ISSN 0554-6397 UDK 65012.34 IZVORNI ZNANSTVENI RAD (Original scientific paper) Primljeno (Received): 8/2007.

Dr.sc. Drago Pupavac, vii predava Veleuilite u Rijeci, Vukovarska 58, 51000 Rijeka, Hrvatska Mr.sc. Jasmina Paagi-krinjar Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu Vukelieva 4, 10000 Zagreb, Hrvatska Dr.sc. Ratko Zelenika, redoviti profesor Ekonomski fakultet u Rijeci, Ivana Filipovia 4, 51000 Rijeka, Hrvatska

Ugovor o povratnoj logistici imbenik optimalizacije logistikih lanaca

Saetak
Temeljna ideja ove znanstvene rasprave lei u injenici da unutar logistikih lanaca dolazi do konflikta ponajprije zbog elje pojedinih sudionika da maksimaliziraju vlastitu dobit. Tako se unitava vrijednost unutar logistikog lanca i umanjuje njegova konkurentska sposobnost. Takva spoznaja upuuje na zakljuak da je ostvarivanje poslovnih ciljeva vrlo esto lake i efikasnije mogue ostvariti posredstvom suradnje s drugima. Sukladno tomu, u ovoj znanstvenoj raspravi se ukazuje na znaenje ugovora o suradnji, posebice ugovora o povratnoj logistici u funkciji optimalizacije logistikih lanaca. Kljune rijei: povratna logistika, logistiki lanci, optimalizacija

1. Uvod
Tradicionalni logistiki lanci tipian su primjer nedostatne povezanosti aktivnosti i odluivanja kako unutar, tako i izmeu aktivnih sudionika logistikih lanaca. Nedostatak suradnje izmeu pojedinih sudionika logistikih lanaca unitava vrijednost unutar logistikog lanca. Sukladno tomu, razvijanje suradnje izmeu sudionika logistikih lanaca prepoznato je kao glavni imbenik poveanja dodane vrijednosti i dobiti svih sudionika logistikog lanca. No, postavlja se pitanje kako ostvariti i koordinirati tu suradnju unutar logistikoga lanca. Naime, svi se sudionici mogu sloiti (oni obino to i ine) da rade u interesu unapreenja konkurentskih perfomanci logistikoga lanca, ali to nuno ne znai da oni i dalje nee biti voeni vlastitim ciljevima. Temeljem tako definiranog problema istraivanja postavljena je i znanstvena hipoteza: Ugovorima o suradnji, a posebice ugovorom o povratnoj logistici izravno i bitno se pridonosi uklanjanju negativnih efekata unutar logistikoga lanca, odnosno optimalizaciji pojedinane i ukupne dobit aktivnih sudionika logistikoga lanca.
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 83-92

83

Drago Pupavac, Jasmina Paagi-krinjar, Ratko Zelenika

Ugovor o povratnoj logistici...

Primijenjena znanstvena istraivanja pri dokazivanju hipoteze temelji se na deskriptivnoj metodi, metodi analize i sinteze i matematikoj metodi.

2. Teorijska obiljeja logistikih lanaca i povratne logistike

Logistiki lanac predstavlja skup ili niz meusobno i interesno povezanih karika, odnosno logistikih partnera i logistikih aktivnih sudionika koji omoguavaju brze, sigurne i efikasne procese proizvodnje logistikih proizvoda. Upravljati procesima unutar logistikih lanaca nije jednostavno, posebice kada logistike lance ini veliki broj sudionika. Osim proizvoaa i potroaa logistiki lanac ine transport, skladita, dobavljai, veleprodavatelji i maloprodavatelji. Uz pretpostavku da niti jedan sudionik logistikog lanca nema kontrolu nad ostalim sudionicima, upravljanje logistikim lancima u najveoj mjeri se svodi na koordiniranje i uspostavljanje suradnje izmeu pojedinih sudionika. Kada izostaju koordinacija i suradnja u logistikom lancu, svaki sudionik nastoji poveati vlastitu dobit (pretpostavljajui da e to uiniti i drugi), to rezultira sniavanjem ukupne dobiti logistikog lanca (u strunoj literaturi poznato kao efekt dvostruke marginalizacije). Tradicionalni logistiki lanac (cf. shemu 1) predstavlja tipian primjer izostanka koordinacije i suradnje u logistikom lancu. Shema 1. Tradicionalni logistiki lanac

Izvor: Autori

Unutar tradicionalnog logistikog lanca distributer je nezainteresiran za veliinu dobavljaeve dobiti i njegove poslovne odluke, te orijentiran jedino i iskljuivo kontrolom vlastite dobiti, nastojei je u to veoj mjeri poveati. Suvremeni pristup ukazuje na injenicu da uspjeh logistikog lanca valja mjeriti ukupnom dobiti logistikog lanca umjesto pojedinanom dobiti svakog sudionika posebno, odnosno da perfomance pojedinanih sudionika logistikog lanca treba zamijeniti perfomancama ukupnog logistikog lanca: 1) Profitabilnost lanca: odnos dobiti i angairanog kapitala, 2) Trokovi lanca: transport, zalihe, pakiranje, isporuke, informacije (...), 3) Funkcionalnost lanca: stupanj realizacije narudbi, responzivnost sustava, stupanj udvostruenja funkcija, 4) Razina usluge: vrijeme, pouzdanost, fleksibilnost. U logistikim lancima odnosi izmeu sudionika mogu biti utemeljeni na moi ili na povjerenju. Logistiki lanci utemeljeni na moi egzistiraju na nain da najjaa 84
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 83-92

Drago Pupavac, Jasmina Paagi-krinjar, Ratko Zelenika

Ugovor o povratnoj logistici...

karika diktira odnose i tako na raun drugih sudionika ostvaruje dobit. Logistiki lanci utemeljeni na povjerenju (cf. shemu 2) zapoinju odreenom ugovornom formom koja poslije moe prerasti u povjerenje procesa. Shema 2. Logistiki lanac utemeljen na ugovoru o suradnji

Izvor: Autori

Da bi se logistiki lanac utemeljio na partnerstvu i povjerenju nuno je: 1) procijeniti vrijednost odnosa, 2) identificirati operacionalizacijsku ulogu i prava odluivanja svakoga sudionika, 3) sklopiti vrste ugovore i 4) dizajnirati uinkovite naine za razrjeenje konflikata. Povratna logistika se moe promatrati s motrita logistike odrivoga razvoja, servisne logistike ili s motrita zasebnoga i samostalnoga podsustava sloenoga, dinamikoga i stohastikoga logistikoga sustava. Ako se povratna logistika promatra kao zaseban logistiki podsustav, tada pod tim pojmom valja razumijevati skup pendentnih od dobavljaa unaprijed dizajniranih logistikih procesa i aktivnosti, koje kupac moe ali ne mora koristiti. Nadalje, bitno je istaknuti da premda dobavlja ostavlja nezadovoljnom kupcu mogunost povrata proizvoda i premda on unaprijed dizajnira logistiki proces i logistike aktivnosti, odnosno naine na koji e to nezadovoljni kupac uiniti, on ne eli da do provoenja takvih logistikih aktivnosti zaista i doe. Dok se aktivnosti povratne logistike nalaze u pendentnom stanju (kupac ih je svjestan, ali ne iskazuje za njima aktivnu potrebu), temeljna zadaa povratne logistike se ogleda u poveanju efektivnosti poslovanja, no kada kupac iskae potrebu za aktivnostima povratne logistike, tada se temeljna zadaa povratne logistike ogleda u zahtjevu za poveanjem efikasnosti poslovanja. Sukladno tomu, povratna logistika obuhvaa one logistike procese i logistike aktivnosti pomou kojih se ostvaruje najvei uinak na relaciji konkurentska prednost tvrtke potroaev probitak. Ameriki Savjet za upravljanje logistikom definira povratnu logistiku kao proces planiranja, uvoenja i kontroliranja uinkovitog, trokovno djelotvornog toka sirovina, zaliha proizvodnje u tijeku, gotovih proizvoda i s njima povezanih informacija od toke potronje do toke
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 83-92

85

Drago Pupavac, Jasmina Paagi-krinjar, Ratko Zelenika

Ugovor o povratnoj logistici...

porijekla u svrhu povrata vrijednosti i pogodnog zbrinjavanja. Aktivnosti povratne logistike mogu predstavljati poseban sustav unutar logistikih lanaca kao to je primjerice sustav tvrtki koje iznajmljuju kontejnere (cf. shemu 1) ili automobile, ili moe biti sastavni dio standardnog logistikog lanca kao to je to, primjerice, u elektroindustriji koji osigurava povrat ili popravak kuanskih aparata u jamstvenom roku. Shema 3. Logistika mrea viekratne uporabe kontejnera

Izvor: Priredili autori prema: Shapiro, J.: Modeling the Supply Chain, Duxbury, USA, p. 496

Shemom 3 predoen je sustav povratne logistike tvrtke koja se bavi iznajmljivanjem kontejnera kupcima koji su proizvoai potronih dobara. Proizvoai koriste kontejnere za transport robe distributerima. Nakon odreenog vremena distributeri obavljaju povrat kontejnera na skladite. Kontejneri se periodino realociraju izmeu skladita kako bi se osigurale potrebne zalihe kontejnera na svakom od skladita. Oteeni kontejneri povlae se iz uporabe ili se alju na popravak. Popravak kontejnera moe obavljati tvrtka samostalno ili ga moe povjeriti treim osobama. Konano, tvrtka nabavlja nove kontejnere od proizvoaa kontejnera kako bi zamijenila kontejnere koji su povueni iz uporabe ili kako bi poveala broj kontejnera za iznajmljivanje. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem kontejnera mogu koristiti i vie od sto skladita, koja su uglavnom locirana u neposrednoj blizini distributera. Tvrtka koja iznajmljuje kontejnere mora ozbiljno uzeti u razmatranje trade-off izmeu trokova zaliha dranja kontejnera i transportnih trokova kontejnera. Ako se tvrtka odlui za dranje velikog broja kontejnera na svakom skladitu u neposrednoj blizini distributera, to znai da e distributer uvijek biti usluen na vrijeme i s najblieg skladita. Takva strategija bi, promatrano s motrita ukupnih trokova, mogla biti suboptimalna iz razloga to zahtijeva ulaganje velikog kapitala u kontejnerske kapacitete. Zbog toga se tvrtka moe 86
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 83-92

Drago Pupavac, Jasmina Paagi-krinjar, Ratko Zelenika

Ugovor o povratnoj logistici...

odluiti za vee transportne trokove dostave kontejnera distributerima, ali i za manji broj kontejnera to moe rezultirati i znaajno manjim ukupnim trokovima.

3. Ostvarivanje sinergijskih uinaka u logistikim lancima

Da bi se ostvarili sinergijski uinci unutar logistikog lanca, potrebno je prepoznati prepreke koordinaciji logistikih lanca. Te prepreke su, zapravo, imbenici koji usmjeravaju pojedine sudionika ka lokalnoj optimalizaciji dobiti ili trokova, kao i imbenici koji utjeu na promjenljivosti i iskrivljivanje informacija unutar lanca. Kao glavne prepreke razvoju ostvarivanju sinergijskih uinaka logistikog lanca izdvajaju se: 1) prepreke poticaja ili stimulacije proizvoai mjere prodaju prodanom koliinom distributerima, a ne krajnjim kupcima, te tako maksimiziranjem prodaje distributerima dovode do poveanja trokova skladitenja kod ostalih sudionika logistikog lanca, jer trite nije u stanju oistiti lanac od nepotrebnih zaliha (ne postoji poveana potranja); 2) prepreke provoenja informacijskog procesa informacije o potranji iskrivljuju se unutar logistikog lanca, jer se temelje na primljenim narudbama, a ne na informacijama o stvarnoj potranji; 3) operacione prepreke poradi ekonomije obujma ili ponuenog rabata moe se dogoditi da sudionik logistikog lanca narui vee koliine, to moe dovesti do poveanja varijabilnosti potranje. to je vrijeme isporuke u takvim sluajevima dulje, efekt bia je vei; 4) prepreke u odreivanju cijena promocije ili kratkoroni popusti od proizvoaa rezultiraju kupovinom unaprijed, isporuke su daleko vee od prodaje, pa se poslije toga smanjuju isporuke da bi se prodala isporuena koliina; 5) prepreke ponaanja radi se o problemima organizacijskog uenja: svi sudionici logistikog lanca sagledavaju svoje poteze lokalno bez mogunosti da sagledaju utjecaj svojih odluka na druge sudionike, sudionici najee reagiraju na trenutanu lokalnu situaciju, prije nego identificiraju problem na razini cijeloga logistikoga lanca, orijentiranjem iskljuivo na jednu fazu unutar logistikog lanca, sudionici okrivljuju jedni druge za varijabilnost potranje, nitko ne ui na vlastitim potezima, jer se posljedice pojedinih poteza najbolje odraavaju na nekim drugim mjestima unutar logistikog lanca, nedostatak povjerenja rezultira udvostruenjem aktivnosti. Da bi se navedene prepreke eliminirale, te tako izbjegao ili u najveoj moguoj mjeri eliminirao efekt bia i u najveoj moguoj mjeri ostvario sinergijski uinak unutar logistikog lanca potrebno je poduzeti sljedee akcije: 1) Zajedniki razmotriti ciljeve i naine poticanja svaka promjena koja smanjuje poticaj maloprodavatelja da naruuje veu koliinu proizvoda nego to moe prodati smanjuje efekt bia. 2) Razdioba podataka o mjestima prodaje svi sudionici logistikog lanca trebaju raspolagati informacijama o prodaji krajnjim potroaima, te da na tim podacima temelje svoja predvianja. Za razdiobu tih podataka najjednostavnije je koristiti Internet. Sudionici logistikoga lanca temeljem tako razdijeljenih podataka trebaju
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 83-92

87

Drago Pupavac, Jasmina Paagi-krinjar, Ratko Zelenika

Ugovor o povratnoj logistici...

skupa predviati i planirati ako ele ostvariti sinergijski uinak. Zajedniki trebaju obavljati kontrolu punjenja logistikoga lanca i vremena isporuke za cijeli logistiki lanac, s tim da je klju donoenja odluka o ponovnom punjenju maloprodaja. Najei modeli kontrole punjenja su: kontinuirani program punjenja (Continuous Replenishment Programs CRP), planiranje resursa poduzea (Enterprise Resource Planning ERP) i upravljanje zalihama od prodavatelja (Vendor-Managed Inventories VMI). CRP podrazumijeva da veleprodaja i distributeri kontinuirano alju proizvode maloprodavateljima temeljem razdiobe podataka o mjestima prodaje. ERP ima uvid u stanje cjelokupnog sustava i temeljem toga obavlja punjenje. VMI podrazumijeva da proizvoa i distributer nadgledaju i upravljaju nabavkama veleprodaje i maloprodaje. 3) Poboljanje izvravanja operacija unutar logistikog lanca. Poboljanje izvravanja operacija mogue je ostvariti skraivanjem vremena isporuke i smanjivanjem obujma naruenih proizvoda, te izgradnjom modela za sluajeve nedostatka proizvoda, a koji mogu znaajno smanjiti efekt bia. Skraivanjem vremena isporuke punjenja unutar logistikog lanca smanjuje se nesigurnost potranje, poveavanjem fleksibilnosti proizvoaa. Smanjivanjem obujma naruene robe, smanjuju se variranju u potranji izmeu pojedinih sudionika unutar logistikog lanca. Temeljna zapreka takvom smanjenju su cijene transporta, jer su one uglavnom fiksne, neovisno o koliini proizvoda koji se transportiraju. Rjeenje je da se u jednom transportnom sredstvu prevoze manje koliine proizvoda za razliite sudionike logistikoga lanca (primjerice za razliite maloprodavatelje). Modeli koji obeshrabruju maloprodavatelje da narue velike koliine proizvoda u sluaju njihovog nedostatka mogu znaajno pridonijeti eliminiranju efekta bia, odnosno ostvarivanju sinergijskih efekata unutar logistikog lanca. Jedan od pristupa izgradnji takvoga modela je da se maloprodaja opskrbljuje po prodanoj koliini u prethodnim razdobljima, a ne po trenutanim narudbama. Drugi pristup izgradnji modela je da se lanovi logistikoga lanca stimuliraju da unaprijed narue barem dio svojih godinjih narudaba, to svim sudionicama omoguuje da ispravno rasporede svoje kapacitete. Uvijek dobro rjeenje je svako rjeenje koje osigurava fleksibilnost kapaciteta. 4) Strateko odreivanje cijena i stabilizacija nabavki. Cijene su mogu odreivati na nain da potiu maloprodaju da naruuje robu u manjim koliinama i tako smanji kupovinu unaprijed. Unutar logistiko lanca mogue je u cijelosti eliminirati promocijske cijene te svakodnevno poslovati po niskim cijenama, ograniiti koliinu robe koja moe biti naruena ili vezati promocijske aktivnosti uz koliinu robe koja se proda krajnjim potroaima. 5) Izgradnjom partnerstva i povjerenja. Odnosi povjerenja izmeu dva sudionika unutar logistikoga lanca podrazumijevaju spremnost sudionika da ovise jedni o drugima. Povjerenje podrazumijeva vjerovanje da je svaki sudionik zainteresiran za dobrobit drugih sudionika, te da nee poduzimati nikakve radnje, a da prethodno ne uzme u razmatranje njihov utjecaj na druge sudionike. U logistikim lancima odnosi izmeu sudionika mogu biti utemeljeni na moi ili na povjerenju. Logistiki lanci ute88
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 83-92

Drago Pupavac, Jasmina Paagi-krinjar, Ratko Zelenika

Ugovor o povratnoj logistici...

meljeni na moi egzistiraju na nain da najjaa karika diktira odnose i tako na raun drugih sudionika ostvaruje dobit. Logistiki lanci utemeljeni na povjerenju zapoinju odreenom ugovornom formom koja poslije moe prerasti u povjerenje procesa. Da bi se logistiki lanac utemeljio na partnerstvu i povjerenju, nuno je: 1) procijeniti vrijednost odnosa, 2) identificirati operacionalizacijsku ulogu i prava odluivanja svakoga sudionika, 3) sklopiti vrste ugovore i 4) dizajnirati uinkovite naine za razrjeenje konflikata.

4. Ugovor o povratnoj logistici u funkciji ostvarivanja sinergijskih uinaka u logistikim lancima

Premda je ekoloka strana povratne logistike iznimno vana, naglasak u ovoj znanstvenoj raspravi je na ekonomskim uincima povratne logistike, posebice na mogunostima da se temeljem ugovora o povratnoj logistici ostvari vea dobit svih sudionika logistikog lanca. Povrat se moe javiti zbog: 1) neispravnog funkcioniranja proizvoda, 2) zbog toga to potroa ne zna koristiti proizvod, 3) zbog toga to se potroa predomislio u izboru proizvoda ili je nezadovoljan njegovim radom, 4) zbog tvornike pogreke ili skrivene mane, 5) zbog povrata neprodanih proizvoda i sl. Kako je cilj svakoga poduzea vezati potroae, u nastavku ove znanstvene rasprave razmatra se program povratne logistike koji se temelji na ugovoru o otkupu neprodanih proizvoda od maloprodavatelja. Namjera autora je dokazati da su dobri programi povratne logistike temelj uspjenosti sudionika logistikih lanaca. Ugovorom o povratnoj logistici odreuje se cijena b po kojoj e dobavlja otkupiti neprodane proizvode od distributera. Takva vrsta ugovora je uobiajena u mnogim industrijama, npr. izdavatvu i raunalnoj opremi. Da bi se razumjelo zato dobavlja moe eljeti da ponudi ugovor o povratnoj logistici razmotrimo logistiki lanac koji se sastoji od jednog dobavljaa i jednog distributera. Distributer naplauje fiksnu maloprodajnu cijenu p > 0 i susree se sa stohastikom potranjom. Neka je (x) kumulativna distributivna funkcija potranje i neka je (x) funkcija gustoe. Pretpostavimo da je (x) kontinuirana i diferencijalna. Dogaanja se provode sljedeim tijekom: 1) dobavlja oglaava veleprodajnu cijenu w i cijenu reotkupa b; 2) distributer odabire i naruuje koliinu q; 3) dobavlja proizvodi q jedinica po graninom troku c i dostavlja te proizvode distributeru (c < p); 4) potranja je zadovoljena, a neprodani proizvodi se temeljem ugovora o povratnoj logistici vraaju dobavljau. Pretpostavka je da dobavlja ne zarauje nita od proizvoda koji su mu vraeni. U logistikom lancu upravljanom temeljem ugovora o suradnji (centralno upravljanom logistikom lancu) odreuje se koliina proizvoda koja e se proslijediti distributeru, dok veleprodajna cijena i cijena reotkupa predstavljaju samo oblike transfernog plaanja.

Pomorski zbornik 44 (2006)1, 83-92

89

Drago Pupavac, Jasmina Paagi-krinjar, Ratko Zelenika

Ugovor o povratnoj logistici...

Dobit takvog logistikog lanca je (q) = -cq + p Prvi dio jednadbe predstavlja proizvodne trokove, a drugi dio oekivani povrat od prodaje. Ovo je u literaturi poznati newsvendor problem, a optimalna koliina narudbe qo zadovoljava . Dobit distributera odreuje se na sljedei nain: d (q) = -wq + p Prvi dio jednadbe su trokovi nabave, drugi dio oekivani prihodi od prodaje i trei dio jednadbe oekivani prihodi od reotkupa neprodanih proizvoda. Pretpostavimo da je p > w > b (distributer ostvaruje dobit od svake prodane jedinice proizvoda i gubitak od svake jedinice koju vrati), funkcija dobiti distributera je striktno konkavna i optimalna koliina narudbe q* zadovoljava (1)

(q* ) =

pw . pb

(2)

Kada ne bi postojao ugovor o povratnoj logistici, odnosno mogunost reotkupa, tj. da je w > c i b = 0, usporedbom (1) i (2) otkrivamo da je q* > qo. Drugim rijeima, ako je cijena dobavljaa iznad graninog troka i ako ne postoji ugovor o povratnoj logistici, dvostruka marginalizacije prouzroit e da distributer naruuje manje nego to je optimalna koliina logistikog lanca. Dok dobit logistikog lanca ovisi o q, suma pojedinanih dobiti bit e manja od maksimalne dobiti logistikog lanca.

5. Zakljuak
Sinergijski uinci unutar logistikog lanca mogu se ostvariti kada svi sudionici logistikog lanca sagledaju kako njihove akcije utjeu na druge sudionike i na logistiki lanac u cjelini. Izostanak sinergijskog uinka posljedica je sukoba ciljeva razliitih 90
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 83-92

Drago Pupavac, Jasmina Paagi-krinjar, Ratko Zelenika

Ugovor o povratnoj logistici...

sudionika unutar logistikog lanca, koji pokuavaju maksimalizirati vlastitu dobit na raun dobiti cijeloga lanca. Povratna logistika ne predstavlja novu znanost, ali oznaava novi pogled na logistiku koji moe izravno i bitno utjecati na dobit sudionika logistikih lanaca. Nadalje, povratna logistika moe utjecati na imid poduzea, sniavanje trokova poduzea i ubrzanje obrtanja sredstava. Da bi se ti efekti i ostvarili, nuno je ostvariti koordinaciju i suradnju unutar logistikog lanca. Koordinaciju i suradnju unutar logistikih lanaca ini se primjerenim razvijati temeljem ugovora, napose ugovora o povratnoj logistici. Ugovorom o povratnoj logistici maksimalizira se dobit logistikog lanca u cijelosti, odnosno optimalizira se dobit svih pojedinanih sudionika logistikoga lanca.

Literatura:
[1] Baganha, M.P., Cohen, M.A.: The stabilizing effect of inventory in supply chains. Operations Research 46 3 (1998), pp. 7283. [2] Beltran, S.L.: Reverse logistics: Curent trends and practices in the commercial world, Logistics Spectrum, srpanj-rujan 2002., p.1. [3] Cachon, G.P., Fisher, M.: Supply chain inventory management and the value of shared information. Management Science 46 8 (2000), pp. 10321048. [4] Chopra, S., Meindl, P.: Supply Chain Management: Strategy, Planning and Operation, 1st edition Prentice-Hall, Inc., Upper Sadle River, New Jersey, USA, 2001. [5] Fu, Y.H., Piplani, R.: Coordinating supply chain inventory decisions through service contract design. Working Paper CSCM-2002-014, Center for Supply Chain Management, Nanyang Technological University, Singapore, 2002. [6] Kari, M.: Strateka uloga povratne logistike, VI. Znanstveni kolokvij Poslovna logistika u suvremenom menadmentu, Nove logistike koncepcije, Knjiga 1, Osijek, 2006., p. 57-77. [7] Lee, H.L., et.al.: The value of information sharing in a two-level supply chain. Management Science 46 5 (2000), pp. 626643. [8] Pupavac, D., Zelenika, R., Bezi, H..: Optimalization of Management Logistics System Challenge to Manage with Demand Fluctuations, ISEP 2005., 13th International Symposium on Electronics in Traffic, Ljubljana, Slovenia, 2005., U 6. [9] Pupavac, D., Zelenika, R., Boras, I.: Marketing logistikoga sustava, Nae more, Veleuilite u Dubrovniku, Dubrovnik, 50, 1-2, 2003. [10] Pupavac, D.: Optimalizacija izbora aktivnih sudionika u logistikim lancima, etvrti znanstveni kolokvij, Suvremena logistika i distribucija u uvjetima globalizacije, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2004. [11] Zelenika, R., Pupavac, D.: Suvremeno promiljanje osnovnih fenomena logistikog sustava, Ekonomski pregled, Hrvatsko drutvo ekonomista, Zagreb, Godina 52, 2001., 3 4, str. 354 379

Pomorski zbornik 44 (2006)1, 83-92

91

Drago Pupavac, Jasmina Paagi-krinjar, Ratko Zelenika

Ugovor o povratnoj logistici...

Drago Pupavac, Jasmina Paagi-krinjar, Ratko Zelenika

Reverse Logistics Agreement in the Function of Logistic Chains Optimization

Abstract
The basic idea of this scientific debate lies within the fact that conflicts occur within logistic chains most of all because of individual participants' striving for maximization of their own profits, thus affecting the value within the logistic chain as well as its competitiveness. Such notion prompts one to conclude that very often business targets may be more easily and more efficiently reached through cooperation with partners. In this accordance, the debate points to the significance of cooperation agreements and in particular of reverse logistics agreements in the function of optimization of logistic chains themselves. Key words: reverse logistics, logistic chains, optimization

Contratto di logistica di ritorno fattore di ottimizzazione delle catene logistiche

Sommario
L'idea di base del saggio che all'interno delle catene logistiche nascono dei contrasti in primo luogo dovuti alla smania di qualche compartecipe di realizzare il massimo dei profitti. Tale comportamento sminuisce all'interno la validit della catena logistica e ne indebolisce la capacit concorrenziale. La coscienza di questa realt induce a dedurre che ai fini delle operazioni economiche sia spesso pi semplice e redditizio far uso di una mutua collaborazione. In conformit a quanto detto, nel saggio si sottolinea l'importanza del contratto di cooperazione, in particolare del contratto di logistica di ritorno allo scopo di ottimizzare la catena logistica. Parole chiave: logistica di ritorno, catene logistiche, ottimizzazione

92

Pomorski zbornik 44 (2006)1, 83-92