I ...:..A"':'. ..,-.. A -.....--
,
!
I
178
Tioert svakoga grebena ili uvale, prema pravilu iz 142,
raspolavJiati kut sto ga cine stresnice onih ravnina koje se u tome gre-'
benu odnosno uvali sijekuj ... sljemena prema pravilu
iz oj. 143, biti usporedan sa stresnicama onih ravnina koJe se u tom.
sljemenu sijeku, te mora biti jednako udaljen od tih stresnica. Prerna
tome se konstrukcija tlocrta krova (51. 171. a) izvodi ovako:
A B
SL 171. a
a efta'rna simetrale svih u Va lika sto ga prave stresnite
krova, jer su na tim simetra ama t oedi gl-ebena i uvaUi krova. Dvije
susjedne simetrale A G' i B G' sijeku se u tocki G' i zatvaraju sa stre-
snicom .Ii B tloert A B' 9' krovnog trokuta A B G, koji je u ravnini I.
Isto se taka susjedne simetrale E J' i D J' sijeku u tacki J' i zatvaraju sa
stresnicom DE tIoert DE J' krovnog trokuta DE J, koji je u ravnini IV.
Kroz toeklJ G', odnosno tocku ,J', mora iei tlocrt trece presjecnice
krovnih ravnina koje idu tockom G, odnosno toekom J, prema pravHu iz
(:1. 144. Trag F ravnine II usporedan je s tragom ....B C ravnine VI, zbog
toga tlocrt presjeenice tih ravnina mOra ici toCkom ,0' usporedo s tim
tragovima, i ta do tocke HI, koja je na prvoj susjednoj simetrali C H'.
Time sma zatvorili Uk B f;H' ..... G', koji je tlocrt krovnog para1elograma
Be H G, a nalazi se u ravnini V.I. Isto taka je trag E P ravnble III uspo-
redan s tragom f; D ravnine V, pa tloert njihove mora iei
toekom J uspo:z;edo s tim tragovirna, i to do to{:ke koja lezi na prVQj
Busjednoj simetrali F 1', Tako smo zatvorili joil jedan Jik E F r J', koji je
tloert krovnog trapeza E f 1 J, a nalazi se u ravnjni III.
Buduci da. su toCke H i I na krovnim one odre-
duju presjeenicu HI tih. ravnina, kajoj je H 1'. Ako zbog
kontrole produzimo tragC D ravnine V do sjee!sta It s tragom A F rav-
nine II, pa nacrtamo sJmetralu kuta p L r, onda na taj simetrali moraju
179
biti tocka -H' i 1'. Lik CD J' l' H' je:i tloert peterokuta CD J 1 H, koji je
u krovnoj ravnini V, a lik A F'l: H', G' je-Uocrt 'peter6kuta API H G, koji
je u krovnoj ravnini II. Time je konstrukcija tlocna krova zavdena.
Na slici 171. a odredena je jos i prava veliCina krovnog trokuta DE J
pomocu prelaganja tog trokuta oka stresnice D E'na slike ill:
To je prehfganje izvedeno na nacin koji je prikazan u cW:a) a za nagib
krovnih ravnina n =;'._2.: 3. U prevaljenom potpornom troKutu K J' j rav-
nine IV !flora biti '3 J' K, a visina K (J) prelozenoga krov"nog tro-
kuta DE (J) jednaka je duzini K J 0
. '
Ar. 151. Konstrukcija tlocrta krova sa zaprekom. ",A. - Konstruirajte
tlocrt svih presjecnica krovnth ravnina ako stresnice cine lik ABC D E
F G H 1 J K L, koji je zadan na slici 172_ 11. mjerilu 1 : "500, a voda s
ne smije da w:;fara 0 zid su.sJ"edne zgrade.
(E) (FJ (G)
z,/f>\\T1\
M' 0' "'I' -,,'
,,'- A :, S' '"N
s' ___ /
"
A
: )<
'"
E B
Z-F
2.
172. Sl. 173,
Tloert zida susjedne zgrade oznacen je na slici 172. iscrtanom pru-
gam koja granici sa stresnicom I J. Zbog toga treba ukloniti luovni trokut
I J Z s kojeg bi se voda slijevala na zid susjedne zgrade. BuduCi da su
stresnice H 1 i K J toga krova okomite na zid susjedne zgrade, mozemo tu
zapreku lako uklonitt. Krovne ravnine, koje polozimo stresnicarna HI i
K,J, produzimo sve do zida susjedne zgrade, tako da sljeme R S, u kojemu
se te ravnine sijeku, takoder dopre do zida susjedne zgrade. Sad ce se
atmosferske ohorine po krovnim ravninama Ii I S R S i K J S R P
usporedo sa zidom susjedne zgrade, a nece udarati 0 hj zid, jer su krovne
ravnine na nj olmmite,
Konstrukdja tlocrta svih ostalih presjecnica krovnih ravnina izve-
dena je na nacin koji je objasnjen na slici 171.
n
!
I
,
180
B, - KonstruiTajte tlocrt svih krovnih ravninal ako stre
mice' Cine lik ABC D, koji je zadan na slid 173. u 1 : '500, a 'voda
s krova ne smije da udara 0 zid susjedne zgrade!
U tom zadatku nisu stresnice A B i CD okomite na, zLdu susjedne
zgrade kao u prednjem zadatku. Kad bi krovne ravnine, polozene stresni-
cama A B i C D
J
produzili do zida zgrade, udarao hi jedan dio
atmosferskih oborina s krovne ravnine, poiozene stresmcom A B, 0 zid
susjedne zgrade. Da se to izbjegne, treba umetnuti jos jednu krovnu ra-
vninu, koja ide tockom B, ima __ .. krovne ravnine, a
.,., okomita je naz.id susiecine_kut;' Tr;g te ravnine je pravac'-n -koji' je
clroffiUna B sto ga Nni pravac B N s pravcem A B
je B F' uvale B F, u kojoj se krovna ravnina sijece s
krovnom ravninom polozenom A B; a tloert F' G
i
grebena F G,
u kojemu se krovna ravniIia sijece s krovnom ravninom polo-
zenom'1itresnicom DC, je dio sinletrale kuta B H C. Atmosferske oborine
pomicat ceo se po .umetnutoj krovnoj ravnini usporedo sa zidom susje9.ne
zgrade i slijevat ce se u :uvalu B-F.
Na slici 173. odredena ie ios i prava velicina CD (E) (F) (G) krovnog
peterokuta CD E Ii' G pomocu njegova prelaganja na ravninu slike TIl aka
stresnice CD, a za nagib krovne ravnine 1 : L U prevaljenom potpornom
trokutu E' Eo K te krovne ravnine je E' Eo = E' K, a u prelozencm pete-
rokutu duzine K (E) = K Eo. Buduci da BU tlocrt 1 prava veliCina toga
peterokuta perspektivno afini lik.ovi, za koje je pravac CD as afincsti, a
tocke E' i (E) BU ,pr"idruzeni vrhovi, mozemo ostale vrhove (F) i (G) pre':'
lozenoga peterokuta odrediti pomocu 'te afine srodnosti. Povucemo Ii
tockom (E) usporednieu seD, na njoj'mora biti tocka (F); a spojimo Ii
(1<') s tockom H, dobit cemD pl'avac na je tocka (G). '
Ar. 152. Konstrukcija nacrta krova. Dosad smo se bavili konstrukcij-om
tlocrta krova, a naert krova nismo crtalij a sada cerno vidjeti kako se
iz tlocrta krova konstruira njegov nacrt. Za konstrukciju nacrta krova
potrebno je imati tlocrt krova i znati kolik je nagib njegovih krovnih
ravnina.
Na slici 174. nacrtan je u mjerilu 1 :,800 tlocrt krova kuce kojoj uz-
duzni zidovi cine s IT
z
kut od 30. Iz tlocrta zakljucujemo da su na tom
krovu tri sljemena 13-14, 15-16 i 17-18, osam grebena 1-13, 2-13,
4-15, 5-15, 7-14, 8-14, 10-18 i 11-18, celiri uvale 3-16, 6-16,
9-17 i 12-17, Crtkane duzine u tlocrtu krova predocuju nam polozaj
vanjskih vertikalnih ravnina zidova zgrade. Uzeto je na toj slici da su te
ravnine udaljene 1 m od Etresnice krava.
Nacrti svih stresnica krova su na pravcu p, koji je usporedari s osi x,
a od nje udaljen za visinu stresniea, koja je na slid sarno 4 m, Pravae p je
181
drugi trag horizontalne ravnine II stresruca krova. Od 12 toeaka koje ome-
duju te streijniee vide se u naertu sarno toCke 2, 3, 4, 5 i 7, kojiroa su
nacrti tocke I", 2", 3", 4", 5" i 7". Da bismo mogli nacrtati nacrt 13
11
_141i
sljemena 13-14, moramo odrediti udaljenost jedne njegove krainje toCke
od ravnine stresnica il, a ona ovisi 0 nagibu krovnih ravnina. U tocki 13
sijeku se tri krovne ravnine. Ako iz tocke 13' spustimo okomicu 13' K' na
trag l' jedne ad tih triju ravnina, bit ce duzina 13' K' jednaka harizon-
taJnoi kateti K L potpornog trokuta 13 K L krovne ravnine 1 213. ko-
x
30
M;HOOO
0:
I
5 '0
5
sl. 174. h-- (" f)..
Sf. 175. a i b
jemu je duzina L 13 vertikalna kateta. Velicina vertikalne katete L 13
ovisi 0 nagibu krovnih ravnina. Kad je nagib krovnih ravnina 1 : 1, tad
je L 13 = K L, a aka je nagib krovnih ravnina n = 2 : 3, anda je L 13 =
= , . K L, ili opeenito L 13 = n K L. Buduci da je stika 174. nacrtana uz
pretpostavku da je n = 1 : 1, na njoj mora biti L" 13" = K' L'. Tockom 13"
nacrta se zatim nacrt 13" 14" sljemena 13-14 usporedo S osi X, jer je ana
usporedno sil,. Ako sada spojimotocku 13" s toekama 1" i 2", a toeku 14"
s tockom 7
u
, dobit cerno nacrte triju grebena krova koji se u nacrtu vide.
Nacrt 15" 16" sljemena 15-16 odreduje se na isH nacin kako smo
odredili nacrt sIjemena 13-14. Iz tocke IS' spusti se okomica 15' M' na du-
4' 5" i uCini se N" 15/1 = 15' M', Tockom 15" ide nacrt ISH 16" toga
sljemena usporedo S osi x. Spojimo Ii sada tocku 15" s tockama 4" i 5",
dobit cerno nacrte jos dvaju grebena krova koji se u nacrtu vide. f..1a krafu,
182
spojimo li toeku 16" s toekom 3", dobit cerno nacrt uvale 3-1,6, lroja se
od cetiri uvale toga krova jed ina u nacrtu vidi.
Na slici 174. nisu nacrtani nacrti onih grebena i uvala krova koji se
u nacrtu ne vide.
Ar. 153. Vjeibe, - 1. Nacrtajte u mjerilu 1: 500 tIocrt svih prosjecnica krovnih
ravnina ako stresnice krova cine Ilk zadan aUkom 175. a!
2. Nacrtajte u mjerilu 1 : 400 tloeft svih presjecnica krovnih ravnina aka
nice krova clne Uk zadan sUkom 175. b!
3. Nacrtajte naert krova iz alike 171.4 ako,stresnica EF cinl s II! kut od 30"1
4. Nacrtajte naert krova iz slike 172. aka u:z.dufni zidovl kuee cine s 112 kut
od 301
.5. Nacrtajte naert krova iz vjezbe 2. aka uzduzni zidovi kuee cine s 112 kut
6. NacrtaHe tlocrt krova iz vjeibe 1. ako je s desne 1 s .11jeve strane kuee zict
susjedne zgrade!
V. NASIPI, USJECI, CESTE, PLATO
Nasipi i llsjeci
154. Nasipanje h. tocke. Kad se iz cvrste tocke T zaspe na horizontalnu
podlogu III neka mnozina zrnate tvari, npr. pijeska, nastane ispod te tocke
stog te tvari, koji nalici na rotacioni stozac, a zove se nasipni stozac
(s1. 176. a). Kut ",' sto ga izvodnice toga stosca Cine s hor'lzontalnom pod-
logom, ovisi 0 vrsti tvari koja je hila zasuta iz cvrste tocke T. Taj se kut
, Sl. 176. a 176. b 81. 175. c
,
zove ri1'odni kut na iba doticne tvarL Kad hi se zas1panjem te tvarLna-
stavl 0, rasla hi visina Jitoscu sve dotle dok bi stozac svojim vrhom dopro
do tocke T, ali hi prikloni kut a. njegovih izvodnica ostao 1st1. -
Tangens priklonog kuta rJ,. izvodnica nasipnog stosca zove se nagib
stosca.
Nagib nasipnog stosca OZI).acuje se slovom n, dakle je
tg a. = n.
Kad je poznata visina v nasipnog stosca i njegov nagib n = tg
mozemo ,polumjer r njegove osnovke izracunati ovako:
"I
I
\.
184
Iz slike 176. b izlazi da je -::... = tg a, ili
,
v
,
= n, pa je .n . r = v, Hi
I
1
r=--v
'n '---;-"ili[
'---------'
Ako je npr. n = 2 : 3, a visina v = 50' em, onda je
lumjer osnovke je r = +. v = . 50 em = 75 em.
"
Na slici 176 .. c prikazana je tangencijaina ravnina E nasiphog',stosca
kojerp.u je obodnica osnovke kruznica k, a'vrh tocka T. Ta ravruna dodi-
ruje stozae po izvodnici T A,. a njezin trag e na ravnini
je tangenta kruzniee k u toNti A.
Svaka tangencijalna ravnina nasipnog stoSca dodiruje ga po jednoj
njegovQ:i izvodulci, a trag svake tangencijalne ravnine j'? ..
nice osnovke stosea u probodistu ravnine osnovke s izvodnieom:
svake tangencijalne ravnine s.tosca njezina
185
ravnine svih nasipnih stozaca kojima su vrhovi na praveu a. Tragove 9
i d ravnina 1l. i r mozemo odrediti P0lnOCU probodiSta A ravnine E s prav-
eern a i jednoga nasipnog stosea kojemu je vrh na' pravcu a. Ako"iz pro-
bodista A povucemo tangente d. i, g na osnovnu kruinicu k nasipnoga
, stosca kojemu je vrh u tocki T (3), dQbit cem{) tragove nasipnih obronaka
'A-; r.
Ravnine .a. i f, od kojih je prva odredena pravcima a i d, a druga
pravcima a i g, idu praveem a, a njihov je nagib jednak: tangensu priro-
dnoga kuta nagiQa tvari kojom se a, jer su one
.r.ayp,ine jednoga nasipnog stosea kojemu je vrh na p,ravct,l a.
syakoga jednak je tangensu prirodnoga kuta
pagiba one tvan kojom se on obrorid-uz(fuf zadanoga'
pravca jesu, dakle, '<one dvije ravnine' koje se mogu poloZiti tim pravcem,
a kojima je nagib jednak tangensu prirodnoga kuta nagiba one tvari ko-
jom se zasipava.
Odredivanje' nasipnih obronaka uzduz zadanoga pravca svodi se
prema tome na ovaj 2adatak:,
priklonica, a nagib ravnine jednak je nagibu njezine priklonice, to je _ ...::7-> 156. Pravcem po}oziti ravninu zadanoga nagiba. Pravcem a
J
koji je
.Y5l:ke nasipnog stosea. jednak nagibu toga'.. zadan probodiStem A (0) i kotiranom pTojekcijom tocke A (3). poloZite
stosea, a potporni trokut, npr. T T' A, tangencijalne ravnine je..-' rav7tinu nagiba n = 5 : 2 !
porovi'fill"osnoga presjeka nasipnog stosca. Svi pravci nagiba n = 5 :.2 (sl. 177. a) koji idu tockom T cine izvod-
155. Nasipanje uzduz pravca. Na slid 177. a predocena je horizontalna
ravnina IIi i pravac a, koji je odreden tockom A u kojoj on probada ra
vninu III i tockoUl; T (3). Kad uzduz pravea a sipali na ravninu IT,
T
AI ,C
..
2'
Ttl)
9
IT,
SL 177. a S1. b
neku zrnatu tvar sve dotle dok bi nasip te tvari dopro do samoga pravca,
tad bi taj nasip bio omeaen dvjema ravninama t:J. i f, koje se sijeku ,u
pravcu u, a koje se zovu polozene pravcem a
obronci ,y0lozeni pra-vcem- n. Ravnine .6. i r su zajednicke tangencijalne
niee rotacionog stosca kojemu je vrh tocka T. srediste osnovke toeka T',
a T. Polumjer osnovke toga stosca mo'zemo izracunati po formuli
r r = -It- v Ix cl. 154. Buduci da je n = 5 : 2, a visina u=T' T=3 em, bit ce
- - -----------. 1 2 6 -
I' "'" n . f) =5 - 3 elll = SCII! = 1,2 em = 12,:""
Aim, dakle, oko rocke T' (s1. 177. b) opiSemo kruinicu k kOjoj je polu-
mjer A(o} tangente dig na
nieu k. dobit cerno tragove trazenih ravnina Air. Kad na kraju gradui-
ramo pravac a (cl. 119), pa 1', 2', 3' i 4' povucemo usporednice
s pravcima dig, onda smo ravnine predocili njihovim glavnim slojnicam<:.:
Taj zadatak moze imati m, MI)o, ili nijeqno rjesenje. sto ovisi 9
tome da Ii je nagib traZene ravnine veei' od nagiba pravca njemu jednak
Hi od nj ega manji. -
Pravac odl'edenoga nagiba u zadanoj Odredite u. ravnini
E: koja je zadana mjerilom nagiba, pravac nagiba n = 3 : 2 koji ide
zinom zadanom tockom T (3) t
Na slid 178. a predocene su horizontalna ravnina ITI i ravnina E. U
ravnini E ;staknuta je tocka T (3) i oznacen njezin tlocrt '1". Nacrtan je
z'atim pravac A T nagiba n = 3 .: 2, 'jer T' T = 3 em, a T' A = 2 em.
186
Kad pravac AT rotira ako pravca T' njegov se nagib ne mijenja,
a on pri tom opisuje plaSt rotacionog stasea kojemu je obodnica osnovke
ona kruznica k je za rotiranja prayeR AT opisuje tocka A. Ravnina E
i plast toga stoBea sijeku se u izvodnicama min, koje su traie!lI"pravd
ravnine E zadanoga nagiba. n = 3 : 2. Te izvodriice dobit cerno taka da
one tocke MiN u kojima se kruznica k sijece s tragom e spojimo s
korn T.
Sf. 178. a Sl. 178. b
Slika 178. b predocuje ravninu E mjerilom nagib.a p', Interval
mjerila nagiba je 0,5 ,em, jer je uzeto da je n
1
= 2 ; 1 nagib ravnine E.
Istaknuta je zatim kotirana projekcija T' (3) toeke T (3) te ravnine.
PolumjeT osnovke rotadonoga stosca kojemu je vrh u tocki T, a
nagih izvodnicfi n = 3 : 2, izracuna se po formuli T = v iz cl. 154. On
"
T = +-.3 em = 2 em. Kruznica k, opisana oke toeke T' polumjerom
r 0= 2 em, jest obodnica osnovke toga stosea. Spojimo Ii na kraju tocke M
i N, u kojima se sijeku kruznica k i trag e. s tockorn T', dobit cerno ko-
tirane projekcije m' i n' traienih pravaca min.
Taj zadatak moze imati dva, jedno, ili nijedno rjesenje, sto ovisi 0
tome da Ii je nagib traZenog pravca manji ad nagiba ravnine njemu jednak
ili od njega veoi.
158. Usjeci. A. - Slikom 179. predocena je u mjerilu 1 : 2 horizon" I
talna ravnina ITt i tocka T koja je 4 em ispod nje. Polozimo Ii tol!kc.rn,,7
187
sve pravce kojih je nagib prema ravnini III n = 4 : 3, oni ce ispuniti plast
supljegfl: rotacionog stosca kojemu je vrh ispod osnovke. Srediste njegove
.. . je u, tocki T', a veliCinu polumjera osnQvke .moterno izracunati
, .. , '" I 3
=-;- . v = 4' 4 em = 3 cm. Ako nam taj suplji rotacioni
;predocuje usjek uCinjen 11 nekoj tvari, onda ga nazivamo usjecnim
l,toifce"., a nagib njeg?vih izvodnica, koji je tangens priklonog kuta a tih
izvodnicR, zove se nagib usjecnog stosca.
a prirodni kut nagiba one tvari u kojoj se +--
pravl uSJek Jer hI se mace ta tvar urusila u usjek.
B. - Slikom 180, prikazana je u mjerilu 1 : 2 horizontalna ravnina IT
i pravac a koji je odreden tockom A u kojoj 011 probada ravninu II i
toekom T koja je -4 Cm ispod ravnine lIt. Predocen je zatim uS'E'eni stolae
kojemu je vrh u tocki T, osnovna kruznica k, a jma nagib n 2 : 1.
Tangente dig osnovne kruznice k, povucene iz tocke A, tra O"ovi su
'dviju tangencijalnih ravnina .6. i r usjecnog stosea, koje se sijeku u bpravcu

'. . ,
. . /
. .
, /
SL .180.
.,
a. Te su dvije ravnine zajednicke tangencijalne ravnine svih usjecnih
stoiaca nagiba n = 2 : 1 kojima su vrhovi na pr'avcu a, zato Se one zO\ru
ravnine usjeka polozene pravcem a Hi usjecni obronci po}ozeni pravcem a
159. Vjeibe.
govlq tocaka A (1) i B (5), a A'B' = 3 em, polozite ravninu E nagiba n = 5; 3!
. @pravcem a. koji je zadan 'kotiranim projekcijama dviju njegovih tocaka
A (2) i B (5) a A'B' = 4 em, polozite ravninu E naglha n = 5 ; 2!
, . .>':-J"W Pravcem a koji je zadan kotiranim pl'ojekcljama dviju njegovih tocaka
-1 (0) i B (-3), a A'B' <= 3 em polozite ravninu E nagiba n = 3': 2!
... U ravnini E kojoj je nagib n
l
.... 1 : 1 zadann je tocka T (4). Od1"edite u toj
koJemu Je.E.l!g1b nt
" A5:\ U ravnini E kojoj je nagib n, =- 3 : 2 :z;adana je locka T (5). Odredite u toj
rn';nhU pravac kojemu je naglb. n = 5 : 4, a ide tol!kom T!

'.'
I,
1- !
188
,
189
30, Ceste i plato na, ravnom tlu '
,':1alna, i tQ kote 50 m} to se Qlla presijeca s ravninom padine..."u .glavno}
,160. upravna cesta nn padini. Na :padintt. padfne, oonosno terena, s ravninotri ceste
'"'1 := 1 .' 5, leoJoj je zadano mjerilo .nagiba, 'A', treba provt1sti 6 m .. se )p res mn a crt a iIi n e u t r a 1 n ali n i j a. Ta presjecna
stToku ho t 'k ' crta s" sijece ivice cesle a i b u loekama A i B. Nadesno od dmilie A B,
' r:zon cestu., ojo) je zadana koti1'ana 0$.(:
M N, aka Je naglb nastpd = 1 : 2, a usjekii fi3 = ,2 : 3, te je m'jerilo ,sli ..: cesta je iznad padine,\pa tamo treba cestu izgraditi nasipavanjem, a nali-
1 : 500 (s1. 181). ' . "Jevo ad te duzine cesta je ispod padine, pa tamo treba cestu usjeCi u
11'(5{))
"
b'
,---
'--"'-'- Q'
, '
'"
8'
A'
SI. 181.
. da je mjerilo slike 1 : 500, to duzina od 1 mm ni;l prika-
zUJe dUZlllU od 500 mm = 0,5 m na terenu, pa nam prema tome duzina od
2 mm na slid predocuje 1000 mm = 1 m na terenu.
Ako je nagib ravnine padine n
1
= 1 : 5, to ce interval na njezinom
mjerilu nagiba pI biti il = ':1- = 5 m, (cl. 128. i 121lt,sto ce U lnjerilu slike
iznositi 5 X 2 mm = 10 mm l' e I 'I 1 '
. , . ., . r rna orne ce 5 a nl razmak iZffiedu pro-
]ekCl)a glavmh sloJhlca ravnine pa-dine na slid biti od 10 mm.
Iz .kotiranih krajnjih tocaka osi ceste M i N'zakljucujemo
da honzontalna cesta proyesti ima kotu 50 m. TIoerti a' i b',
a, 1 ?, koji su ivice ce na slid udaljeni od
proJekc.IJe M N osi ceste, pO.,,6 jer je cesta 8 m' siroka, pa je
svaka lVlca udalJena 3 osi cesre. Buduci da je ravnina ceste horizon--
padinu.
Po!ozit cemo zbog toga nadesno od A i B ivicama -ceste a i h ravnine
nampa nagiba 1lt = 1 : 2. Mjerila nagiba p/ i P2' tih ravnina okomita SU nB
a' i h' jer su ivice ceste a i b glavne slojnice tih ravnina kote 50. a stalni
1
razmak izmedu projekcija glavnih slojnica tih ravnina mora biti 4 = n, ==
= 2 m, sto u mjerilu slike iznosi 4 mm. Ako sada odredimo sjectSta pro-
jekcijA glavnih slojnica istih kota ravnine padine i ravnina nasipa, dobit
ceroo tocke na pravciroa c
l
i d', koje BU kotirane projekcije onih pravaca
c i d koji omeduju dbronke s njihove donje strane.
Nalijevo od A i B moramo ivicama ceste a i b postaviti ravnine usjeka
nagiba n,'l = 2 : 3. Mjerila nagiba p,,' i p,' tih ravnina stoje okomito nB
a' i b", a sta1ni razmak izmedu projekcija glavnih slojnica till ravnina je
13 = i.. 2
3
= 1,5 m, sto u mjerilu slike iznosi 3 mm. Na kraju odredimo
- . .
kotirane projekcije e' i r presjecnice e if ravnine padine i ravnina usjeka,
pa time dobijemo one pravce e i f koji omeduju usjecne obronke s njihove
gornje strane.
161. PriIazi k horizontalnoj upravnoJ cesti. Horizontalna upratma
cestaJ siroka 8 mJ prolazi u visini od 6 m preko horizontalnog tla kote o.
Nagibi su nasipa 8 obje strane ceste n
l
= 2: 3. S flu vode nil cestu
dva pritaza siroka 4 m. Prvi prilaz
J
koji vodi okomito na cestu, nagiba je
='= 1 : 5, a nagibi sU ravnind nasipa sa strand toga priLaza nt = 2 : 3;
drugi prilaz, koji je potozen uza sam nasip ceste, nagiba je 71.:J = 1 : 4,
nagib .j.ravnine nasipa uz taj pritaz n
4
= 3 : 2. Nacrtajte u mjerHu 1 : 500
cestu, pTilaze i sve nasipe (s1. 182) !
'A. - Prilaz koji vodi okomito na cestu. Nacrtajmo
najprije tlocrte a' i 11 usporednih pravaca a i b
J
koji Sll ivice ceste. Cesta je
!iroka 8 m, a kako je mjerilo slike 1 ; 500, to razmak izmedu pravaca
d" i b
f
mora biti od 16 mm, 8 m : 500 = 16 mm. Na pravcu a' istakni-
n1b zilfiin gdje god tlocrte A' i B' tocaka A i B kojih horizontalni razmak
iznosi 4 m (A' B',= 8 mm), pa tim toekama povucimo tIoerte c' i d' Ivle;'
c i d prUaza. Odredimo sada tocku C na ivici c i toeku D na ivici d, koje
.BU na horizontalnom tlu. Buduci da su te ivice nagiba ttz = 1 : 5, njihov je
190
interval i = = 5 m, a kako kate toeaka A i B iznose 6 m, m"",
n,
A' C = B' D = 6 . ; = 6 . 5 m = 30 m, a to u mjerilu slike izl\9!'>!
Prvi prilaz omeden je, dakle, <>dozdo horizontalnom duZinom CD, odozgo
3
N'
M=f: 500
E
2 3
a'
J
SJ:. 182.
horizontal nom duzinom A B. a sa strane ivicaroa c i d, koje su
ravnine toga prilaza. Stalni razmak i21medu projekcija
prilaza 1znosi na slid 10 mm jer taj razmak u prirodi iznosi i = 5 m.
Poloiimo sada ivicama ceste a i b ravnine nasipa nagiba n
1
=;;0-2"; 3.
Stalni razmak izmedu projekcija glavnih slojnica tih ravnina, koje su
191
usporedne s pravcima a' i b', mora iznositi it = -.!... = -2
3
m = 1,5 m
J
a to u
,
mjez:ilu iznosi 3 mm. Slojnice kote 0 bih ravnin;a omeduj'u nasipe s
donje strane.
Pravcem c treba zatim polo:z:iti ravninu nasipa nagiba n
1
= 2 : 3 na
naCin koji je prikazan u cl. 156. Alto ako tock:@ opiSemo polu-
mjera r = . v = 6 m = 9 m (na slid je r ,= 18 mm),' pa iz tocke 'C
111 2
postavimo tangentu na tu kruznicu, dobijemo slojnicu C E kote 0, koja
s -donje strane omeduje taj nasip. Ravnina toga nasipa sijece se s onorn
ravninom nasipa koju smo po}ozili ivicom ceste a, u presjeenici E A;
kojoj je kotirana' projekcija duiina E A', Na jednak se naCin odredi sloj-
nica D F kote 0 ravnine nasipa koju po}ozirno ivicom d, a zatim Be nacrta
kotirana projekcija F B' presjecnice te ravnine i ravnine nasipa polozene
ivicom eeste a.
B. - Prilaz koji je polozen uz nasip ceste, Uzmimo
da tocka (s1. 182) tIoert one tocke G na lijevoj ivici ceste b kojom
ireba da ide ana ivica,h toga prilaza koja ima da bude u ravnini lijevJ)ga"
nasipa ceste, U ravnini toga nasipa moramD sada odrediti onaj
nagiba n."l 1 : 4 koji ide tockorn G, i to na naCin koji je prikazan-u
c1. 157, Oko' G' opisat cerno luk kruznice polumjera r = 2., tJ = +,
6 m = 24 m (na je r = 49 mm), Taj se luk sijece',sa )
ravnine nasipa u tocki H,' a duzlna H G' je kotirana' projekdja trazene.
ivice h, KDtirana projekcija l' druge ivice 1 toga prilaza mora,;{la sEci biti
udaljena B mm od pravca h' jer jc sirina prilaza 4 m. Taj je prilaz orne-
den, dakle, odozdo horizontalnom duzinom II L, odozgo ho:cizontalnom
duzinom G K, koje su okornite na ivici h = [H G]. a sa strane ivicama
h i l, koje su priklonice ravnine toga prilaza, Stalni izm,edu pro-
jekcija' glavnih slojnica toga prilaza iznosi na slici 8 mm jer je on ..... u
prirodi 4 m.
Ivicom treba sada ravninu nasipa naglba ,3 : 2 (cl. 156),
Aka oko tocke K' ,opisen:o kruznicu polumjera r =: d; . t.' = . 6 '!!" = 4. m
(na slici je r = 8 mm)) pa iz tocke L postavimo tangentu na t).l kruznicu,
dobijemo slojnicu L M kote 0, koja s donje strane omeduje taj nasip.
Ravnina toga sijeiie se s horizontalnorn cestom u duzini K N, koja
je usporedna s duiinom L M jer je K N dio one slojnice ravnine toga
nasipa kojoj je kota 6 ffl, na kraju spojimo tocke'M iN', dobijemo
kotiranu presjecnice ravnine toga nasipa i ravnine nasipa po-
, . l'Qfene ivicom ceste b,
hi se povecala plasticnost slike 182, nacrtane su joS i projekcije
fvili"1t1'avnih slojnita prilaza i nasipnih obronaka kojih se kote razlikuju

II
I
r
,
192
z3"1 m. Pored toga: dodan je s gornje strane slioi verH,kalni po-preeni
sjek I J nasipa ceste s nacrtima tih dvaju prilaza, a u donjem desnoln
kutu slike nacrtana je jos i kosa projekcija te ceste u mjerilu 1 : 1250) i to
za (J. = 120 i n = 1,
162. J{osa upravna cesta nn horizon1alnom tin i ravnoj padini. 'Ra
horizontalno tr? kQte 0 i na raunu padinu je zadana slojnicom kate 0
r:::--==-
!-I'
.'
J
,.
.'
6'
7'
I!
0'
" 6'
S'
I'.' I
.' 5'
I
-'
I
3'
I.'
,- -' 0'
r
3'
I'
0
"
aI -
Ii
0 K
-"',,',,
o
A B
SI. 183,
i nagibom n
1
= 1 : 4 ima se prouesti kosa upravna cesta
J
siroka (; m i 00-:-
giba n
2
= 1 : 10, kojaj je zadan tloeTt u' njezine lijeve ivice i . .A
" .. , . .'."
193
kate 0 na njoj. mjeritu. 1 : 400 ?:a _= 2 :1.
i sve naIrtbu n. = 1 : l1st 183) I
< prol;kcije gIavnih slojnica ravnme padine! Buduci
da je nagib te ravnine fI..t. = 1 : 4, ,to stalni ra2lIllak izmedu projekcija nje-
zinih glavnih slojnica iznosi i = J.. = 4 m, a tome odgovara na slici ra-
n.
zmak od 10 mm. Graduirajmo 1.atim"Ujevu ivicu ceste i nacrtajmo kotiranu
, projekciju. cestel Kako je nagib ceste 1t:! = 1 : '10, to je interval te ivice I
i """ = 10 m (na sHei je i = 25 mm), a buduCi da je cesta siroka 6 m/
n,
to je kotirana projekcija h' desne ivice ceste udaljene 11a slici od kotirane,'
projekcije a' lijeve ivice za 15 mm. Cesta je, dakle, omedena odozdo hori-
zontalnom duiinom A B, a sa strane ivicama a i b.
Sada morarno odrediti presjel:nu crtu i toeke E i F, u
zato treba da
i __ (Cl. 140). Projekcije glavnih slojnica tih ravnina kote 2
"'siJeiu u toNti e', a one 3 sijeku se u toeki ll'1' Pravac D'), koji
je kotirana projekcija presjecnice tih ravilina, sijece pravce. a' i b' u toe-
kama E' i F', koje su kotirane projekcije trazenih tooaka E i F;
Iz kota glavnih slojnica ceste zakljucujemo da donji dio ceste ABE F
treba a gornji diD E F G H u teren.
polozit 6emo sada ravninu nasipa nagiba n3.= 2 : 3 (el. 156). Oka tocke r,
odnosno J', opiSemo kruznicu polumjera r = .!.... tI =- 2 m = 3 m' (na
. n3 2 .
slid je r = 7,5 mm), pa iz tocke A, od-nosno B, pqstavimo tangentu na, tu
kruznicu i dobijemo slojnicu (A, K),' odnosno (B, L) kote 0, koja s donje
strane omeduje nasip. Ako spojimo tocku K s E', a tocku L s toc-
kom F', dobijemo kotirane projekcije presjecnidi ravnine padine i rav-
nina nasipa polozenih ivieama ceste a i b. \
Jos nam ostaje da po!ozUno ivicama ceste ravnine usjeka ((:1. 158. B)
nagiba n. = 1 : 1. Zamislimo da je u tocki M kate 3 ivice a vrh .usjecnog
stosca, kojemu je osnovka u horizontalnoj ;avnini kote 5, Tioert osnovke
stpsca je kruznica koju opisema oko tocke M' polumjerom 1"=! . v=
, ".
= 1 . 2 m ==: 2 m (na sHei je r = 5 mm). Ako iz tocke H' postavimo tan-
gentu na tu kruznicu, dobijemo kotiranu projekciju slojnice kote 5 ra-
vnine usjeka polozene i vicom a. Ona se sijece s projekcijorn glavne slojnice
kote 5 ravnine padine u tock\ R', koja s rockom E' odreduje kotiranu pro-
jekciju presjecnice E R ,ravnine padi'ne i ravnine usjeka polozene ivicom Q.
Na jednak se nacin odredi kotirana projekcija F'S' presjecnice F S rav-
nine padine i ravnine usjeka polozene ivicom b.
Ma slid 183. nacrtane su jOs i kotirane projekdje svih glavnih slojnica
ceste, nasipa i usjeka. Toj slid dod ana je jos i kosa projekcija te eeste u
mjerilu 1 : 800, i to za a = 60 i n = 1.
Ah3
OJ
Nacrtna geometrlja
194
Gr. 163. Nasip preko uvale. Preko uvale. koju cine dvije ravne padine
E i 4>1 treba provesti 5 m siroku horfuontalnu upravnu cestu' kojoj je
dana kotirana projekcija osi M N. Nagib nasipd neka je n = 2: 3, a mje.
ri!o slike 1 : 500 (51. 184, a i b),
a
b
51. 184. a i b
Ako je n
1
= 1 : 3 nagib rayne padine E, onda ce interval na mjerilu
nagiba p/ te ravrnne biti i
l
= J.. = 3 m. a na slid bit ce i
1
= 6 mm; ako
n,
pak ravnina padine l> ima nagib n
2
- 2 : 5, onda ce interval na njezinorn
m' iI n 'b ' b't; , - I 5 25 I' 'b' .' -
JeT u agl a P2 1 12 - 11; = T = , m, a na S Iel It ce til' = ;) mm.
Te se dvije raYne presijecaju u pravcu A B, kOjega je kotirana
projekcija pravac AI B
1
,
Iz kotiranih projekcija krajnjih tocaka osi ceste M N zakljucujemo
da ce cesta hiti horizontalna i da ce imati kotu 17. Kotirane projekcije
195
, '
. ri i b' njezinih ivica a i b udaljene su od M' N' po 2,5 m, a na slici po 5 mm.
Trapez C' D' E' F' je kotjrana projekcijA. trapeza CD E F, koji omeduje
tu cestu.' "
Ivicama ceste a i b polozimo sada ravnine nasipa nagiba 2 : 3. Mjerila
nagiba Pa' i p/ tih ravnina stoje okomito na a' i b', a interval na nj-ima
bit ce ia'= == -} = 1.5 m, sio u mjerilu slike 3 mm,
zatim lrotirane projekcije presjecnica ravnina nasipnih obronaka s ravnim
padinama E i <P, tj. pravce C' G', D' G', F' H' i E' H', BUduci da opCe"nito
tri ravnine imaju sarno jednu zajednicku tocku, to se u tocki G', odnosno
H'. moraju presijecati kotirane projekcije triju presjecnica ravnimi pa-
dinA E i cb i ravnine nasipa. Trokut CD G omeduje lijevi. a trokut FE H
desni nasipni obronak ceste.
Da bismo stekli sto jasniju prostomu predodzbu ceste, pre-
sijecimo ravnine padine E i <Il, cestu i njezine nasipne obronke vertikalnom
ravninom N kojoj je trag pravac n. Pravac n povuc-en je okomito na M' N',
i to toCkom I' u kOjoj se sijeku projekcije glavnih slojnica kote 13 ravnina
E i <P. Presjek neke ceste i njezinih nasipnih, odnosno llsjecpjh obronaka,
vertikalnom ravnmom koja je okomita na ..zovese"p'oPf e cni
p r i 1.: .<: .. ceste
J, K, L, I, 0, P i R, a kotirana projek.cija toga poprecnog
profiIa nalazi se na pravcu n.
Buduci da je iz kotirane projekcije toga porecnog profila tesko uociti
njegov obUk, mi cemo taj profil nacrtati u ravnini slike, ito .. ovako: 1z
slike 184 __ a prenijet cerna na 51. 184. b duzinu J' R' sa svim ouim toe.kama
K') L', 1', 0' i p' koje su na njoj istaknute. Pravac J'R' ""'" Sl.\} na. s1. 184. b
neli:8 nam predocuje glavnu slojrJcu kote 10 vertikalne ravnine N poprec-
'nog profila. U svakoj istaknutoj tocki pravca S10 podici cerno sad<l okomicu
na . taj pravae: i nanijet cerno na tu duzinu koja nam
prostoru doticne tocke od glavne slojnice SII). Ta se duzina
prenese iznad ili ispod pnivca S1O, prema tome da Ii je doticna tocka u
prostofu iznad ih ispod glavne slojnice SIC' Buduci da je npi:-. tocka 13m
iznad 8
10
, a tocka R 7 mera na s1. 184. b biti Y I = 6 mm, a R'R = 14
mm. Pravac J' I, odnosno I R
t
prikazuje nam presjecnicu vertikalne ravni-
ne N poprecnog profila s ravnom padinom <1>, odnosno E. Normala na S10
povucena tockom K' sjeci ce pravac J' I u tocki K, a normala povucena
tockom P' sJeci ce pravac 'I R u toeki p, Rako su toc-ke L i 0 na ivicama
ceste, to su one 7 m iznad glavne slojnice $10. pa treba da bude L'L =
= ,0' 6 = 14 mm. Duzina K L, odnosno PO, prikazuje nam presjecnicu
vertikalne ravnine N poprecnog profila s ravnlnom lijevog nasipnog
obronltl;l ceste, odnosno desnog; dok nam duzina L 0 pdJt.azuje prestecnicu
I'
196
ravnine N s horizontalnom ravninom ceste. 17. Iz rpe-
au soboIn usporednih, JX>precnih profila pre-b) uvale mwe se steei jasna
predodiba 0 mnozini materijala koji treba po rome utvrqi'ti
radova na nasipu i izracunati njihovu cijenu." ' , .' "

Gr. 164. Planiranje terena na l'avnoj padini. Na .raunoj padini E nagiba
= 1 : 3,5, kajar i.e zadano mjerilo nagiba pI, trequ izgraditi vravokutni
horizontalni plato (10 Tn X 9 m) kate 30, kojemu je zadana kotiratul
jekcija A' B' C'D', ako je nagib nasipa n
t
= 2 : 3, usjeka na = 4: 5, a mje-
rito 'like je J : 250 (51. 185).
- - ------::-.::.-=.'"
-
St. 185.
Buduci da horizontalni plato iroa kotu 30, to nam glavna slojnica
padineEkote30 sijeceplato u presjecnoj crti iii neutralnoj
1 i n i j i E F. Dio platoa E F B A koji je ispred te erte tteba da bude nasut,
dok onaj dio E F CD koji je ua te erte mora se usjeci u nagnuto tlo.
.Ivicama platoa A B, B F i A E postavimo najprije ravnine nasipa
naglba n2 = 2: 3. Mjerila nagiba tih ravnina BU Pi', Pt' i PS' (P1' .LA' B
'
,
197
Pt.' .1 Bf Y, Pa' J.. A' E'), a intervali na njima bit ce = "'" + = 1,5 m,
dok ce na sUd biti i, = 1,5 X 4 mm = 6 mm jer je 4 mm na slid jednako .
1 m u prirodi za mjerilo 1 : 250. Projekcije glavnih slojnlea tih ravillna
usporedne su s projekcijama iviea platoa jer su te iviee horizontalrie i
imaju kotu 3,0. odrede kotirane projekcije presjecnidi ravt:e pa-
dine E 5 ravninama a to su pravci (H', G
/
), (G', F') i (H', E'); zatim
kotirane projekcije presjecnidi ravnina nasipa medu sobom, a t'o su pravci
(B', G') i (A', H'). BuduCi da su ravnine nasipa istoga nagiba, moraju pravci
(B', G') i (A', H') raspolavljati one kutove sto ih cine kotirane projekcije
glavnih slQjniea istih kota ravnina nasipa (cl. 142), Tockom G', kao i too-
korn H', u kojoj se medu sobom sijeku projekcije presjecnica ravne padine
E s ravninama nasipa, mora prolaziti i projekcija presjecnice ravnina na-
sipa jer se opcenito tri ravnine sijeku u jednoj tocki (c1. 144). Nasipni
obronei bit ce omedeni: desni trokutom B F G, lijevi trokutom A E H, a
prednja cetverokutom A B G H.
Postavimo zatim ivicama platoa CD, DEi Fe ravnine usjeka nagiba
n3 = 4 : 5. Mjerila nagiba tih ravnina su P.', Pr/ ips' (P .l C'D', Ps' .1 D' E',
P6' J_ F' C'), a intervali na njima hit ce is = """ = 1,25 m, a na slici
n. 4
bit ce ia = 1,25 X 4 mm = 5 mm. Kao i kod ravnina nasipa, hit ce projek-
cije glavnih sIojnica ravnina usjeka usporedne s projekcijama ivicaplatoa.
Odredimo na kraju pravce (K', L'), (L', E') i (Y, K'), koji su kotirane pro-
jekcije presjecniea ravne padine"E i ravnina usjeka, kao i pravce (C, K:)
i (D', L j, koji su kotirane projekcije presjecnica ravnina usjeka medu
sobom. Ta tri pravea moraju prolaziti tuckom K'1 a tri tockom L'.
obronke omeduju: trokut C F K desnog, DEL lijevog. a cetve:rokut
D C K L straznjeg.
165. Vjeibe. _ 1. Na slid 186, zadnne su u mjerilu 1: 1000 ravna padIna E
(Pl', nl -- 1 : 5). i kotirana projekcija M'N' os1 horirontalne upravne ceste sirok"e 8 m.
Nacrlajte tu cestu u mjerilu 1 : 400 ako je nagib nasipa n,. = 1 : 2, usjekA = 2: 3!
Sl. 186, 81. 187.
ID8
2. U mjerilu 1 : 1000 na slid 187 zadane su rayne padine E (p'1'. n
t
- 1 : 3) i
I (Pl', nl "'" 1 : 2,5). Preko uvale koju te padine trcba provesti 5 m sireku
upr-avou eestu kojoj je zadana kotirana projekcljei osl MN. Nacrtajte tu cestu U
mjerilu 1; 400 aka je nagib naslpa n, = 2. : 31 'l'ockom u kOjOj se sijeku slojnice
kote 12 padinA E i poloiite vertikalnu ravninu N poprecnog proma 1 nacrtajte
taj profill
t, f
Sf. 188. Sf. 189.
3. Na slici 188. zadane su u mjerllu 1: 1000 favna padine E (p
t
' n = 1 : 4,5)
1 kotirana projekcija A'B'C'D' pravokutnog horizontalnog platoa (12 mXa m) kote 40.
Nacrtajte taj plato u mjerilu 1: 400 aka je nagib nasipa nt "'" 2; 5, a usjeka n3 = 2 : 3.
4, U mjerilu 1 : 100 ns sUet 189. zadani su ravns padin2. E (Pt', n
t
= 1 : 5) 1
kotirana projekcija M'N' osi upravne ceste siroke 8 m. Nacl'tajte tu cestu u mjerilu
1 ;400 ako je nagib nasipfi. n: = 1 : 2, a usjekA n:'j =: 2 : 31
31. Topografske plohe i ceste na njima
Gr. 166. Prikazivanje topografskih ploha. Kad treba projektirati neki
nasip, iIi usjek ili cestu, potrebno je predociti slikam pavrsinu- tla onaga
mjesta na kojemu se to ima izgraditi. Povrsina tla abiena nije ravna, vee
neka nepravilna obla ploha koju zovemo topografskom
Manje dijelove terena predocujemo slilrom taka da pojedine tocke terena
normalno projiciramo na osnovnu. horizontalnu ravninu ITo, koju zami-
sljamo da se proteze ispod terena, to ohitno u razini morn, pa liZ tlocrte
pojedinih toe aka terena stavljamo njihove kate. Manje dijelove terena
predocujemo, dakIe, kotiranom projekcijom.
Da hi kotirana projekcija nekog terena magia pobuditi 'u nasoj svijesti
sto jasniju predodzhu toga terena
l
zamisl1t cemo najprije da je teren pre-
sijeeen horizontalnim ravninama koje su jednako udaljene jedna od druge.
Te ravnine sijeku teren u nepravilnim krivuljama, koje se 20VU slojnice
ili nivQ-Unije Slika 190. a prikazuje u kosoj projekciji neki brezuljak i
s}ojnice na njemu, koje su jedna od druge udaljene po 10 m. Svaka sIoj-
nica ozna_cena je brojem, koji je njezina kota. Ako sada svaku tu slojnicu
199
normalno proJlclramo na osnovnu horizontalnu ravninu TID kote 0, koju
smatramo ravninom slike, dobit cerno sliku 190. b. Buduci da Sli slojnice
usporedne s ravninom sIike, to je normalna projekcija iIi tlocrt svtlke
slojnke krivuIja kOja je sukladl1a sa slojnieom na terenu. Uz t.Ioert svake
a b
f:fOOOt)
S1. 190_ a i b
kotu koja I.1..
koliko su sve tocke dotiene slojnice udaIjene--o-d- osnovne
ravnine ITo. Na narednim slikama ispustat cerno zbog toga i oznaku tlo-
crta na kotiranim projekcijama slojnica svake ravnine.
Budu6i da su dijelovi terena izmedu s]ojnica neodtedeni, to ce teren
biti svojom kotiranom projekc1jom utoliko ....tocnije odreden ukoliko c-e
vertikalni razmak tih slojnica biU manji. Da bi dio terena izmedu dviju
:susjednih slojnica bio barem priblizno odreden, uzima se da SE' na tome
terenu tocke ,'wake duz5ne koja svoje dvije krajnje"'tocke iroa
na susjednim slojnicama, a sijeee te slojniee pod kutom koji je sto bliii
pravom kutu.
Kad se slojnice nalaze vrh osnO'Vne h-orizontalne ravnil:Ie ITo, zo-
verno ih yisinke stgjnice ili tZO u se a kad su one ispOd raVhine ITo,
zovemo ih du.binske slgjnice Slojniee terena, kao i slojnice neke
ravnine koj-lma su kote clJeH brojevi i nula zovu se gla1Jne slojnifJe. .
Kako se 1z slllie neke topografske plohe moze steei prostorna pre-
dodzba 0 njoj, objasnitcemo pomocll s1. 191. Ta sHka prikazuje u mjerilu
1 : 200.000 otok Vis i
'
pet otoeica, kaji Iei.e uz njegovu jugolstocnu obalu.
Razina mora isjece taj otok u krivulji koja je U osnovnoj horizontalnoj
ravnini no. Ta je krivuJ..ja kontura sUite otoka. Kad bi se razina mora
digla ia 1'00 m, ona hi sjekla otok u krivulji kojoj hi sve tocke bile 100 m
iznad osnovne horiiontalne ravnine ITo. TIoert te krivulje nn ravnini ITo'
koji je sukladan s u prostoru, je ons. krivulja fia slici otoka fia
KOjOj je kola 100. Ako jJjkorn olovke obidemo tu krivulju, opazit cemo,
da je ona zatvorena krivulja. Ali pored nje oznaceno je na slid kotom 100
.los 5 malih nepravilnih zatvorenih krivulja
l
i to 4 uz jugoistocnu obalu
otoka, a jedna na z:apadu viSke luke. 1z toga zakljucujemo da hi od otoka
Visa nastao jedan manji otok i 5 otocica kad bi se razoina mora digla za
100 m. Kad bi se razina mora podigla za jos 100 m, ona bi sjek1a laj otok
u krivulji kojoj je tlocr! na slici otoka oznacen kotom 200. itd.
-'
/
.. *"/
, -'
Sl. 191.
Promat.rajuci tok i razmjestaj tlocrta glavnih slojnica toga otoka, ko-
jima se kote razIikuju za 100 m
J
mi mozemo steei pribliZnu prostornu pre-
dodzbu 0 obliku terena otoka. Buduci da su na istocnoj strani komiSke
luke izohipse jedna do druge, to znaci da se ovdje teren naglo dize; a
kako su dvije izohipse oznacene kotom 400, a dvije kotom 500, zakljucu-
jemo da je na istoku komiSke luke brijeg s dva vrha. od kojih je svaki
viSi od 500 m .. Promatrajuci tok slojnica oko viske luke ina ju.zllom dijelu
o'boka, dolazimo do zakljucka da teren oko te luke nije stnn kao oko ko-
miSke, a da jugoistocru dio otoka nalici na visoravan kojoj kote
.
Na toj slici yidimo jos i dvije crtkane krivulje na kojima &u kote
(-100). To su dije[ovi projekcije one izobate koja je 100 m ispod razine
mora.
------:>- Slika terena na kojoj su nacrtane sahlO projekcije njegovih izohipsa
zove se hipsografska karta' a kako na njoj nisu oznaceni gradovi, sela.
ceste, rijeke- itd., ona/ se- zove hipsogra!ska kana.
Kad je zadana kotirana proJekcija nekog terena, moze se lako napra-
viti iz kartona njegov tj. njegov plasticni prikaz. Da bismo naCinili
reljef brezuljka koji je zadan slikom 190.0, nacriat Cetn'O najprije na ne-
201
kom kartonu svaku -njegovu slojnicu posebno, a zatim cerno izrezati taj
karton po lim s]ojnicama, Ie na taj nacin dobiti toliko kartonskih ploCica
koliko na slici ima slojnica Debljina kartona mora biti jednaka visinskoj
razlicl susjednih slojnica u mjerilu slike. U nasem primjeru karton mora
biti debeo 1 mm jer je mjerilo slike 1 : 10000, a visinske razlike slojnica
se te kartonske plocice nalijepe jedna na drugu onim
redom i u takvoro medusobnom polozaju kako je to odredeno slikom
190. b. Na taj se nacin dobije neka stepenicasta kartonska tvorevina koju
na kraju treba obloziti gipsom ili kitom da hi se dobHa neka nepravilna
glatka .obla ploha, kOja se zove<Teljef toga brezuljka. Kad je visina reljefs
. veorna malena U omjeru s njegovom duljinom i sirinom, mogu se pri pra-
vljenju takvog reljefa uzimati lrote njegovih slojnica 5, iIi 10, Hi 20 ...
puta vece nego sto hi 5e one morale uzeti prema mjerilu reljefa. Tako
reljef zove se .E0viseni reljef terena.
J'
......... -
------
1('
I'
(:(00
Sl. 192.
Gr. 167. Stacioniranje tocke i interpoliranje slojnice. A. Stacionirati
neku toCklf terella odrediti kotu te tocke kad je zadana njezina
projekcija na kotiranoj projekciji terel)-a.
Da bismo odredili kotu tocke T, kojoj je na s1. 192. zadana projek-
clja T', nacrtat cerna kroz T' dutinu A' B', koja sijece projekcije susjednih
slojnica 33 i 34 pod kutom kojlje sio bliZi pravom kutu. Duz-ina ABu
prostoru blt ce prcma pretpostavci iz cl. 166. na terenu, a tocka T na njoj.
Odreqimo sada pravu velicinu A' Bo duzine A B i na njoj tocku To_ Buduci
da visinska razlika tocaka A i B iznosi 1 m, mora kateta Bo u pravo-
kutnom trokutu A' B' BIJ biti duga 10 mm jer je mjerilo slike 1 : 100. Du'--
1'_
202
Zina T' T (I duga je na slid _6, mtrh pa ce njoj u prostoru odgovarati duzina
od,Og. a zato ce kota tocke T biti 33 m + 0,6 m = 33,6 m_
Iz siicnosti trokuta AfT'To i A'B'B
o
izlazi da je T'To:B'Bo=A'T' : A'B'.
Prema tome moiemo kotu tocke C kojoj je zadana projekcija C' odrediti
na kraci naNn ovalro: Postavimo tockom taka da
cije slojnica 32 i 33 odsijecaju na njemu neku duzinu djeljivu sa 10.
Buduc; cta se toCka C' poklapa s cetvrtim- djeliStem duiine kojoj su kraj-
nje tocke 1 i 2, njezina ce kota biti 32 m + 0,4 m = 32
1
4 m.
/B)- Interpo!irati neku lojnil' zadane kote znaCi: nacrtati
te 'nice u zadanoj kotiranoj projekciji terena. Tako je na slid 192. in-
terpolirana slojnica kate 31,5 m, Tacke na 'projekciji te slojnice ffi'Ozt:mo
odrediti na ovaj nacin: Jzmedu projekcija slojnica 31 i 32 umetnemo ne-
koliko duzina D' E', r G', H'1', J' K' itd., koje ih.sijeku pod kutom
.!lravom kutu: PoloviSta tih duzina su -tocke na projekciji inter-
polirane slojnice 31,5.
Mogu se t-Dcke na projekciji te interpolirane slojnice odrediti i pri
mjenom postupka izlozenog na kraju prethodne tocke, Ako pomicemo
neko mjerilo tako da krajnje tocke razmaka od njegovih 10 jedinica staino
klizu po dvjema susjednim glavnim slojnicama, onda ce po!oviste toga
razmaka hiti neprestano na projekciji interpolirane slojnice kote 31,5 m.
St. 193. st. 194,
Presjek topografske plohe ravninom iii drugom plohom.n
presjeenicu topogrltfske plohe <l> i ravnine E!
<flo zadana je na 51. 193. kotiranim projekcijama nekoliko njezinlli glavnih
slojniea kojirua visinske razlike iznose 5 ffl, a ravnina E odredena je
svojim mjerilom nagiba p'. Na trliZenoj krivulji k, u kojoj ravnina E sijece
topografsku plohu cP, bit ce sve one tocke u kojima se sijeku glavne sloj-
nice istih kota ravnine i plohe, Ako, dakle, odredimo sva sjecista koti-
203
ranih projekcija glavnih slojnica istih kota ravninej topografske plohe,
pa zatim ta spojimo krivuljom, dobit cemo kotiranu projekciju k'
presjecnice k topografske plohe i ravnine E. Pornocuinterpoliranih sloj-
,5 tocnije je odreden onaj diD krivulje k' koji je iznad slojnice 50.
. B - Nacrtajte p1'esjecnicu dviju. topografskih p!oha!' Topografske
pI e i !P
t
zadane su na s1. 194. kotiranirn projekcijama nekoUka nji-
havih glavnih slojnica kojirna visinske l'azlike iznose 10 m. Presjecnica
tih dVlju ploha bit ce neka prostorna krivulja k na kojoj ce se nalaziti
sve tocke u kojima ce se sjeci glavne slojnice istih kota tih dviju plaha.
Kotiranu projekciju k' te krivulje odredimo prema tome taka da oznacimo
sjecista kotiranih projekcija glavnih s10jnica istih kota tih ploha, a zatim
spojimo k.rivuljom k'.
tQPografskc pIohe vertikalnom ravninom. Na slici.195.
prikazan je rt poluotoka u mjerilu 1 : 5000. Osnovna horizontalna ravnina
- -----------4-{
I
I
SL 195.
fI, za tu sliku je opel razina-mora, a meausobna udaljeno.t ravnina glav-
nih slojnica iznosi 10 m. Da bisrno stekli jasniju prostornu predodzbu
toga rta, presjei cerno ga vertikalnom ravninom N, koj-oj je trag pravac n,
201
Taj se presjek profit a krivulja koja omeduje profit zove se
kL;VUJ.jJL=fila.
Krivuija proma odredena je svojom koti.ranom projekcijom koja je
na pravcu n, jer svaka tocKa u kojoj pravac n' sijece projekciJu neke
glavne sIojnice jest kotirana projekcija one tocke krivulje profila
ima kotu te slojnice. Tako je, na primjer, tocka B' kotirana projekcija
tocke B, koja je na krivulji pro fila, a ima kotu 20.
Da bismo nacrtali krivulju protila, moramo najpdje povlici nekoliko
...medu sobmn usporednih pravaca koji su usporedni s pravcem n, te je
jedan-"oo drugoga udaljen za 10 m (na sHei ta udaljenost iznosi 2 mm).
Ti pravCi predocuju presjecnice vertikalne ravnine N s horizontalnirn ra-
vninama glavnih slojnica kojima su kate 0, 10, 20, 30 itd. Na sliCi je sarno
svaka druga presjecnica oznacena svojom kotom. Kroz svaku tocku u
kOjoj pt"avac n sijece projekciju jedne od glavnih slojnica povucimo
sada okornic,u na pravac n do one usporednice na kojoj je kota te glavne
slojnice. Na taj naCin nab cerno nekoliko tocaka A, B, C, D, ... , a kad
njih spojimo, dobit cerno krivulju profila.
Na tom su rtu karakteristicne tocke E, G i F. Tocke E i G zcvu se,
J,2,rhunci jer je svaka od njih visa od svih okolnih tocaka terena; a oocka
F, presileea zove teTena, jer teren
ima U okolini te tocke oblik sedla.
Kad je visina profila veoma malena U omjeru s njegovom duljinom,
mogu se pri crtanju profila uzimati visine tocaka na njemu 5, ili 10 iIi
20, .. puta veee nego sto bismo jh morali uzeti prema mjerilu slike. Kri-
vulja koja na taka nacrtanoj slici umeauje profil nije prava profilna kri-
vulja, vee je s njom perspektivno afina krlvulja, a taka naerlani profil
zove< se PQviseni. p1"'ofH terenu.
r prohI ceste} Po terentL kOji je zadan st 196. a, mjerHu.
Y: 5000; ide cesta preko sera A i J; neka se nacrta uzduzni pTofiC te ceste
ad sel.a A do sela J! Os ceste je neka kriva erta k, a krivulja k' neka bude
njezina kotirana projekcija. Na osi ceste nalaze se tocke A, B, ... i J.
kojima su kate zadane sl1korn, a kotirane projekcije tih tocaka A', B', ...
i J' su na krivulji k'. Ako svakom toCkom krivulje k zamislimo po jedan
vertikalni pravac, onda ce svi ti pra vci biti izvodnice neke valjkaste plohe
kojoj ce krivulja k' biti osnovna Svaka ce horizontalna rfwnina
sjeCi tu valjkastu plohu u krivulji koja ce bin sukhldna s krivuljom k'.
Zrake projiciranja totaka A, B ... i J hit ce takoder izvodnice te valjkaste
plohe, a os ceste k bit ce presjecnica terena i te valjkaste plohe. Kad plaM
te valjkaste plohe razmotamo na ravninu slike zajedno s krivuljom k, do-
bijemo na mrezi toga plasta krivulju kOI koja 5e zove... uzduzni protH
205
Na slid 196. b nacrtan je taj uzduzni profil ceste. Osnovna krivulja k'
prelN:! na mreii u pravac a izvodnice te plohe bit ce
na mrezi okomlte na pravcu. Du.zine 0' B
o
', Bo' Co . ,. i 10' Jo' na
pravcu k
r
/ moraju biti jednake odgovarajucim 'lukovima A' B'; B' e
'
, ....
1 I' J' krivulje k' na s1. 196. a. DuZine Ao' A
o
, Bo' B
o
' .. i J
o
' Jo' koje su
okomite na pravcu k
o
', predocuju u mjerilu slike udaljenosti istaknutih
tocaka osi ceste od osnovne horizontalne ravnine DOl a krivulja koja je
odredena tockama A
o
, B(J, ... i J
o
je uzduzni profil ceste. Pomocll inter-
polirane slojnice 55 (s1. 196. a) i tocaka FiG ceste, koje su na toj slojnici,
tocnije je na s1. 196. b odredena kdvulja ko iznad sl'Ojnice 50. a izmedu
tocaka E. i H".
Kad je visina UZduzllOg profila ceste malena u omjeru s duljino-m
ceste, mogu se pri crtanju toga profila duiine At' Au, Bo' Bo' .. i Jo' Jo
uzimati 5, iIi 10, ill 20 ... puta vece nego sto hi ih trebalo uzeti po mjerilu
slike. Uzduzni profil koj1 se na taj nacin dobije nije pravi ltzduzni profil,
vee je njemu perspektivno afin, a zove se poviseni uzduini profit ceste.
Horizontalna zakrivljona costa na zadnnom terenu.
0] dan kotiranim prajekcijama glavnih slojnica ima se provesti ho-
rizontalna zakriv[jena cestuI siroka 6 ffll u visini ad 20 m
1
kojoj je zadan
ttocrt osi M' N' P'. Konstruirajte u mjerilu 1 : 400 sve nasipe nagiba n
1
=
-=.5' 7 i sve usjeke nj! = 1-: 1 (s1. 197)! .
I
I
,
j:
I
I
I
i-!
I
i
i
I
it
i
I
I
I
Ii
J:
,
206
Najprije nacrtajmo kotirane projekoije ivica ceste! Kotir.(lna projek_
cija osi ceste je duzina od tocke M' do toeke N', a u toj tocki on prelazi
tangeneijalno u luk kruznice kojoj je polumjer r = 27 m; zoog toga ie
"
"
" d'
h
B,
"
F'
-,
8:,07, i
, '
, . --:- ---;-
M'
(to '
'--
SI. 197.
kotirana projekcija prednje ivice ceste duzina A' G', kOja u tocki C' pre-
lazi tangenC'ijalno u 1uk kruznice polumjera Tl = 24 m
J
dok je kotirana
projekcija straznje ivice ceste duzina B'D'I koja u tocki D' prelazi tan-
gencijalno u luk kruznice polumjera Tl! = 30 m. Buduci da je cesta hori-
zontalna u visini od 20 m, sijeku se kotirane projekcije ivica ceste s koti-
ranom projekcijom glavne slojnice kote 20 u tockama G' i H', kOje su
kotirane projekcije onih tocaka G i H u kojima ivice ceste ulaze u teren.
Usporedujuci kotu ceste s kotama slojnica terena, zakljucujemo da
desni dio ceste GeE F D H treba a Ujevi A G H B usjeCi u teren',
Polozimo sada prednjom ivicom ceste GeE, kao i straznjom ivicom
H D F, nasipni obronak koji je nagiba n
1
= 5 : 7 ! Ploha nasipnog obroni}a
uz ivicu G C, odnosno uz ivicu H D, ravna je. pa prelaii zatim uz ivicu
C E, odnosno D F, u krivu plohuJwja je dio pla;;ta
Stalni razmak izmedu projekcija glavnih slo]rllca toga o6ronka mora izno-
sUi i = = -=-,' m, a to je u mjerilu slike 3,5 mm. Kotirane projekcije tih
n,
slojnica su pravci usporedni s G' C' iIi H'D', koji tangencijalno prelaze' u
lukove koncentricnih kruznica kojima se polumjeri razl1kuju za f m, a
na slid za 3,5 mm. Projekcije glavnih slojnica terena i nasipnih obronaka,
207
koje su jednakih kotal sijeku se u tockama krivulja a' i b
r
, koje su koti-
rane projekcije krivulja a i h, sto omeduju s donje strane te nasipne
ob.-ouke.
Jos nam ostaje da poloz-imo ivicama ceste A G i B H rav'nine usjeka
kojima je nagib n
2
= 1 : 1. Stalni razmak izmedu projekcija glavnih sloj-
nica tih raynina iznosi i = = 1 mJ a na slici 2,5 mm. Ako na kraju
odredimo sjeciSta projekcija glavnih slojruca terena i ravnina usjeka koje
Sll jednakih .kota, 'dobit cerno tocke krivulja c' i d' koje su kotirane pro-
jekcije onih krivulja c i d sto omeduju usjecne obronke s gornje strane.
GT. 172. Kosa upravna cesta na zadanom terenu. Terenom ko-ji je za-
dan kotiranim projekcilama glavnih sZojnica ima se provesti kosa upravna
cesta, siroka 5 m, nagiba 1 = 1: 10, kojoj je zadana kotirana projekcija
osi ,M N: Konstruirajte u mjerilu 1 : 500 sve nasipe nagiba n = 2 : 3 i sve
"sjeke nagiba n, =;,1 : 1 (sl. 198) !
Sl, 198.
A. - Ivlce ceste su usporedne duiine A B i CD kojima su kotirane
projekcije duZine A# B' i C' [/, a koje su udaljene od osi M' N' za 2,5 m
(pa slici za 5 mm). Teren koji je predoten slikom je sedlast jer njegova
slojnica. kote 51 presijeca samu sebe u toeki S. Iz kota slojnica ceste i
slojnica terena zakljucujemo da je cesta u sredini slike iznad terena, pa
zbog toga taj dio ceste treba- nasuti, zatim da je na desnom i lijevom
kraju ,slike cesta ispod tere-nf!, pa te. dijelove ceste treba usjeci u teren,
Polozimo sad a srednjim dijelom ivice CD te ce-ste ravninu nasipa
nagiba = 2 : 3 pomocu nasipnog stosea kojemu je vrh u to-eki I (53),
a osnovka u horizontalnoj ravnini kote 52 (cl. 156). Tlocrt osnovke toga
. IT'
!.,
20.8
, I J
stosca je krug kojemu je tocka I sreciiSte, a polumjer T = ;;; = T = 1,5-m
(na slid je T 3 mm). Tangenta kruga koja ide tockom J' je kotirap.a
projekcija one slojnice ravnine nasipa kojoj'je kota; 52. Povucemo lizatirn
pravce koji su usporedni s tom tangentom, a idu, tocka'ma K' i L', dobit
cerno kotirane projekcije glavnih slojnica te ravnine nasipa kojima su kote
53, 51 i 50. Kad odredimo tocke u kojima se sijeku projekcije glavnih
slojnica terena i ravnine toga nasipa koje su jednaltih kota, dobit cerno
tocke krivulje a', koja je kotirana projekcija krivulje a sto-s donje strane
omeduje taj nasipni Qbronak. Na jednak. se naem odredi kotirana pro-
.. jekciJu b' krivulje b, koja omeduje s donje strane nasipni obronak polozen
srednjim dijelom ivice A B. '
Zamislhno sada da se u toeki L (50) ivice CD te ceste nalazi vrh
usjecnog stosca, nagiba na = 1 : I, kojemll je osnovka II hodzontalnoj rav-
nim kote 51. Tioert osnovke toga stosca omeduje kruznica koju cerno
opisati tock L' polumjerom r = i. = 1 m (na 'slici je r = 2 mm).
; IIJ
Ako iz tocke K' postavimo tangentu na tu' kruznicu, dobit cemo kotiranu
projekdju glavne slojnice kote 51 ravnine usjeka polozene Hjevim dijelom
ivice C D ceste. Povucemo li zatim tockama LI, J', I' itd. pravce usporedne
s tom tangentom, dohit cerno kotirane projekcije glavnih slojnica 'te
ravnine usjeka. One se sljeku s projekcijama slojnica terena jednakih
koLa u tockama krivuIje e
l
, koja je kotirana projekcija krivulje c sto orne-
duje s gornje strane taj usjecni obronak. .
Na jednak se nacin nadu krivulje d
l
, e' i l' koje su kotirane projek-
dje onih krivulja d, e i f koje omeduju osta1a tri usjeena obronka.
Tockom II (54) ivice CD ceste ide slojnica terena 54, zbog toga u
tocki H prestaje nasipni obronak, a pacinje usjecni obronak. Drugu toeku
F te iv:ice ceste, u kojoj se sastaju meda a nasipnog i meda c usjecnog
abroMa, odredit cemo tako da n.ademo tocku u kojoj Se sijece pro:..
jekcija terenske slojnice kote 51 s projekcijom slojnise ravnine usjeka
iste kate. Kad krivulju c' produzimQ do tocke R', ona ce presjeci pravac
C'D' u tacki F', koja je projekcija trazene tocke F.
Na jednak se nacin mogu naCi projekcije E' i G' tocaka E i G u kOjima
se nasipni obronak polozen ivicom ceste A B sastaje s usjecnim obroncima
polozenim istom ivicom.
B. - Dosad 8mb pojedine tocke kotirane projekcije one krivulJe koja
omeduje usjecni Qbronak s njegove gornje strane, odnosno nasipni obro-
nak s njegove donje strane, odredivali pomocu sjecista projekcij. glavnih
slojnica terena i ravnine u-sjeka, odnosno nasipa, istlh kota. Ali pojedine
kotiranih projekcija tih krivulja mozemo odrediti i na drugi naNn:
pomocu poprecnih projilnih ravnina.
209
Profilna ravnina N
1
, koju polozimo. npr. glavnom slojnicom ceste
kote 51, sijece teren u krivulji k, (81. 198). Prevalimo Ii tu profilnu rav-
mnu oko glavne slojnice ceste kote 51 u horizontalnu ravmnu kate 51,
dobit cemo krivulju 1<,' (cJ. 169). Konstruiramo Ii zatim prevaljeni profll
usjeka s nagibom 1: 1, koji lezi u profilnoj ravnini N I' on ce presjeei
krivulju k1" u tockama T' i U", koje su prevaljene toCke T i U InedaSnjih
kdvulja e i d usjecnih obronaka. Okomica spustena s toeke '["', odnosno
5 toeke uo, na pravac k
t
' sijeee taj pravac u tocki T', odnosno u tocki V'.
Toeka T lezi na kdvulji c', a toeka U' na krivulji d
/
.
Na jednak bismo naNn mogli odrediti kotiranu projekciju one tocke
krivulje c ili krivulje d koja bi se nalazila u onoj profilnoj ravnini koju
bismo poloZili glavnom slojnicom ceste kote 50.
Na slid 198. polo-zena je jos i profilna ravnina Nt glavn
o
m slojnicom
ceste kote 53. Ona sijeee teren u krivulji Is. Prevalimo li tu profilnu rav-
ninu oko glavne slojnice ceste kote 53 u horizontalnu ravninu kote 53,
dobit cerno krlvulju i prevaljeni profil nasipa s nagibom 2 : 3. Oni se
sijeku u toCkama yo i 2", a nozista okomidi spustenih s tih tocaka na pra-
vae kl2 su tocke V' i Z'. Toeka V' je na krivulji a', a toeka Z' na krivulji b'.
Na jednak bismo nacin mogli odrediti kotirane projekcije dn.:.gih to-
caka krivulja a i b pomoeu drugih profilnih ravnina.
GT. 173. Odvodni jarci kod usjeka i nasipa. A. - Odvodni jarci kod
usjeka. Dosad smo ravnine usjecnih obronaka polaga1i. ivicama ceste
Hi platoa, ali se u praksi tako ne radi. Za kiSnih dana voda se s
terena slijevala na usjeeni obronak. a S obronka na cestu. pa hI tekla
cestom i unistavala je. Da se to izbjegne. iskopa se s obje strane ceste,
a na dnu svakog usjeenog obronka, po jedan 0 d v 0 d n i jar a k (k a-
n a 1) u kojemu se voda skuplja i kojim ona teee uz cestu. Na slid 199.
je u kotiranoj prO'jekciji, U mjerilu 1 : 150, uski dio hQrizontalne
ceste kojoj su ivice a i b, a lroja je siroka 5 m, i usjeeena je u terenu.
Na toj slici nacrtan je j05 i nacrt presjeka te ceste vertikalnom ravninom
N koja je okornita na osi ceste. a njezin je prvi trag pravac n. Profil
odvodnog jarka mote bili raznolik ier dubina iarka i nagib njegovih
strana ovise 0 vrsl:i terena na kojemu se gradi cesta, 0 mnozini vode
koja se u jarak slijeva i 0 materijalu od kojega se on gradi. Na 81. 199.
uzeli smO da je dubina jaI'ka i sirina njegovog dna 0,5 m, a naglb nJegoVlh
strana da je 1 : 1. Usjecne obronke koje smO polagali
ivicama ceste a i b, a koji su u nacrtu poprecnog presJeka
ertkanim pravcima, moramo sada poloZiti pravcima c i d. TI su pra
vc1
usporedni s ivieama ceste, imaju kotu tih iviea, a od njih su za
onoliko koliko iZliskuje profil jarka. Pri dubini jarka od 0,5 m 1 nagrbu
14 Nacrtna geometrlju
. 210
njegovih strana od 1 : 1 ta udaljenost iznosi 1,5 tn. Mnozina materijala
koju tr'eba iskopati da hi se cesta provela nekim usjekom postaje uslijed
odvodnih jaraka mnogo veea. Za cestu od 5 m sirine, na primjer, treba
izvrsiti iskop kao da je cesta siroka 5 + 1,5 + 1,5 = 8 m. jer sada usjecni
obronci idu pravcima c i d. a ne ivicama ceste a i h.
I
I

a'
...20
b

_.-
j
-Jfl
I , '

R\r ! til I R r
Sl. 199.
Dno odvodnog jarka uz horizont.alnu cestu mora imati neki pad da bi
voda u njemu bolje otjecala. Taj pad iznosi do 1 : 100. Kad cesta ima svoj
pad, tad dno jarka ima tsj isti pad.
B. - Odvodni jarci kod nasipa. Aka je teren na kojemu je nasuta
neka cesta Hi plato tako polozen da se voda s terena slijeva prema na-
sipnom obronku te ga podriva, onda treba iskopati podno toga obronka
odvodni jarak kojim ce se ta voda odvoditi.
Na 51. 200. prikazan je u kotiranoj projekciji, U mjerilu 1 : 150, uski
dio desnog nasipnog obronka neke ceste. Buduci da bi voda S okolne rayne
padine t e k 1 apr e man a sip u u smjeru okomitom na slojnice pa-
dine, kojega je projekcija oznacena strelicom s'. treba iskopati odvodni
jarak podna nasipa. Taj jarak; moze, kao i jarak podna usjecnog obronka,
Imati raznolikl profil, a treba da bude udaljen od nasipa od 0,75 m do 1 m.
Na s1. 200, dubin. jarka i sirina njegovog dna je 0,5 m, nagib njegovih
strana je 1 : 1, a on je udaljen 1 m od donje" ivice a nasipa. Gornji briqovi
b i e jarka, kao i bridovi c i d na njegovom dnu, idu usporedno s donjom
ivicom a nasipa, pa BU zhog toga i njihove projekcije rnedu sobom uspo-
recine.
211
Taj je nasip na 51. 200. j-os presjecen vertikalnom ravninom N koja
. je okomita na osi ceste, a njezin je prvi trag n polozen tockom A u kojoj
se sijeku slojnice kote 12 nasipa i raYne padine. Na 51. 200. nacrtan je
j nacrt profila tOgod presjeka. Pomocll nacr!a tocaka R (15), A (12), i F (12,5)
dohije se naert profilne erte R A nasipa i nacrt profilne crte A F terena\
a pomocu nacrta toeaka B, DiE nacrta se naert profila jarka. Tocke
B
n
i E" su l?-a nacr.tu profilne crte terena, a tocke e" i D" su 0,5 m ispod
tocke B
U
,
R'
F'
I----{R-' _.

St 200.
Glavne sIojnice moraju sada proCi i jarkom. Tako slojnicv:.12 ide iz
A do tocke K po uskoj pruzi terena, koja je uz nasip, zatim
lijevom stranom jarka do toeke I (G' I' = l' H') koja je na lijevom bridu
dna jarka i ima kotu 12, jer je tocka I u poloviStu duzip,e G H [G (11,5),
H (12,5)J. Od tocke I ide slojnica 12 olromito na brid c do tocke J, a onda
se vraca :desnom stranom jarka prema tocki L, u kOjoj'se sijeku slojnica
12 rayne padine ,i desni gornji brid jarka e.
Gr. 174. Kosa upravna -ccstn na zadanom terenu S odvodnim jarcima.
Terenom koji je zadan kotiranim projekcijama gIavnih slojnica ima se
pro'Vesti upravna cesta, Siroka 6 m, a nagiba fit = 1 : 10, kojoj jc zadana
kotirana 'projekcija osi M N. Konstruirajte u mjerilu '] : 250 sve nasipe
na9io. n, 2 : 3 i sve "'jeke nagiba n, 1: J, Ie postavile odvodne
I Na intcrpoliranoj slojnici koja prolazi tockom r treba da stoji koto 12.5.
212
"

..
h'

81. ZOl.
/
"
{ e'
,-
I
,
I
1/

,
,

,
,
/
/



I
!
213
jarke kojima je dubina i sirina dna 0,5 ID, a nagib njihovih strana n, =
= 1 : 1 (s1. 201) !
Interval na osi ceste je i
J
= = 10 m, koji u mjerilu slike iznosi
n,
10 4 mm = 40 mm. BuduCi da su ivice ceste udaljene od njezine osi po
3 m, to su projekcije tih ivlca udaljene od M' N' po 3' 4 mm = 12 mm.
Da bismo odredili toeke A i B, u kojima ivice ceste probadaju teren. roo-
ramo konstruirati presjecnu crtu k ceste i terena. Dvije njezine toelte su
locka C (49) i D (50), a treeu E (49,5) dobijemo pomoCu interpoliranib sloi-
nica kote 49,5 ceste i terena. Krivulja k sijeee ivice ceste u traZenim
tockama A i B.
Iz kota slojnica i terena zakljucujemo da se onaj dio ceste kojl je nw
oct krivulje k mora nasuti, a onaj koji je viSi usjeci u teren. Projekcija
a' i b' krivulja a i b, koje omeduju s donje strane nasipne ohronke ceste)
konstruiraju se na isti nacin kao i na s!. 19B. u /;1. 172. A.
Da bismo vdl'edili projekcije e; i r krivulja e i j, koje omeduju s gor-
nje strane usjecne obronke, moramo najrije nacrtati projekcije c' i d' pra-
vaca c i d, koji su usporedni s ivicama ceste, a kojim pravcima treba, pre-
rna cl. 173. A, poloziti usjecne obronke. Ti su pravci udaljeni po 1,5 mod
ivica ceste (na slid 1,5 . 4 mm = 6 mm). Na pravcu c istaknimo zatim tocke
F (50) i G (51), a na pravcu d toCke H (50) i I (51). Zamislimo sada da se u
tocki F (50), odnosno H naIazi vrh usjeefi'og stosea, nagiba n3 = 4 : 5,
kojemu je osnovka u horizontalnoj ravnini kote 51. TIoert osnovke toga
stosca bit ce omeden kruznicom kojoj je srediste u F') odnosno u H') a
polumjer T = ...:. "" = 1,25 m (na slici r = 1,25 . 4 mm = 5 mm). Ako iz
n,
'tocke G
'
, odnosno H', povllcemo tangentu na tu kruznicu, dobit cerno pro-
jekciju glavne slojnice 51 ravnine usjeka polozenog pravcem c, od-
nosno d. Projekoije ostalih glavnih sIojniea te ravnine usporedne BU S tom
tangentom, a udaljene su na 51. 201. jedna cd druge po 5 mm. One se
sijeku s projekcijama slojnica terena istih kota u tockama trai:enih kri-
vulja. e' i r. Projekcije bridova dna desnog i Iijevog odvodnog jarka podno
usjecnih obronaka idu Usporedno s ivicama ceste i od njih su udaljene
0,5 m, odnosno 1 m (na slid 2 mm, odnosno 4 mm).
Oblik terena na desnoj strani ceste takav je da se voda u terena nece
slijevati prema desnorn nasipu ceste, pa zbog toga mozemo s desnim od-
vodnim jarkom izbiti na teren. Da bi dno toga jarka, koje tspod slojnice
ceste 50 Ima kotu 49,5, imalo pri svojem iavrSetku neki pad, mi cerna ga
izvesti na teren na slojni<:u 49,Z5. Istaknimo zbog toga na slojnici terena
49,25 tocku J, koja je od krivulje a udaljena 1 m (na slici 4 mm), i tocku
K, koja je od J udaljena 0,5 m (na slid 2 mm), Usmjerimo sada u blagom
214
luku prema tacki K desni brid dna jarka i krivulju e, a prema tocki J
lijevi brid dna jarka i njegovu lijevu ivicu.
Buduci da bi se voda s terena i iz lijevog odvodnog jarka sUjevala
prema lijevom nasipnom obronku ceste, moramo
j
kao na s1. 200, provesti
lijevi odvodni jarak usporedo s medasnjom krivuljom b toga nasipnog
obronka. Najprije cerno odredili proj"kciju g' desne ivice 9 toga jnrka.
Ona ide usporedo s krivuljom b', ad nje je udaljena 1 m (na sUei 4 mm), a
blagim luk-om prelazi u projekciju lijeve ivice ceste. Paralelno s
Ijom g', a u udaljenosti od 1,5 m (na sliei 6 mm), ide projekcija h' lijeve
ivice h toga jarka, koja se spaja s krivuljom f'. Izmedu krivulja g' i h'
treba na kraju nacrtati projekcije bridova dna toga jarka. One idu
redo s krivuljom g' i spajaju se s projekci;ama bridova dna lijevoga jarka,
koji je uz cestu.
DB' bi se plasticnost 201. povecala, istaknute su na njoj jos i
projekcije svih glavnih slojnica. Svaku slojnicll mozemo pratiti: po terenu,
po nasipnim iIi usjecnim obroncima, kao i po stranama i dnu jarka.
Gr. 115. Vjeibe. - 1. Konstruirajte u mjerilu 1: 2500 poprecni profil rta, polu-
otoka koji je predoeen slikom 195. ako vertiknlnu ravninu M polozite tockom E
tako da njezin trag m bude okomlt na pravcu nl
Up uta: Nacrtajte na slid 195. pravac m i oznaclte sve tocke kojima on
sijece projekcije glavnih slojnica. Prenesite zatim oa koji god pravac p te totke
u dvostrukim razmacima, jer je m]erilo slike 195. 1: 5000, a rnjerllo proma je
1 : 2500, pa postavlte u tim tockama okomice na pravac p i na te okomlce prenesite
kote pojedinih toe aka u mjerOu 1 : 2500!
2. Napravite reljef rta poluotoka koji je prikazan sllkom 195.
i
(,
Sl. 202. Sl. 203.
:3. Horizontalna upravna c:esta visine 50 m prolaz! p,eko kotlinastog terena
ko.1i je predaten slikom 202. u mjerJlu 1 : 2000, Os ceste je AB, a sirins ceste je 6 m.
Konstruirajte u mjer-ilu 1 : 500 :lve nasipe i usjeke ako je nagib nasipa 7'1.1 = 2 : 3, a
usjeka n2 = 1 : 11
4. Teren koji je prikazan na slici 203. u 1 : 2000 iroa se provesti 6 m
stroka cesta, kojoj je os MN, Od tocke A do tocke B cesta je horizontalna. a lijevo
215
od A 1 nadesno cd B njezln je nagib 'l'tl = 1 : 10. Konstruir-ajte u mjerilu 1 ; 500 sve
nasipe i usjeke ako je nagib na,sipa n! = 2: 3, a usjeka n
J
= 1 : 1, ito;
a) bez odvodnlh jarakaj
b) S odvodnim jarcima kOjjma je dubina i sirina dna 0,5 m, a njihove strane
Imaju nagib 1 : 11
M./'"" 11 oy
, J'
SL. 204.
sr. 205.
5, Horizontalna zakrivljena eesta u visini 40 m prolazi prelm terena predoceno
mjerilu 1 : 2000. Os ceste EF sastavljena je ad dva luka i nji:
nove z3JednIcke tangente, a sirina ceste je 10 m. Konstruirajte u mjerilu 1 : 500 sve
nasipe 1 usjeke ako je nagjb naslpa 11, = 3 ; 4, a usjeka n2: = 4 : 3!
6. Preko kotlinastog terena koji je predocen sIikom 205. u mjerilu 1: 2000
treba provesti dv:lje horizontalne upravne ceste u visini 75 m. Os jeduc ceste je GH,
a druge IJ, a svaka je, cesta siroka 6 m. KO,nstuirajte u mjerilu 1 : 400 sve nasipe
i uspjeke ako je nagibenapisa n, =< 3 : 4, a usjeka n
2
= 1; I!
VI. ORTOGONALNA I KOSA AKSONOMETRIJA
32. Ortogonalna aksonometrija
176. Pojam i; zadatak ortogonaIne Poj(tffi i
ortogonalne aksonometrije upoznat cerna preko ovoga zadatka: U treeoj
ravnini-..prometalici T, koja je odredena svojim tTugovima t
z
i t3. nalazi se
tocka 0, kojoj je zadan nacrt A" i bok?crt 0"', Neka se nacrta nacrt i
bokocrt kocke kojoj je osnovka u ravnini T ako je tocka 0 njezin vrh, a
desni osnovni brid kocke, koji ide tockom 0, Cini s trugom t2 ktft 60, a
brid koclce dug je ',15 mm .f
Najprije cema odrediti kcije osnovke 0 A f) B te kocke (s1. 206),
i to taka da cem0...m:e]oZiH ravninu Taka njezinog drugog traga i
nacrtati prelozenu osnovk-u e, pa cerna pomocu prelozene osnovke
odrediti njezine projekcije. U tu svrhu nadimo porr:.ocu nacrta 0" i boko-
crta 0'" tocke 0 njezin polozaj (0), povucimo zatim tockom (0) pravac
(0) X, koji s tragom t)! 6ini kut od 60, pa konstruirajmo kvadrat (O)(A)
(D) (B), kojemu je straniea (0) (A) na praveu (0) X, a duga je 15 mm. Taj
je kvadrat prelozena osnovka kocke. Pomocu lika (0) (A) (D) (B) nadimo
prvo bokocrt 0'" Am DO' B'" osnovke kocke, koji je u tragu ts. a zatim
nacrt 0" A .. " D" Err te osnovke.
Sad a nacrtajmo projekcije pobocnih i gornje osnovke kocke!
Bokocrti pobocnih bridova kocke su duzine koje su okomite na tragu t
s
,
a duge su 15 mm, jer su pooocni bridovi kocke okomiti na ravnini T, a
usporednic sIT:!> dok je bokocrt e" F'" E'" G
m
gornje osnovke kocke duzina
kOja je jednaka i usporedna s bokocrtom donje osnovke. Nacrti pobocnih
bridova l(oeke okomiti su na tragu I" a njihove gornje krajnje tocke
C", E", G" i F" odredimo pomocu bokocrta gornje osnovke .. Na kraju n8-
crtajmo nacrt gornje osnovke. U nacrtu te kClcke vidimo donju osnovku
i njezine dvije prednje pobocke dok ne vidimo gornju osnovku i njezine
dvije slraznje pobocke,
Polozaj kockie u tome zadatku nije frontalan, tj, nisu njezine osnovke
usporedne s Ill> niti su dvije njezine pobocke usporedne s I121 vee su
217
ravrtln'e svih njezinih i osnovaka kose prerna TI
z
, a njezini su
pobocni bridovl usporedni s II,.
Nacrt tako polozene kocke odlikuje se zornOscu. On u nasoj svijesti
n,oZe da pobud! predodzbu kocke kojoj su pobocnibridovi kosi prema rr..
a usporedni sUa; isto tako mwe da pobudi predodzbu lrocke kojoj su bri-
St 2Q6.
dovi vertikalnij a koju gledamo odozdo, i to s desne strane. Takva
gonalna projekcija kocke na n
2
Z'OcVe se ortogonalna aksonometrijska stika,
jet je ona nastala ortogonalnim projiciranjem kocke na ITt. i jer se na
takvoj slid isticu projekcije triju osi (lat. axis = os), i to 0" A" ., x",
0" BN II!!!! y" i 0" C" .. Zll, koje se u prostoru stjecu u toCY,j O. ..
os u prostor_lI .. .na O!l&.!.!lWnl . ... .!lvile '1llk.
Nacrt svakoga brlda kocke mjl je usporedan s jednom od tl.h osl Jednak
je i usporedan s nacrtom onoga brida koeke koji je na dotionoj os!. Tako
,
I
,
I I;
,
i
I, '.
;
i
I
I
I

"1
I
I
I
218
je, na primjer 0" A" * Bn D" #" C" E" # F" G", iIi 0" B" # A" D
n
:#:

Iz tih relacija razabiramo da je za konstrukciju ortogonalne
metrijske slike kocke bilo glavno da odredimo duzine 0" An, 0" B" i
0" C", tj. da odredimo nacrte triju bridova kocke koje se stjecu u O.
Produzimo Ii ta hi brida 0 A, 0 B i 0 t;;Yc:fo ravninefil,
doblt X, Y i Z, \l ti lb. Ta" iiI'brfda
odreduJu tTl medu soborn okomlte ravmne. a svaka stranica trokuta
X Y Z jest drugi trag jedne od tih triju ravnina. B-uduci da je svaki taj
brid okomit na onoj ravnini sto je odreduju druga dVa bnda, mora biti:
0" A" s x" .l Y Z, 0" B" y" .L X Z, a 0" C" '" z" .l X Y.
S,tranice trokuta X Y Z SUI dakle, drugi tragovi triju medu sobom
okomitih ravnina. a njihove visine x", y" i z" su nacrti triju pravaca u
kojima se te ravnine meau soborn sijeku, a svaki je taj pravac okomit na
ravnini drugih dvaju pravaca. Tri rnedu sobom okornite osi x' y i z, koje
se stjecll U tocki 0, cine Probodi3ta X, Y i Z vertikalne
ravnine slike IT!! S osima x, y i z vrhovi""su trokuta X Y Z, koji se zove
trokut ravnine sHke. ___ ""cr __ , ._. ___
I:z- toga pl'imjera izvodimo da aks0nometrijska slika

_!!'.l."'. .. vee kad su njegovi bridov:i,
su prema du:hm, sirini i visini, u kosom polozaju
pr,e!t1a' a k tome SU oni bridovi koji su usmjereni prema njegovoj vislni
j?,sj s 113' Iz normalne aksonometrijske slike predmeta mozemo
lako zakljuciti kakav je oblik i koje su dimenzije precimeta sto ga sIlka
prikazuje.
Na koji se nacin najlakse nacrta ortogonalna aksonometrijska slika
predmeta, to cerno nauciti u narednim clancima. Ubuduce aksonometrij-
sku sliku neke to{:ke, npr. tocke A, necemo oznacivati slovom A", vee slo-
vom A, a vertikalnu ravninu nil koja je ravnina ortogonalne aksonome-
trijske slike. nazivat cerno krace ravninom IT
2

177. Konstrukcija aksonometrijskih osi i indeksa skracivanja. Nacr-

tajmo u ravnini slike f!.2 koji god trokut X Y.Z i njegove visine x: y i z,
koje se sijeku u tocki 0 (s!. 207. a). Ako stranice toga trokuta smatramo
d.rUgim tragovima triju ravnina koje su medu sabom okomite, onda se one
sIjeku u pravcima x, y i z, koji su takoder s0!!om okomiti, a njihove
su ortogonalne aksonometrijske pravci x, y i z, kako sma to utvrdili
u 176. Zajednicka tocka 0 tih triju pravaca jest i zajednicka tocka tih
triju ravninA. Pretpostavimo da je tacka 0 ispred ravnine ni!' Pravci
219
x, y i z cine osni kriz ili osi, pravokutnoga koordinatno9: sw:;tava _u r..TOS.!.oru
kojemu je tocka 0 ishodiSte, a njihove ortogonalne ptojekdje x, y i z na
ravnini II2 ZOVU se aksonometrijske osi.
Da bismo odredili ortoganalne aksonometrijske slil{e i5 A, DB i (5 is
triju jednakih duzina (d = 10 mm), koje se stjecu u tocki 0, a leze na
osima x, y i z, moramo na6i prave velicine tih osi. PrelozH cerno najprije
pravokutan trokut X Y oko njegove hipotenuze !f Y na ravninu IT2
Prelozaj -oocke O'je ona tocka (0) u kojoj se pravac 9 N, poloz-en tockom
y .,
a
.,
,.
IYh
z
Iz
S[. 207. a, b 1 c
o okomito na pravac X .. k6joj je duzina X Y
promjer. Trokut X (0) Y"Je preloZepi trokut X 0 Y; a pravci (0) X (x)
i (0) Y !15! (y) su prelozene om x i y. Aka prenesemo na pravac (x) duzinu
(0) (A) = d = 10 mm, a na pravac (y) duiinu (0) (B) = d = 10 mm, pa iz
tocaka (A) i (B) po'stavimo'okomice na pravac X Y, ODe ce presjeei pravce
-; i Y u tocltama X i B. Duzina (5 Ii = d: je ortogonRlna aksonomeirljska
s1ika duiine 0 A = d, koja je na osi x, a duzina (5 B = d
ll
je ortogonalna
aksonometrijska slika 0 B = d koja lezi na osi y.

U
Ii
i_i
I,!
il
)"

I
,
,
;i
,
I
t .,
220
01-togonalna aksonometrijska 0,(5 duzme 0 C = d, .koja je na.
osi Z, odredena je na s1. 207. a na dva in.cina: Pomoeu prelaganja pravo_
kutnog trokuta YO Z ako njegove-hipotenuze Y Z na i po_
moeu prevaljivanja na ravninu IT, pravokut'nog
je bipotenuza N Zu ravnini II)!. Prvi je nacin. jednak vee opisanom nacinu.
po kojemu sma nasH duiine i5 A i (5 H, zato cemo 'opisairi. sarno drugi
naein. Prava velicina trokuta N'O Z jednaka je
duzini N (0), zbog toga prevaljeno .!.shodiste 0 mora biti U onQj tocki
u kojoj se pravac __polozen totkpm 0, okomito. na N Z sijece s lukom kru-
,t.nice koju sma opisali aka tocke N s polumjerom N (0). If'Cf Z
je preyaljeni trokut NO Z, a pravac O"Z =< z" prevaljena os z. Ako na
pravac z" prenesemo duiinu 0" C" = d = 10 mm, pa Iz tocke C' postavimQ
okomicu na pravac,;: ona' ga sijece u tocki C. Duzina OC = d. je ortogo-
nalna aksonometrijska slika duiine 0 C = d. koja je na osi z.
POnlOCU duZJna dz, d ll i dz, koje se zovu
sada lako nacrtati ortogonalnu aksonometcijsku sliku kocke. Neka se,
na pri"!,jer, nacrta ortogonalna aksonometr.ijska stika kocke kojo; je tocka
0t ortogonaLna aksonometrijska stika vrha 0
11
a' njezini su bridoui, koji
su dugi 20 mm, uS1?oredni S osima x, y i z (s1. 207. b) !
Buduci da su cetiri brida kocke usporedni S osi x, cetiri s osi y, a
cetiri S osi njiE:0ve!::.e ortogonalne aksonometrijske alike biti usporedne
s pravcem x ili y, iii z, a kako su bridovi kocke dugi 20 mm, njihove ce
ortogonalne aksonometrijske slike biti duge 2 d
z
Hi 2 d
u
ill 2
Ako tockom 207. b) povucemo pravce ;1> Yt i ;10 koji su uspo-
redni s pravcima X, y i z, pa na te pravce prenesemo duz'me 2 d;l:, 2 d
ll
i 2 d;;,
dobit cerno ortogonaine aksonometrijske slike 0
1
1, 0
1
'2 i 0
1
3 triju bridova
koji se stjecu u tacki OJ'. SuduN 4a smo Us pocetku toga clanka
p,retpostavili da su osi X, Y i z, kao i ishodiste 0, ispred rav.p.ine fill) to se
na kocki koja je predoeena slikom b vide sva tri bdda koji se stjecu u
tocki 0 a ortogonalne aksonometrijske slike ostalih bridova te kocke sad
je lako nacrtati. Kad gledamo tu kocku u smjeru kOJi je okomit na ravnini
H2, vidimo njezinu don j u osnovku, prednju ide s n u poboCkuj zbog
toga stika b pobuduje u nasoj svijesti predodzbu kocke kao da je gledamo
o d 0 Z d 0, i to s des n e strane.
Kad bisrno stranicarna tracnog trokuta .X:YZ (sl. 207. a) polozili tri me-
au sohom okomite ravnine tako da bi se one sjekle iza ravnine II:!, dobiH
bismo tlrugi osni kriz kojemu bi ishodiSte 0 bila iz'a ravnine II,. a kojt
hi bio simetrican S obzirom na II2 s prvim osnirn krizem kojemu je isho-
diSte 0 bilo ispred ravnine II2"' Zbog simetrije tih osnih krizeva S obzirom
na ravninu 1I2' njihove su ortogonalne aksonometrijske slike identicne.
Mi mOiemo, dakle, upotrijebiti ortogonainu aksonometrijsku sliku osnog
221
kriZa iz sl. 207. a i onda kad zelimo nacrtati ortogonalnu aksonometrijsku
sliku kocke kojoj su bridovi usporedni S osima toga drugog osnog kriza.
Povucemo Ii toekom 0, (s1. 207. c) pravee X;, y, i ;;;, koji su usporedni
s X. y i "i. i prenesemo Ii na te pravce dtWine 2 2 d" i 2 d
ZI
dobit CeIl1'D
ortogonalne aksonornetrijsk!e slike 0
2
1, O
2
"2 i O2 "3 triju bridova' kocke
koji se stjeeu u njezinom donjem strainjem vrhu 02. Bridovi
2
1, 0
2
2
i 0
2
3 su straznji bridovl kocke, koji se ne vide. Na k-ocki koja je pre-
docena slikom 207. c Vlidimo go r n j U osnovku, .zatim prednju iii j e v u
pobocku. Po toj slici dolazirno do predodfbe kocke kao da je gledamo
o d o.z g 0, i to s 1 i j eve strane.
Ako BU 1'1., i y kutovi sto ih osi X, y i z cine sIT:, onda je:
OX = OX COSCl., OY = OY' i OZ = OZ- cosy,
a prema tome je:
d,r = d . cos (1., d
ll
= d . cos {3. i d
z
= d . cos y (1)
178. Vrste ortQgonalne aksonometrije. 0 izboru tracnoga trokuta
X Y Z, odnosno aksonometrijskih osi x, y i z, ovisi da Ii ce ortogonalna
aksonometrijska slika nekog predmeta bili prirodna,
l
b

S1. 208. alb
!&a<!..je tracni trokut X Y Z istostranican (81. 208. a),
osi x, y i z zatvaraju medu sobom kutove od 120", a duz.ine 0 X, Y i 0 Z
su jednake. Buduci da su sada i kutovi a, i y lito ih osi cine s IT, jednaki,
to izlazi iz jednadzbi (1) iz 177. da i indeksi skracivanja moraju biti
jednaki tj. d.1: = d" = d . Prema tome, dovoljno je naCi jednu od tih triju
velicina pa da budu poznate i preostale dvije. Nadena je zbog toga na
s1. 208._ a sarno ve1i<:!ina dl' ako je d = 10 mm.
Na s1. 208, b nacrtana je za takav tracni trokut ortogonalna aksono-
metrijska slika kocke kojoj su bridovi usporedni s osima X
f
Y i ZJ a drugi
h
I' .
: '
,.f
222
su 2 d = 20 mm, ako je ishodiste 0 iza ravnine ll2' Na toj slici pada orto_
gonalna aksonometrijska slika prednjega poboenQg brida kocke na isti
pravac S ortogonalnom aksonometnjskom slikom straznjega pobocnog
brlda, a jOs se k tome ortogonalna aksonometrijska sUka gornjega vrha
prednjega brida poklapa S ortogonalnom aksonornetrijskom slikom do-
njega vrha straznjega brida.
6)
'1 Ortogonalna aksonometrija kojoj sE sva tri ....
. If I zove se izometrij"ka (grc. isos = isti. jednak + metron = mjera).
" .....
b
SI. 209: a i b
Kad je tracni trokut X Y Z istg.k_t:aca,.!L(sl. 209. a), tad su medu sobom
jednaka samo dva od Dna tri ',Sf6 ih medu soborn zatvaraju aksono-
metrijske osi XJ y i :;, a od dulina (5 X, i5 Y i a Z sarno su dvije medu
sahom jednake (na s1. 209. a je 0 X = 0 Y). Sada ce biti sarno = d)./.
Velicine dx = d
v
i d. konstruirane su na s1. 209. a kao i na 51: 207. a, za
d= IOmm,
Na s1. 209. b nacrtana je za takav tracni trokut slika kocke kojoj su
bridovi usporedni s osima x, y i z) a dugi su 2 d = 20 mffl, aka je isho-
diste 0 iza ravnine TI
2
Na toj slici opet pada ortogonalna aksonometrijska
slika prednjega pobocnog brida kocke na isti pravac s ortogonalnom akso-
notnetrijskom slikom straznjega pabocnog brida, ali se ortogonalna akso-
nometrijska slika gornjega vrha prvoga oct lih bridova ne poklapa S orto-
gonalnom aksonometrijskom slikoro donjega vrha drugoga,
Ortogonalna aksonometrija kojoj su ..Qva indeksa skracivanja ista
zove Se dimetrijska (gre. dyo = dva + metTon
223
Kad jelracni trokut X Y Z raznostranican, kao na. s1. 207. a, indeksi
SU slcracivanja medu scborn razlicitL Ortogonalna aksonometrij-ska sl.ika
kocke kojoj su bridovi usporedni S osima x, y i z toga, osnog kriza, a drugi
su 2 d =20 mm, nacrtana je na sl. 207. c) uz pretpostavku da je ishodiSte
o iza ravnine Ill!'
Ortogonalna aksonometrija kojoj su svi indeksi skracivanja razliciti
zove se trimetrijska (gre. tre"is = tri + metron = mjera).
Ako usporedimo te tri ortogonalne aksonometr'tjske slike
kocke (s1. 207. c, 208, b i b), vidimo da je najprirodnija
33. Konstrukcije ortogonalne aksonometrijske slilre
179. Konstrukcija ortogonalne aksonometrijske sIike pomocu aksono-
metrijskih osi i kutova razmjernosti. Nacrtajte u mjerilu 1 : 25 OJ'togonalnu
aksonometrijsku podnozja kaje je zUd"(iiw slikom 210. a
u mjerilu 1 :.50 !
A. - N a crt pod n 0 z j a. Na slici 210. a, koja je nacrt podnozja
spomenika, nalaze se ispred tri kote mali kvadratid. Oni nas upozoravaju
ria je to podnozje sastavljeno od tri kvadraticne prizune koje imaju za-
jednicku os simetrije, Upotrebom te oznake podnozie je spomenika
puna odreaeno samim nacrtom; zbog toga nije njegov tlocrt ni nacrtan,
jer je suviSan.
B. - A.k son 0 met r j.j s k e os i. Na slid 210. b izvooana je kon-
strukcija ortogonalne aksonometrijske slike osnog kriza (aksor1ometrijskih
osi). 0 polozaju .sto ga osni kriz ima u prostoru ovisi da li ce ortogonalna
aksonometrijska slika predmetauCiniti na nas prirodan iIi neprirodan
jam. Svaki., trol;cut X Y Z posluziti za konstrukciju. ortogotlsLne akso-
slike os:p.og krLta. ali. aka zelimo da ortogonalna aksonol1le-
trijska slika predmeta pobudi u nasoj svijesti jasnu i prirodnu predod2;bu
predmeta gledanog odozgo s desne strane, konstruirat cerno aksonome-
tr!jsku sIiku osnog kriza tako da ()Ttogo'"f/.alna .. .s.tik.a_.Y.osi y
Cini s pravcem (XI Y) kut od io, -a prelozni polozaj (y) da cini s
istim pravcem kut od 60", , .
Konstrukcija ortogonalne aksonometrijske sUke osnog kriza tete ovim
redom: Povucemo honzoritalni pravac p=(X, Y), koji je trag ravnineXOY,
i na njemu uzmemo tocku Y, kroz koju nacrtamo pravce y i (y), ad kojih
prvi cini s pravcem p kut oct 30", a drugi kut od 60. OpiSemo 'latim oko
koje god totke S pravca p polukruznicu k, \cojn ide tockom Y. Ta PQh.t-
kruznica sijece pravac p u toeki X, a pravac (y) u tocki (0), koje tocke
spojirno pravcem (x). Sada {Xlvucemo tockom (0) pravac koji je okomii.
224
nn pravcu p, pa dobijemo pravac ;; a nn y dobijemo 0 koju
spojimo s toekom X pravcem ;. Ako na kraju poloiimo tockom X pravac
X Z olromito na pravac y, a tockom Y pravac Y Z okomito na pravac
dobit cerno tracni trokut X Y Z. Konstruirajmo zatlin pravokutni trokut
NO" Z i ortogonalne aksonometrijske slike d..." d
ll
i dz duiine d = 16 mm
(koja u mjerilu 1 : 25 prikazuje duzinu od 16 mm . 25 = 400 mm -= 40 em),
na nncin koji je objaSnjen u cl. 177. uz sliku 207. a.-, ,I,
Nije tesko dokazati dn je pri takvoj konstrukciji aksonometrijskih
om duzina Y X = 4 Y N, a da je Y N = N S, pa se i tn svojstva mogu pri
"'mijeniti pri konstrukciji aksonometrijskih osL
,
z a
M.{' 50

IS
ow to
3:) 060 3:)
0

0

d
-, .
5.-}_ .. t
"' ....... 1::- __
0' ,.Ai'-.. -- . _
_""-'.;.---- --- .. J2
- -- ..
17
i
Sl. 210. a, b, c i d
c. - K u t 0 vir a z m j ern 0 s t i. Ortogonalnu aksonometrijsku
sliku precimeta konstruirat cerno pomoeu kutova razmjernosti (s1. 210. c)
225
koje odredimo ovako: Povucerno zraku t, pa oko njezine pocetne locke V
opisemo luk kruznice l polumjerom V I= d. Nanesemo zatim na taj luk
tetive I J = d., I K = rf. ilL, = d" spojirno tocku V s tockama J, K i L,
pa dobijemo kut 'razmjemosti I V J za duZine uspor.edne s 0.& Y. zatim
kut razmjernosti I V K za duzine tisporedne s osi x, i na. kraju kut raz-
mjernosti 1 V L za dumne usporedne S osi z. Pomocu tih kutova razmjer-
nosti velicinu .,ori;ogQnal
l1
.e akSQnorn.etrijske slike
duZine koja je usporedna"s' jrononi Od tih os1 x, y i 'z" Ako, na primjer po-
iUffij'erom V At koji u mjerilu 1 : 25 predocuje duiinu od 120 em, opisemo
oko tocke V luk kruznice, pa njime presijeeemo krakove x, Y i z kutova
razmjernosti u tockama B, C i D, onda je tetiva A B, ili A C ili AD jed-
naka aksonometrijskoj slici duzine od 120 em kad je ona usporedna S osi
x, Hi Y iIi z.
D. - Konstrukcija ortogonalne aksQnometrijske
s 1 ike pre d met a. Na pocetku konstrukcije ortogonalne aksonome-
trijske slike predmeta (51. 210 d) mor!>mo se odluCiti hocemo Ii da predmet
gledamo 0 d a z g 0 ili 0 d 0 z d o. jer 0 tame ovisi da Ii cerna smatrati
da je ishodiste 0 osnog kriza iii is pre d ravnine ll2. a zatim koju
tocku predmeta treba postaviti u to <ishodiste (usporedi slike 207. b i c).
Buduci da zelimo da nam aksonometrijska slika podnozja spom.enika bude
s pogledom na taj predmet odozgo
l
i to s desne strane. smatrat cerna da
je ishodiste 0 na slici b a ravnine" ll2. a u ishodiSte 0 postavit cerno
straznji, lijevi vrh osnovke toga predmeta. Konstrukcija ortogonalne akso-
nometrijske slike podnozja spomenika izvodi 'se ovim redom;
_ _ proizvoljnu tocku (5 povucemo tri osi ;;, i Z l!.SEoredo s osi.Ine.
z iz slike 210. b. Buduci da su bridovi osno'vke donje kvadraticne
ploce dugi 120 ucinit cerna oT = A B i 02 = A C, pa cemo tako do-
biti ortogonalnu aksonometrijku sliku straznjega i lijevog brida osnovke
te kvadraticne ploee, pomocu koje cerno nacrtati ortogonalnu aksonotp.e-
trijsku sliku njezine donje osnovke. Tockama 0,1. '2 i '3 nacrtajmo zatim
usporednice S osi z, pa na svaku nanesimo duzinu E F iz slike c. Ta je
duzina tetiva u kutu razrnjernosti I V L za duzine usporedne s osi Z, 1 to
one kruznice lroju o-ptsemo oko tocke V polum.jerom V E, koji u mjerilu
1: 25 predoeuje duzinu od 20 em. DuZine 0"5, 16: 27i 38 su ortogonalne
aksonometrijs-ke slike pobocnih bridova kvadraticne ploce, a romboid
"5678' je ortogonalna aksonometrijska slika njezine gornje osnovke.
Da bismo odredili tocku 11. koja je ortogonalna aksonometrijska slika
pr.ednjega desnog vrha osnovke srednje kvadraticne ploce. moramo Po.:
mocu kutova razmjernosti odrediti ortogonalnu aksonametnjsku sliku-!
tocke 9, koja je na bridu 8 - 7, te ortogonalnu aksonoroetrijsku sliku 10
tocke 10, koja je na bridu 8 - 6, a koje su od vrha 8 udaljene po 30 em. Kad
15 Nacrtnll geometrlja
226
povucemo zatim tockom"9 pravac usporedo s 'ii, a tockom 10 pravac
redo S X, ani ce se presjeci u trazeno.i toeki 11. Sad nacrtajmo ortogonalnu
akoonometrijsku sliku D, T2,13, 14 donje osnovke srednje kvadraticne
pIece kojoj su dva osnovna brida usporedna S osi x, a dva S osi Y. te
hova duljina iznosi 60 C1'11.. Pom-ocu ortogonalne aksonometrijske slike 05-
novke mazerna konstruirati zatim ortogonalnu aksonometrijsku sUku 6-
tave srednj-e kvadraticne plO<'!.
Tocku 15, koja je ortogonalna aksonometrijska sIika prednjega desnog
vrha osnovke gornje kvadraticne prizme, nademo na isti nacin kako sma
DdredUi tocku 11, pa pomoeu nje mazemo konstruirati ortogonalnu akso-
nometrijsku sljku osnovke te prizrne, a zatim pomocu ortogonalne aksono-
metrijske slike osnovke nacrtarno ortogonalnu aksonometrijsku sliku ci-
tave prizme.
Na tom primjeru upoznali sma jedan nacin crtanja ortogonalne aksO-
nometrijske slike predmeta, a taj se sastojao u u,< s t 0 f.t n.o p1 crt a:. _
_ d j e Kad imamo predmet slo-
zenlJe'irooIiJat-;-taa]e 2a lwnstrukciju njegove ortogonalne aksonometrijske
slike podesniji drugi naCin, koji se sastoji u tome d a sen a crt a 01' t 0-
gonalna aksonom_etrijska slika tlocrta predmeta, pa
se pomocu nje konstruira ortogonalna aksonometdJska silka predmeta,
Taj drugi nacin upoznat cerno u narednom Clanku,
(iSO)Ronstrukcija ortogona.lne aksonometrijske slike pomocu akc;ono-
osi i mjerihi Naertajte u mjerilu 1 : 10 ortogonalnu
aksonometrijsku sliku podnozja kvadraticnog stupa koje je zadano na
slid 211. a u mjerilu 1 :30!
A. - A k son 0 met r i j s k e 0 s i i m j e r i 1 a u man j e n j a.
Na slid 211. b izvedena je konstr'ukcija ortogonalne aksonometrijske slike
osnoga kriza na naein kOji je objasnjen u cl. 179. B uz sliku 210. b, saino
su ispusteni nepotrebni pravci X Z i Y Z. Odredene su zatim ortogonalne
aksonometrijske slike 3 013: i (5 C duzine koja jet 1 0 em duga kad je
polozimo na os X, ili y, iIi z, Ta je dmina predocena u mjerilu 1 : 10 du-
zinom od 10 mm.
Pomoc-u duzina 0 A, (3 B i i5 C konstruirat cerno zatim mjerila
njenja za sve tri osi (sI. 211. c). Nacrtajmo tri usporedna pravca .1:, y i z,
pa nanesimo puta duzinu 0 A na pravac x, duzinu DB na pra-
vac y, a duzinu 0 C na pravac z, pa cerna dobiti mjerila umanjenja koja
nam pri konstrukciji ortogonalne aksonometrijske slike predmeta nado-
mjestaju kutove razmjernostL Na svakom tom mjerilu dodajrno s lijeve
strane tocke 0 po jednu duzinu koja predocuje 10 em. i svaku od njih
raspolovirno da bismo imali na mjerilima umanjenja duzine ad 5 em.
, "
227
B. _ Konstrukcije ortogonalne ke
s 1 ike pre d met s. Iz slike 211. a se kva-
draticnog stupa od k-ocke kojoj su brldovl dugl 40 em 1 od kvadra-
tiene piramide koja se prodire s kvadraticnlm stupom.
Ortogonalnu sliku 211, d tog, zapocet
taka da kr.2
z
proizvoljnu tocku 0 povucemo tri .OS1 x, y 1 USp'0redo s
rna X, Y i z iz sillie 211. b. Na svaku tu os Od
v
0 anu duzmu
koja narn U odgovarajucem mjerilu pa
dohiti ortogona1ne aksonometrijske slike 01, 02 1 03 trt]u. bndova
kocke, koji se stjeeu u tocki 0, i pomocu njih mozemo nacrtatl ortogo-
nalnu aksonometrijsku sliku k-och:.
z
b
1\
((J 0
"
,
If) a /0
y,
, ,
((J 0
Z,
\
\
<)
'7-.
20
20 30 40
, , ,
I@ 20,
,
C
a
k
M,I"O
3D <Don
, ,
SJ Wern
l
I
30 <Oem
I -l
SL. 211. a, b, c i d
Konstruirajmo zatim orwgonalnu tlocrt;.
redmeta na ravnini osnovke, pa cemo dobltI tocke V, 8, 9 .. ,.14 1 .. 15,
tih tocaka mozemo lako odred:Jti a1(EOnometfl]ske:
I
i
r
i
228
slike pojedinih tot'aka tijela. Povucemo H, p:!mjer, tockolp. pravac
usporedo s pravcerri z i na nj nanesemo od V' onu koja u mje-
rilu umanjenja za os z predocuje 60 em, dobit cemq ortogonalnu
metrijsku sliku V vrha piramide. !Cad tocku V spojimo s t9ckama 5, 6, "7 i
3, dobi.t cerna aksonometrijske pobocnih . btidova
ramide.
Nacrtamo Ii zatim kroz tocke 8', 9', 10' i 11 usporednice s pravcem z,
pa na svaku nanesemo anu dU7jnu koja u mjerilu umanjenja za. os
docuje 90 em, dobit cerno' ortogonalne aksonometrijske' slike pobocnih
""bridova kvadraticne prizme; a kad njihove gornje krajnje tocke 'spojimo,
dobit ortogonalnu aksonometrijsku sliku gornje osnovke te prizme.
Pobocni bridovi piramide probadaju pobocke prizme 'U tockama 12,
13, 14 i 15. Ortogonalne aksonometrijske slike tih probodista odredujemo
takoder pomocu njihovih tlocrta. Ako na primjer tocKom 12' povucemo
uspol"edn.icu s pravcem z, ona ce presjeci pravac 6" iT u tocki 12. Na jednak
se nacin mogu nab tocke 13,14 i
Pobocni bridovi prizme probadaju pobocke piramide u tockama 8, 9;
10 i 11. Ortogonalne aksonornetrijske slike 8, 9" 10 i 11 tih probodista
odredujemo takoder pomocu njihovih tlocrta. Nacrtajmo, na primjer.
ortogonalnu aksonometrijsku sliku V D' tlocrta tez--isnice V D trokuta
5 V 6, na kojoj je tocka 8. Pomocu tocke jj' nademo rocku :0, a zatim na-
crtajmo pravac V D, koji nam presijece ortogonalnu' aksonometrijsku
sliku brida prizme u tocki 8. Na jednak se nacin mogu
naci tocke 9, 10 ill.
Na kraju spojimo medu sohorn ta probodista i dQbit cemo 'stranice
prodornog poligona<
181. Ol'togonalna aksonometrijska slika kruznice, koja je u koordi-
natnoj ravnini. A:: - Zadana je ortogonalna aksonometrijska stika S,
tocke S1 koja lezi!u koordinatnoj ravnini x z; konstruirajte ol"togonalntt
aksonometrijsku stiku kruznice koja je u istoj ravnini aka je tocka Sl
njezino srediste, a polumjer jaj je r = 15 mm.(sl. 212) !
Odredimo najprije ortogonalne aksonometrijske slike r .... r
jJ
i
duzina koje se stjecu u tocki 0, leze na osima x, y i z, a duge su po 15
mm (el. 177).
Ako zatim povucemo tockom SI pravac usporedo ,5 pravcem x, i na
nj nanesemo na obje strahe te toeke duzinu r}!l dobit cemo ortogonalnu
aksonometrijsku sliku L K onoga promjera kruznice L K koji je uspore-
dan S osi x. Nacrtamo U nakon toga tockom Sl pravac usporedo 5 prav.cem
;- i ucinimo Ii SI 1= 8
1
J = r z, dobit cerno ortogonalriu aksonometrijsku
sliku I J onoga promjer"a I J krufnice koji je. usporedan' s osi z. Buduci
da su prornjeri L K i I J u prostoru medu sohom okomiti, oni su konju-
girani promjeri kruznice, pa 9U zbog toga njihove ortogonalne aksonome-
229
trijske slike L K i I J konjugirani promjeri elipse, koja je ortogonalna
aksbnometrijska slika te kruznice. Ako sada krajnjim tockama jednoga
promjera povucemo usporednice s drugim, dobit cemo M N P R,
a svaka njegova stranica dodiruje elipsu u svojem. toga
romboida moze se konstruirati onoliko tocaka ehpse kohko se zeh. Ako
'.pak zelimo nati sarno jos cetiri tocke te .:lipse, ceIl2..o
stranice M NiP R na cetiri jednaka dlJela, SPOJltt tocku L s dJehstlma
,
S1. 212.
1 ! 3, a tocku K s djeliStima 2 i 4. Nacrtat cemo zatim pravee L N, E p,
I{ M i if R, pa ce se ani presjeci s vee nacrtanim spojnicama. u
elipse E, F, G i H. Pri crtanju te elipse slobodnom rukorn spaJanJem n)e-
"
i!
'"
230
zillih toeaka treba paziti na to da ena mora dodirivati romboid M N P R
u polovistima njegovih stranica.
Da se izbjegne crtanje elipse slobodnom rukom, mogu se odrediti
njezine osi - i to na nacin koji cerno upoznati u narednom zadatku - a
zatim se eJipsa nacrta pomocu kruinica zakrivljenosti njezinih tjemena,
n. - Zadana je ortogonalna aksonometrijska stika tocke 8
2
kOja
jc u koordinatnoj ravnini x y; konstruirajte ortogonaln'U aksonomet1'ijsku.
sliku. kruinice koja je tt istof'ravnini aka je tocka S2 njezino srediSte, a
poiumjer joj je r 15 mm (s1. 212) !
Ortogonalna aksonometrijska slika svakoga promjera te kruznice
kraca je ocl promjera u prostoru, sama ortogonalna aksonometrijska
slika onaga promjera kruinice koji je s jednaka tome pro-
mjeru. Taj promjer A B, kao i njegova ortogc.naina aKsonometrijska slika
A 3, usporedan je s tragom (X, Y) ravnine X 0 Y, u kojoj je ta kruznica.
Ako, prema tome, povucemo tockom S2 pravac usporedan s tragom (X, Y),
le na nj nanesemo na obje strane te toeke duzinu od 15 mm, dobit cerno
najduzi promjer .if B iIi veliku os One elipse koja je ortogonalna aksono-
metrijska sIika zadane kruznice.
Crtogonalna aksonometrijska slika krHznice koja je u jednoj od
dinutnih ravnina jest elipsa kojoj je velika os uspol'edna s tragom te rav-
nine, a jednaka je promjeru kruznice.
Da bismo odrediIi malu os te elipse, morarno nacrtati ortogonalnu
aksonometrijsku sliku onoga promjera kruznice koji je okornit na drugom
tragu (X, Y) ravnine X a Y, tj. koji je na priklonici te ravnine. U tu svrhu
.. ... UJ;_Trag ravnine X 0 Y na boko-
crtnoj ravnini II.l je pravae N 0. ...
S2
m
srediSta te kruznice, kao i bokocrt priklonice
koja ide sredittem, biti na pravcu N 0. Prenesemo Ii na obje strane tocke
Se''' duzinu od 15 mm, dobit cerno tocke elf' i D"', koje su bokocrti.. kraj-
njih tocaka onoga promjera kruznice koji je okomit na duzini X Y. Po-
mocu tocaka en i D'" odredimo zatim tocke C i D, te taka dobijemo malu
Os one elipse koja je ortogonalna aksonometrijska slika zadane kruznice.
Oznacimo Ii polovinu veHke osi elipse s a, polovinu male osi s b, a
udaljenost fokusa ad sredista s e (linearni ekscentricitet elipse), onda
izmedu tih velicina postoji poznati odnos a
2
= b
2
+ e
2
, tj. duzine b i e Sll
katete pravokutnoga tf'okuta F) S,! C, kojemu je hipotenuza a, Taj je trokut
sukladan s trokutom e'" E S/" po tree em poucku sukladnosti, a iz toga
izlazi da je E C'" = S; F, = e. Trokut COl E S/" sukladan je zatim s tro-
kutom G H 0 po prvom poucku sukladnosti, a iz te sukladnosti izlazi da
je H G = E C'" = e. A kako je H G = T!> to je e = TZ! tj. ekscentrlcitet
8 2 FJ eJipse jednak je ortogonalnoj aksonometrijskoj slid one koja
je na osi Z, a jednaka je polumjeru kruznice.
231
Buduci da je os Z olromita na ravnini X 0 Y, a ta je ravnina U opce-
nitome polozaju prema ravnini 11
2
, izvodimo iz toga ral"Jnat:canja OVO
pravilo:
Ekscentricit"et ortogonalne aksono-metrijske slike kruznice jednak je
ortogonalnoj aksonometrijskoj sHci svake duZine koja je okomita na ra"l!-
nini kru.znice, a jednaka polumjcru kruzniee. __
Pom-oeu toga pravila moze se kons..!Tukcija male osi CD elipse 'znatno
pojednostavlliti, i to ovako: U6-ini se S2 Fl = r
2
> pa Se time dobije jedan
fokus elipse. Ako se zatim oko toga fokusa opEe kruznica !eOjDj je polu-
mjer jednak polumjeru zadane kruznice (r = 15 nvm), ona presijece pravac
polozen sredistem S2 okomito na A ii u krajnjim to-ekama C i i5 male osi
trazene elipse.
182. *Ortogonalna aksonometrijska slika stozastog svoda. Naertajte
1. mjerilu. 1 : 20 ortogonalnu aksonometrijsku sliku stozastog svoda iznad
prozorskog otvora ako je zadan njegov tloert i naert u mjeritu. 1 ; 40 !
U tIocrtu toga objekta (sL 213. a) nije nacrtano Ono sto mi od njega
vidimo kad ga gle-damo oci-ozgo u smjen.: koji je okomit na II!, vee je
nacrtano ono iii-o od njega vidimo kad ga gledamo odozdo. Prozorski otvor
zatvoren je djelomice gornjom polovinom krnjega rotacionog slosca,
a djelomice gornjom polovinom plasta rotacionog valjka, kojima se OS! po-
klapaju, a okomite su na IT
2
. Krnji stozac je dio rotacionog stosca kojc-mu
je polumjer osnovke 70 em dug) a njegova visina v = S' V' iznosi 210 ern.
Ako zelimo da ortogonalna aksonometrijska stika toga ohjekta prika-
zuje pogled old 0 Z do, i to s des n e strane, i da ta stika uCini na gle-
daoca prirodan dOj<hll, mOTamo izvesti konstrukciju ortogort'J9.-1ne aksono-
metrijske slike osnoga kriZa (s1. 213. b) na jednak naCin kao i na s.likama
210. i 211, samo.sada treba da ortogonalna aksono:metrijska slika :r OS1 x
Cini s pravcem (X, Y) kut od 30", a njezin pre-Ioiaj (x) s istjm pravcem kut
ad 60
Q
Pomoeu ortogonalne aksonometrijske slike osnoga kina odredit
cemo zatim ortogonalne aksonometrijske slike dz , d
v
i dz koje god duZine
d i konstruirati kutove razmjernosti kao na slid 210. e, sarno cerno na
zraku f nanijeti sada mje-rilo 1 : 20.
Konstrukciju ortogonalne aksonometrijske slike (s1. 213. c)
objekta zapocet cerno tako da kojom god toekom S povue-erno tri osi x, 11.
i z usporedo S osima X, 11 i 'Z iz slike 213. b. Uzmemo zatim_ da je t'Ocka S
ortogonalna aksonomettijska slika sredista S najvece polukruinice svoda,
a da je lice svoda u koordinatnoj ravnini y z.
Od oI"togonalne aksonome'trijske slike liea svoda lwr:struirajmo naj-
prije, pomoe-u kutova razrnjerriosti i kota iz sHke 213. a, ortogonalnu akso--
nometrijsku sliku obodnog stepenastog poligona, i to tako da nacrtamo
ortogonalne aksonometrljske slike svih njegovih vrhova 1, 2, 3, 4, 15
i 16 i to redom koji je odreden prirodnim brojevima, a onda ih menu
232
svpojimo Nakon toga nacrtajmo, na nacm kojije
nJen u c1. 181. B, poluelipsu k, koja je ortogonalna aksonometrijska slik.
one polukruznice k sto je na lieu svoda
t
te ima za srediste S, a polu ..
C 7 __ ..... _
.r..
b
M
I
,,I
i
Sf. 213. a, b i c
mjer joj je 70 em dug. Aka zatim spojimo tocku S s toekama"5 6 "9 10 13
!,.14, o,d tih spojnica istaknemo sarno one su elipse
do bIt cerno aksonometrijske slike 5 B, 9 C, ... i 6 G sljub-
mea na lieu svoda.
233
Nanesimo sada od tocke S na os x duzinu ad 210 em pomotu kuta
razmjernosti za tu os, pa cerna dobiti ortogonalnu aksonometrijsku sliku
iT vrha V rotacionog" stosca kojemu je krui:nica k obodnica osnovke. Nakon
toga nacrtajmo ortogonalnu aksonometrijsku siiku presjeka svoda lroordi-
natnom ravninom x y koji se presjek sastoji od poligona 1 A At A1! Aa M
i poligona 2 H H, H, H, N.
Tocka Sl l'e: S21 U kojoj se sijece aksonometrijska os x s duzinom At Hv
jest ortogonalna aksonometrijska slika srediSta dviju koncentricnih polu-
kruZnica kl i k2' koje su usporedne 5 koordinatnom ravninom y z, a polu-
mjer jedne dug je 60 em, a druge_50 s.m. aks2.n.metrijske
slike tih polukruZnica su poluelipse kl i k:1' a duzine Ai Hi i A2 H2 SU Qrto-
gonalne aksonometrijske slike onih nj ihovih promjera koji su u koordi-
natnaj ravnini :t' y.
Spojimo Ii sada tocku V s tockama B, C",. i G, pa ad tih spojnica
istaknemo sarno one dijelove koji su izmedu polueUpsa k i k
1
) dobit cerno
ortogonalne aksonometrijske slike BBj , CC
i
" .. i G 0
1
sljubnica koje
_....! 12 4
fe15
LI
,


t--
1:1 I
r-

t-- f-
<c.
f
,,'
111

17 161 17
81, 214.
i..._
SL 215.
k -J
1
I
I
I
I
i
50.60
I,
8/)#80
140
SL 216.



su na stozastom dijelu svoda. Ako zatim spojimo tol:ku St S!..., s
BlI C
J1
. i 0" dobit cerno ortogonalne aksonometrijske slike B1 Btl C1 Ct ,
. , . i 0-
1
Gil onih sljubnica koje su ns polovini kruznoga vijenca koji je
ogranicen polukruznicama kl i k!.
234
Tocka S8, u kojoj se sijeee aksonometrijska os :; s duzinom jest
ortogonaJ.na aksonometrijska slika sredista S3 krw.nice lea koja je na
straznjoj ravnini zida, a polumjer joj je 50 em dug. Ortogonalna aksono-
slika te polukrui;nice je poluelipsa k:s kojoj su krajnje toeke
As l H
3

d Ako na povucemo iz tocaka B2.' C'l . , . i G:. usporednice S 2,sL x
CO 3J, cem.o slike Bil B.
3
,
.2 3.1 G: G3 omh sl]ubmca kOJe su nn valJkastom dlJelu svoda koji
se nala'l..i imnedu polukruznica k2 i k
3

14O:m
8121212 10
1
j
..

'

3.
f' 90 f2 30
r- 1,30
In

,Irl
-
-
H::'


-
180
Sl. 217.
. 183. Vjeibe. - 1. Nacrtajte u mjerilu 1
prlZmaticnog stalk a (pogled odoz.go)
1 : 15!
40'
r-:-
1
i
Ii
I

I
I
-

0
70
1
"
1 " ..
I
'90
SI. 218.
10 ortogonalnu aksonometrijsku slilcu
koji je zadan slikom 214. u mjerilu
1 d 2. Nacrtajte u mjerilu 1 : 20 ortogonalnu aksonometrljsku sliku predmeta (po-
g e odozgo) koji je zadan slikom 215. u mjerilu 1 : 40!
led 3. Nacrtajte u mjerilu 1 : 20 ortogonalnll aksonometriisku sliku s tee k a (pO-
g odozg
o
) koji je zadan slikom 216. u mjerilu 1; 401 .
235
4. Nacrtajte u mjerilu 1: 20 ortogonalnu sliku d l' \-' e n 0 g
s tal k a (poglBd odozgo) koji je zadan slikbm 217. u mjerilu 1 : 30 !
.5, Nacrtajte u mjerilu 1 : 20 o1'togonalnu aksonometrijsku sliku s p 0 ni en i k a
(pogled odozgo) koji je zo.dan sUkom 218. u mjerilu 1 :.40 !
2

"

" 5 0
,



/'1 [:20
,

J

SI. 219. SL 220.
6. Nacrtajte u mjerilu 1: 10 ortogonainu aksonometrijsku sliku cetverostranog
stupa (pogled otlozgO) koH zadan slikom 219, u mjetilu 1 : 20! .
7. Nacrtajte u mjeri!u i: 10 ortogonalnu alcsonometrijsku sliku cetverostranog
stllpa (pogled odo1.go) koji je zadan slikom 220 u mjerilu 1 : 20 '
34. Kosa al{solJ"metrija
---
A,", 184. Pojam kose" akSQllOmetl'ije. Pred vertik<:\inu ravninu IT'? (51. 221)
postavimo' pravokv.tni koo;dinatni sustav u prostoru, kojemu je ish,>:iiste
0, tako da nijedna od. osi x, y i z ne bude usporedna starn ravninom.
Aka su jEqdinice 11.a tim osima 0 A, 0 B i 0 C, mozemo pomocu njih lako
odrediti polozaj svake tacke u prostoru kojoj su poznate koordinr.1.:',
npr. 'T (2'7) I, 2). Projicirajmo sada taj pravokutni koo-rdin<:ltni sustav
o (x, y, z) koso na vertikalnu ravn;nu p-omocu ZTE\,ka projiciranja Z
koje nisu na IT!h vee na nju koso padaju. Projekcija (y (xS, y\ ;;;-1)
(sZ ',Ii '$x) sO 'nfEped OSO}{: 'HU :p:lt.. '<l
ll
eu <3fo)J.
. z "}{EJZ n:,>OUlod ';;rr nupDEt...l'3A -eu OSQ){' (z <Ii 'x) 0
II.Elsns !u:j.nY(oAB.Id "Bpes ,(Z 1
1
'1."Z) .L ..Idu
'alBUWJOQ}{ aleuzod ns ror01[ nlo".j.$OJ.d n ..el '3li-eAS
O){l::T nyotUod 'J 0 1 H 0 'V 0 "eUl1S0 ut!Q. -eu ns O}{V
'WOlqUJ\l1,l IDOl S Eupt3.lOdsn apnq ;;IU Z 1 fi 'x 1S0 po up '0
'n.ro1so.Id n ABlsns 1u:reuj:p..lOO){ fUlnl\OAe.ld ouq.t,:e:j.sod
(16'6 T:;) "U nU!li.'\IZ.l nUrE!"}{(pa,\ paJd aS01{ Ulefod 'f81
j 0(; : 1 rill m\,w II 'oz<:: UGpm ;;Ir lfOl{ pariiod)
"'ills nUleuoZo:po 01: 1 n "I..
i Oc,: r nlP<>[w n '61<:: ut0'ills uepez <:lr lfoJt (oiizopo P.aHJod) -ednls
J3'oueJ1SOJ.\1(;t)! misfpFIUlOUOS'il.:! tlu\euo1!0po 01: 1: nU.l<:lfw n alf-ep::-eN '9
'6fZ 1S
,
236
pravokutn(}ga koord>inatnog sustava 0 (X, y, z) koja se na takav Mem
'dobije zove se kosa aksonometrijska stika toga pravokutnoga koordinatnog
, sustava. Ako su Or A', or BS i OS CS kose aksonometrijske slike jedirJcl:t na
tim QsiIDa, onda rnofemo pomocu tih jedinica lalro koIIStruirati llrosu akoo-
z
C' .
A'
z
Sl. 221.
nometrijsku sliku T' tacke T (2'7, 1, 2), kao i svake druge tacke koja je
zadana u tome pravokutnom koordinatnom sustavu. 0 polO'Laju u prostoru
pravokutnoga koordinatnog sustava a (x, y, z) i 0 smjeru zraka projici-
ranja Z ovise velicine kutova sto ih medu sobom zatvaraju alili"'Onometrij-
ske osi x
S
, 1l i kao i kose aiksonometrijske slike jedind.ca na tim osiroa.
Kakav po]ozaj mOLemo dati akson.ometrijskim osima x
f
, y3 i z$, te
skrac.iv.a.nj'a 11a njima tnozemo uzeti, to su dva pitar .ia na koja ce nam
dati OOg(}vor ovaj Po h 1 k e 0 v z a k 0 n (iz god. 180J):
lKoje god tri A .... B' i 0
3
C
3
ravriine slike koje imaju zajed-
nicku. krajnju. tacku. a ne IeEe na istom pravcu .!!!.Qgu se uvijek sma-
triju jednakih duzina 0 A, 0 B i 0 C 1 PTostOru
koje imaJU medu. sob om prave
kutove.
naciu za kojigod izbor duz.ina 0' A', 0' B' i 0' C' mogu kon-
struktivno odrediti smjer projiciranja z, polozaj koordinatnog sustava
o (x, y, z) u prostoru i prava velicina jedinicne duiine d=OA,=OB =OC,
to ne spada U opseg ovoga udibenika,

/[/15-1:5
/
M(t:
\

I '0 J 0
i " "" ,,\CD-/I!\o
I """
J,"
s
"",-X
C 'S I 4 So I 31";
01:, ="2/5, ('1,
() elx" c12_

,
237
185. Izbor aksonometrijskih osi i skracivanja na njima. Prema Pohl-
keovom zakonu u .. uzetiJ?o \."oll} akso-.
nometrijske osi r, i Zf1 a dsto tako trrozemo i Skracivanja. na njima uzeti
kolika h'ocen1O, a da nam to ip'aik bude kosa aksonometrijska slika. triju
ooi pravokutnog koordinatnog sumava u i Ali
akSOn(j.metrijska slika nekog predmeta, 'koju nacrtamo POffioCtl koj-ih' god
aksonometl'ijskih cst i jedinica na njima, nece biti uvij.ek prirodna, vee
izoblicena. Moramo se zbog toga pri izboru koordinatnih osi i jedinica na
ovih pravila:
os treba cia bude vertikalna,
:2)Kut 0; sto ga cini os S osi Xl treba da'bude od' 100
0
do a kut
!3 st9.:Jl.R- cini as ZS s osi y$ tTeba da bude ad 115'" do 135
c

<.bftreba,uzeti 0'f As = Os c
s
, a B& = od!t Os Aj do Os AS, tj.a", = d",
a d
y
= od i d
z
do i d
z
. ..
.. da i skracivanje jedinice
na os y bude vece.
aksonometrijska s1i1ca nckog precimeta moze biti
)zometrijska, dimetrijska i trimetrijska, tako i k05a alcsonometrijska slika
nekog predmeta moze hiti izomet1-ijska, dime:trijska i tl'imet1'iiska, prema
tome da Ii je d" = dy = dz ili su sarno dvije ad tih vE'ECina menu sobom
jednake ill su sve te trl veIiCine razliCite. '
AT. 186. Konstrukcija kose ah:sonometrijske slike. Kad se odabr:ru c,ksono-
metrijske osi x$, yS i z$, te skraCivanja na njima dr, dll i d., onda se kosa
aksonometrijska slika nekog predme1.a moze, 1I::ao i kod 1I::05e projekcije i
oriogonalne aksonometrije, konstruirati:
a) uzastopnim crtanjem pojedinih dijelova tog" predmeta (kao na
31. 210. d);
b) pom-oeu kose aksonometrijske slike tlocrta predmeta (kao na
3!. 211. d);
c)' pomocu kose aksonometrijske slike nacrta toga predmeta (kao na
,
31. 222. d).
Pri svakoj tOj metodi mogu se uj?l'1rebljavati ili kutovi razmjernosti
(81. 210. c) ili mjerila umanjenja (s1. 211. c).
Nacrtajte u mjerH1l 1 : 20 kosu aksonomet1'ijsku stiku objekta gleda-
nog odc.:do.koji je zadan na slici 222. a u mje7-1lu 1 : 30!
A. - A k son 0 met r i j s k e 0 s i i k u t r a z m j ern 0 s t t ..... Na-
crtajmo osi x.s, y& i ZS tako da bude -1: ZS x'; = a
-q: z$ y$ -r 120" Xsl. 222. b). Ti su kutovi izabrani zbog toga sto ih pomo'cu
crtaCih t;ukut<i mozemo lako nacriati = 60" + 45
Q
, 120" = 90" + 30"),
:l nalaze se u oni:m gz;anicama koje s preporucuju u cL 185_ Sada p-retpo-
stavimo da alcsonometrijske osi x', y' i 2:'1 predocuju: tro-brid () (x, y, z),
238
gdje zamiSljamo da je- taj trobrid ispred II
2
, tj. izmedu oka i ravnine slike,
pa ce kosa aksonometrijska sllka objekta koju nacrtamo pomoeu tih akso-
nometrijskih osi pobuditi u nasoj sV'ijesti predodzbu objekta kao da ga
gledamo odozdo .
. "I}';&;[
"C/" c - F
0) i', \\:\ 1
v A.
fl CtQjO,jOoW$C'
a
d
b I"

,U' ,
, -
Sl. 222. a, b, C i d
Nacrtajrno zatlm kut lazmjern9sti za odredivanje veliCina kosih akso-
nometrijskih slilka onih duzina koje su usporedne 'S osi y (kao na sl. 210. e),
uz pretpostavku cia cerno uzeti d
ll
= f d
z
> a d
x
= d
z
. Na 51. 222, c povucirno
i.i tacke V zraku t', i na nju ucrtajmo mjerilo umanjenja za 1 : 20. Ako
sada nactiamo luk kruznice kojoj je sl'e<iiste V, a prolazi tackom A, pa
u taj luk ucrtamo tetivu A B :::: i V A, onda nam zraka V B zatvara sa
zrakom t kut razmjemosti za duzine usporedne s osi y. Tako ce Jrosa
nometrijska slika neke duzine ,koja je usporedna S osi y i duga je 20 em
hiti usporedna s aksonoilleLrijskom osi y8 (s1. 222, b) i biti jednaka tetivi
CD (sI. 222. c).
B. K 0 n s t r u k e i j a k 0 sea k son 0 m e i" r i j s k e s 1 ike,
Kao sto se ortogonalna aksonometrijska slika tlocrta nekog objekta moze
upotrebiti kao polazna tacka za crtanje ortogonalne aksono-metrijske
slike objekta (s1. 211. d), tako nam isto moze aksonometrijska suka nacrta
nekog objekta (ortogonalna ili kosa) posluZiti za crtanje aksonometrijske
slike (o-rtogonalne Ui kose) toga objekta. Zamislirno da je obj-ekt taka u
smjesten da je smjer njegove duljine usporedan S osi X, smjer
sirime usporedan S osi y) a smjer visine usporedan S osi Z, te da se ravnir:a
239
zida toga objekta poklapa s ravninom koju odreduju OS1 x i z. BuduCi da se
nacrt toga objekta nalazi u ravnini zida, nacrtajmo najprije kosu aksono--
metrijsku sliku nacrta toga objekta pomocu njegovih dimenzija i aksono-
metrijskih osi x' i Z'. Ta je kosa aksonometrijska slika nacrta nacri'ana na
51. 222. d tankom crtom, a na njoj 5U -oznacene kose aksonometrijske slike
naerta nekih v:r'hdv;r-t6ga o-bjekta: 1"s, 2
f1s
, 3"s, ]1"$ i 12"s. Da btsmo
sada naSliilrosu aksonometrijsku sliku kojeg gOd od tih vrhova, npr. vrha
4, mi cerno najprije kroz kosu akson'Olnetrijsku sliku njegovog naerta
povuCi pravac usporedan s aksonometrijskom osi yS. Utvrdit cemo zatim,
pomocu slike 222'. a, koIiko je taj vrh udaljen od svoga nacrta (30 em). Na
kraju cemo. pomocu ;kuta razmjernosti (s1. 222. c) naci tetivu E F koja je
I

"
'"
..
I
I

11 1'20
Sl. 223.
-J
d
...... -1
M (:20
/' ';, ............,
d"
..", ;.,
-.-l
! / t
"



M /'20
. 51. 225.
Jednaka udaljenosti aksonome\ ,ijske shke 4
S
vrha 4 0d kose aksono-
metrijske shke nacrta 4
us
, tj. 4"s = E Y Na isti se nacin od-
re::de kose aksonometrijsKe slike svih ostalih vrhova toga obje-kta.
AT. 187. Vjezbe. - Nacrlajte mjerilu 1 : lO kosu aksonomeirijsku sliku predmeta
aka je .:[ ZB,xS:;: 105, = 120
e
dx "'" d" dr, " predmet JE' z2dan slikom:
0) 223. t1 mjerilU 1: 20 (po g 1. dod 0 ,go);
b) 224. u mjerilu i :20 (pogled orlozdO);
,',
i,
" il
'i
(,
240
c) 2lS. u 1 :20 (pogled odozgo);
d) 226. u mjertiu 1 :20 (pogled o-dozdo);
e) 227. U mjerilu 1 :20 (pogled odozgo);
f} 228, U mjerilu 1: 20 (pogled odozgo)!
Sl. 227.

35. Prodori i sjene u aksonometriji
AT. 188. Prodor trostrane i cetverostr.ane prizme. NaC1"tajte ortogonaLnn
aksonometrijsku sliktt prodora uspravne trostrane prizme kojoj je oSl'louka
ABC "spare dna s 1'avninom (xy) [A (45, 25, 25), B (80, 50, 25), C (90, 10,
25), A1 (45, 25, 90)} i cetvrostrane gspravne prizme kOj0j je osnovka
boid DE F G usporedan s ravninom (yz) [D (30, 30, 40), E (30, 45, 60),
F' (30, 20, 75), G, D, (l05, 30, 40)1.
Na $1. 229. a izvedena je najprije konstrukcija ortogonalne aksonome-
trijske slike osnoga kriZa i odredene su jedinice (5 A, 0 B i (5 C na akso-
nometrijskim osima (c1. 179. B). Nacrtane sU zatim na s1. 229. b aksonome-
trijske o8'i X, y, z i jedinice na njima.
Buduci da su pobocke trostrane prizme okomite na ravnini (xy), a
poboeke cetverostrane prizme okomite nn ravnini (yz)/ nacriane su na
81. 229. b pomocu koordinata vrhova tih tijela ne sarno ortogonalne
'"
I
"
;
,
241
nometrijske slike "tiili tijela vee i ortogonalne Jjksonometrijske slike nji-
hovih tlocrta i bokocrta, jer cerno pomocu njih odredivati vrhove pro-
dornog poligona. .
S1. 229. a i b
Kako su pobocke trostrane prizme okomite na ravnini (xy), to orto-
gonalna aksonometrijska slika tlocrta E' E,' pobocnog beida , ~ e t v e r o
strane prizme sijece stranice ortogonalne aksonometrijske slike Hocrta
1 Nacrtna geometriJa.
\., '
242
trostrane prizme u tackama l' i 2' koje su ortogonalne aksonometrijske
slike tlocrta ouih tacaka 1 i 2 ti kojima brid EEL prabadatrostranu pri-
zmu. iz t i ! povucemo ordinale usporedo S osi Z, one ce
presjeci EEl u taOkama 1 i 2. Na isti se naNn nadu ortogonalne aksono-
metrijske slike tacaka 3 i 4, odnosno 5 i 6, u kojima brid D D
1
, odnosno
F Ft. cetverostrane prizme probada trostranu prizmu. Nauene taClke I, 2, 3,
4 i 6 vidljivi su vrhovi prodornog poligona jer u njima vidljivi bridovi
cetverostrane prizme probadaju vidljive pobocke trostrane prizme, a
tacka 5 nije vidljivi vrh poligona jer je na nevidljivoj pobocki A C C
1
At
Pobocke cetverostrane prizme okomite su na ravnini (yz), zbog toga
ortogonaln? aksonometnjska slika bokocrta A'" ..4/ .. pobocnog brida A Al
trostrane prizme sijece stranice ortogonalne aksonometrijske slike boko-
erta cetverostrane prizme u tackama fin i 8"', koje ortogonalne akso-
nometrijske slike bokocrta onih tacaka 7 i 8 u kOjima brid A Al probada
cetverostranu prizmu. Ordinale povucene iz tacaka 7'" i 8''' usporedo
s osi ;; sijeku Ii Ai u tackama -;; i 8, ad koj-ih je taiSka 8 vidljivi, a tacka
7 nevidljivl v1'h prodornog poligona.
Na isti se nacin nadu ortogonalne slike t<.lcakp. 9 i 10
u kojimo brid C C
1
trostrRne pl'izme probflda cetv1o'i"(Jstranu priZlUU, a Koje
su nevidljivi vrhovi prodornog poligona_
Na kraju. treba nadene vrhove spojiti strankama prodornog poligol1a
pridriavajuCi se pri tome prvog i b"eceg pI-avila iz 61. 78.
Ar. 189. Prodor piratnidc i osmerostrane prizme. NaC1"tCf.jte
u mjel"ilu 1 : 10 kosu aksonometrijsku sliku podnozja pTuvilnog osmero-
stranog stupa kaji je zadan slikom 230. a u mjeTiLu 1 : 20 aka je 4: 2'! r =
= 105, <t: Z3 y3 = 120, d. = d
z
a dll :;= t dx!
Na s1. 230. b prikazane su aksonometrijske osi , a na s1: 230. c pri-
kazan je kut razmjernosti za odredivanje veliCina kosih aksonometrijskih
slika onih duzina koje su usporedne s osi y ako je mjerilo 1: 10, n
dy = (CI. 179. C).
Buduci rla je os pravilnog osmerostranog stupa okomita na ravr.lili
(xy) , a osnovka kvadraticne piramide usporedna s tom ravniriom, bit ce
nam dovoljna sruno kosa aksonometrijska slika tlocrta toga objekta za
odredivanje kose aksonometrijske slike. prod6ra 11a njemu, kako je to bio
slucaj na s1. 211. d.
Na slid d oznaceni su vrhovi objekta arapskim brojevima, i to onim
redom kojim su crtane kose aksonometrijske slike tih vrhova. Najprije je
nacrtana kos(l. aksonometrijska slika kvadraq,cne prizme kojoj su vrhovi
1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8,. te kosa aksonometrijska slika kvadraticne piramide
kojoj su vrhovi 5, 6, 7, 8 i 9. U ravnini osnovke kvadraticne prizme nac).ian
r--
I
I
,
243
je zatim paralelogram 10" 11"12" 13
74
koji je kosa aksonometrijska slika
onoga kvadrata u kojemu je upisan tloert pravilne osmerostrane prizme.
DO vrhovBr 14'1) 15", 16", 17'3 kase aksonometrijske slike tlocna osme-
rostrane prizme dodemo ovako: Polovina dijagonale kvadrata u kojemu je
al/2 22V2
upisan pravilne osmerostrane prizme je 2- = ...=.;; 15,5 CT/1"
pa ce prema tome biti, S obzirom na mjerilo 1: ]0, duiina 10's lS's, kao j
duzina 11" 1-4", duga 15'5 mm, a duzina 11"17'3, kao i duZina 12'$16'\
a
b
"
,
c
V4 ___
0/0.20 30
SL 230. a, t, c i d.
d
I
,
I
I
,
,
I
,
" I
mora biti duga f -15,5 = l1,6 mm. Na isti nacin nademo preostala cetiri
vrha 18'$, 19", 20" i 21" kose aksonometrijske slike tlocrta osmerostrane
prizme, Pomocu 'toga tfocrta nacrtamo sad a kosu akspnom0trijsku sliku
osmerostrane prizme crtajuci kroz tocke 14\ lS'l :.:. 21'.1 usporednice
scsi Z i nanoseci na svakH od njih duZinu ad 75 mm:.
Tocke 14, 15 .. ' .. , i 21, u kojima poboeni bridovi prizme probadaju
piramide, odredit Cerno pomocu njihova tlocrta. Na primjH
probodista 14 i 15 nalaze se u trokutu 789, i to na duiini 10 11, koja je
244
usporedna sa stranicom 8 I toga trokuta. Ako, prema tonie, nacrtamo
kosu aksonometrijsku sliku lOs 11" te duzine pomocu njezinog kosog
aksonometrijskog tlocrta 10's 11'$, onda ce na njoj biti t'razene to,eke 14$
i 15
s
, Na jednak se nacin nadu tocke 16
1
i 17
'
, kao i preostala cetiti pf'O-
piramide s' pobocnim bridovima prizme ..
Pobocni bridovi piramide probadaju poboeke prizme u tockama 22,
23, 24 1 25. Budud da su pobocke prizme okomite. na ravnim (xy), odredit
cerna kose aksonometrijske slike tih probodita takoder pomocu njihovih
kosih aksonometrijskih tlocrta 22''', 23's, 24'$ i 25'1, Ako, na primjer, toe-
korn 22's povucemo usporednicu S osi Z. ona ee presjeci brid 8" 91 u tocki ,
Na jednak se naCin nadu tocke 245 i 25s '
Na kr'aju spojimo ta probodista stranicama prodornog poligona
1
i to
onim red om k&ko su nj ihovi tlocrti poredani po stranicama kosog aksono-
metrijskog tlocrta ,prizme.
Ar. 190. Ko.nstrukcija sjena podnozja spomenika. Iza podnoija spomenika,
kojegu je ortogonalna aksonometrijska stika nacrtana na' slid 210. d, po-
stavite vertikalnu ravninu zida i konstrulrajte sve njegove sjene,(sL 231)!
Konstrukcija sjena U ortoganalnoj aksonometriji izvodi se po pravi-
lima koje sma utvrdili u II poglavlju te knjige.
Zelimo li kanstruirati ortogonalnu aksonometrijsku sliku sjena, pod-
noija spomenika pri dijagonalnoj rasvjeti, moramo prvo odrediti ortogo-
nalnu aksonometrijsku sliku zrake svjetlosti, kao i ortogonalne ak.sonome-
trijske sHke njezinih projekcija. U tu svrhu nacrtajmo ortogonalnu akso-
kocke i u njoj istaknimo ortogonalnu aksonometrijsku
s:; s njezine dijagonale, zatim ortogonalnu aksonometrijsku sliku
A' I 'E._S' dijagonale njezine osnovke
t
kao i ortogonalnu aksonornetrijsku
sliku A" f 3 ?', odnosno A 0 !!!!!" Sf", dijagonale njezine straznje, 6dnosno
lijeve pobocke. Na taj nacin dobit cerno ortogonalnu
sliku zrake sVjetlosti, kao i ortogonalne aksonornetrijske slike njezinih
projekcija pri dijagonalnoj rasvjetL
Ovo se podnozje spomenika sastoji ad iri prizme. One pobocne bri-
dove svake od tih prizama koje pripadaju njezinoj rastavnici odredit cerna
po pravilu iz cl:;.. 41. Povucimo pravce koji dodiruju osnovku prizme, a
usporedni Sll sa s' pa ce oni pobocni bridovi prizme koji idu diruim vrho-
virna pripadati rastavnici. Ta-ko rastavnici donje prizme pripadaju po-
boeni bridovi A B i ED, na rast.avnici srednje prlzme nalaze se pobocni
bridovi F G i J I, a rastavnici gornje prizrne pripadaju pobocni bridovi
K L iON. Pored toga su na rastavnici donje bridovi B C i 'c D. na
rastavnici srednje prizme bridovi' G H i H I, a na rastavnici gornje pri-
Zrne bridovi L M i M: N. Desna i straznja pobocka svake te prizme jest,
prema tome, u samosj eni.
245
Po 'pravilu iz cl. 26. E sjene bridova F G i J I na donjoj pri7..mi i
bridova K L iON ne. srednjoj prizmi usporedne su sa Sf. Duzine F P,
IT. KR i '0 S. koje su usporedne sa s', cine ortogonalnu aksonometrijsku
sliku mede one sjene koju taj objekt baca na samoga sebe, zato nam jos
ostaje da odtedimo njegovu bacenu sjenu na III i II
2
,
Sl. 231.
Sjena brida A B na III mora biti u$poredna sa s' jer je on okomit
na TI" zbog toga je ortogonalna aksonometrijska slika te sjene duiina
A BJ, koja je usporedna sa ;'. U tocki Bl nastavlja se ortogonalna
metrijska slika H, PI sjene onega dijela B P brida B C koji je rasvijetljen
i to tako da je BI P' '* B P, jer je brid B P usporedan s TIl- U tocki
PI zapoeinje ortogonalna aksonometrijska slika P, G
t
sjene onoga dijela
brida F G koji nije bacio sjenu na donju prizmu. Ona je usporedna sa s'
jer je brid 'F G okomit' na Ill' Brid G H usporedan je s ITt, zbog toga .je
at Rl # G R, Ortogonalna aksonometrijska slika sjene brida K L ide iz
246
toeke R
J
usporedo sa s' do osi x, a zatim se penje na- TI2 usporedo s K L
do tocke Lll. Tz tocke Lll uspinje se usporedo sa S" ortogonalna aksonome-
trijska slika sjene brida L Prf, jer je taj brid okomit na II
z
" Brid M N
usporedan je s Il
ll
zbog toga je Mu Nil # M N. Ortogonalna aksonorne-
slika slene brida N 0 spusta se iz tocke l\?:yyaralelno s duzinom
NO do tocke SJ/, u kojoj se nastavlja usporedo sa S I ortogonalna aksono-
metrijska slika sjene brida S 1. Iz tccke In spusta se zatim ortogonalna
aksonometrijska slika sjene brida r J usporedo s II do osi X, gdje se lomi
i u smjeru $' dopire do tacke T
I
. U tocki iff .7.apoCinje ortogonalna akso-
nometrijska slika sjene brida C D, koja usporedo 8 C 15 dopire do tocke
D
l
a duzinom D/ E, koja je ortogonaIna aksonometrijska slika sjene brida
DEi kOja je usporedna sa ;;, zatvara se meda bacene sjene toga podnozja
spomenika.
Ar. 191. Konstrukcija sjena kamene kIupe. Nacrtajte u mjerilu 1 : 20 kosu
aksonometrijsku sliku kamene klupe kOja je zadana slikom 232, a u mje-
rilu 1 : 30, pa konstruirajte sve njezine sjene ako je <: z
s
x
5
=105<>, Z5y S=
4
= 120", d;r = d,:, a dy = 5 dI !
Kamena klupa sastavljena je od tri prizmaticna tijela kOja su prislo-
njena uz vertikalni zid. Konstrukcija kose aksonometrijske slike toga
objekta (s1. 232. c) izvedena je kao na s1. 222. d, pom'Ocu aksonometrijskih.
osi (s1. 232. b) i kose aksonometrijske slike njegovog naerta, uzevsi da je'
ravnina zida usporedna s ravninom (xz).
Na tom objektu pokazat cerno kako se konstruiraju sjene kad zrake
svjetlosti kOje ga osvjetljavaju ne pripadaju dijagonalnoj rasvjetL Da
bismo odredili neki smjer zrake svjetlosti z, nacrtat cerno kosu aksonome-
trijsku sliku toc}ce T i njezinog tlocrta T's, a odatle nati T"l i T"'S, pa
cerno povuci po volji tockom T' (s1. 232. b) kosu sliku z$
zrake svjetlosti z, a toekom T'$ talroder po volji kosu aksonometrijsku
sliku z's njezinog tlocrta z', One se sijeku u toeki kOja je kosa aksono-
metrijska slika bacene sjene tocke T na ravnini (xy). Pomocu kosih akso-
nometrijskih slika projekcijii tocke T i tocke T
J
narlene su zatim kose
aksonometrijske slike z"$ i Z"'3 naerta i bokocrta zrake z.
Da bi opis konstrukeije sjena toga objekta bio sto kraci, opisat cernO
sarno njezino prostorno izvodenje, a kosa aksonometrijska slika te kon-'
strukcije prikazana je na slici 232. c.
Pri rasvjeti, kojoj su zrake usporedne sa zrakom z, bit ce osvijetljene
gornja osnovka, prednja i desna pobocka gornje prizmaticne pIece, te
prednja i desna pobocka prizmaticnih podlozaka. Konstruirajmo najprije
sjenu koju je baeiJa gornja prizmaticna ploca na vertikalni zid i na hOri-.
zontalno tIo kad 'lspod nje ne bi bilo prizmaticnih podlozaka. Rastavnica
\
i
,
247
te je izlomljena erta ABC E, a toeke B" Cr i su ba-
cene sjene njezinih vrhova B, C i D na hor.lzontalnom tlu., da su
bridovi A B i D-E okomiti na vertikalnom Zldu
1
a usporednl s hOrlzontal-
nim tlom bit ce njihove sjene na zidu usporedne sa z" (:1. 26. E), a na tlu
bit ce s tim bridovima ((,:1. 26, D). Moraju prema tome duzine
b T"
z,
St. 232. a, b i c
A< l' i E$ 2$ biti usporedne ,sa a duzir!e 1$ i 21 D,s treba da budu
usporedne s A' B', oono.no D'S', Bacena sjena B, c, brida fj C nA hori-
zontalriom tiu bit ce usporedna s tim bridom jer je on usporedan s tim
. tlom, pa prema tome mora dtLiina B/ CIS biti usporedna s B$ CS; dok ba-
iii
"I
!.;
, ;
, ,
I
248
cena sjena C1 D, vertikalnog brida C D
j
koji je okomit na horizQntalnorn
tlu, mora biti usporedna sa z', pa Je prema tome C/ Dl usporedaUL sa z'a,
Isto tako bacene sjene vertikalnih bridova F G i II J prizmaticnih podlo_
zaka po horizontalnom tlu bit ce usporedne s?- z', pa su zato duzine Ji'$ 6,$
.i Hs 9 / usporedne sa z".
Bacena sjena brida A B prelazl u tocki 3 iz vertikl).Inog zi-da n:a ,desuu
pobocku desnoga prizmaticnog podloska, i ide- paralelno s tim bridom do
tocke Bx (d. 26. D), u kojoj tocka B baca svoju sjenu na tu pobocku. U
tocki B;r; zapocil1je :bacena sjena brida B C; po desnom prizmaticnom pod-
losku. Oua ide najprije do tocke 4, i to tako da je duzina B,/ usporedna
sa z"" (eL 26, E), Zbog kontrole nadena je i locka 5, U kojoj brid Be pro-
baci,a p-r.Qduznu ravninu one pobocke na koju baca sjenu, jer' duzina Bz 4
mora ici i tockom 5. lz tocke 4 Iomi Se sjena brida B C prema tocki 6
po prednjoj poboc1}i desnog podloska, i to taka da je duzina 4$ 6$ uspo-
redna s B: CS (d. 26. D). Bacena sjena toga brida nastavlja se sada, po' ho-
dzontallWrn tlu od tocke 61 do tocke 7
1
pa se iz te tocke ona penje po
desnoj pObocki lijevog podloska lisporedno sa z'" do tocke 8 (c1. 26. E).
Od tocke 8 lomi se bacena sjena brida E- C prema tocki 9, po prednjoj
pobocki lijevog pOdloska usporedo s tim bridom, a na kraju zavrsava nje-
gova bacena sjena po horizontalno1n tIu od tocke 9{ do C/.
Ar. 192. *I{onstrukcija sjena potpQrnoga zida. Nacrtajte tf, mjerilu 1 : 20
ortogonalnu. aksonometrijsku sliku potporHoga zida koji je zcidait slikom
233. a i konstruirajte sve njegove s)ene!
Potporni zid je odreden slikom 233. a na kojoj je nacrtan njcgov
nacrt i bokocrt u mjerilu 1 : 40. On je sloten od cetiri prizmaticna tijela
i od dijelovB, dviju cetverostranih piramida. Od zida zgrade sto ga podu-
pire potporni zid nacrtan je sarno uski odrezak sirok 120 em.
Na slici 233. b nacrtana je ortogonalna aksonometrijska slika osnog
kriza za pogled na predmet odozgo s desne strane, i u nj-oj 'su dodana
mjerila umanjenja Za sve tri osi, a za rnjerilo slike 1 : 20.
Pomocu ortogonalne aksonometrijske slike kocke su na slid
233. C ortogonalna aksonometrijska stika zrake svjetlosti i ortogonalne
aksonometrijske slike njezinih projekcija za dijagonalnu rasvjetu.-
Pri crtanju ortogonalne aksonometrijske slike potpornog zida (sl.
233. d) uzeta je ravnlna zida zgrade za koordinatnu ravninu (xz), a ravnina
tIa za koordinatnu ravninu (xy), a konstrukcija izvedena je uzastop-'
nim crtanjem pojedinih dijelova potpornoga zida. (c1. 179. D).
Da bi opis konstrukcije sjena toga objekta bio kraci, opisat cemo sarno
njezino prostorno izvodenje. a ortogonalna aksonometrijska slika te kon-
strukcije prikazana je slikom 233. d.
0
x,

y,
"
0

"
,
"

\
\

\
249
Sl. 233. a. b, C i d

Ii
250
Pri dijagonalnoj rasvjeti sve su desne i straznje pooocke, kao i os
novke prizmaticnih tijela potpornoga zida, u samosjeni, zbog toga ce ba-
cati sjenu prednji desnl bridovi A B, DE. G H, I K, M NiT U, zatim pred ...
njl donji bddovi JJ, PSi V T, kao i bridovi Be i E F; J L, P R i.V Z."
Iz nozista A brida A B, kao i iz nozista, D' brida DE, ide bacena"
sjena toga brida po horizontalnom tlu usporedo s tlocrtom zrake svjet-
losti s. Sjena brida A B dopire do tocke Bis a sjena brida DE po tIu do
toCke 1, pa se penje po vertiknlnoj ravnini podnozja zida do toCke Ex uspo-
redo s b.t'idom. Baeena sjena brlda B C na horizontalno tio u5poredna je
s tim bridom. Ona se sijece Sa sjenom brida DE u rocki 2[. Poyucemo Ii
toekorn 2, zralcu svjetlosti unatrag, Qna ce nam presjeei brid Be u toeki 2.
na kaju brid DE baca sjenu na brid B C. Prema tome' je duzina D 2 ba-
cena sjena brida DEna desnaj poboC-ki donje krnje piramide, Rako je
brid G H usporedan s bridom DE, a desne pooocke donje i gornje krnje
piramide takoder su medu sohorn usporedne, mora bacena sjena G 3 b:rida
G H na gornjoj krnjoj piramIdi hiti usporedna s duzinom D 2.
Bacena sjena brida E F na podnozje zida zgrade penje se iz toeke
prerna tocki F i usporedna je s nacrtom s" zrake svjetlosti jer je brid E F'
okomit na ravnini na koju baca svoju sjenu. U tocki 3.1; zapocinje bacena
sjena brida G H koja se usporedo s bridom penje do tocke 4, zatim Se
lomi preko kose ravnine podnoz-ja zida do tocke 5, a od nje se dalje penje
po vertikalnom zidu usporedo s bridom. Da bismo odredili bacenu sjenu
toga brida na vertikalnu ravninu zida zgrade, a preko nje nasH tocku S,
nati cerno pomoCu zrake svjetlasti s i njezina nacrta $;; bacenu sjenu 6}!
koje god tocke 6 toga brida, a onda cerno tockom 62: nacrtati usporedo s
bridom njegovu bacenu sjenu.
1sto se tako pomocu zrake svjetlosti s i njezina nacrta s" nade bacena
sjena Ix vrha I na vertikalnu ravninu zida, kao i bacena sjena Jz vrha J
na prednju vertikalnu ravninu srednjega dijela potpornoga zida. 1z tocke
Ij penje se sada bqcena sjena brida I K prema tocki K, a hacena sjena
brida I J ide iz tocke kao i iz tocke [:E' usporedo' s bridom, jer je brid
I J usporedan s ravninima na koje baca svoju sjenu. Tocka ?:r. je ba.cena
sjena one toeke 7 na koju brld Ii baca sjenu nn brid G H, a duzina L Jz
jest sjena brida L J.
Da bi konstrukcija bacene sjene brida M N na vertikalnu ravninu zida
"l1a pregledna, pl'oduzen je taj brid, i na njegovom proouZenju istaknuta
je koja god tocka 8
J
pa je pomocu zrake svjetlosti s i njezina nacrta SU
odredena bacena sjena 8
x
te tocke. Toclrom 8;c nacrtana je zatim bacena
brida M N trsporedo S bridoffi. Ta se sjena sijece sa sjenom brida I K
11 tocki 9z Povucemo Ii tockom 9
z
zraku svjetlosti unatrag, ona ce' nam
rresjeCi brid I K u' tocki 9> na koju hriJ M N sjenu na brid I K.
"
I'
I
I
251
Prema tome je duzina M 9, bacena sjena brida M N po kosoj ravnini J I K
potpornog zida. ..' . .
S
,. P vrha P na vertikalnu ravninu zlda moze se odredlh
Jena, Z 'c k vietlosti s 1 nJe-
zradt:e svjetlosti s i njezina s' , kao i porno u zra e s .
zina bokocrt& sm, 'sto je na sHei i Duhna R P;,; j:o
b d R P a bacena sjena' brida P Side iz P:r; usporedo s bndom, Jer. Je on,
n a 1 .. C sJenom
usporecian S ravninom na koju' baca sjenu. Ta se sJena e
brida M N u tacki lO:,r;. PO'Vucemo li ta'ckom lOz zraku
A_ .,. P S u tacki 10 na kOJ'u brid M N baca sJenu na bnd
ona, ue pres]eCl .1..1."\..1. .., iui
P S. Ii tacke 10 penje se bacena sjena brlda M N po vertikalnoJ ravn
vijenca dotacke 11, u kojoj se ona lomi i nastavlja put tacke 12.
Tacka 13, u kojoj kosa ravnina vijenca sijece brid N, s
kama 11 i 12 biti na istom pravcu; a kako je kosa VlJe.nca -
redna s kosom ravninom J I K potpornoga zicta, m1)ra]U bnda
M N na te ravnine biti medu soborn usporedne, tj, mora bIt! duzma M 9
usporedna s duzinom 13-12. . .
Bacenu sjenu brida T U odredit. cerno najkrace ovako: Kako ,Je ta]
brid usporedan s bridom I K, mora njegova bacena sjena na v:rbknlnu.
ravninu zida bin usporedna s K 1:.0:., tj. duZina U 14 usporedna ) K Ix,
a kako je taj brid usporedan i s kos0'!YI ravninOl.n vijen.ca,
bacena sjena na tu ravninu biti usporedna s bndom, t.l. duzma 14 T z
usporedna sTU.
Tack-om j. ide zatim usporedo s bridom TV njegova baeena sjena
jer je taj brid"'"'usporedan .s kosom ravninom vijenca, i, ta sjena do
taCke 15
z
u kojoj se ana sijeee s bacenom sjenom brida NIl!.. Povucemo
Ii tacka:m 15
x
zraku svjetlosti unatrag, ona ce nam M:: U
tacki 15, na koju brid V T baca sjenu na brid M N. Na kraJu Je duzma
V x 15, baeena: s}ena brida duZ'ina Z V x bacena brlda Z V na
prednju verlikalnu ravninu gomjega di.jela potpornoga zlda"
AT, 193; Vjdbe. - 1. Nacrtajte u mjerilu 1:;) ortogonalnu akscnornetrUsku...sliku
predmeta koji je zadan slikom:
a} 235. U mjerilu 1 :10 (pogled odozgo);
'b} 236. u mjerilu 1 :10 (pbgled odozgo);
c) 237. u mjerilu 1:10 (poglet! odozgo);
d) 238. u mjelilu 1;10 (pog!:!d odozgo)!
2. Na.crtajte t: mjerilu 1: 10 kosu aksonometrijsku S:iku predmeta aka je
i d d et Je zadan slikom.:
..;( z l1 x4" 1P50, <fsys = 12(10, d,.= d"" dy =! $, a pre m
a) 234, u mjerilu 1;20 (pogled odozgo);
b} 239. u mieriIu :20 (pogled odozgo)!
3: Nacrtajte u mjerilu i: 10 ortogonalnl.l eKsonometrijsJ.;:u sliku p r i z m a tj"-
no g: 's t a'llt a (pogled odozgo}, koji je zadan sllkom 211, t sve sene
njemu i' na horizpntalnom tIu!
252
'\" j
V J
l\.-
.
1--
:!
1;:


/

J
"'j
! ,
"_' ____ ----1 __ .1
H '-10
Sf. 231.



1-:

11 l' f()
I
I
L __ ._.....L_j
f-f !. /(J
Sl,
, ,.
!

f-
f1 I' to
,,----
"

81. 235.
st 239.


253
4. Nacrtajte u mjenlu 1 : 20 ko:'!U ot"togonalnu aksonornetrijsltu sWru predrneta
(pogled o,dozg
o
) koji je zadan slikom 215, postavite iza njega vertikalnu ravninu zlda
i konstruirajte sve njegove sjenel
5. Nacrtajte u mjerilu 1: 20 ortogonalnu aksonometri)skn :;liku s tee k a (po-
gled _OdozgO) koji je zadan slikom 216, post.avite iza njega vE',rtikalnu ravninu zjda
i konstruirajte sve njegove sjenel
6. Nacrtajte u mjerilu 1 : 15 kosu aksonometrijsku slUtu d r v e n 0 gas t a] k a
. (pogled odozgo),koji je zadan slikom 217. i sve sjene na njemtl i na
horizontalnom t1u!
7. Nacrtajte u mjerilu 1 : 20 ortogonalnu aksonometrijriku sliktl S P 0 men i k a
(pogled odozgo) koji je zadan sJikom 218, ako je on prislonj';!n nil vertikalnu rav-
ninu i konstruirajte sve njegove sjene!
' ..