www.freewebs.

com/sime_car

lat. socius drutven; gr. logos poredak, zakon znanost koja prouava cjelinu drutva u svim svojim znaenjima sociologija se bavi razliitim drutvenim pojavama i procesima o ponaanje pojedinca u obitelji o politiki izbori o razlika izmeu amreikog i japanskog drutva

SOCIOLOGIJA - znanost koja prouava drutvo i naine na koje ta drutva oblikuju ponaanja, vjerovanja i identitet ljudi - znanost koja prouava drutvo u cjelini i zato je najobuhvatnija drutvena znanost

Sociologija i svakodnevno iskustvo

Za mnoge laike sociologija se svodi na kategorizirano iskustvo, tj. zdravi razum koji nam donosi svakodnevni ivot. eutim, za razliku od zdravog razuma sociologija kao znanost priva!a strogo!u logike provjere tvrdnje.

Speci i!nost drutvenog gledita

Za sociologiju su bitna ona ponaanja koja povezuju ljude i nji"ovi meusobni odnosi pa da bi lake razumjeli te povezanosti, u sociologiji se koriste sljede!i pojmovi# a$ "#$%&'()O "J(LO'A)J( *SOC+ A,CIJA- djelovanje gdje nosilac radnje pridaje znaenje svom djelovanju i uzima u obzir djelovanje drugi" b$ "#$%&'()I $S&#OJ *SOC+ S&#$,&$#A- lat. struere graditi; relativno stabilan, trajan i ureen skup odnosa meu ljudima, u tom smislu svaka grupa ima svoju strukturu o %&'()*+ , roditelji i djeca o -.%*/ , ravnatelj, pro0esori, osoblje, uenici 1rema njem. sociologu /23 4)&)53 drutveno djelovanje jest takvo ponaanje s kojim onaj koji djeluje pridaje neko subjektivno znaenje

.ani estne / latentne unkcije

5obert erton 6789.g. :;/<$ proveo istraivanje

0A)I1(S&)( 1$),CIJ( oite i objektne posljedice koje pojedinci u svom djelovanju namjeravaju i priznaju LA&()&)( 1$),CIJ( skrivene i nenamjerne 0unkcije "IS1$),CIJA negativan obiljeja neke pojave

'

By: Sime

www.freewebs.com/sime_car

.akrosociologija i .ikrosociologija
0A,#OSOCIOLOGIJA vrsta sociologije koja prouava odnose u ve!im drutvenim grupama, institucijama i drutvenim sustavima drava, kultura, religija, rasizam, siromatvo 0I,#OSOCIOLOGIJA vrsta sociologije koja prouava ljudsko ponaanje izbliza i meuljudsku interakciju =licem u lice> :razgovor$ podvrsta sociologije koja prouava neposredne odnose meu ljudima

2+ SOCIOLOGIJA 3 1ILO4O1IJA ;ociologija se razvila iz dviju 0ilozo0ski" disciplina# o 1ILO4O1IJA 5OLI&I,( o 1ILO4O1IJA 5#A'A ?rki 0ilozo0i 1laton i /ristotel izuavali su odnose u dravi, politiku borbu i vrste drutvenog ureenja propitivanjem razliiti" drutveni" ureenja o 1okuavali su odrediti uvjete sretnog ivota u zajednici kao i oblike dobre i loe vladavine <anas povezanost sociologije i 0ilozo0ije slabi iako se ponekad makrosocioloke teorije oslanjaju na 0ilozo0ske teorije o ?lavni nedostatak prevelika apstraktnost

6+ SOCIOLOGIJA 3 5O'IJ(S& 5O'IJ(S& prouava prola drutva, nji"ovu organizaciju i promjene 1ovijest daje sociologiji injenice koje sociologija 7IS&O#IJS,O 3 ,O05A#A&I')O0 0("&O"O0 obrauje da bi dola do neki" zakonitosti ili teorija ;ociologija daje povijesti odreena teorijska tumaenja neke drutvenopovijesne epo"e

8+ SOCIOLOGIJA 3 (&)OLOGIJA 9 SOCIJAL)A A)&#O5OLOGIJA (&)OLOGIJA znanost koja pruava narod na primitivnijem stupnju razvoja :obiaji, jezik, kultura, jezik, itd.$ @arod u ovom smislu nema politino znaenje

''

By: Sime

www.freewebs.com/sime_car spoj sociologije i etnologije ini SOCIJAL)$ A)&#O5OLOGIJ$ koja 0unkcionira kao socioloka disciplina, a istrauje nain ivota razliitim kulturama

:+ SOCIOLOGIJA 3 "(0OG#A1IJA "(0OG#A1IJA znanost koja prouava kvantitativno kretanje stanovnitva prema nekim parametrima kao to su dob, spol, struna sprema, zaposlenost, uvjeti ivota, pri"odi, itd. <a bi socioloka istraivanja bila potpunija :kvalitetnija$ sociolozi se oslanjaju na demogragiju

;+ SOCIOLOGIJA 3 5SI7OLOGIJA 1si"ologija kao iskustvena znanost pomae sociologiji u razumjevanju psi"iki" stanja ovjeka i utjecaja ti" stanja na ponaanje u drutvu ;ociologija daje psi"ologiji odgovor na pitanje u kojoj !e mjeri drutvo utjecati na 0ormiranje linosti pojedinca i kakvo se ponaanje kod njega zbog toga moe oekivati SOCIJAL)A 5SI7OLOGIJA je socijalna teorija u psi"ologiji, nastala 679A.g. c<ougall i 5oss su objavili tu teoriju Beza sociologije i psi"ologije posebno stoji preko 0(&O"OLOGIJ( ;ociologija je preuzela neke metode istraivanja od psi"ologije :metoda promatranja i eksperimentiranja$

<+ SOCIOLOGIJA 3 5OLI&I=,A (,O)O0IJA 5OLI&I=,A (,O)O0IJA znanost koja prouava ekonomsku strukturu drutva, a nju ini sistem proizvodnje i potronje, razmjene i raspodjele u drutvu. Cini anatomiju nekog drutva zato jer se ne moe poznavati neko drutvo bez poznavanja njezini" ekonomski" odnosa

;ociologija kao posebna znanstvena disciplina razvija se u prvoj polovici 67.st., a njezin je razvoj povezan s drutvenim procesima koji se odvijaju od kraja 6A. do poetka D9.st. ;ociologija se razvija s razvojem moderni" i industrijalizirani" drutva

'''

By: Sime

www.freewebs.com/sime_car

5O'IJ(S)I 5#("$'J(&I )AS&A),A SOCIOLOGIJ(> 2+ I)"$S&#IJS,A #('OL$CIJA (ngleska 2?@A+g+

izum parnog stroja 2?<A+g+ rezultati> o preobrazba poljoprivredni" drutava u industrijski nain proizvodnje o industrija postaje te"noloki sve razvijenija o javlja se masovna proizvodnja raz.jena> o raspodjela dobara odvija se na tritu, to dovodi do nastanka malog broja bogati" i velikog broja siromani", a to uzrokuje reakciju radnike klase

6+ )AS&A)A, SOCIJALI40A
<a bi se rijeili drutveni problemi izazvani kapitalistikim i industrijskim nainom proizvodnje javljaju se socijalistike ideje koje predvodi ,arl 0arB :njem. politiar$ o trai drutvenu i socijalnu jednakost

8+ $#CA)I4ACIJA
1roces masovnog preseljenja stanovnika iz sela u gradove tijekom 67.st. i poetkom D9.st. izazvano industrijskom revolucijom Znailo je i prilagodbu na nov nain ivota, ali ina negativne injenice :prenapuenost, zagaenje, buka, itd.$ o ==ikaka kola> E"icago oko 67D9.g. &avila se problemima urbanizacije i gradskog naina ivota @pr. *ondon 6F99.g. 899 999 stanovnika 6799.g. G 899 999 stanovnika 6H I

:+ 5OLI&I=,( #('OL$CIJ(
zapoinju s Jrancuskom revolucijom kada se rui 0eudalni poredak i monar"ija, a uspostavlja se 2+ republika u (uropi 3 2?@A+g+ o 6 republika u svijetu 2??<+g+ 3 SA" (raju kroz cijelo 6A.st. politike revolucije su dovele do nastanka graDanske klase koja je imala odreene politike za"tjeve# o pravo na slobodu o jednakost 3 ravnopravnost o ljudska prava

veza iz.eDu industrijske i politi!ke revolucije> - promjena cjelokupne strukture stanovnitva - nastanak graanske klase - poboljava se ivotni standard

'B

By: Sime

www.freewebs.com/sime_car

;+ #(LIGIJS,( 5#O0J()(
nastaju uslijed industrijske revolucije i urbanizm dogaaju se odreene promjene u s"va!anju religije o gubi na vanostiKKK @eki sociolozi su "tjeli religiju zamjeniti sociologijom kao znanstveno utemeljenim nainom poboljanja drutvenog ivota o <rugi sociolozi smatraju religiju kao izvorom drutvenog morala i vrijednosti u modernom drutvu

<+ #A4'OJ 4)A)OS&I

industrijski nain proizvodnje povezan je s razvojem znanosti u 6A.st. nastaju kemija, 0izika, biologija iz koji" nastaju novi izumi i otkri!a koji su unaprijedili industrijski nain proizvodnje i nain ivota

o 2?@A+ 3 2@;?+g+ o <jelo# =&e!aj pozitivne ilozo ije> o =otac sociologije> @ajprije je razvio =socijalnu 0iziku> koju je kasnije nazvao sociologijom u svom djelu 6AL9.g. o 3temeljitelj 5O4I&I'I40A , gledita koje smatra da se drutvene injenice mogu prouavati na iste naine kao i prirodne injenice o Za Eomtea je znanost objektivna samo ako se moe egzaktno provjeravati, glavne metode za to su# etoda promatranja etoda eksperimenta Mistorijsko komparativna metoda <rutvo se moe prouavati na iste naine kao i priroda jer njima vladaju isti zakoni

o Za Eomtea sociologija treba posluiti kao osnova za stvaranje boljeg drutva, a njezin glavni moto je# Znati da bi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo. o Eomte navodi znanosti prema sloenosti :klasi0ikaciji znanosti$, od jednostavniji" do sloeniji"# 0ate.atika, astrono.ija, izika, ke.ija, biologija 9 sociologija

By: Sime

www.freewebs.com/sime_car

1redmet sociologije je najsloenija znanost, jer svaka sljede!a znanost proizlazi iz pret"odne :jednostavnije$ @ema psi"ologije jer psi"ologija prouava pojedinca, a odnos prema pojedincu je zanemariv o ?lavnu stanicu drutva ne ini pojedinac, nego obielj u kojem se discipliniraju pojedinani interesi za drutvene svr"e %bitelj , pleme , nacija o Eomtova podjela drutva# SOCIJAL)A S&A&I,A prouava drutvenu strukturu u kojoj se zastupa ideja reda i progresa ;%E'+/*@/ <'@/ './ bavi se drutvenim razvojem i promjenama u drutvu 4A,O) O 8 S&A"IJA #A4'I&,A "#$%&'A *dio njegova u!enja-> a$ &(OLO%,I S&A"IJ do 6H99.g. o <ominira religija tj. vjera da su natprirodne sile osnova svega; drutvom vladaju ratnici, a vode ga proroci b$ 0(&A1I4I=,I S&A"IJ od 6H99.g. do 6A99.g. o ;ve se nastoji objasniti apstraktnim silama; u tom razdoblju dominiraju sve!enici i pravnici c$ 5O4I&I')I S&A"IJ od 6A99.g. o @astupa vjera u znanost; vladaju znanstvenici i industrijalci

2@6E+ 3 2AE8+g+ , doba <arNinove teorije evolucije <jela# =Socijalna statika> i =5rincipi sociologije> ;matra se zaetnikom CIOLOGI40A , usporeuje ljudsko drutvo sa ivim organizmom to je i ujedno i nedostatak biologizma ;pencer tvrdi da je drutvo superorganizam, tj. cjelina koja se sastoji od dijelova, tj. institucija kao to su obitelj, religija, drava, ekonomija, obrazovanje, itd. 5O4I&I'IS& smatrao je da su prirodni i drutveni zakoni jednaki

B'

By: Sime

www.freewebs.com/sime_car 5I&A)J( #A4'OJA "#$%&'A o 5#I)CI5 ('OL$CIJ( "#$%&'A %d jednostavniji" "omogeni" prema sloenim "eterogenim oblicima 1rva zajednica je bila "omogena, ali nepovezana ;vi rade isti posao i imaju status jednaki" lanova )volucijom struktura drutva postaje sve sloenija, sve je tee uskladiti meuovisne dijelove pa se javlja potreba za unutarnjom regulacijom i socijalnom kontrolom o 5#(0A &I5$ $)$&A#)J( #(G$LACIJ( razlikuje 6 tipa drutva> o 0ILI&A#IS&I=,O zasnovano je na# sili centraliziranoj dravi podinjavaju pojedinca dravi, zatvorenosti i neprijateljstvu prema drugim dravama :drutvima$ o I)"$S&#IJS,O zasnovano je na# <obrovoljnoj suradnji <ecentraliziranoj vlasti <ravi koja postoji radi dobrobiti pojedinca i ekonomskoj meuovisnosti, otvorenosti prema drugim dravama :drutvima$ bio je utemeljitelj SOCIJAL)OG "A#'I)I40A , pravac u sociologiji koji se zasniva na ideji da su rat i borbe meu narodima i rasama glavni pokreta drutvenog razvoja

2@;@+ 3 2A2?+g+ +edan od tvoraca moderne sociologije <jela# =5ravila socioloke .etode>, =O drutvenoj podjeli rada>, =Sa.oubojstvo>, =(le.entarni oblici religijskog Fivota> 679D.g. <urk"eim se zaposlio na ;arboni 676H.g. uveden je kolegij sociologije 679G.g. na 1ravnom 0akultetu u Zagrebu, pro0. )rnst .rajem 67.st. vlada veliko nezadovoljstvo u Jrancuskoj 3zrok# gubitak rata protiv 1ruske ="rutvo. su zavladali individualisti!ki porivi koji se oslabili duh zajednitva> <urk"eim ;matra da sociologija ima spasonosnu ulogu za drutvo i drutvenu svijest ljudi

iller

B''

By: Sime

www.freewebs.com/sime_car 3temeljitelj SOCIOLOGI40A pravca koji se temelji na tezi =sve je sociologija> , znai da sve drutvene znanosti ine corpus sociologije 5O4I&I'IS& smatra da su predmet izuvanja sociologije druvene injenice koje postoje neovisno o ljudskoj svijesti i volji kao izvanjske i primudne, a treba i" prouavati kao prirodne injenice <rutvene injenice , objanjavamo pomo!u drugi" drutveni" injenica; one postoje samostalno izvan pojedinca, ali utjeu na pojedinca 1ostavio je ideju ,OL(,&I')( S'IJ(S&I , zajedniki :kolekitvni$ nain razmiljanja i djelovanja =<rutvo je skup ideja, vjerovanja i osje!anja koji se ostvaruju preko pojedinca> 3 svom djelu o drutvenoj podjeli rada, <urk"eim govori o odnosu izmeu podjele rada i moralne vrijednosti koje pridonose integraciji drutva; te moralne vrijednosti i zajednitvo nazvao je <53-(B)@/ ;%*'</5@%;( 6 &I5A "#$%&'()( SOLI"A#)OS&I> 0(7A)I=,A @alazimo u drutvima sa slabo razvijenom podjelom rada :prvobitne zajednice, ar"aina drutva$ ;olidarnost se temelji na slinosti :svi rade sve$ *judi imaju jak osje!aj pripadnosti zajednici i kontrola to drutvo ima nad pojedincima proizlazi iz nji"ove slinosti O#GA)S,A @alazimo u drutvima sa razvijenom podjelom rada :moderna drutva$ ;vatko obavlja svoj posao pa je ovisan o drugima u zadovoljenju svoji" egzistencijalni" potreba oralna kontrola drutva nad pojedincima vie nije stroga, jer se solidarnost temelji na meuovisnosti 4A,LJ$=A,> - drutvo postoji samostalno, ono je iznad pojedinca, jer je pojedinac samo proizvod drutva :sistema$ i dok postoji ta suglasnost onda je to zdravo drutvo i pojedinac je tu 0unkcionalan - meutim kada prestanu vrijediti drutvena pravila, drutvo vie ne utjee na pojedinca pa dolazi do /@% '+) :bezvla!e , an ne; nomus zakon, ime$ A)O0IJA stanje u kojem idividualne elje vie nisu regulirane zajednikim normama, a pojedinci su bez moralni" smjernica :putokaza$, dolazi kod brzi" drutveni" promjena :ratovi, gospodarske i politike krize$

B'''

By: Sime

www.freewebs.com/sime_car

2@2@+ 3 2@@8+g+ 0ilozo0 <jelo# =,apital> :nedovreno$ (emelj njegove teorije ini materijalistiko s"va!anje povijesti :pravac u 0ilozo0iji , 7IS&O#IJS,I 0A&(#IJALI4A0$ arO je smatrao da pokretaka snaga u povijesti nisu vrijednosti i ideje, nego nain na koji se ljudi odnose u proizvodnji svog materijalnog ivota o <a bi zadovoljili svoje egzistencijalne potrebe ljudi se moraju organizirati i udruiti. o (ako nastaje podjela rada koja vodi nastanku suprostavljeni" drutveni" klasa Za arOa je itava povijest povijest klasni" sukoba 1ovijest ovjeanstva za arOa ima D aspekta# o .ontrola ovjeka nad prirodom o 5atu!e otuenje ovjeka :od sebe samog$ O&$G()J( *ALIJ()ACIJA- situacija u kojoj ljudima vladaju sile to su i" oni sami stvorili i suprostavljaju im se kao tue ;ve glavne institucije u kapitalistikom drutvu karakterizira otuenje :politika, religija i drava$ 'zvor op!eg otuenja je O&$G()I LJ$"S,I #A" Covjek je stvaralako :kreativno$ bi!e

0A#HO'O S7'AIA)J( "#$%&'A> - <rutvo je sloeni sistem koji se sastoji od D dijela# o Caza *osovica- , ini gospodarstvo o )adogradnja *superstruktura- , ine svi oblici drutvene svijesti, tj. sve drutvene ideje 0A#HO'O S7'AIA)J( =O'J(,A> - promatra ovjeka istovremeno kao proizvoaa i kao proizvod drutva o ovjek je proizvoa jer svojim djelovanjem stvara drutvo iz samog sebe o ovjek je proizvod drutva zato to je drutveno bi!e 0A#HO'O S7'AIA)J( "#$%&'()I7 5#O0J()A> - osim zajednice koje su se temeljile na primitivnom komunizmu :zajednitvu$ dobara, povijesna drutva bila su podijeljena na drutvene skupine, tj. klase - tijekom itave povijesti suprostavljene klase stajale su jedna nasuprot drugoj i vodili as otvorenu, as prikrivenu borbu koja je zavravala revolucionarnom rekonstrukcijom drutva ili zajednikim propadanjem zara!eni" strana

'2

By: Sime

www.freewebs.com/sime_car

2@<:+ 3 2A6E+g+ @jemaki politiki ekonomist <jela# =5rivreda i drutvo>, =5rotestanska etika i duh kapitaliz.a>, =5olitika kao poziv> i =4nanost kao poziv> 8 glavna podru!ja rada> o &ipovi drutvenog djelovanja *akcijeo Odnos kapitaliz.aJreligije *protestantiz.ao &ipologija politi!ke vlasti i poja. birokracije 1rvi sociolog koji je jasno i precizno razgraniio prirodne i drutvene znanosti# o 5#I#O")( 4)A)OS&I ponavljanje, zakonomjernost, objanjenje :eksplikacija$ o "#$%&'()( 4)A)OS&I jednokratnost, neponovljivost, razumijevanje :=sociologija razumijevanja>$ <rutvene znanosti se ne mogu prouavati kao i prirodne jer je glavni akter drutveni" pojava ovjek sa svojom voljom i svijesti , ,#I&I=A# 5O4I&I'I40AK 4eber je smatrao da bit ovjeka ine razum i sloboda prema tome ideal slobodnog ovjeka predstavlja onaj koji# zna to hoe i smatra se odgovornim za ono to ini Za 4ebera je sociologija :sveobu"vatna$ znanost o drutvenom djelovanju i pritom razlikuje : tipa drutvenog djelovanja# o CILJ)O3#ACIO)AL)O "J(LO'A)J( +e takvo djelovanje gdje se koriste najdjelotvornija sredstva za realizaciju, to su racionalna sredstva, prema tome ljudi koji djeluju nisu rtva cilja, ve! racionalno odabiru cilj o '#IJ(")OS)O3#ACIO)AL)O "J(LO'A)J( +e takvo djelovanje u kojem se vjeruje u apsolutnu vrijednost odreenog tipa ponanja i tei se ostvarenju cilja bez obzira na uspje" te se takvim nainom razmiljanja slue ideolozi o (0OCIO)AL)O *A1(,&I')O- "J(LO'A)J( +est ono djelovanje koje se svodi na zadovoljavanje trenutane strasti; nema racionalnosti o &#A"ICIO)AL)O "J(LO'A)J( +e djelovanje koje se dri slijepo-ustaljeni" navika bez obzira na promjenjivost svijeta

By: Sime

www.freewebs.com/sime_car Za 4ebera drutvo objektivno ne postoji ve! pojedinci koji se nalaze u odreenom djelovanju <a bi sociologija dola do op!i" zakljuaka o drutvu, 4eber uvodi koncept =I"(AL)I &I5> , misaona konstrukcija koja naglaava bitne karakteristike promatrani" pojava, naglaavaju!i pritom nji"ovu slinost, a zanemaruju!i posebnosti i nebitne razlike , ono u stvarnosti ne postoji, ali svaka konkretna pojava ima karakteristike koje idealni tip naglaava 4eber razlikuje H tipa legitimne vlasti# o #ACIO)AL)A3L(GAL)A 'LAS& Blast koja proizlazi iz zakona i postoji "ijerar"ija vlasti te podjela na privatni i javni ivot o &#A"ICIO)AL)A 'LAS& Blast koja proizlazi iz obiaja pa je stroga ona osobina nieg razvoja ljudskog drutva; u ovom tipu vlasti ne postoji podjela na privatan i javni ivot; a birokraciju ine roaci npr. monar"ija :arapske zemlje, )ngleska, itd.$ o ,A#I40A&S,A 'LAS& Blast voe koji ima odreene sposobnosti kojima se je uspio nametnuti drugima pa 4eber kae da on moe biti prorok, "eroj ili demagog :osoba koja jedno govori, drugo misli, a tre!e radi$ #ACIO)ALI4ACIJA proces u kojem sve vie podruja drutvenog ivota biva podvrgnuto raunanju i predvianju

niz ideja kojima se eli objasniti i protumaiti ljudsko drutvo; vane su jer mogu posluiti kao podloga za mijenjanje drutva H glavne teorije# o 1unkcionaliza. o ,on liktne teorije o Interakcioniza.

1$),CIO)ALI4A0
<uga tradicija; zaetnici u 67.st. u djelima osnivaa sociologije :August Co.te, 7erbert Spencer, (.ile "urkhei.$ .ao cjelovita teorija, ona nastaje u /merici u prvoj polovici D9.st.; glavni predstavnik je &ALCO&& 5A#SO)S <ominirala je do sredine D9 st. , uslijeuju kritike

2'

By: Sime

www.freewebs.com/sime_car akroteorija koja prouava drutvo kao sloeni sistem sastavljen od pojedini" dijelova koji su uklopljeni u cjelinu i ovise o njoj, a s druge strane, cjelina drutva ovisi o svojim dijelovima i moe 0unkcionirati samo ako su oni usklaeni; poreme!aj usklaeni" dijelova dovodi do drutveni" kriza, a moe i do raspada samog drutva 1od pojmom =0unkcija> misli se na doprinos nekog dijela, a dijelovi drutva su drutvene institucije, u odravanju, stabilizaciji i uvr!ivanju sistema

GLA')( "#$%&'()( I)S&I&$CIJ(> OCI&(LJ glavna 0unkcija obitelji je odravanje kontinuiteta drutva kroz reprodukciju i socijalizaciju novi" lanova OC#A4O')I SIS&(0 daljni nastavak socijalizacije zapoete u obitelji 5OLI&I=,I SIS&(0 #(LIGIJA 0unkcija politike i religije su uvr!ivanje glavni" vrijednosti drutva :politike i religijske

,#I&I,(> 6. smatraju da 0unkcionalisti ne mogu objasniti drutvene promjene pa ona ini osnovu konzervatizma u drutvu D. 0unkcionalisti zanemaruju pojedinca, a spominju samo drutvo

,O)1LI,&)( &(O#IJ(
makroteorija koja daje naglasak na ideji drutvenog razvoja i promjena kroz kon0likte :sukobe$ utemeljitelj je ,arl 0arB, ali ova teorija nije nuno marksistika, naime dok se u marksizam kao glavni problem uzima sukob klasa, moderni kon0liktni teoretiari sukobe vide i u drugim podrujima ivota, npr. sukob generacija, rasni sukob, itd. prouavaju na koje naine grupe osvajaju mo! i ostvaruju svoju volju u drutvu; pri tome je bitno tko dobiva, a tko gubi zbog naina na koje je drutvo strukturirano

,A#A,&(#IS&I,(> - ova teorija naglaava sukobe kao izvor drutveni" promjena - ova teorija upozorava na suprostavljene interese koje uzrokuju podjelu u drutvu - kon0liktne teorije zanimaju poreme!aji i nestabilnosti u drutvu - smatraju da neke drutvene institucije i odnosi nisu ni nuni ni opravdani :religija i birokracija$ ,O)1LI,& znai postojanje napetosti i neslaganja lanova drutva o vrijednostima i ciljevima; ne mora nuno znaiti nasilje posljedice kon0likta ne moraju nuno biti tetne, ve! mogu dati pozitivne rezultate na odreenu dutvenu grupu ili drutveni sustav u cjelini

5OSLJ("IC(> 2'' By: Sime

www.freewebs.com/sime_car a$ na drutvenu grupu jaa se svijest o interesima grupe b$ na drutveni sustav u cjelini drutveni problemi izbijaju u prvi plan pa se ti problemi rjeavaju )("OS&ACI &(O#IJ(> - imaju problema u istraivanju drutveni" dogovora, stabilnosti i integracije

I)&(#A,CIO)I4A0
zaetnik je 0aB Leber :odredio je sociologiju kao drutvenu znanost$ glavni predstavnik# G(O#G( 7(#C(#& 0(A" sadri u sebi vie pristupa , dramaturki pristup, teorija socijalne razmjene, etnometodologija, a najpoznatiji je siboliki interakcionizam

$S5O#("CA I)&(#A,CIO)I40A S OS&ALI0 &(O#IJA0A> karakteristike unkcionaliz.a i kon liktne teorije> .akroteorije siste.ske teorije zato to prouava drutvo kao sloeni sistem obje teorije polaze od objanjavanja ljudskog ponaanja pomo!u drutva, s tim to 0unkcionalisti smatraju da ljudskim ponaanjem upravljaju vrijednosti i norme, a marksisti ekonomska baza drutva o interakcionisti pobijaju te D tvrdnje karakteristike interakcioniz.a> .ikroteorija prouava interakcije u malim grupama :ne zanima i" drutvo u cjelini$ odbacuje pojam drutvenog sistema zbog ega ni ljudsko ponaanje ne objanjavaju reakcijom na drutveni sistem da bi objasnili ljudsko ponaanje koriste =uloge> ovaj su pojam uveli 0unkcionalisti koji su smatrali da i" drutveni sistem name!e, a pojedinac =igra> svoju ulogu kao da ita neki scenarij s tono odreenim uputama za djelovanje interakcionisti misle da su te uloge nejasne :neodreene$ to ostavlja dovoljno prostora za improvizaciju i kreativnost ovjeka ele otkriti koja znaenja ljudi pridaju svojim aktivnostima jer to odreuje ponaanje i akciju pojedinaca o na taj nain interakcionisti mogu objasniti slobodu i kreativnost ovjeka to drugima nije bilo mogu!e :u pret"odnim teorijama$ ,#I&I,A> - previe usmjerena na pojedinca i njegove odnose s drugima pa ne moe objasniti drutvo u cjelini

2'''

By: Sime