Siromastvo, Nezaposlenost I Socijalna Iskljucenost

Program Ujedinjenih naroda za razvoj
Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost
Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 316.344.7(497.5) 364.65-058.34(497.5) 331.56(497.5) SIROMATVO, nezaposlenost i socijalna iskljuenost / <glavni urednik Nenad Starc>. - 1. izd. - Zagreb : Program Ujedinjenih naroda za razvoj, 2006. ISBN 953-99888-5-3 I. Siromatvo -- Hrvatska II. Nezaposlenost -- Hrvatska III. Socijalna iskljuenost -- Hrvatska 460403027
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), je svjetska mrea UN-a za razvoj, koja zagovara promjene i povezivanje drava sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se stanovnicima omoguilo da izgrade bolji ivot. Djelujemo u 166 drava, pomaui im kako bi nali vlastita rjeenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta, te se drave oslanjaju na ljude iz UNDP-a i iroki raspon naih partnera. Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez odobrenja autora i pod uvjetom da se navede izvor. U ovoj publikaciji iznesena su miljenja autora i nuno ne predstavljaju slubeno stajalite UNDP-a.
Copyright 2006. Nakladnik: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj Kesteranekova 1, 10000 Zagreb, Hrvatska Urednitvo (abecednim redom): Lana Ofak, Nenad Starc (glavni urednik) i Senada elo abi Recenzenti (abecednim redom): Domagoj Rai, Nenad Starc, Paul Stubbs i Zdenko Babi Prijevod na engleski jezik i lektura (englesko izdanje): Davies d.o.o. te djelomino Snjeana Kordi Lektura (hrvatsko izdanje): Kata Zalovi-Fiter i Vicko Krampus Grafiko oblikovanje: KO:KE kreativna farma Tisak: Denona d.o.o. Tiskano u Zagrebu, Hrvatska Prvo izdanje 2006.
Autori/ce (prema redoslijedu poglavlja):

Zoran uur, Studijski centar za socijalni rad Pravnoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu (O pojmu socijalne iskljuenosti i Hrvatsko iskustvo) Teo Matkovi, Studijski centar za socijalni rad Pravnoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu (Istraivanja socijalne iskljuenosti Empirijska analiza socijalne iskljuenosti) Aleksandar tulhofer, Odsjek za sociologiju Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu (Istraivanja socijalne iskljuenosti Empirijska analiza socijalne iskljuenosti) Branimir verko, Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu (Istraivanja socijalne iskljuenosti Nezaposlenost i socijalno iskljuivanje) Predrag Bejakovi, Institut za javne financije, Zagreb (Dugotrajna nezaposlenost Odrednica socijalne iskljuenosti) Jasmina Papa, nezavisna konzultantica (Diskriminacija Mehanizam socijalnog iskljuivanja) Nikola Pastuovi, Odsjek za pedagoku, psiholoku i didaktiku izobrazbu predmetnih nastavnika Uiteljske akademije Sveuilita u Zagrebu (Obrazovanjem do socijalnog ukljuivanja) Matija kegro, Dravni zavod za statistiku (Statistiki dodatak)
Sadraj
Uvodna rije Predgovor Prvo poglavlje: O pojmu socijalne iskljuenosti 1.1. Uvod u pojam socijalne iskljuenosti 1.2. Tekoe s odreenjem 1.3. Dimenzije iskljuenosti 1.4. Iskljuenost i obrazovanje
7 8 10 10 11 11 12
Drugo poglavlje: Hrvatsko iskustvo 2.1. Siromatvo i nezaposlenost 2.2. Socijalne mree 2.3. Mladi 2.4. Romi 2.5. Zakljuak
14 15 20 21 23 25
Tree poglavlje: Istraivanja socijalne iskljuenosti 3.1. Empirijska analiza socijalne iskljuenosti 3.1.1. Prostori prikraenosti i rairenost socijalne iskljuenosti 3.1.2. Koliko su iskljueni doista iskljueni? 3.1.3. Tko su i gdje ive socijalno iskljueni? 3.1.4. Zakljuak 3.2. Nezaposlenost i iskljuivanje 3.2.1. Uinci produene nezaposlenosti i zapoljavanja 3.2.2. Vjerojatnost zapoljavanja nezaposlenih osoba razliitih obiljeja 3.2.3. Zakljuak
26 26 27 28 29 31 32 33 36 37
etvrto poglavlje: Dugotrajna nezaposlenost odrednica socijalne iskljuenosti 4.1. Znaenje zaposlenosti i nezaposlenosti 4.2. Stanje u razvijenim i tranzicijskim zemljama 4.3. Stanje u Hrvatskoj 4.3.1. Dugotrajna nezaposlenost 4.3.2. to je poduzeto 4.4. Zakljuak
38 38 41 43 43 45 46
Peto poglavlje: Diskriminacija mehanizam socijalnog iskljuivanja 5.1. Romi 5.1.1. Diskriminacija 5.1.2. Izazovi 5.2. Osobe s intelektualnim tekoama 5.2.1. Diskriminacija 5.2.2. Izazovi 5.3. Zakljuak
48 49 50 52 54 55 57 57
esto poglavlje: Obrazovanjem do socijalnog ukljuivanja 6.1. Predkolski odgoj 6.2. Primarno obrazovanje 6.3. Obvezno osnovno i srednje obrazovanje 6.4. Pogled u Europu 6.5. Obrazovno ukljuivanje/iskljuivanje u Hrvatskoj 6.5.1. Osnovno obrazovanje 6.5.2. Obrazovanje odraslih
60 60 61 62 64 66 66 66
Sedmo poglavlje: Preporuke 7.1. Mjere sustavnog praenja socijalne iskljuenosti 7.2. Mjere radne aktivacije i zapoljavanja 7.3. Mjere vezane uz ublaavanje siromatva 7.4. Mjere obrazovanja 7.5. Antidiskriminacijske mjere 7.6. Mjere senzibilizacije javnosti i poticanja drutvene solidarnosti i filantropije
70 70 71 72 72 74 75
Dodatak 1: Metodoloka objanjenja za tree poglavlje Empirijska analiza socijalne iskljuenosti (poglavlje 3.1.) Nezaposlenost i iskljuivanje (poglavlje 3.2.) Statistiki dodatak Ratificirane konvencije za zatitu ljudskih prava Literatura
76 76 77 80 85 86
Uvodna rije
Odriv ljudski razvoj i socijalna iskljuenost dvije su suprotnosti. Dok se pojmu iskljuenosti i njezinim uzrocima u literaturi posvetilo dosta prostora, malo je toga objavljeno o tome kako glavni elementi iskljuenosti (siromatvo, nezaposlenost i nedostatak socijalnih kontakata) zajedno stvaraju situaciju iz koje je prilino teko izai. Socijalna iskljuenost mora se prevladati. Moralna je obveza svakome osigurati bolje mogunosti u ivotu. Razmislite samo o brojkama: procjenjuje se da je 10 posto stanovnitva Hrvatske, dakle, oko 440.000 ljudi, socijalno iskljueno, uz dodatnih 5 posto kojima prijeti socijalna iskljuenost. Meutim, ne radi se samo o njima, ve i o njihovim obiteljima i djeci koja ve jesu i bit e pogoena socijalnom iskljuenou, osim ukoliko se neto ozbiljno ne poduzme. Pruanje jednakih mogunosti i osnaivanje osjetljivih drutvenih skupina uvelike e poveati njihove izglede da aktivno i produktivno sudjeluju u drutvu. Velike su koristi od aktivnog doprinosa pojedinaca za drutvo u cjelini, ne samo u smislu novanih uteda ve i u smislu jae socijalne integracije, a to je posebno vano u svjetlu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji (EU). Saznanja koja prenosimo ovom publikacijom te praktine preporuke koje se u njoj nalaze alju snane poruke politiarima, organizacijama civilnog drutva, privatnome sektoru i vlastima. Socijalna iskljuenost nije izbor; ona predstavlja pokazatelj nejednake raspodjele socijalnog i materijalnog bogatstva, sve slabiju socijalnu solidarnost, ogranien pristup mogunostima, te neprikladnu provedbu europskih i svjetskih normi i standarda. Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti predstavlja u Hrvatskoj prvi korak k definiranju socijalne iskljuenosti, utvrivanju njezinih posljedica na drutvo i pruanju pomoi hrvatskoj Vladi da usvoji strategije i politiku kojima je cilj poboljati status najosjetljivih skupina. Izvjee ujedno moe i olakati pripremu Zajednikog memoranduma o socijalnom ukljuivanju, te tako pomoi Hrvatskoj u procesu njezina pristupanja EU. Ova publikacija ne pokuava obuhvatiti sve vidove socijalne iskljuenosti taj e zadatak biti tema slijedeeg Izvjea UNDP-a o drutvenom razvoju u Hrvatskoj za 2006. umjesto toga ona pokuava povui poveznice izmeu nezaposlenosti, siromatva i iskljuenosti, to smatramo da je od velike vanosti za hrvatsko drutvo. elio bih se zahvaliti svima onima koji su svojom kreativnou i dragocjenim znanjem olakali pripremu ovog Izvjea, posebno bivem Stalnom predstavniku UNDP-a u Hrvatskoj, g. Cornelisu Kleinu, pod ijim je vodstvom nastala zamisao za izradu ovog Izvjea.
Yuri Afanasiev Stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj
Predgovor
U ovom se Izvjeu razmatra problem siromatva, nezaposlenosti i socijalne iskljuenosti u Hrvatskoj. Tema se pojavila u svjetlu statusa Hrvatske kao zemlje kandidatkinje za pristupanje Europskoj uniji. Jednako kao i zemlje koje su joj prethodile, i Hrvatska se mora suoiti s mnogim izazovima u ispunjavanju zahtjevnih uvjeta EU-a. Jedan od tih uvjeta je i priprema Zajednikog memoranduma o socijalnom ukljuivanju koji naglaava osnovne izazove s kojima se zemlja kandidatkinja suoava u odnosu na siromatvo, socijalnu sigurnost i socijalnu iskljuenost, ocjenjuje prednosti i nedostatke trenutnih politika ukljuivanja te definira nacionalne prioritete i preporuke za budunost. On ujedno slui i kao osnova za Nacionalne akcijske planove protiv siromatva i socijalne iskljuenosti koje pripremaju sve nove drave lanice. Milenijska deklaracija i Milenijski ciljevi razvoja Ujedinjenih naroda u velikoj se mjeri podudaraju s prioritetima za socijalno ukljuivanje. Pozdravljajui mogunost za jo uspjeniju zajedniku aktivnost, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i EU su zapoeli suraivati na ostvarivanju Milenijskih ciljeva razvoja i na jaanju procesa socijalnog ukljuivanja. Kako bi potaknuli nacionalnu raspravu na temu socijalne iskljuenosti i ovom pojmu dali praktiniju primjenu, UNDP u Hrvatskoj zajedno je s hrvatskim strunjacima za siromatvo, obrazovanje, zapoljavanje i manjinske skupine, odluio poduzeti prvi korak k pokuaju razumijevanja opsega i implikacija koje socijalna iskljuenost ima u Hrvatskoj. Namjera je UNDP-a da nastavi poticati nacionalnu raspravu o socijalnoj iskljuenosti te da na istu temu pripremi Izvjee o drutvenom razvoju u Hrvatskoj za 2006. To Izvjee e sadravati jo detaljniju analizu ostalih socijalno iskljuenih skupina u hrvatskom drutvu koje nisu bile predmetom ove publikacije te ujedno predstaviti regionalnu sliku socijalne iskljuenosti u Hrvatskoj. Izvjee o druvenom razvoju bit e izraeno istovremeno kad i hrvatski Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju, ime e se olakati hrvatski napori pri integraciji u EU. Iskljuenost odreenih pripadnika i cijelih skupina drutva iz glavnih drutvenih struja predstavlja jedan od ozbiljnijih izazova s kojima se svijet danas suoava. Openito govorei, pojedinci, drutvene skupine ili zemljopisna podruja mogu se smatrati socijalno iskljuenima ako se nalaze u nepovoljnom poloaju u politikom, ekonomskom i/ili socijalnom smislu, ako nemaju pouzdanja, ako se osjeaju nemono ili u izvjesnoj mjeri drutveno otueno, a to sve proistie iz kombinacije meusobno povezanih problema kao to su regionalna nejednakost, nezaposlenost, slabe strune ili socijalne vjetine, nizak dohodak, slabi stambeni uvjeti, visoka razina kriminaliteta i nasilja ili pripadnost manjinskoj skupini. Socijalna iskljuenost nije samo problem ekonomskog nepovoljnog poloaja kao to su nizak dohodak ili nezaposlenost. Meusobno djelovanje razliitih dimenzija socijalne iskljuenosti stvara razliite obrasce i stupnjeve iskljuenosti, ba kao to ovo Izvjee i potvruje. Dok je lako prepoznati osobe koje su u potpunosti socijalno ukljuene, kao i one koje su potpuno iskljuene, puno je tee prepoznati one koji se nalaze negdje u sredini u sivom podruju i kojima prijeti opasnost da budu socijalno iskljuene. Socijalna iskljuenost obuhvaa, slino kao neostvarena ljudska prava, nemogunost pojedinca da pristupi javnim slubama, da sudjeluje u ivotu zajednice i da djeluje u drutvu s osjeajem osobnog dostojanstva. Veina zemalja nije razvila sustave za spreavanje socijalne iskljuenosti. Drave koje tee k lanstvu u EU nisu izuzetak. Nedavni dogaaji u Francuskoj potvruju da ovaj problem nije ni blizu da bude rijeen. Budui da nema zajednikog provedbenog mehanizma EU-a za socijalno ukljuivanje, vlade lako marginaliziraju problem socijalne iskljuenosti te na prvo mjesto prioriteta svoje zemlje stavljaju gospodarska i politika pitanja. Nacionalne strategije za borbu protiv socijalne iskljuenosti, a koje se ujedno odnose i na ostvarivanje ljudskih prava moraju pokuati izvui najosjetljivije skupine iz njihove nepovoljne situacije i spreiti daljnje iskljuivanje pojedinaca i skupina kojima prijeti ta opasnost. Kreatori politike ukljuivanja mogu, kad je to potrebno, izdvojiti odreene posebno ranjive skupine (primjerice beskunike, osobe s invaliditetom, ovisnike o narkoticima, djecu bez roditeljske skrbi, Rome i ostale manjine, maloljetne majke i bive osuenike), no moraju biti svjesni da ne postoji jedinstveni instrument koji bi mjerio socijalnu iskljuenost skupina s razliitim socijalnim i demografskim karakteristikama. U svojim naporima da sprijee ili ublae iskljuenje, kreatori politike trebali bi koristiti razliite mjere i strategije. Jasno je da nije mogue u jednom koraku obuhvatiti sve socijalno iskljuene skupine, a to ne moe niti ovo Izvjee. Umjesto toga, ono nastoji dati ocjenu problema socijalne iskljuenosti i predloiti naine njezinog rjeavanja.
UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti
Prvo poglavlje ovog Izvjea definira socijalnu iskljuenost onako kako je ona trenutno definirana u Europi i razrauje njezine tri osnovne komponente: siromatvo, nezaposlenost i socijalnu izolaciju. Drugo poglavlje daje uvid u sve sloenije hrvatsko iskustvo sa socijalnom iskljuenou, siromatvom, nezaposlenou i socijalnim mreama, te ujedno prikazuje mlade i Rome kao primjer socijalno iskljuenih skupina ili onih koji se nalaze u viestruko nepovoljnom poloaju. Tree poglavlje prikazuje dvije studije socijalne iskljuenosti. Prva studija predstavlja preliminarnu empirijsku analizu socijalno iskljuenih osoba u Hrvatskoj, s prikazom regionalne distribucije i demografskih karakteristika socijalno iskljuenih. Druga studija prikazuje nezaposlenost kao jedan od najvanijih elemenata socijalne iskljuenosti te pridaje posebnu pozornost dugotrajno nezaposlenima koji su u longitudinalnoj studiji kao skupina praeni kroz razdoblje od dvije godine, jasno ukazujui da dugorona nezaposlenost vodi k socijalnoj izolaciji i siromatvu. etvto poglavlje usporeuje stanje dugotrajne nezaposlenosti u Hrvatskoj sa stanjem u dravama lanicama EU te naglaava mjere provedene do sada, istovremeno pruajui preporuke za aktivnu politiku trita rada. Peto poglavlje daje nekoliko praktinih primjera potekoa, nerazumijevanja i diskriminatornih postupaka u odnosu na obrazovanje Roma i djece s potekoama u uenju. esto poglavlje bavi se obrazovanjem kao jednim od moguih uzroka socijalne iskljuenosti istovremeno naglaavajui njegovu presudnu vanost za socijalno ukljuivanje. Konano, sedmo poglavlje prua preporuke za sustavno praenje socijalne iskljuenosti, ukljuivanje kroz obrazovanje, radno aktiviranje, uklanjanje siromatva i diskriminacije, podizanje javne svijesti o problemima socijalne iskljuenosti, te poticanje drutvene solidarnosti i aktivnosti.
Urednici
Prvo poglavlje:
O pojmu socijalne iskljuenosti
U 1989. godini pojam socijalne iskljuenosti postao je sastavnim dijelom preambule Europske socijalne povelje temeljnog dokumenta Vijea Europe o socijalnim pravima.
1.1. Uvod u pojam socijalne iskljuenosti

U posljednjih desetak godina socijalna iskljuenost je postala jedna od najpopularnijih tema drutvenih znanosti. Neki ak smatraju da je socijalna iskljuenost glavni drutveni problem naeg vremena koji potiskuje stare ustaljene pristupe, posebice siromatva i marginalizacije. U 1989. godini pojam socijalne iskljuenosti postao je sastavnim dijelom preambule
Europske socijalne povelje temeljnog dokumenta Vijea Europe o socijalnim pravima. Povelja je dopunjena i izmijenjena 1996. godine, kada je uvedeno novo pravo pravo na zatitu od siromatva i socijalne iskljuenosti. Devedesetih godina XX. stoljea socijalna politika Europske unije (EU), dovela je do oblikovanja zajednike strategije u borbi protiv socijalne iskljuenosti na Europskom vijeu u Lisabonu 2000. godine (tzv. model otvorene koordinacije).
Okvir 1.1.: Politika socijalnog ukljuivanja u EU Pet elemenata modela otvorene koordinacije 1. Zajedniki ciljevi u podruju siromatva i socijalne iskljuenosti dogovoreni su na samitu Vijea EU u Nici u prosincu 2000. i revidirani na zasjedanju u prosincu 2002. Employment, Social Policy, Health and Consummer Affairs Council. Ti ciljevi definiraju politiku unutar koje se zemlje-lanice obvezuju da e poduzeti korake kako bi uinile odluan napor prema iskorjenjivanju siromatva do 2010. godine. 2. Nacionalni akcijski planovi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti, poznati kao National Actions Plans on Social Inclusion ili NAPs/incl, glavni su kanali putem kojih drave-lanice preciziraju svoj odgovor na zajedniki dogovorene ciljeve. NAPs/incl slijede dogovorenu strukturu i pokrivaju dvogodinje razdoblje. Prve je planove 15 lanica EU podnijelo u lipnju 2001., a druge u lipnju 2003. godine. Deset novih lanica podnijelo je svoje prve akcijske planove u srpnju 2004. godine za razdoblje do sredine 2006. godine. 3. Zajedniki memorandumi o socijalnom ukljuivanju, poznati kao Joint Inclusion Memoranda ili JIMs. Oni su prethodili NAPs/incl procesu, oslikavajui situaciju i politike prioritete vezane uz siromatvo i socijalnu iskljuenost u novim zemljama-lanicama prije njihova punopravnog lanstva. Deset takvih JIMs-ova potpisali su Europska komisija (EK) i predstavnici nacionalnih vlasti 18. prosinca 2003. godine. JIM za Bugarsku potpisan je u veljai 2005., a za Rumunjsku u lipnju 2005. JIM proces ostaje na snazi za sve zemlje koje se pridruuju EU. 4. Zajedniko izvjee o socijalnom ukljuivanju, a to znai odgovor razliitih tijela EU na NAPs/incl. Prvo je takvo izvjee podneseno na Europskom vijeu u Laekenu u prosincu 2001. Drugo znatno detaljnije izvjee napisano je u prosincu 2003. i prihvaeno u oujku 2004. godine, a izvjee koje sadrava analizu NAPs/incl 10 novih drava lanica prihvaeno je 2005. Od 2005. godine novost je zajedniko izvjee o socijalnoj zatiti i socijalnom ukljuivanju, a koje se planira objavljivati jednom na godinu. 5. Pokazatelji socijalne ukljuenosti u EU. Belgijsko predsjedanje EU, u drugoj polovici 2001., potaknulo je proces izrade pokazatelja siromatva i socijalne iskljuenosti. Oni su poznati kao laekenski pokazatelji jer su inicijalno odobreni na samitu Europskog vijea u Leakenu u prosincu 2001. Dogovoreno je da pokazatelji obuhvaaju tri razine: (1) 10 primarnih pokazatelja financijskog siromatva i materijalne deprivacije, zaposlenosti, zdravlja i obrazovanja; (2) sekundarni pokazatelji, koji su komplementarni prvima, ali ih detaljnije razrauju; (3) pokazatelji koje zemlje same odlue dodati u svoje NAPs/incl, a koji im pomau u reinterpretaciji primarnih i sekundarnih pokazatelja i/ili osvjetljavaju specifinosti pojedinog podruja.1
Potrebno je istaknuti da su prva dva elementa modela otvorene koordinacije osnovica za povlaenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova Europske
unije dok su trei, etvrti i peti elemenat zamiljeni kao pokazatelji nacionalnih specifinosti i za njih nisu predviena znaajnija sredstva iz EU fondova.
Stubbs, P., Zrinak, S. (2005.). Proirena socijalna Europa? Socijalna politika, socijalna ukljuenost i socijalni dijalog u Hrvatskoj i Europskoj uniji, u: K. Ott (ur.) Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji, str. 157-180. Institut za javne financije, Zagreb i Zaklada Friedrich Ebert; http://europa.eu.int/comm/employment_social/social_inclusion/index_en.htm
10 UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti
U okviru aktivnosti Pretpristupne strategije Europske unije za Republiku Hrvatsku pokrenute su 2005. godine dvije znaajne aktivnosti suradnje u podruju zapoljavanja i socijalne ukljuenosti. Rezultat aktivnosti u podruju zapoljavanja trebao bi biti izrada i zakljuivanje Zajednike procjene prioriteta politike zapoljavanja (Joint Assesment of Employment Policy Priorities, tj. JAP), a rezultat aktivnosti u podruju socijalne ukljuenosti treba biti izrada i zakljuivanje Zajednikog memoranduma o socijalnom ukljuivanju (Joint Inclusion Memorandum, tj. JIM). Svrha izrade ovih dokumenata jest priprema za puno sudjelovanje u zapoetim metodama koordinacije u procesu pristupanja Hrvatske EU. JAP je jedan od evaluacijskih dokumenata zemlje kandidata na podruju politike zapoljavanja kojim se definira politika zapoljavanja i preoblikovanja institucija u skladu sa zahtjevima europske strategije zapoljavanja i provedbenih mehanizama Europskog socijalnog fonda. JIM je dokument iji je cilj priprema drave za punu primjenu metoda otvorene koordinacije na podruju socijalne ukljuenosti od dana stupanja u lanstvo EU. To znai poetak provoenja socijalnih ciljeva EU u podruju borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti kroz nacionalnu politiku, uzimajui u obzir posebnosti svake zemlje kandidatkinje. Sredinom 2003. godine Hrvatska je aktivno zapoela provedbu Milenijske deklaracije Ujedinjenih naroda (UN), definiranjem Milenijskih ciljeva razvoja na nacionalnoj razini. Rezultat suradnje predstavnika resornih ministarstava i drugih tijela dravne uprave, te nevladinih udruga i mnogobrojnih strunjaka, kao i Programa UN-a za razvoj (UNDP), u Hrvatskoj, bila je izrada Nacionalnog izvjea o provedbi ciljeva Milenijske deklaracije Ujedinjenih naroda u srpnju 2004. godine. U spomenutom izvjeu definiran je cilj u pogledu siromatva koji glasi prepoloviti broj osoba koje se smatraju siromanim do 2015. godine. Ujedinjavanje Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva europskih integracija u jedinstveno Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija prua priliku za osiguranje integriranja pitanja Milenijskih ciljeva razvoja u iri kontekst europskih integracija, kao kljunog procesa koji definira kontekst razvojnih procesa u Hrvatskoj, to im moe dati dodatni zamah i osigurati usklaeniji pristup, nego to je to do sada bio sluaj, te u tom smislu doprinijeti
2 3
boljem stupnju izvrenja relativno zahtjevno postavljenog cilja o smanjenju siromatva do 2015. godine iz Nacionalnog izvjea.
1.2. Tekoe s odreenjem

Uestalo koritenje pojma socijalne iskljuenosti nije rezultiralo njegovom zadovoljavajuom jasnoom, to znai da on jo nije dobro teorijski utemeljen niti empirijski potvren. Mnoge ideje vezane za iskljuenost formulirane su u slubi jezika politike. Socijalnu iskljuenost stoga treba shvatiti kao tzv. kiobran-koncept, a ne kao pojam koji se moe precizno operacionalizirati. Pojedine zemlje imaju vlastite (slubene) definicije socijalne iskljuenosti (Velika Britanija je, na primjer, osnovala poseban meuresorski Odjel za socijalnu iskljuenost - Social Exclusion Unit). Francuska je jedinstvena po tome to je 1998. godine donijela Zakon protiv iskljuenosti.
Socijalnu iskljuenost treba shvatiti kao tzv. kiobran-koncept, a ne kao pojam koji se moe precizno operacionalizirati.
1.3. Dimenzije iskljuenosti

U namjeri prevoenja koncepta socijalne iskljuenosti u mjerljiv instrument, EU je 2001. godine prihvatio prvi skup pokazatelja za praenje socijalne iskljuenosti, poznatih kao laekenski pokazatelji. Rije je o 18 statistikih pokazatelja koji pokrivaju 4 dimenzije socijalne iskljuenosti: financijsko siromatvo (dohodak), zaposlenost (trite rada), zdravlje i obrazovanje. Meutim, stvaranje liste je samo prvi korak u standardiziranju mjerenja i analize pokazatelja socijalne iskljuenosti. Nekoliko nedavnih studija jo uvijek se razlikuje u nainu prikupljanja i analiziranja podataka (u izvjeima koja se temelje na podacima dobivenim putem European Community Household Panel (ECHP), koriten je drugaiji broj i struktura pokazatelja socijalne iskljuenosti i nemonetarne prikraenosti2). Nain analize empirijskih pokazatelja postaje vaan stoga to analize socijalne iskljuenosti pokazuju da nema koncentracije dimenzija iskljuenosti u stanovnitvu. Viedimenzionalna prikraenost te kombinacija materijalne i relacijske iskljuenosti obiljeje je razmjerno malog broja ljudi u razvijenim zemljama. U Njemakoj nitko nije bio pogoen s vie od pet od moguih jedanaest dimenzija3, a 8% stanovnika bilo je iskljueno iz tri i vie podruja4. Tek kod 11% ispitanika isprepliu se distribucijske i relacijske dimenzije iskljuenosti. U 12 zemalja EU-a, u tri ili etiri dimenzije bilo je iskljueno izmeu 1 i 6 posto stanovnika5.
http://www.europa.eu.int/comm/eurostat Pristupi socijalnoj iskljuenosti u sklopu zemalja EU uglavnom se naslanjaju na dvije istraivake tradicije: anglosaksonsku tradiciju istraivanja siromatva, koja naglaava utjecaj raspodjele financijskih/materijalnih dobara i drutvenih nagrada na socijalnu iskljuenost (distribucijski aspekti) i francusku (frankofonsku) tradiciju koja istie utjecaj drutvenih veza i odnosa (relacijski aspekti). Distribucijski aspekti ukljuuju: dohodak, osnovne elemente ivotnog standarda, trite rada, obrazovanje, stambene uvjete, zdravlje i rezidencijalni prostor, a relacijski aspekti ukljuuju: socijalne veze, sudjelovanje u civilnim organizacijama, sudjelovanje u politikom ivotu i obiteljski ivot. Bhnke, P. (2001.) Nothing Left to Lose? Poverty and Social Exclusion in Comparison. Empirical Evidence on Germany. Social Science Research Center. Berlin, Germany. Tsakloglou, P., Papadopulos, F. (2002.) Aggregate Level and Determining Factors of Social Exclusion in Twelve European Countries. Journal of European Social Policy, Vol. 12, No. 4, 2002, p. 211-225.
4 5
11
Socijalna iskljuenost se najee poima kao zaarani krug koji ima tri sastavnice: nezaposlenost, siromatvo i socijalnu izolaciju.
1.4. Iskljuenost i obrazovanje

Bez obzira na razliite pristupe, iskljuenost se najee poima kao zaarani krug koji ima tri sastavnice: nezaposlenost (marginalizacija na tritu rada), siromatvo i socijalna izolacija6 (slika 1.1.).
Slika 1.1. Obrazovanje i zaarani krug socijalne iskljuenosti
Siromatvo
Socijalna izolacija
Nezaposlenost
Obrazovanje
Napomena: Strelice s punim crtama upuuju na vru prirodu veze, dok strelice s isprekidanim crtama oznaavaju slabije i varijabilne veze.
Razliite sastavnice socijalne iskljuenosti utjeu jedna na drugu, stvarajui spiralu nesigurnosti koja zavrava stalnim i viestruko uskraujuim okolnostima. Uskraivanje obino zapoinje gubitkom zaposlenja, a gubitak posla vodi prema znatnom pogoravanju ivotnog standarda, odnosno prema riziku siromatva. ivot u siromatvu stvara dodatne tekoe pri traenju posla i pridonosi tomu da pojedinci bivaju uhvaeni u zamku dugotrajne nezaposlenosti. U isto vrijeme, nezaposlenost i siromatvo oteavaju sudjelovanje u drutvenim aktivnostima. Zbog nedostatka novca i stigmatizacije koju moe uzrokovati nezaposlenost, reduciraju se socijalne veze i raste vjerojatnost socijalne izolacije. Ako se razdoblje nezaposlenosti, a time i siromatva produi, pojavit e se tenzije u obiteljskim i branim odnosima. Drugim rijeima, porast e vjerojatnost raspada brane i obiteljske zajednice. Nedostatak novca pogorava ne samo obiteljske odnose nego i veze s prijateljima, susjedima, srodnicima, s obzirom na to da su socijalne razmjene nune za odranje socijalnih odnosa. Nastala socijalna izolacija povratno nepovoljno utje6
e na izglede za zapoljavanje jer su takvi pojedinci odvojeni od izvora informacija i potpore potrebne u traenju zaposlenja. Socijalna iskljuenost ponajprije se shvaa kao iskljuenost iz trita rada. Kada se inzistira na sredinjoj ulozi rada, onda se ne misli samo na to da je rad temelj ekonomske nezavisnosti, ve da i promie odreene moralne vrijednosti, kao to su samopotovanje, elja za napredovanjem i sl. Meutim, oni koji istiu sredinje mjesto rada u drutvu nerijetko svode graanski status na sudjelovanje u gospodarstvu i zanemaruju injenicu da postoje velike nejednakosti meu onima koji rade za plau. No, ako se socijalna iskljuenost poima prije svega kao iskljuenost iz trita rada, odnosno ako je zapoljavanje preduvjet ukljuivanja, onda je obrazovanje jedan od kljunih mehanizama socijalnog ukljuivanja (ovo je poruka velikog broja dokumenata EU-a). Stupanj zapoljivosti povezan je s posjedovanjem kvalifikacija i vjetina. Ipak potrebno je istaknuti da odreenje pojma socijalne iskljuenosti koncentrirano na mogunost
Room, G. (ed.) (1995.) Beyond the Threshold: The Measurement and Analysis of Social Exclusion. The Policy Press. Bristol, United Kingdom; Silver, H. (1994.) Social Exclusion and Social Solidarity: Three Paradigms. International Labour Review, Vol. 133, No. 5-6, 1994, p. 531-578; Kronauer, M. (1998.) Social Exclusion and Underclass New Concepts for the Analysis of Poverty, in H. Andress (ed.) Empirical Poverty Research in Comparative Perspective, p. 51-73. Ashgate. Aldershot, United Kingdom; Gallie, D. (ed.) (2004.) Resisting Marginalization: Unemployment Experience and Social Policy in the European Union. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom.
aktivne participacije na tritu rada - je dobrim dijelom tono, ali ipak preusko. Naime, u veini drutava postoji odreeni (istina mali broj), broj dovoljno bogatih pojedinaca koji dobrovoljno ne participiraju na tritu rada, a za njih se ne moe rei niti da su siromani niti socijalno iskljueni. Obrazovanje utjee na socijalno ukljuivanje kroz obrazovna postignua, cjeloivotno obrazovanje, lake sudjelovanje u plaenom radu. Obrazovani su pojedinci mobilniji i lake se prilagoavaju novim okolnostima. Vrlo se esto socijalna iskljuenost i obrazovni neuspjeh smatraju uzrono povezanima. Socijalno iskljueni nerijetko se suoavaju s problemom nedostatka znanja i vjetina. Obrazovanje pridonosi ne samo stjecanju znanja i vjetina ve utjee na socijalizaciju, ukljuivanje i osnaivanje pojedinaca. Obrazovanje je, uz ostalo, sredstvo osobnog ispunjavanja. S druge strane unutar modernih drutava postoje odreene socijalne zajednice relativno manje obrazovanih pojedinaca koje se mogu smatrati siromanim (prema standardima), ali ne mora nuno znaiti da su pojedinci unutar tih zajednica pogoeni socijalnom iskljuenou. Ipak je potrebno naglasiti da se tu radi o odreenim specifinim zajednicama i socijalnim skupinama za koje je kao grupu ponekad mogue razmatrati je li cjelokupna zajednica pogoena problemom, uvjetno reeno, socijalne iskljuenosti. Tablica 1.1. ivotni uvjeti siromanih u Hrvatskoj
Pokazatelj siromatva Stan s manje od 10m2 po osobi Nema prikljuak na struju Nema WC u stanu Nema kupaonicu u stanu Nema tekuu vodu Nema prikljuak na kanalizaciju Nema telefon Nema televizor Nema hladnjak ili zamrziva Nema stroj za pranje rublja
Problem socijalne iskljuenosti sigurno se ne moe rijeiti samo obrazovnom reformom i viim obrazovnim tenjama. Bolje obrazovanje nee automatski ukloniti socijalnu iskljuenost. Na socijalnu iskljuenost, a i na samo obrazovanje utjeu: dohodovna nejednakost, klasne i/ili etnike podjele u drutvu, prostorna razdvojenost, globalizacija, raspodjela moi, stratificirana priroda trita obrazovanja itd.7 Promjene u obrazovanju i obrazovnim aspiracijama nisu dovoljne da bi se nadoknadila nedostatna ponuda radnih mjesta ili visoka kompetitivnost suvremenog (globaliziranog), trita rada. Neija obrazovna postignua mogu biti ponitena zbog diskriminacije poslodavaca prema njima na temelju dobi ili spola. Stoga obrazovna postignua trebaju pratiti drugi imbenici koji omoguuju uspjenost na poslu i zadovoljstvo u ivotu. Ekonomski ivot siromanih u mnogim se vidovima razlikuje od ekonomskog ivota nesiromanih. Osim nedostatnog dohotka, slabijeg obrazovanja i stambeni uvjeti siromanih bitno su drugaiji od ostalog stanovnitva. Tablica 1.1. pokazuje razlike u nekom od ovih uvjeta. Siromani ive u napuenijim stanovima, ee su izolirani od komunalnih prikljuaka (struje, vode, kanalizacije), i telefona, a uz to ee ive u stanu bez glavnih kuanskih aparata (hladnjaka, stroja za pranje rublja, televizora). Ipak, najvei dio, ak i siromanih kuanstva, ima prikljuak na struju, to prua barem minimalne pretpostavke za izbjegavanje ekstremno siromanog naina ivota.
Ako se socijalna iskljuenost poima prije svega kao iskljuenost iz trita rada, onda je obrazovanje jedan od kljunih mehanizama socijalnog ukljuivanja.
Ukupno stanovnitvo (%) 8,1 0,3 8,8 7,9 5,7 24,0 10,7 3,2 5,9 8,9
Siromani (%) 25,0 2,1 37,2 38,1 22,0 45,2 40,1 17,0 16,6 32,6
Izvor: World Bank (2000.) Croatia Economic Vulnerability and Welfare Study. World Bank. Washington, D.C., USA.
Potrebno je takoer napomenuti da su siromani graani u Hrvatskoj to se tie dostupnosti osnovnih zdravstvenih usluga do sada bili u relativno povoljnijoj poziciji u usporedbi s nekim drugim pa ponekad i razvijenim zemljama. Meutim, u kontekstu najavljenih reformi zdravstvenog sustava, bitno je ouvati pa
7
ako je mogue i poboljati, dostupnost cjelokupnog sustava usluga zdravstvene zatite socijalno ugroenim i siromanim kategorijama stanovnika Hrvatske, jer su njima te usluge u prosjeku ee neophodne za prevladavanje stanja u kojem se nalaze.
Whitty, G. (2001.) Education, Social Class and Social Exclusion. Journal of Education Policy, Vol. 16, No. 4, 2001, p. 287-295.
13
Drugo poglavlje:
Hrvatsko iskustvo
Izraz socijalne iskljuenosti najee se koristi pri opisivanju poloaja nekih drutvenih skupina, kao to su siromani, nezaposleni, mladi ili Romi.
Pojam socijalne iskljuenosti pojavio se u hrvatskim strunim publikacijama sredinom devedesetih godina prolog stoljea i od tada polako ulazi u znanstveni i politiki govor. Do sada je na hrvatskome jeziku objavljeno tek nekoliko prije svega konceptualnoteorijskih radova8 i jedno empirijsko istraivanje9. S obzirom na to da koncept socijalne iskljuenosti postaje kljuan u drutvenim znanostima, termin se sve vie koristi i u Hrvatskoj, prije svega, pod utjecajem dokumenata i projekata Vijea Europe i Europske unije, a naravno i zbog toga to je praktino rjeavanje problema socijalne iskljuenosti u Hrvatskoj bitno povezano s pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji. Ni upotreba tog izraza u hrvatskome jeziku nije liena brojnih nejasnoa i vieznanosti.10 Izraz socijalne iskljuenosti najee se koristi pri opisivanju poloaja nekih drutvenih skupina, kao to su siromani, nezaposleni, mladi ili Romi. Socijalna iskljuenost tako se uglavnom dovodi u vezu s pojmovima siromatva, nezaposlenosti i nejednakosti odnosno diskriminacije. Namjera je da se koritenjem koncepta iskljuenosti upozori na probleme socijalne participacije, kada pojedinci ili skupine vie ne sudjeluju u kljunim procesima drutva i smanjuju svoje drutvene kontakte. Skupine11 kod kojih postoji poveani rizik od socijalne iskljuenosti pokuali smo razvrstati prema uzroku njihove izloenosti tom riziku na: Iskljuenost s obzirom na ekonomski status: - siromani - nezaposlene, posebice dugotrajno nezaposlene osobe - beskunici/e - kuanice - povratnici/e - raseljene osobe - migranti.
Iskljuenost s obzirom na obiteljsku strukturu: - jednolana kuanstva - jednoroditeljske obitelji - djeca bez roditeljske skrbi - parovi s troje ili vie djece. Iskljuenost s obzirom na identifikaciju: - nacionalne/etnike/rasne/vjerske manjine - seksualne manjine (LGBTT populacija12) - osobe s alternativnim stilom ivota (npr. punkeri/ce). Iskljuenost s obzirom na dob: - mlade osobe u dobi izmeu 15 i 29 godina13 - starije osobe (65 i vie godina) i umirovljenici/e. Iskljuenost s obzirom na poinjenje zloina: - zatvorenici/e i bivi zatvorenici/e - maloljetni/e delikventi/ce - rtve zloina. Iskljuenost s obzirom na obrazovanje: - osobe s niim stupnjevima obrazovanja. Iskljuenost s obzirom na zdravstveno stanje: - osobe s posebnim potrebama - osobe s mentalnim bolestima - osobe zaraene HIV/AIDS-om i hepatitisom C - osobe s problemom ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama. - osobe oboljele od genetskih i kroninih bolesti. Iskljuenost s obzirom na invaliditet: - osobe s tjelesnim i senzorikim invaliditetom - osobe s mentalnim/intelektualnim tekoama
uur, Z. (2004.) Socijalna iskljuenost: pojam, pristupi i operacionalizacija. Revija za sociologiju, God. 35, br. 1-2, 2004., str. 45-60; porer, . (2004.) Koncept drutvene iskljuenosti. Drutvena istraivanja, God. 13, br. 1-2, 2004., str. 171-193. verko, B., Galei, M., Masli-Seri, D. (2004.) Aktivnosti i financijsko stanje nezaposlenih u Hrvatskoj. Ima li osnove za tezu o socijalnoj iskljuenosti dugotrajno nezaposlenih osoba? Revija za socijalnu politiku, God. 11, br. 3-4, 2004., str. 283-298. U svakodnevnom i politikom govoru esto se brka pojam iskljuenosti i iskljuivosti. Socijalna iskljuivost bi oznaavala zatvorenost odreene skupine i njezinu nepristupanost za one koji su izvan te skupine. Iskljuivost moe podrazumijevati i nesnoljivost prema odreenim pojedincima ili skupinama. To znai da iskljueni ne moraju biti iskljuivi, niti iskljuivi moraju biti iskljueni. Uz tu pogrenu zamjenu pojmova koja dijelom proizlazi iz njihove jezine slinosti, pojavljuju se problemi vezani uz nedovoljno jasan sadraj pojma socijalne iskljuenosti. Navedene kategorije nisu iskljuive, a osmiljene su u svrhu ovog rada kako bi se olakalo predstavljanje ranjivih skupina. Mogui uzroci iskljuenosti su viedimenzionalni te se u stvarnosti ove kategorije meusobno preklapaju. Lezbijska, gay, biseksualna, transseksualna i transrodna populacija. Teko je jednoznano odrediti i definirati dobnu granicu mladosti pa se i formalna odreenja ovoga ivotnog razdoblja razlikuju na razini institucija Ujedinjenih naroda, Europske unije i nacionalnih institucija. Kad se govori o mladima, uglavnom se misli na dobnu skupinu izmeu 15 i 24 godina, ali se razdoblje mladosti u mnogim sluajevima produava sve do u tridesete godine, ponajprije zbog sve duega trajanja obrazovanja i oteanoga zapoljavanja, to prijei ranije postizanje socijalne neovisnosti. Zato se i Nacionalni program djelovanja za mlade odnosi ponajprije na djelovanje za dobrobit mladih u dobi od 15 do 29 godina. (Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei (2003.) Nacionalni program djelovanja za mlade).
10
11
12 13
Hrvatsko iskustvo
U Hrvatskoj, skupine s najveim rizikom od siromatva su (autorovi izrauni za 2003. godinu): - jednolana kuanstva - nezaposlene osobe - jednoroditeljske obitelji - osobe s niim stupnjevima obrazovanja - starije osobe (65 i vie godina)14 - umirovljenici/e - parovi s troje ili vie djece - parovi s jednim djetetom i - djeca i mlade osobe u dobi izmeu 0 i 24 g. Pokazalo se da jedino istraivanja koja prate istu skupinu nezaposlenih u odreenom razdoblju (longitudinalna istraivanja), mogu odgovoriti na pitanje postoji li u hrvatskim okolnostima putanja nesigurnosti i socijalne iskljuenosti15. Takva istraivanja gotovo da ne postoje ni kada se radi o siromatvu ili nezaposlenosti. Dinamika siromatva jo je nedovoljno istraena pa nemamo dovoljno informacija o tome to se dogaa s pojedincima ili kuanstvima koja due ive u siromatvu. Isto se moe rei i za dugotrajnu nezaposlenost.
skome drutvu. Postavlja se pitanje: kako odrati socijalnu integraciju u situaciji kada trite rada vie ne prua dovoljno mogunosti za socijalno ukljuivanje. Hrvatska ve due vrijeme ima visoke stope registrirane i anketne nezaposlenosti (vie od 15%). Takoer, veliki je problem dugotrajna nezaposlenost (nezaposlenost dua od godine dana), koja pogaa vie od polovice nezaposlenih. Dugotrajna nezaposlenost u pravilu dovodi do slabljenja radnih i profesionalnih vjetina, oteanog zapoljavanja, financijskih problema i do povlaenja iz radne snage. Hrvatska se tijekom 90-ih godina XX. stoljea suoila s procesom osiromaivanja koji je pogodio golemu veinu stanovnitva. Mnoge bi socijalne skupine bez pomoi drave, posebice u ratnim i poratnim vremenima, zavrile u velikom siromatvu ili bijedi. Prvo reprezentativno istraivanje siromatva na nacionalnoj razini proveli su tek 1998. godine Svjetska banka i Dravni zavod za statistiku16. Tada je oko 10% hrvatskih graana ivjelo ispod praga apsolutnog siromatva, to znai da nisu mogli podmirivati osnovne ivotne potrebe. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, Hrvatska je imala niske stope apsolutnog siromatva. Meutim, nakon 1998. godine ne moe se pratiti kretanje apsolutnog siromatva jer je Dravni zavod za statistiku poeo objavljivati pokazatelje siromatva na temelju relativnih linija siromatva, koje se definiraju u odnosu na odreene statistike pokazatelje kao to su prosjek ili medijan plaa, te BDP po stanovniku. Da bi se pratilo kretanje siromatva, nuno je koristiti iste linije siromatva u duem razdoblju. Razlog prelaska na relativne linije siromatva u tome je to Hrvatska nema nacionalne ili slubene linije siromatva. Pod nacionalnom linijom siromatva treba razumijevati liniju za koju vlasti (i javnost), neke zemlje smatraju da odgovara njihovim socijalnim okolnostima pa se kretanje i rairenost siromatva mjeri u odnosu na nju. Osim toga, ta linija siromatva moe sluiti kao kriterij za odreivanje visine nekih naknada u sustavu socijalne sigurnosti, prije svega socijalne pomoi. Tek se unatrag nekoliko godina mogu pratiti pokazatelji siromatva prema jedinstvenoj metodologiji. Polazei od slubene linije siromatva EU (definirane kao 60% medijana nacionalnog dohotka), 17 i 18% hrvatskog stanovnitva posljednjih je nekoliko godina bilo siromano (slika 2.1.).
Polazei od slubene linije siromatva EU,17-18% hrvatskog stanovnitva posljednjih je nekoliko godina bilo siromano.
2.1. Siromatvo i nezaposlenost

Mnogi u Hrvatskoj prihvaaju gledite da se pojmom iskljuenosti obuhvaa vie nego pojmom siromatva. Siromatvo se uglavnom svodi na oskudicu materijalnih ili novanih sredstava, a politika prema siromatvu na preraspodjelu proraunskog novca (tzv. dohodovno siromatvo). Nasuprot siromatvu, iskljuenost podrazumijeva vie od nedostatka novca ili materijalnih dobara, ona osim ekonomske, ukljuuje socijalnu, kulturnu, politiku i drugu dimenziju, to znai da politika protiv iskljuenosti pretpostavlja bolji pristup institucijama i drugim mehanizmima socijalne integracije. S druge strane, povezujui nezaposlenost s razliitim dimenzijama socijalne iskljuenosti hrvatski istraivai nastoje istaknuti viedimenzionalnu prirodu fenomena nezaposlenosti, tj. njegove materijalne, ali i socijalno-psiholoke posljedice. Nezaposleni pojedinci, smatra se, umanjuju ne samo svoje prihode ve i mree socijalnih odnosa, a time i prigodu da se ponovno integriraju u drutveno tkivo. Pojam socijalne iskljuenosti pojavio se kao pokuaj da se cjelovito objasne posljedice gubitka i nestajanja rada u hrvat-
14 15 16
U Hrvatskoj postoji poprilian broj osoba iznad 65 godina starosti koje nisu ostvarile pravo na mirovinu (najee su to poljoprivrednici koji nisu uplaivali mirovinsko osiguranje). Vidi poglavlje 3.2. ovog Izvjea.
World Bank (2000.) Croatia Economic Vulnerability and Welfare Study. World Bank. Washington, D.C., USA.
15
Hrvatsko iskustvo
Unato rairenom miljenju kako su nejednakosti u hrvatskome drutvu vrlo visoke, one nisu znatno vee nego u drugim tranzicijskim zemljama.
Slika 2.1. Stope siromatva u Hrvatskoj (2001. 2003.)
25,0% 20,0% 15,0% 10,0% 5,0% 0,0% 2001 17,2% 20,5%
Novani + naturalni dohodak
Novani dohodak
21,9% 18,2% 16,9% 18,9%
2002
2003
Izvor: Dravni zavod za statistiku (DZS) Napomena: Pri izraunu stopa siromatva koritena je tzv. modificirana OECD-ova ekvivalentna ljestvica (nositelj kuanstva = 1, ostali odrasli u kuanstvu = 0,5, djeca mlaa od 14 g. = 0,3). Pojam naturalnog dohotka ukljuuje sva kuanska primanja u nenovanom obliku (npr. hranu proizvedenu na vlastitom imanju, darove u obliku materijalnih dobara, obavljanje rada u zamjenu za hranu ili materijalna dobra i sl.).
U usporedbi s veinom zemalja EU, Hrvatska ima neto viu stopu siromatva (slika 2.2.). U junoeuropskim zemljama i Irskoj stope siromatva gotovo su jednake stopi siromatva u Hrvatskoj. S druge strane, barem upola nie stope siromatva od Hrvatske imaju Danska, Njemaka, Nizozemska, Finska, vedska, Slovenija, eka i Slovaka. U objanjavanju razlika u stopama siromatva izmeu pojedinih zemalja mogu nam pomoi pokazatelji nejednakosti jer relativne linije siromatva izravno ovise o razini dohodovnih nejednakosti u nekom drutvu. Mnogi smatraju da relativne linije siromatva prije mjere nejednakosti
nego siromatvo. Hrvatska ulazi u gornji razred europskih zemalja u pogledu razine ekonomskih nejednakosti (slika 2.3.). Unato rairenom miljenju kako su nejednakosti u hrvatskome drutvu vrlo visoke, one nisu znatno vee nego u drugim tranzicijskim zemljama. ini se da je miljenje hrvatske javnosti o velikim nejednakostima rezultat uvjerenja kako su te nejednakosti neopravdane. Dobar dio onih koji su postali bogati nije to ostvario na nain koji javnost smatra pravednim. Privatizacija je produbila jaz izmeu bogatih i siromanih (prisutno je vrsto uvjerenje da u privatizaciji ima puno korupcije i bezakonja).
Hrvatsko iskustvo
Slika 2.2. Stope siromatva u RH i zemljama EU (2001.)

25%
21% 21% 20% 20% 19% 19% 18% 17% 17% 16% 16% 15% 15% 15% 13% 12% 12% 11% 11% 11% 11% 11% 10% 10% 8% 5% 15% 15% 13%
20%
15%
10%
Grupe koje u Hrvatskoj imaju najvei rizik siromatva su: starije osobe, umirovljenici/ e, nezaposlene osobe, osobe s niim stupnjevima obrazovanja, jednolana kuanstva i jednoroditeljske obitelji.
5%
0%
Izvor: DZS Biljeka: Linija siromatva odreena kao 60% medijana nacionalnog dohotka. Pokazatelji siromatva odnose se samo na novani dohodak (bez dohotka u naturi). Stopa siromatva za Hrvatsku rezultat je zaokruivanja stope od 20,5% na cijeli broj (slika 2.1.). EU 10 obuhvaa 10 zemalja koje su postale lanice EU 1. svibnja 2004. Referentna godina za Cipar je 1997., za Latviju 2002., za Maltu i Sloveniju 2000., a za Slovaku 2003.
Slika 2.3. Ginijevi koeficijenti u RH i zemljama EU-a (2001.)
0,40 0,37 0,35 0,35 0,30 0,25 0,20 0,15 0,10 0,05 0,00
Izvor: DZS Biljeka: Pokazatelji nejednakosti odnose se samo na novani dohodak (bez dohotka u naturi). EU 10 obuhvaa 10 zemalja koje su postale lanice EU 1. svibnja 2004. Referentna godina za Cipar je 1997., za Latviju 2002., za Maltu i Sloveniju 2000., a za Slovaku 2003. Ginijev koeficijent je mjera ukupne ekonomske nejednakosti u nekom drutvu. Moe poprimiti vrijednosti izmeu nula (kada je dohodak jednako distribuiran meu graanima), i jedan (kada jedna osoba raspolae sveukupnim dohotkom drutva). Ovo su samo teorijske mogunosti kakvih u stvarnosti nema. Ginijevi koeficijenti u razvijenim zemljama kreu se izmeu 0,20 i 0,40. Kada je koeficijent vei od 0,40 radi se o drutvu s izrazito visokim nejednakostima.
tu Es gal to n L ija p atv an ija jo lsk a Gr k a L Hr itv va a V. ts Br k a ita n Po ija ljs k M a al ta Ita lij a I rs ka Ci p Lu Be ar ks lg em ija Fr bu a r Ni ncu g zo sk ze a Nj ms em ka a k e a k Fin a v ska ed Au ska M stri a ja Sl arsk ov a en Da ija n Sl ska ov a ka EU 2 EU 5 1 EU 5 10
Po r
ka Irs ka Gr Po ka rtu ga p Ita l an lija jo ls Es ka V. ton Br ija ita ni ja Lit va Ci p La ar Fr tvi an ja cu sk M a al Po ta ljs k Lu Be a ks lgi em ja b A ur Ni us g zo tri ze ja m Sl sk ov a Nj eni em ja a Da ka ns k Fin a v ska e M dsk a a ar sk e a Sl ka ov a k EU a 25 EU 1 EU 5 10
0,34 0,33 0,33 0,32 0,31 0,31 0,30 0,30 0,29 0,29 0,29 0,28 0,27 0,27 0,26 0,25 0,25 0,24 0,24 0,24 0,23 0,22 0,22 0,21 0,28 0,28 0,28
Hr
va ts
17
Hrvatsko iskustvo
Izgleda da nezaposlenost loije utjee na materijalni status mukaraca nego ena. Jedino u ovoj skupini mukarci imaju znatno vei relativni rizik siromatva nego ene.
Siromatvo je u pravilu povezano s nekim demografskim i socijalnim obiljejima (spol, dob, ekonomska aktivnost i sl.). To znai da su neke skupine prezastupljene meu siromanima, tj. da je njihov udio meu siromanima vei od udjela u ukupnom stanovnitvu. Ove skupine imaju vei relativni rizik siromatva, pod kojim razumijevamo vjerojatnost neke skupine da postane siromana u odnosu na prosjeni rizik siromatva u drutvu. Relativni rizik siromatva je omjer izmeu stope siromatva odreene skupine i stope siromatva koja se odnosi na cijelo drutvo. Kada
relativni rizik siromatva za odreenu grupu iznosi 1, to znai da je rizik siromatva za tu skupinu prosjean, odnosno jednak onomu za cijelo drutvo. Ako je relativni rizik siromatva vei od 1, onda govorimo o natprosjenom riziku siromatva (npr. pripadnici skupine s relativnim rizikom siromatva od 1,7 imaju 70% veu vjerojatnost od prosjeka da e ivjeti u siromatvu). Obratno, lanovi skupine iji je relativni rizik siromatva 0,6 imaju vjerojatnost 40% manju od prosjeka da e postati siromani.
Okvir 2.1.: Prihvatilita za beskunike i beskunice Udruga MoSt iz Splita uspjeno provodi dva projekta: Prihvatilite za beskunike (od 2000. g.), i Prihvatilite za beskunice (od 2003. g.). Pored pruanja prihvata i smjetaja skitnicama, beskunicama i beskunicima, osnovni ciljevi projekata su i pomaganje pri izradi dokumenata i ostvarivanju prava na razliite oblike socijalne pomoi te njihova resocijalizacija kao jedne od najugroenijih socijalnih kategorija. MoSt rjeava probleme beskunica i beskunika u suradnji s razliitim institucijama.
Grupe koje u Hrvatskoj imaju najvei rizik siromatva su (slika 2.4.): starije osobe, umirovljenici/e, nezapo-
slene osobe, osobe s niim stupnjevima obrazovanja, jednolana kuanstva i jednoroditeljske obitelji.
Slika 2.4. Relativni rizik siromatva za odreene skupine (2003.)

2,5 2 1,5 1 0,5 0
ku Sam a a ns ka tv a Pa r+ 1 di je Pa te r+ 3 ili vi e dj ec e ai m (0 lad -2 i 4) rij (6 e os 5 o i v be ie ) Um iro vl je ni ci vi 1 od e r dj asl ec i e + 1 ili ec za po sle ni
Relativni rizik siromatva (prosjek = 1)
1,7 0,9 1,2
1,9
2,1 1,7 0,9 1,1
Izvor: autorovi izrauni na temelju podataka DZS-a
St a
Dj
Ne
Hrvatsko iskustvo
Siromatvo u Hrvatskoj u veoj je mjeri vezano uz starija i samaka kuanstva, nego uz kuanstva s veim brojem djece. Profil siromatva i struktura izvora dohotka pokazuju da su najsiromaniji graani ekonomski neaktivni, nezaposleni ili primaju niske plae. Socijalni transferi (od mirovina do socijalne pomoi), obuhvaaju sve vei dio u strukturi dohotka siromanih. Isto tako, naturalni dohodak (uglavnom hrana koju sami proizvedu), do sada je imao vanu ulogu u podmirivanju osnovnih potreba siromanih, ali se i ta komponenta dohotka siromanih polako smanjuje. Bogatiji slojevi svoj dohodak veim dijelom ostvaruju na tritu (plae, dohodak od samostalnog rada i imovine), dok se najsiromaniji uvelike oslanjaju na dravne socijalne transfere i naturalni dohodak. Slika 2.4. potvruje da nezaposleni pripadaju skupinama s najviim relativnim rizikom siromatva
(gotovo je dvostruko vei od prosjeka, a manji jedino od relativnog rizika siromatva samakih kuanstava). Nezaposleni sigurno nisu najbrojnija skupina koja ivi samakim ivotom. Poglavito se radi o umirovljenicima ili openito starijim osobama koje nemaju nikakvih mirovinskih primanja niti financijsku potporu izvanobiteljskih mrea. Meutim, izgleda da nezaposlenost loije utjee na materijalni status mukaraca nego ena (tablica 2.1.). Jedino u ovoj skupini mukarci imaju znatno vei relativni rizik siromatva nego ene. Osim toga, taj se rizik poveava iz godine u godinu, dok se rizik za nezaposlene ene ak smanjio (iako neznatno). ene se u vrijeme nezaposlenosti vjerojatno mogu vie osloniti na financijska primanja supruga ili drugih lanova obitelji (primanja mukaraca u prosjeku su znatno vea od primanja ena).
I u razdobljima ekonomskog rasta, krug siromatva ostaje vrsto zatvoren. Siromani se esto pojavljuju kao autsajderi na tritu rada, to znai da zbog neadekvatnog ljudskog kapitala (niskog obrazovanja i oskudnih vjetina), ne mogu iskoristiti mogunosti koje proizlaze iz ekonomskog rasta.
Tablica 2.1. Stope siromatva u RH prema ekonomskoj aktivnosti (%) (linija siromatva = 60% medijana nacionalnog dohotka)
2001. Ukupno stanovnitvo M Zaposleni M Samozaposleni M Nezaposleni M Umirovljenici M Ostali neaktivni M
Izvor: DZS
2002. 18,2 17,7 18,6 5,8 6,6 4,9 19,0 17,3 21,0 35,0 42,5 28,1 23,2 23,7 22,9 21,3 19,5 22,7
2003. 16,9 15,8 17,9 5,2 6,0 4,3 18,4 16,8 20,1 32,4 39,7 26,6 20,7 20,3 21,0 20,3 17,7 22,0
17,2 15,4 18,7 5,2 6,0 4,1 20,1 20,0 20,2 32,2 35,6 29,6 21,3 19,4 22,9 20,0 15,8 22,7
Razlozi prezastupljenosti nezaposlenih i ekonomski neaktivnih meu siromanima lee u ogranienim mogunostima zapoljavanja (nedovoljan broj radnih mjesta u ekonomiji i slaba dinamika na tritu rada u tom smislu da oni koji ostaju bez posla teko nalaze novo zaposlenje). Da je siromatvo u Hrvatskoj povezano s poloajem siromanih na tritu rada govori i podatak o stagnaciji ili poveanju siromatva u razdobljima ekonomskog rasta. Drugim rijeima, i u razdobljima ekonomskog rasta, krug siromatva ostaje vrsto zatvoren. Siromani se esto pojavljuju kao autsajderi na tritu rada, to znai da zbog ne-
adekvatnog ljudskog kapitala (niskog obrazovanja i oskudnih vjetina), ne mogu iskoristiti mogunosti koje proizlaze iz ekonomskog rasta. Od rasta su do sada profitirali oni koji su ve zaposleni, odnosno oni koji su uspjeli zadrati radna mjesta, dok je za nezaposlene rast imao neutralan ili ak negativan uinak. Nejednaku raspodjelu bogatstva, ostvarenu ekonomskim rastom, sustav socijalne sigurnosti ne moe nadoknaditi. Sustavi koji su najvie usmjereni na siromane (socijalna pomo i naknade za nezaposlene), obuhvaaju mali dio ukupnih socijalnih izdataka. Ta dva sustava pridonose smanjenju dohodovnih
19
Hrvatsko iskustvo
Neka istraivanja sugeriraju da sudjelovanje u aktivnostima neslubenog gospodarstva, istina, sprjeava pojavu krajnjeg siromatva i djeluje kao socijalni amortizer, ali da s druge strane, neslubene ekonomske aktivnosti pridonose poveanju dohodovnih razlika u drutvu.
nejednakosti, za razliku od mirovinskog sustava na koji odlazi najvei dio socijalnih trokova. Meutim, u posljednjih desetak i vie godina broj korisnika naknade za nezaposlene uglavnom nije prelazio 20% nezaposlenih. Rijetka istraivanja o odnosu nezaposlenosti i socijalne iskljuenosti ne daju konzistentne rezultate. Transverzalno istraivanje verka i sur. (2004.), utvrdilo je kako trajanje nezaposlenosti nije imalo veeg utjecaja na financijsku situaciju i socijalnu potporu. S druge strane, najnoviji rezultati longitudinalne studije (predoeni su u poglavlju 3.2) pokazuju kako produena nezaposlenost dovodi do siromatva i socijalne izolacije. Iz oba je istraivanja vidljivo da je nezaposlenost povezana s nezadovoljavajuom financijskom situacijom. ini se da je dugotrajna nezaposlenost i u nas povezana sa socijalnim iskljuivanjem, iako je prerano donositi konane zakljuke na temelju prvog i jedinog longitudinalnog istraivanja. Trajanje nezaposlenosti ne mora nuno rezultirati dramatinim pogoravanjem financijskog stanja nezaposlenih. Razlog je prije svega u tome to se nezaposleni u Hrvatskoj oslanjaju na prihode drugih lanova obitelji i to je velik broj registriranih nezaposlenih osoba u bazi Hrvatskog zavoda za zapoljavanje (prema procjenama, vie od polovice), ukljuen u neki oblik neslubene, sive ekonomske aktivnosti. To znai da dobar dio nezaposlenih radi i priskrbljuje sredstva za ivot. Angaman u sivoj ekonomiji (uz financijsku pomo drugih lanova obitelji i naknada za nezaposlene), pomae mnogim nezaposlenim
osobama da izbjegnu stanje siromatva i krajnje materijalne oskudice. Ipak, neka istraivanja sugeriraju da sudjelovanje u aktivnostima neslubenog gospodarstva, istina, sprjeava pojavu krajnjeg siromatva i djeluje kao socijalni amortizer, ali da s druge strane, neslubene ekonomske aktivnosti pridonose poveanju dohodovnih razlika u drutvu. Prema nekim procjenama, prihodi iz sive ekonomije sudjeluju s 6% u strukturi dohotka siromanih, dok u dohotku nesiromanih oni ine oko 20%17.
2.2. Socijalne mree

Mnoga su istraivanja dokazala da su drutvene veze i oblici drutvenosti meu nezaposlenima ili siromanima uvjetovani znatno vie obrascima obiteljskog i kulturnog ivota nego promjenama u zaposlenikom i materijalnom statusu. Stoga treba upozoriti na neke specifinosti obiteljskih i socijalnih mrea u Hrvatskoj. Hrvatska dijeli neka obiljeja drutvenog ivota s junoeuropskim zemljama za koje je karakteristina snana obiteljska tradicija i slabija participacija u formalnim oblicima drutvenosti (lanstvo u razliitim organizacijama i udrugama). Jedno istraivanje o aktivnom i pasivnom lanstvu u graanskim udrugama pokazalo je da se gustoa veza na ovoj razini drutvenosti smanjila u drugoj polovici 90-ih godina XX. stoljea18. Nia razina sociokulturnog kapitala svakako moe utjecati na drutveno povezivanje, samoorganiziranje i socijalnu potporu. Najnovije istraivanje hrvatskoga Caritasa i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, provedeno 2004. godine, potvruje postavku o veoj vanosti neformalnih nad formalnim socijalnim mreama (tablica 2.2.).
Tablica 2.2. Uestalost sudjelovanja u odreenim aktivnostima (%)

Nekoliko puta na godinu 15,5 6,7 16,4 29,3 15,4 Nekoliko puta na mjesec 29,9 26,0 20,0 13,7 12,7 Svaki tjedan 30,4 35,6 12,3 16,9 10,9
Nikada Provoditi vrijeme s rodbinom Provoditi vrijeme s prijateljima Provoditi vrijeme s kolegama s posla izvan radnog vremena Provoditi vrijeme s ljudima u crkvi, damiji, sinagogi Provoditi vrijeme s ljudima u klubovima i dobrovoljnim organizacijama 1,5 4,2 37,1 33,2 52,4
Svaki dan 21,1 25,4 5,8 1,3 1,9
Ne znam 1,6 1,9 7,6 5,6 6,6
Izvor: Caritas i Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve (neobjavljeni podaci)
17 18
Karaji, N. (2002.) Siromatvo i neslubeno gospodarstvo u Hrvatskoj kvalitativni aspekti, Financijska teorija i praksa, God. 26, br. 1, 2002., str. 273-299. UNDP (2001.) Izvjee o dutvenom razvoju Hrvatska 2001. UNDP. Zagreb, Croatia.
Hrvatsko iskustvo
lanstvo i sudjelovanje u klubovima i organizacijama relativno je rijetko. Vie od polovice ispitanika izjavljuje da se nikada ne drui s ljudima u klubovima i dobrovoljnim organizacijama. Ljudi openito oekuju pomo od neformalnih mrea (obiteljskih, prijateljskih i susjedskih). Pozitivna oekivanja, kada su u pitanju organizacije, vie se vezuju uz neke crkvene organizacije. Kvalitativno istraivanje siromatva19 pokazalo je da se pod utjecajem medija stvaraju krive percepcije o siromasima kao onima koji su potpuno iskljueni iz drutva (beskunici, prosjaci, alkoholiari). Meutim, veina siromanih u Hrvatskoj ne ivi na takav nain. Mnogi nesiromani i siromani upozoravaju kako siromatvo moe dovesti do socijalne izolacije. Ipak, izolacija je vie problem ekstremno siromanih, meu koje moemo uvrstiti odreene skupine starijih osoba i umirovljenika koji nemaju srodnike potpore niti mogu radom nadopunjavati niske mirovine. S problemom socijalne izolacije susreu se katkad rastavljene osobe ili neoenjeni mukarci. Studija Svjetske banke (2000.) razlikuje tri tipa socijalnih mrea na individualnoj razini: veze (prijatelji i roaci), mostovi (vodoravne veze izmeu zajednica), i karike (okomite spone prema monima). Siromani se prije svega oslanjaju na prvi tip mrea koje osiguravaju svakodnevno pomaganje meu srodnicima i prijateljima. Meutim, u ovom tipu mrea siromani esto kontaktiraju s drugim siromanim osobama, to ograniava potporu koju mogu primiti u sluaju potrebe. Veze su esto strukturirane na uskoj obiteljskoj osnovi. Takoer, siromani imaju rijetke i slabo izgraene mostove prema drugim zajednicama jer zbog niske razine raspoloivih resursa ne mogu sudjelovati u recipronim razmjenama. Takvi su mostovi jo rjei i neizvjesniji u situaciji visoke nezaposlenosti. Karike su uglavnom rezervirane za nesiromane koji se slue neformalnim kanalima da bi doli do informacija ili profitabilnih poslova. Gustoa i priroda mrea u kojima siromani sudjeluju razlikuje se u gradskim i seoskim podrujima. U ruralnim sredinama socijalne mree utemeljene su na irim srodniko-susjedskim vezama. Seoski su stanovnici u sluajevima oskudice tradicionalno orijentirani na lokalnu zajednicu jer je u seoskim zajednicama jo uvijek prisutan osjeaj obveze da se pomogne siromanom ili nemonom susjedu.
19 20
S obzirom na to da je u Hrvatskoj strukturni i masovni fenomen, nezaposlenost nije obiljeje izoliranih i marginaliziranih skupina ve pogaa razliite slojeve u drutvu. Takva situacija utjee na samopercepciju nezaposlenih, ali i na odnos ue ili ire drutvene okoline prema njima. Nezaposleni sebe esto ne doivljavaju kao manje vrijedne osobe, ne smatraju se izoliranima ili stigmatiziranima. S druge strane, rijetko se dogaa da socijalna okolina okrivljuje nezaposlene za stanje u kojem se nalaze.
2.3. Mladi
Mladi su openito u nepovoljnijem drutvenom i gospodarskom poloaju nego druge dobne skupine jer ne raspolau imovinom (nekretninama, uteevinom, dionicama), tee se zapoljavaju i tee dolaze do stana. U Hrvatskoj su dva kljuna uzroka iskljuenosti mladih: nestabilan poloaj mladih na tritu rada i ispadanje iz obrazovnog sustava. Veina je mladih primorana nakon kolovanja ekati, krae ili due vrijeme, na prvo zaposlenje (zbog radnog neiskustva, rigidnosti radnog zakonodavstva i sl.). O nepovoljnom poloaju mladih na tritu rada svjedoi i podatak da je stopa nezaposlenosti mladih, u dobi izmeu 15 i 24 godine, u nekim razdobljima bila gotovo dva i pol puta vea od ope stope nezaposlenosti (slika 2.5.), iako se u posljednje vrijeme smanjuje jaz izmeu nezaposlenosti mladih i ope nezaposlenosti. S druge strane, mladi se nakon kolovanja sve vie susreu s tzv. fleksibilnom zaposlenou (rad na odreeno vrijeme, rad sa skraenim radnim vremenom i sl.), to pogorava njihov drutveni poloaj20. Dugotrajna nezaposlenost i drutvena pasivnost esto vode prema prisilno produenoj mladosti. Poznato je da mladost kao razdoblje karakteriziraju prijelazi ili tranzicije, koji mogu biti ugroeni u sluaju pojave nezaposlenosti. Prijelaz o kojem ovisi uspjenost drugih prijelaza jest upravo onaj iz svijeta obrazovanja u svijet rada. Meutim, nezaposlenost mladih nije nuno povezana sa siromatvom ili socijalnom izolacijom. Djeca i mladi u Hrvatskoj imaju ispodprosjean relativni rizik siromatva (slika 2.4.). Razlog je u tome to velik dio mladih bez zaposlenja ivi s roditeljima ili drugim lanovima obitelji, koji snose ili s njima dijele nune ivotne trokove. Zahvaljujui visokom stupnju obiteljske solidarnosti i dugotrajnoj pomoi roditelja, najvei dio mladih nije preputen sam sebi, to uvelike ublaava socijalne rizike.
Socijalna izolacija je vie problem ekstremno siromanih, meu koje moemo uvrstiti odreene skupine starijih osoba i umirovljenika koji nemaju srodnike potpore niti mogu radom nadopunjavati niske mirovine.
Gomart, E. (2000.) Social Assessment of Poverty in Croatia, in: Croatia Economic Vulnerability and Welfare Study, Volume II: Technical Papers. World Bank. Washington, D.C., USA. Iliin, V., Radin, F. (ur.) (2002.) Mladi uoi treeg milenija. Institut za drutvena istraivanja i Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. Zagreb, Hrvatska.
21
Hrvatsko iskustvo
Openito, siromatvo za mlade znai ovisnost o roditeljima, probleme u obitelji, konzumiranje alkohola i droga te delinkvenciju.
Slika 2.5. Omjer nezaposlenosti mladih (15 24 godine), i nacionalnog prosjeka u RH i odabranim europskim zemljama (2000.)
3,5 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0
2,9 2,5 2,5 2,4 2,4 2,3 2,2 2,1 2,1 1,9 1,9 1,9 1,9 1,9 1,7 1,6 1,5 1,4 1,2 2,0
jsk a va ts ka Sl ov en ij V. Br a ita ni ja Po ljs Bu ka ga rs k Fr an a cu sk v a ed sk a e k M a a a r Ni sk zo a ze m sk a Sl ov a p k an a jo lsk a Da ns ka
Irs ka Au st Nj rija em a ka
lg ija
Ita
lij
Be
Izvor: Iliin, V., Radin, F. (ur.) (2002.) Mladi uoi treeg milenija. str. 235. Institut za drutvena istraivanja i Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. Zagreb, Hrvatska; UNDP (2003.) Izvjee o drutvenom razvoju Hrvatska 2002., str. 42. UNDP. Zagreb, Croatia.
Mladi esto istiu nematerijalne oblike siromatva21, kao to su monotonija svakodnevnice, nemogunost druenja s drugim mladim osobama, besperspektivnost itd. Mlade osobe koje ive u seoskim podrujima, u manjim gradovima ili na otocima imaju veu vjerojatnost da e prije napustiti kolu zbog suenog izbora obrazovnih usmjerenja, slabo organiziranog prijevoza do udaljene kole i sl. Osim toga, male su Okvir 2.2.: Nema demokracije bez sudjelovanja
Ru
Hr
un
mogunosti zapoljavanja, ograniena je dostupnost informacija i organiziranih sadraja i slubi prilagoenih potrebama mladih. Openito, siromatvo za mlade znai ovisnost o roditeljima, probleme u obitelji, konzumiranje alkohola i droga te delinkvenciju. Ipak, iskustvo nezaposlenosti, zbog financijske i druge potpore obitelji, esto nije povezano sa siromatvom niti sa socijalnom izolacijom.
Najjaa poruka koju su izrekli mladi je njihova elja da imaju aktivnu ulogu u drutvu u kojem ive. Ukoliko su iskljueni, demokraciji nije omogueno da ispravno funkcionira. Stajalite prema kojem su oni nezainteresirani ili nedovoljno posveeni smatraju neutemeljenim i nepravednim. Dre da su im uskraeni i resursi i informacije i treninzi pomou kojih bi se osposobili za preuzimanje aktivnije uloge.22 Slina poruka mladih pojavila se i u hrvatskom Izvjeu o drutvenom razvoju Mladi u Hrvatskoj 2004., koje je ocijenjeno kao pozitivni primjer u globalnom izvjeu Mladi i Milenijski ciljevi razvoja (izdano u travnju 2005. i izraeno uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za mlade23). Rizik siromatva posebice je velik meu onim mladim ljudima koji nisu ukljueni u redovito obrazovanje, nemaju nikakvih kvalifikacija, ne sudjeluju u profesionalnoj izobrazbi i nezaposleni su. Taj segment mladih esto se naziva omladina s nultim statusom. Naalost, jo uvijek nemamo preciznih informacija o brojnosti tog dijela mladih jer se do sada nedovoljno
21 22 23 24
panje posveivalo problemu preranog naputanja obrazovnog sustava. Procjene govore da izmeu 10 i 20 posto upisanih u srednje kole (ovisno o tipu kole), ne zavrava upisani obrazovni program24. Poznato je da kolski neuspjeh tim uenicima znatno umanjuje mogunosti zapoljavanja i stvaranja osobne socijalne sigurnosti. Prerano naputanje kole pove-
Gomart, E. (2000.) Social Assessment of Poverty in Croatia, in: Croatia Economic Vulnerability and Welfare Study, Volume II: Technical Papers. World Bank. Washington, D.C., USA. European Commission (2001.) White Paper: A New Impetus for European Youth. UN Programme for Youth (UN DESA (Department of Economic and Social Affairs)) Vlada Republike Hrvatske (2002.) Program borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti.
EU
Hrvatsko iskustvo
zano je s kasnijim siromatvom u vrijeme odraslosti. Takvi e pojedinci ee biti nezaposleni, ee e ovisiti o programima socijalne pomoi, a imaju i veu vjerojatnost da postanu izvanbrani roditelji ili da se ponaaju protuzakonito. Isto tako, u rizinoj su situaciji mladi s invaliditetom i oni koji nemaju obiteljsku potporu25. U procesu osamostaljivanja i aktivnog ukljuivanja u zajednicu, mladi s invaliditetom suoavaju se s brojnim ogranienjima i zaprekama. Uz one koje im namee sama bolest ili invaliditet, postoje zapreke u obliku predrasuda, neznanja okoline, zastarjelih modela zbrinjavanja, neodgovarajueg odnosa obitelji. Treba istaknuti i brojne fizike zapreke koje onemoguuju pristup i sudjelovanje u razliitim drutvenim aktivnostima. Marginalizacija mladih povezana je i s njihovom pripadnou odreenim subkulturnim skupinama26. Subkulture mogu katkad biti prepreka integraciji mladih u trite rada ili u drutvo, zbog njihova neprijateljskog stava prema plaenom radu ili zbog drugih odstupajuih ponaanja. Meutim, s druge strane, subkulture nezaposlenih mogu znaiti nain da se izbjegne iskljuenost jer pomau mladim ljudima da odre njima vane socijalne veze i sprjeavaju usamljenost.
2.4. Romi
Manjinske skupine ee se suoavaju s rizicima socijalnog iskljuivanja. To vrijedi i za manjinske etnike skupine, meu kojima treba izdvojiti Rome, kao najizrazitije marginaliziranu populaciju. Iako Hrvatska, u usporedbi s drugim zemljama, nema brojnu romsku zajednicu, njezini pripadnici proivljavaju iskustva iskljuenosti u gotovo svim podrujima drutvenog ivota. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine, u Hrvatskoj je bilo manje od 10.000 Roma, ali je prema procjenama Vijea Europe taj broj tri do etiri puta vei. Za Rome je karakteristino da prikrivaju svoju nacionalnu pripadnost (nacionalna mimikrija), to je uvjetovano povijesnom injenicom da su Romi stoljeima bili izloeni progonima, diskriminaciji, segregaciji i iskljuivanju. Romi su zasigurno skupina s najveim rizikom siromatva u svim drutvima u kojima ive. Stope njihova siromatva katkad mogu biti desetak puta vee nego stope siromatva neroma. Prema Izvjeu Faces of poverty, faces of hope27, stopa siromatva Roma u Hrvatskoj dva i pol puta je vea od stope siromatva neromskog stanovnitva koje ivi u blizini Roma (slika 2.6.).
Prema Izvjeu Faces of poverty, faces of hope, stopa siromatva Roma u Hrvatskoj dva i pol puta je vea od stope siromatva neromskog stanovnitva koje ivi u blizini Roma.
Slika 2.6. Stope siromatva Roma i neroma (2004.) (meunarodna linija siromatva od 4,3 dolara na dan po osobi, izraena u PPP paritetu kupovne moi)
% 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0
5 13 11 25 9 51 42 40 79 69 61
Neromi koji ive u blizini Roma
Romi
22 10
ka
ga rs ka
so vo
or a
ka
sk
jsk
va ts
aG
ar
Ko
Cr n
Hr
Bu
Izvor: Faces of Poverty, Faces of Hope, http://vulnerability.undp.sk
25 26 27
Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei (2003.) Nacionalni program djelovanja za mlade. UNDP (2004.) Izvjee o drutvenom razvoju Hrvatska 2004. UNDP. Zagreb, Croatia. UNDP, Regional Bureau for Europe and Commonwealth of Independent States (2005.) Faces of Poverty, faces of hope. UNDP. Bratislava, Slovak Republic. http://vulnerability.undp.sk. Izvjee prezentira profil ranjivosti romskog stanovnitva u zemljama koje sudjeluju u Desetljeu za ukljuivanje Roma 2005. - 2015. (Bugarska, eka Republika, Hrvatska, Maarska, Rumunjska i Srbija i Crna Gora).
Ru
un
Sr
bi
ja
23
Hrvatsko iskustvo
Za Rome biti siromaan ne znai samo biti bez novca ve i imati lou radno-trinu i obrazovnu situaciju, neprimjerene stambene uvjete, loiji zdravstveni status i krai ivotni vijek te dugaku povijest problematinih odnosa s veinskom grupom.
Romsko siromatvo esto ima ekstreman oblik. ak vie od 1/4 Roma nema elektrinu energiju, dok je udio takvih kuanstava meu ukupno siromanima oko 2 %28. Gotovo polovica romskih kuanstava nema stroj za pranje rublja, koji se smatra dijelom minimalno pristojnoga ivotnog standarda u Hrvatskoj. Romi imaju znatno viu razinu prikraenosti na svim elementima ivotnog standarda u odnosu na openito siromane. Za Rome biti siromaan ne znai samo biti bez novca ve i imati lou radno-trinu i obrazovnu situaciju, neprimjerene stambene uvjete, loiji zdravstveni status i krai ivotni vijek te dugaku povijest problematinih odnosa s veinskom grupom. Romi se tradicionalno doivljavaju kroz razliite stereotipe. Jedna su od rijetkih skupina koja se najee okrivljuje za vlastito siromatvo. Za Rome se kae da su zasluili siromatvo, tj. da su lijeni, izbjegavaju rad, nekontrolirano se reproduciraju, da su neodgovorni i nezreli, ne prihvaaju moderne vrijednosti, ive od dravne pomoi i sl. Romi prekidaju formalno obrazovanje - najee i prije zavretka obveznog osnovnokolskog programa. To je rezultat je nedostatne razine socijalizacije i socijalne ukljuenosti (koja je u Meimurju oteana i jezinim barijerama) djece prije polaska u kolu, kao i nedovoljne sposobnosti obrazovnog sustava u nadilaenju tih inicijalnih barijera i osiguranju odgovarajue kvalitete obrazovanja. Slijedom marginalizacije i niskih obrazovnih postignua, Romi su danas uglavnom iskljueni iz formalnih oblika zapoljavanja. U nekim su romskim naseljima stope nezaposlenosti i do 100 %. Takoer, istraivanja upozoravaju na daljnji pad formalne zaposlenosti Roma nakon 1998. godine29. Odsutnost formalnog zaposlenja znai odsutnost drutvenog statusa koji prioritetno izvire iz formalnoga plaenoga rada, ali i iskljuenost iz sustava socijalne sigurnosti. Mnoga su romska tradicionalna zanimanja nestala u prolome stoljeu ili su ozbiljno oslabljena zbog industrijalizacije (obrada metala ili drveta). Znatan dio ekonomskih aktivnosti Roma prisutan je u sivoj ekonomiji. injenica da je udio Roma meu korisnicima socijalne pomoi nerazmjerno vei od njihova udjela u stanovnitvu stalno izaziva pozornost javnosti. Taj se podatak esto tumai kao pokazatelj ovisnikog mentaliteta i besramnog koritenja dravnih sredstava. injenica jest da provedba
mjera socijalne politike (poput socijalne pomoi), nije povezana s ukljuivanjem u programe obrazovanja ili usavravanja, odnosno obrazovanjem djece. No, openito vlada miljenje da se ljudi srame biti siromani ili dobivati socijalnu pomo, ali to ne vrijedi za Rome, koji su uvijek spremni zatraiti dravnu pomo. Takva okrivljavanja Roma dogaaju se u situaciji kada velik dio stanovnitva sebe doivljava kao siromane, odnosno kada se rtve natjeu za oskudna dravna sredstva (kompetitivna viktimizacija). Osim sa siromatvom i nezaposlenou, Romi se suoavaju s prostornom, kulturnom i politikom marginalizacijom. Romske su zajednice izdvojene i prostorno izolirane. Postoji vrlo slab kontakt romskih zajednica s neromskom okolinom. Romi koji ive u udaljenim i segregiranim zajednicama imaju znatno manje mogunosti sudjelovanja u formalnoj ekonomiji ili koritenja socijalnih usluga (obrazovne, zdravstvene). Socijalna izolacija podrazumijeva ograniene mogunosti u pogledu: ekolokih uvjeta ivota, pristupa poslovima i informacijama koje se tiu trita rada, izbora partnera prikladnih za enidbu/udaju, ukljuenosti u kvalitetne kole, prihvaanja konvencionalnih modela drutvenih uloga. Dio romskih naselja nema osnovne infrastrukture, a velik dio Roma ivi u nastambama koje su ispod svakog stambenog standarda. Neki Romi nemaju dravljanstvo, slabo su informirani o procedurama njegova stjecanja, kao i o tijelima kojima mogu uputiti albe na donesene odluke. Za Rome je karakteristino da su iskljueni iz institucija irega drutva. Prema Izvjeu Faces of poverty, faces of hope, 22 vijea romske nacionalne manjine i etiri romska predstavnika bila su izabrana u posljednjim izborima za Vijea nacionalnih manjina u upanijama, gradovima i opinama. Samo je jedan Rom lan Savjeta za nacionalne manjine na nacionalnoj razini. Participacija u drutvenim institucijama temelj je drutvenog statusa i osiguravanja materijalnih pretpostavki ivota. Osim toga, ukljuenost u institucije irega drutva omoguuje interakcije s lanovima neromskih i drugih romskih skupina, participaciju u dominantnim vrijednostima drutva. Odreeni elementi romskog naina ivota i kulture, kao to su prosjaenje, nomadizam30 i rani brakovi takoer pridonose socijalnom iskljuivanju Roma.
28 29 30
uur, Z. (2005.) Siromatvo kao sastavnica sociokulturnog identiteta Roma (u tisku). Ibid. Nomadski nain ivota Romi u Hrvatskoj naputaju od 60-ih godina prolog stoljea.
Hrvatsko iskustvo
Kao i u drugim zemljama, Romi se u Hrvatskoj sve ee opisuju kao potklasa, odnosno kao drutveno izolirana skupina koja ima vrlo male izglede da pronae svoje mjesto u novoj podjeli rada ili da osigura normalan posao, dohodak, stan, socijalnu sigurnost ili pristup boljem obrazovanju za svoju djecu. Siromatvo Hrvatske koncentrirano je u romskim zajednicama s drastinom ovisnosti o socijalnim davanjima (kultura ovisnosti), velikim udjelom onih koji su iskljueni iz radne snage i onih koji naputaju obrazovni proces.
okoline vjerojatno utjee i na samopercepciju nezaposlenih, koji se, barem u poetku,rijetko smatraju manje vrijednima32. Za nezaposlene, a i za hrvatske graane, openito, karakteristino je slabo sudjelovanje u formalnim oblicima drutvenosti (lanstvo u razliitim organizacijama i udrugama), i preferiranje neformalnih socijalnih mrea, koje su, kada su u pitanju siromani, preteito ograniene na ue srodnike veze. Siromatvo je vana sastavnica socijalne iskljuenosti u Hrvatskoj. Ope je miljenje da je do sada nedovoljno napravljeno na planu ublaavanja i sprjeavanja siromatva. Vlada RH donijela je prvi nacionalni Program borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u 2002. godini. Radi praenja provedbe mjera imenovano je tripartitno povjerenstvo predstavnika sindikata, vlasti i poslodavaca, koje je imalo zadatak barem jednom na godinu izvjetavati Vladu o rezultatima provedbe Programa te predloiti njegove mogue dopune i izmjene. Godinje izvjee povjerenstva trebalo je sadravati informacije o provedbi razliitih aktivnosti koje su bile u ovlasti ministarstava i drugih institucija. Do sada nije pripremljeno nijedno izvjee, iako je izrada zapoela pri kraju mandata prole Vlade. Stoga je potrebno preispitati i dopuniti dosadanji Program te predloiti uinkovitije mehanizme njegove provedbe i praenja. Ovo je vano istaknuti i zbog toga to sve drave lanice EU moraju svake dvije godine raditi Nacionalni akcijski plan protiv siromatva i socijalne iskljuenosti (National Action Plan Against Poverty and Social Exclusion), a nove drave lanice im budu primljene u EU. Drave kandidatkinje za lanstvo u EU moraju prije pristupanja EU pripremiti, u suradnji s Europskom komisijom, Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju (Joint Memorandum on Social Inclusion JIM) to e takoer biti obveza Hrvatske prije pristupanja EU.
2.5. Zakljuak
U Hrvatskoj se pojam socijalne iskljuenosti koristi u politikom i znanstvenom govoru ve desetak godina. Smatra se da taj koncept upozorava na situacije kada pojedinci umanjuju ili slabe svoje socijalne veze te gube dosadanju ulogu u funkcioniranju drutva. Najee se socijalna iskljuenost usko povezuje s problemom visoke nezaposlenosti i nesigurnim zaposlenjem. Uz nezaposlenost, iskljuenost je u hrvatskom kontekstu povezana sa siromatvom i diskriminacijom. Ljudi se u tranzicijskom vremenu susreu s nesigurnou, a kako nemaju racionalnih iskustava na kojima bi temeljili svoje odluke, esto ne mogu korektno percipirati budunost. Pristup iskljuenosti najee se koristi pri opisivanju drutvenog poloaja skupina kao to su nezaposleni, siromani, Romi, mladi i odreene skupine starijih osoba. Odreena iskustava upuuju na povezanost izmeu poloaja na tritu rada i siromatva. Najsiromaniji graani ekonomski su neaktivni, nezaposleni ili primaju niske plae. Nezaposleni nisu najbrojniji meu siromanima, ali su skupina s visokim rizikom siromatva. S obzirom na snanu tradiciju porodice u Hrvatskoj, koja e podrati svoje nezaposlene, oni ne morajuodmah pasti u siromatvo i socijalnu izolaciju.31 Drutvena okolina nije sklona okrivljavati nezaposlene za stanje u kojem se nalaze. Takav odnos
Drave kandidatkinje za lanstvo u EU moraju prije pristupanja EU pripremiti, u suradnji s Europskom komisijom, Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju (Joint Memorandum on Social Inclusion JIM) to e takoer biti obveza Hrvatske prije pristupanja EU.
31
verko, B., Galei, M., Masli-Seri, D. (2004.) Aktivnosti i financijsko stanje nezaposlenih u Hrvatskoj. Ima li osnove za tezu o socijalnoj iskljuenosti dugotrajno nezaposlenih osoba? Revija za socijalnu politiku, God. 11, br. 3-4, 2004., str. 283-298. Najnoviji rezultati longitudinalne analize, predoeni u poglavlju 3.2., pokazuju, meutim, kako produena nezaposlenost vodi u siromatvo i socijalnu izolaciju.
32
25
Tree poglavlje:
Istraivanja socijalne iskljuenosti
Socijalnu iskljuenost valja razumjeti kao razmjerno trajnu, viestruko uvjetovanu i viedimenzionalnu depriviranost (prikraenost) pojedinca.
3.1. Empirijska analiza socijalne iskljuenosti

O emu, dakle, govorimo kada govorimo o socijalnoj iskljuenosti (SI)? Je li rije o novom, pomodnom, nazivu iza kojeg stoji stari sadraj, prepakirana teorija siromatva, ili je, doista, rije o originalnom razumijevanju drutvenih nejednakosti koje otvara nove mogunosti njihova smanjivanja? Ovdje emo empirijski testirati temeljne pretpostavke socijalne iskljuenosti te primjenjivost koncepta u hrvatskome kontekstu. Najprije emo ispitati mogunosti metodoloki uvjerljivog i teorijski odrivog mjerenja SI-a. Konstrukcijom valjanih istraivakih instrumenata nastojat emo pridonijeti raspravi o korisnosti koncepcije SI-a. Zatim emo analizirati imbenike SI-a na temelju nacionalnog istraivanja ime elimo pripomoi praktinom hvatanju ukotac s drutvenim nejednakostima ovdje i sada. U svjetlu nalaza o naglom i velikom porastu drutvenih nejednakosti u svim tranzicijskim zemljama33, taj pragmatini cilj drimo iznimno vanim. Socijalnu iskljuenost valja razumjeti kao razmjerno trajnu, viestruko uvjetovanu i viedimenzionalnu depriviranost (prikraenost) pojedinca. to to znai? Prvo, da iskljueni ne sudjeluju u raspodjeli drutvenih dobara koja odreujemo kao kombinaciju institucionalnih (mogunost kolovanja, pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama), kulturnih (oblikovanje identiteta, konzumiranje kulturnih proizvoda), socioekonomskih (zaposlenost, kupovna mo), i interpersonalnih resursa (razmjena emocija). Drugo, da to nesudjelovanje nije privremeno, ve ima obiljeja trajnog stanja (izlaz iz nepovoljne situacije nije lako dostupan). I tree, da nesudjelovanje u raspodjeli drutvenih dobara nije nuno posljedica osobnih nedostataka iskljuenih, njihove lijenosti, nesposobnosti ili drugih mana. Iskljuenost je najee uzrokovana strukturalnim imbenicima ili, preciznije, institucionaliziranim nejednakostima poput nejednakih obrazovnih mogunosti.
Posljednja karakteristika SI, njezina viedimenzionalnost34, opisuje iskljuene kao one koji su pogoeni viestrukim ivotnim nesreama. Na primjer, kad osoba koja izgubi posao ujedno izgubi i cjelokupnu prijateljsku/poznaniku mreu. Gubitak emocionalne potpore i (neformalnog), izvora informacija o mogunostima ponovnog zapoljavanja, uz sve vea financijska ogranienja, smanjuju vjerojatnost izlaska iz novonastalog stanja vie nego gubitak posla sam po sebi. To je, prema naem sudu, temeljna razlika izmeu SI-a i prijanjih poimanja drutvenih nejednakosti. Premda i neke teorije novog siromatva ukljuuju ideju viestruke prikraenosti35, koncepcija SI-a taj oblik postavlja u prvi plan. U tom smislu, na se pristup mjerenju SI-a temelji na pretpostavci o povezanosti triju prostor prikraenosti radnog (nezaposlenost i nesudjelovanje na tritu rada), ekonomskog (siromatvo), i sociokulturnog prostora (socijalna izoliranost). Lako je uoiti razlog za izbor ba tih prostora. Pojava svake od njih, kako u akademskoj literaturi36 tako i u svakodnevnom iskustvu, predoava se kao dramatian rez u ivotu pogoene osobe (nakon kojeg vie nita nije isto), a esto i kao osobna tragedija.37 U nastavku, SI-u pristupamo kao presjeku prostora prikraenosti (usp. sliku 3.1.). Preciznije, osobu smatramo iskljuenom ako istodobno prebiva u sva tri prostora, dakle ako je i siromana i socijalno izolirana i bez posla. Premda, samo za sebe, svako od tih stanja bitno oteava ivot, prikraujui pojedinca radno, ekonomski ili sociokulturno, njihova kombinacija produbljuje pogoenost i oteava izlazak iz takvoga stanja, poveavajui rizik potonua u potpunu socijalnu iskljuenost.
33
Biani, I., Franievi V. (2005.) Izazovi stvarnoga i subjektivnog siromatva i porasta nejednakosti u ekonomijama jugoistone Europe u tranziciji. Financijska teorija i praksa, God. 29, br. 1, 2005., str. 13-36. Barnes, M., Heady, C., Middleton, S., Millar, J., Papadopulos, F., Room, G., Tsakloglou, P. (2002.) Poverty and Social Exclusion in Europe. Edward Elgar. Cheltenham, United Kingdom; Northampton, USA. uur, Z. (2001.) Siromatvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Pravni fakultet. Zagreb, Hrvatska; Kronauer, M. (1998.) Social Exclusion and Underclass New Concepts for the Analysis of Poverty, in H. Andress (ed.) Empirical Poverty Research in Comparative Perspective. p. 51-73. Ashgate. Aldershot, United Kingdom. Gallie i suradnici (2003.) su se pri analizi velike europske longitudinalne studije (European Community Household Panel Survey), kao temeljnim pokazateljima iskljuenosti koristili upravo nezaposlenou, siromatvom i socijalnom izolacijom (Gallie, D., Paugam, S., S. Jacobs (2003.) Unemployment, Poverty, and Social Isolation. Is There a Vicious Circle of Social Exclusion? European Societies, Vol. 5, No. 1, 2003, p. 1-31.). To je osobito sluaj s posljedicama visoke razine nezaposlenosti u zemljama postkomunistike tranzicije (Biani, I., Franievi V. (2005.) Izazovi stvarnoga i subjektivnog siromatva i porasta nejednakosti u ekonomijama jugoistone Europe u tranziciji. Financijska teorija i praksa, God. 29, br. 1, 2005., str. 13-36.).
34 35
36
37
Slika 3.1. Dimenzije (prostori), prikraenosti i socijalna iskljuenost
Siromani Iskljueni
Socijalno izolirani
Saeto, tri kljuna prostora prikraenosti nezaposlenost, siromatvo i izolacija generiraju i reproduciraju jedna drugu, a time i socijalnu iskljuenost.
Bez posla
Veza meu dimenzijama prikraenosti odgovorna za SI poiva na isprepletenosti gospodarskih, drutvenih i kulturnih resursa kojima se svakodnevno koristimo. Poimo od radne prikraenosti, to jest nezaposlenosti. Ona izravno poveava rizik siromatva38, a esto ima i negativan utjecaj na drutveni ivot pogoene osobe. Katkad izravno, gubljenjem kontakta s prijateljima/poznanicima iz profesionalnog kruga, a katkad neizravno, zbog financijskih tekoa39 i negativnih psiholokih stanja (sve do depresije), koje prate gubitak profesionalnog identiteta i pad statusa40. Siromatvo, pak, smanjuje vjerojatnost zapoljavanja, ponajprije ogranienou (materijalnih, kulturnih i interpersonalnih), resursa kojima siromani raspolau41, a nerijetko produbljuje i socijalnu izoliranost, osobito u veim urbanim sredinama42. Socijalna izolacija, kao to je ve napomenuto, moe biti velika prepreka zapoljavanju i izlasku iz kruga siromatva43. Razlozi mogu biti viestruki, od nedostatka informacija (osobito onih koje se prenose neformalnim kanalima), i nepristupanosti sustava veza i poznanstava, do nemogunosti posudbe sredstava potrebnih za pokretanje samozapoljavanja, odnosno pribavljanja
38
dobrih preporuka. Saeto, tri kljuna prostora prikraenosti nezaposlenost, siromatvo i izolacija generiraju i reproduciraju jedna drugu, a time i SI.
3.1.1. Prostori prikraenosti i rairenost socijalne iskljuenosti

U prosincu 2003. godine, u sklopu meunarodnog projekta Istraivanje vrijednosti u jugoistonoj Europi, proveli smo istraivanje44 na uzorku od 2500 stanovnika Hrvatske starijih od 20 godina.45 Prema oekivanju, tri imbenika rizika socijalne iskljuenosti nisu podjednako zastupljena u naem uzorku. No, ponimo s ispitanicima koji nisu niti radno niti ekonomski prikraeni; dakle sa enama i mukarcima koji su u veoj ili manjoj mjeri ukljueni u drutvene tokove. Oni ine najveu skupinu u uzorku ili 61% (n = 296), ukupnog broja analiziranih sluajeva (usp. sliku 3.2.). Kada je rije o radno prikraenim ispitanicima, u uzorku ih je 34% (n = 165) od kojih je 15% nezaposlenih (n=71), a 19% (n = 94) izvan trita rada (kuanice i osobe koje ne trae posao). Skupina ekonomski prikraenih, to jest siromanih, obuhvaa 19% (n = 94), ispitanika.46
verko, B., Galei, M., Masli-Seri, D. (2004.) Aktivnosti i financijsko stanje nezaposlenih u Hrvatskoj. Ima li osnove za tezu o socijalnoj iskljuenosti dugotrajno nezaposlenih osoba? Revija za socijalnu politiku, God. 11, br. 3-4, 2004., str. 283-298; Gallie, D., Paugam, S., S. Jacobs (2003.) Unemployment, Poverty, and Social Isolation. Is There a Vicious Circle of Social Exclusion? European Societies, Vol. 5, No. 1, 2003, p. 1-31. Uobiajeni godinji odlazak na skijanje ili ljetni odmor s prijateljima, odnosno tjedna ili mjesena zajednika veera u restoranu, koji gotovo ritualno uvruju socijalne veze, mogu postati neizvedivi u oteanim financijskim okolnostima nakon gubitka posla. Gallie, D. (1999.) Unemployment and Social Exclusion in the European Union. European Societies, Vol. 1, No. 2, 1998, p. 139-168. Siromane osobe esto ne raspolau kulturnim kapitalom potrebnim, primjerice, za pisanje ivotopisa, da ne govorimo o financijskim resursima koji su esto nuni za uvjerljivo predstavljanje vlastite profesionalnosti na razgovoru s moguim poslodavcem. White, M. (1991.) Against Unemployment. Policy Studies Institute. London, United Kingdom. Barbieri, P., Paugam, S., Russel H. (2000.) Social capital and exits from Unemployment. In Gallie D., Paugam, S. (ed.): Welfare Regimes and the Experience of Unemployment in Europe, p. 200-217. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. Metodoloka objanjenja za tree poglavlje se nalaze u Dodatku 1. Istraivanje je financirao Research Council of Norway. Anketom o potronji kuanstva za 2003. godinu, istim je kriterijem ustanovljena stopa rizika od siromatva od 18.9% (Central Bureau of Statistics (2004.) 13.2.2/1. First Release - Poverty Indicators 2001. 2003. 16 July 2004. Central Bureau of Statistics. Zagreb.).
39
40 41
42 43
44 45 46
27
Meu socijalno iskljuenima natprosjeno su zastupljene ene i osobe koje ive u seoskim sredinama.
to je s ispitanicima koji su, prema naoj definiciji, socijalno iskljueni? Ta skupina ini 10% (n = 47), uzorka. Reeno na drugi nain, svaki deseti radno sposobni ispitanik iskazuje temeljna obiljeja socijalne iskljuenosti. Udio iskljuenih meu radno sposobnim stanovnitvom neto je vei od nedavne
procjene udjela populacije RH koja se nalazi ispod apsolutne linije siromatva (8,4% u 1998. godini47)48. To nije neoekivano imamo li u vidu viedimenzionalnost SI-a, odnosno injenicu da meu socijalno iskljuenima ima i onih koji nisu izrazito siromani, ali su prikraeni i u ostala dva prostora.
Slika 3.2. Rairenost ekonomske i radne prikraenosti, ranjivosti i socijalne iskljuenosti
Siromani i nisu umreeni (2,1%)
Ukljueni po svim kriterijima (34%)
Siromani (2,9%) Neumreeni (27%) Siromani i ne rade (4,7%) Iskljueni (9,7%)
Ne rade (6%)
Ne rade i nisu umreeni (13,4%)
Kao to pretpostavlja teorijski model SI-a, a slika 3.2. jasno ocrtava, tri su prostora prikraenosti povezana. Najsnanija je, prema oekivanju, povezanost siromatva i nezaposlenosti/gospodarske neaktivnosti (Phi = 0.42; p < 0.001).49 Kako bismo dodatno potvrdili valjanost koncepta SI-a, u sljedeem koraku ispitujemo razlike u razini blagostanja izmeu ukljuenih, prikraenih (radno ili ekonomski), i socijalno iskljuenih.
3.1.2. Koliko su iskljueni doista iskljueni?

Postavlja se pitanje u kojoj su mjeri socijalno iskljueni u teem poloaju od ispitanika koji nisu iskljueni. Ako je idejna koncepcija SI-a valjana, socijalno iskljueni morali bi biti izloeni teim drutvenim nedaama ne samo od socijalno ukljuenih ve i od ispitanika koji su ekonomski ili radno prikraeni. Grafikon 3.1. predoava rezultate takve usporedbe kvalitete ivljenja pet skupina ispitanika: ukljuenih, radno i ekonomski prikraenih iskljuenih, te skupine umirovljenika. Kao pokazatelje kvalitete ivljenja rabili smo zadovoljstvo ivotom te samoprocjenu zdravstvenog i drutvenog statusa.
47 48
uur, Z. (2001.) Siromatvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Pravni fakultet. Zagreb, Hrvatska. Istraivanje na kojem se ovaj broj temelji nije obuhvaalo mahom devastirane i nerazvijene krajeve Dalmatinske zagore i istone Slavonije. Ukljuivanjem tih krajeva procjenjuje se da bi udio populacije koji ivi ispod apsolutne stope siromatva porastao na oko 10%. Radno neaktivni ee su neumreeni od radno aktivnih (phi = 0.23; p < 0.001, to se ne moe rei i za siromane, koji nisu znatno manje umreeni od nesiromanih (p = 0.09). Na slabo izraenu vezu izmeu pokazatelja socijalne izoliranosti i ostalih dimenzija iskljuenosti upuuju i druga istraivanja exclusion (Gallie, D., Paugam, S., S. Jacobs (2003.) Unemployment, Poverty, and Social Isolation. Is There a Vicious Circle of Social Exclusion? European Societies, Vol. 5, No. 1, 2003, p. 1-31; Heady, C., Room G. (2002.) Patterns of Social Exclusion: Implications for Policy and Research. In Barnes M. et al.: Poverty and Social Exclusion in Europe, p. 146-154. Edward Elgar. Cheltenham, United Kingdom.).
49
Grafikon 3.1. Prosjene vrijednosti ukljuenih, prikraenih, socijalno iskljuenih i umirovljenika50 na temeljnim pokazateljima samoprocjene kvalitete ivljenja. Vrijednosti standardizirane na skali 1 (najnia procjena), do 10 (najvia procjena). 51
Ukljueni 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Zadovoljstvo (1-10) Drutveni status (1-10) Zdravlje (1-5) Ne rade Siromani Iskljueni Umirovljenici
Vjerojatnost socijalne iskljuenosti 2,24 je puta vea meu ispitanicima koji prebivaju u seoskoj zajednici.
Rezultati potvruju pretpostavku o socijalno iskljuenima kao osobama na drutvenom dnu. U naem uzorku, upravo tu skupinu obiljeava najmanja kvaliteta ivljenja, odnosno najnepovoljniji drutveni poloaj. Iskljueni, uz siromane, iskazuju najmanje zadovoljstvo. Takoer, iskljuene obiljeava najnia samoprocjena drutvenog statusa i najugroenije zdravlje. Slijede siromani koje obiljeava tek neto via kvaliteta ivljenja te radno prikraeni. Prema oekivanju, i ta skupina jasno zaostaje za ukljuenima. Zanimljivo je da su prema kvaliteti ivljenja umirovljenici kao skupina vrlo bliski nezaposlenima i gospodarski neaktivnima. U tom smislu, umirovljenici jesu ranjiva drutvena skupina, ali ne pripadaju, barem ne kao cjelina, najugroenijem drutvenom sloju. Takav zakljuak potvruju i nedavno objavljeni preliminarni rezultati istraivanja siromatva iz 2004. godine, koje su proveli Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Hrvatski Caritas. Prema njihovu istraivanju, riziku socijalne iskljuenosti izloene su samo one starije osobe koje ne primaju mirovinu i umirovljenici-samci, koji su bez obiteljske potpore52.53 Ukratko,
50 51
iako predoena usporedba ne prua definitivne dokaze o valjanosti predloenog modela SI-a54, kao skupinu, socijalno iskljuene osobe obiljeava najnia razina kvalitete ivljenja. Toj su skupini najblii, to jest u slinoj mjeri pogoeni, siromani, tako da emo pri daljnjim analizama imati na oku obje skupine.
3.1.3. Tko su i gdje ive socijalno iskljueni?

Koja su temeljna sociodemografska obiljeja socijalno iskljuenih? Koji imbenici poveavaju vjerojatnost pripadanja toj drutvenoj skupini? Kako bismo odgovorili na ta pitanja, usporedili smo ukljuene, siromane i iskljuene prema sljedeim obiljejima: dobi, spolu, veliini mjesta prebivanja, tipu kuanstva (samaka i nesamaka), i obrazovanju. Kao to prikazuje tablica 3.1., meu socijalno iskljuenima natprosjeno su zastupljene ene i osobe koje ive u seoskim sredinama55. Prosjena dob socijalno iskljuene osobe za pet je godina via od dobi osobe koja je ukljuena.
Zbog znatno starije dobi, to jest injenice da njihovo slabije zdravstveno stanje nije nuno posljedica slabijeg socijalnog statusa, umirovljenici su izostavljeni iz usporedbe zdravstvenog statusa. Vee vrijednosti oznaavaju veu kvalitetu ivljenja. Razina subjektivnog ivotnog zadovoljstva bila je odreena pitanjem: Uzevi sve u obzir, to biste rekli koliko ste sretni?. Percepcija osobnog drutvenog statusa mjerena je sljedeim pitanjem: U naem drutvu postoje skupine koje prema svojim karakteristikama pripadaju u gornji sloj drutva i one koje prema svojim karakteristikama pripadaju vie prema dnu. Na kartici se nalazi skala koja ide od vrha prema dnu. Gdje biste stavili sebe na toj skali?. Skala je bila raspona 1 10, pri emu je 1 oznaavao drutveno dno, a 10 drutveni vrh. Ocjena zdravstvenog stanja temeljila se na sljedeem pitanju: Kakvo je, openito, vae zdravlje..... Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Hrvatski Caritas (2005.) Konferencija za tisak projekta Praenje siromatva u Hrvatskoj, utorak 11. sijenja. Slino sugeriraju i nai podaci, prema kojima je stopa siromatva meu neumreenim umirovljenicima gotovo dvostruko vea (23%), nego meu umirovljenicima koji su lanovi neke civilne udruge (12%). Linearnim regresijskim modelom analizirali smo i doprinos pojedinih dimenzija uskraenosti na razinu blagostanja. Siromatvo je u svim sluajevima, a radna uskraenost u veini bila statistiki znaajan prediktor, dok stanje neumreenosti ili interakcija izmeu dimenzija, u pravilu nisu utjecale na razinu blagostanja. Dakle, i prema regresijskom modelu osobe koje smo odredili kao iskljuene imaju najniu razinu blagostanja, ali nismo ustanovili utjecaj svih dimenzija (odnosno neumreenosti), na razinu blagostanja, kao ni posebnu tegobnost poloaja koja bi proizlazila iz kombinacije sva tri aspekta. Samaka iskljuenost i siromatvo ponajprije su karakteristine za treu dob. Tako je prema anketi o potronji kuanstva iz 2003. samac stariji od 65 godina izloen dvostruko veem riziku od siromatva ak 44,9% nego samac mlai od 65 godina (Central Bureau of Statistics (2004.) 13.2.2/1. First Release - Poverty Indicators 2001. 2003. 16 July 2004. Central Bureau of Statistics. Zagreb.). U pravilu, zaposleni samci mlae dobi posjeduju visoku razinu prihoda i relativno nisku razinu rashoda..
52 53
54
55
29
Kada je rije o obrazovanosti, rizik SIa smanjuje se za 85 % ako je ispitanik zavrio srednju kolu, a gotovo nestaje ima li viu ili visoku naobrazbu.
Tablica 3.1. Sociodemografska obiljeja ukljuenih, siromanih i socijalno iskljuenih

Ukljueni Prosjena dob 39,6 Siromani 43,2 (%) Spol Tip kuanstva Veliina naselja ene Mukarci Samci Vielana kuanstva Do 2000 stanovnika Vie od 2000 stanovnika 38,0 62,0 11,4 88,6 39,4 60,6 57,3 42,7 7,4 92,6 62,0 38,0 68,1 31,9 6,4 93,6 70,2 29,8 Iskljueni 44,1
Smatrajui obrazovni proces temeljnim mehanizmom socijalnog ukljuivanja/iskljuivanja56, analizu obrazovne strukture ukljuenih, siromanih i socijalno iskljuenih prikazujemo odvojeno od ostalih sociodemografskih obiljeja. Rezultati analize nedvosmisleno potvruju vanost obrazovanja (grafikon 3.2.). Gotovo 80 posto iskljuenih ima samo osnovnu
(ili nezavrenu osnovnu), kolu, dok je kod siromanih taj postotak neto nii (oko 60%). Za razliku od tih dviju skupina, meu ukljuenima je postotak slabo obrazovanih izrazito malen (manji od 15%). Kada je pak rije o vie i visoko obrazovanim ispitanicima, meu ukljuenima ih je tridesetak posto, a meu iskljuenima i siromanima gotovo nitko.
Grafikon 3.2. Obrazovna struktura ukljuenih, siromanih i socijalno iskljuenih

Via kola ili fakultet 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Ukljueni Siromani Iskljueni Srednja kola ili gimnazija Osnovna kola ili manje
Obrazovanje oito snano utjee na rizik socijalne iskljuenosti. No, koliko je taj utjecaj snaan u odnosu na utjecaj spola, dobi, veliine kuanstva i mjesta stanovanja? Kako bismo odgovorili na to pitanje, primijenili smo statistiku analizu koja ispituje pojedinani doprinos svakog obiljeja, uzimajui pritom u obzir njihove meusobne utjecaje.57 Od pet obiljeja, samo su se ivot u manjim, seoskim i poluseoskim
56 57 58 59
naseljima58 (p < 0.05), i obrazovanje (p < 0.001), pokazali statistiki znaajnim imbenicima rizika pada u socijalnu iskljuenost. Preciznije, vjerojatnost socijalne iskljuenosti 2,24 je puta vea meu ispitanicima koji prebivaju u seoskoj zajednici. Kada je pak rije o obrazovanosti, rizik SI-a smanjuje se za 85 % ako je ispitanik zavrio srednju kolu, a gotovo nestaje ima li viu ili visoku naobrazbu59.
Koji djeluje putem prihvaanja zajednikih vrijednosti, to je pretpostavka sociokulturne dimenzije ukljuenosti, i razvijanja humanog kapitala kao pretpostavke radne i gospodarske ukljuenosti. Rije je o logistikoj regresiji u kojoj su obiljeja neovisne, a socijalna iskljuenost ovisna varijabla. Veliine do 2000 stanovnika. Isti se imbenici rizika, s tek neto niim koeficijentima pojavljuju i ako razmatramo siromane, to znai da su socijalno iskljueni i siromani po sociodemografskoj strukturi dvije vrlo sline grupe.
Saeto reeno, svojevrstan fotorobot iskljuenih u Hrvatskoj upuuje na osobe niskog obrazovanja, meu kojima su dodatno izloene one koje ive u manjim, seoskim, zajednicama. Udio ena meu iskljuenima vei je nego njihov udio u stanovnitvu. To proizlazi iz toga to velik broj ena, uglavnom onih roenih prije 1970.60 ima tek osnovnokolsko obrazovanje za kojim ne postoji potranja na tritu rada pa su tako svedene na ranjivu ulogu kuanice. Sve to upuuje na vanost univerzalnog i svima jednako dostupnog obrazovanja kao temeljnog instrumenta za suzbijanje SI-a61. Naposljetku, zanimala nas je i regionalna distribucija iskljuenih. Imajui u vidu naglaene razlike u stupnju razvijenosti hrvatskih regija62, pretpostavili smo postojanje izraenih regionalnih odstupanja
od hrvatskog prosjeka prema udjelu iskljuenih. Iako su regionalni poduzorci vrlo mali (od 132 u Zagrebu i okolici, do 32 u Hrvatskom primorju, Istri i Gorskom kotaru), te njihove rezultate valja tumaiti kao grube aproksimacije, nalazi predoeni u tablici 3.2. potvruju oekivanje. SI je najzastupljenija i oito via od nacionalnog prosjeka u Slavoniji. Razlozi za to ne mogu se iskljuivo traiti u razmjerno velikom udjelu ruralne (slabije obrazovane), populacije, ve i specifinim uvjetima ivota u gospodarski jo uvijek marginalno reintegriranim istonim dijelovima,63 to je indirektna posljedica velikih ratnih razaranja u tom dijelu zemlje. Iskljuenost u sjevernoj Hrvatskoj, Lici i Banovini te Dalmaciji bliska je nacionalnom prosjeku, dok najpovoljniju situaciju, odnosno najvii stupanj ukljuenosti, nalazimo u zagrebakoj regiji, Primorju i Istri u kojima je udio iskljuenih zanemariv.
Socijalna iskljuenost je najzastupljenija i oito via od nacionalnog prosjeka u Slavoniji, dok najpovoljniju situaciju, odnosno najvii stupanj ukljuenosti, nalazimo u zagrebakoj regiji, Primorju i Istri u kojima je udio iskljuenih zanemariv.
Tablica 3.2. Regionalna rasprostranjenost socijalne iskljuenosti (SI). Raspon procjene za 95% vjerojatnosti, uzimajui u obzir pogreku uzorka. Regija
Slavonija Sjeverna Hrvatska Lika i Banovina Dalmacija Zagreb i okolica Hrvatsko primorje, Istra i Gorski kotar Hrvatska Udio iskljuenih u regiji (%) (14,1-30,7) (5,9-20,3) (3,7-20,5) (0,9-10,7) (0-3,8) (0) (7,1-12,3)
3.1.4. Zakljuak
Socijalna iskljuenost (SI), razmjerno je novi koncept u drutvenim znanostima koja se, za razliku od standardnog tumaenja siromatva, usredotouje na nepovoljan odnos (a ne stanje), pojedinca spram drutvene okoline. Drugim rijeima, SI govori o nesudjelovanju u drutvenim aktivnostima, nedostatku drutvenih veza i moi, te dezintegriranosti koja marginalizira i prikrauje64. S obzirom na razliite oblike prikraenosti, koje smo spominjali u prethodnim odjeljcima, rije je o nuno viedimenzionalnom konceptu koji pretpostavlja meusobnu povezanost prostora prikraenosti tzv. spiralni efekt. Naglasak
60
na odnosu (pojedinac drutvena okolina), i viedimenzionalnosti ima za posljedicu dinamiki pristup, to jest analizu imbenika koji potiu iskljuivanje, odnosno omoguuju ili olakavaju ukljuivanje. Slijedei predloeni koncept, ovdje smo predoili rezultate empirijske pilot-analize SI-a u Hrvatskoj. Cilj nam je bio utvrditi postojee stanje, to jest rairenost i regionalnu distribuciju SI-a te sociodemografska obiljeja iskljuenih. Dakako, veliina koritenog uzorka i injenica kako je rije o istraivanju stanja u danom trenutku, a ne u iole duem razdoblju, ograniavaju valjanost procjena i onemoguuju dinamiku
Dravni zavod za statistiku (2003.) Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema starosti, spolu i razini zavrene kole, po gradovima/opinama. Popis stanovnitva 2001. Dravni zavod za statistiku. Zagreb, Hrvatska. Meu mlaim generacijama oba su spola jednako zastupljena u (sve manjem), broju osoba koje imaju tek osnovno obrazovanje. Dakle, spolna nejednakost vie se ne stvara obrazovnim sustavom, ali e se njezine posljedice osjeati u drutvenoj strukturi jo tridesetak godina dok osobe roene prije 1970. ne izau iz radno sposobne dobi. Bajo, A. i M. Pitarevi (2004.) Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj, problemi fiskalnog izravnanja. Financijska teorija i praksa, God. 28, br. 4, 2004., str. 445-469. Dodavanjem regije kao dodatnog prediktora u gore izloeni model logistike regresije, Slavonija se pokazala kao jedina regija boravak u kojoj doprinosi riziku siromatva i to nakon to su se uzele u obzir osobne sociodemografske karakteristike ispitanika. Ovo ukazuje da nije u pitanju samo nepovoljna struktura populacije, ve da postoji i regionalno specifini uzrok poveane socijalne iskljuenosti. Barnes, M., Heady, C., Middleton, S., Millar, J., Papadopulos, F., Room, G., Tsakloglou, P. (2002.) Poverty and Social Exclusion in Europe. Edward Elgar. Cheltenham, United Kingdom; Northampton, USA.
61
62 63
64
31
Uspjena politika ukljuivanja ima dva uporita: oslabljivanje mehanizama prikraivanja (gospodarskog, radnog i sociokulturnog) i smanjivanju rizika da e djeca socijalno iskljuenih i sama zavriti kao iskljuena.
analizu. Imajui na umu ta i druga, prije spomenuta, metodoloka ogranienja, nai nalazi upuuju da se velik broj hrvatskih graana moe smatrati socijalno iskljuenima ili izloenima velikom riziku iskljuenosti. Svaka deseta osoba u naem uzorku je siromana, neumreena i bez posla, to jest pripada skupini koju smo odredili kao socijalno iskljuenu. Kada tomu pribrojimo i pet posto onih koji su prikraeni u dva prostora dakle, osobe koje su siromane i ne rade zakljuujemo kako je 15% nae populacije (svaki sedmi ispitanik), iskljueno ili izloeno riziku iskljuenosti. U skupini socijalno iskljuenih dominiraju pojedinci stariji od 40 godina, niske naobrazbe (rije je ee o enama nego mukarcima), koji ive u manjim naseljima. Podatak o 15% populacije izloene velikom riziku SI-a, nuno upuuje na odgovarajue drutvene mjere. Razmiljamo li o problemu sustavno, rije je o mjerama koje dovode do smanjivanja broja iskljuenih djelujui na mehanizme stvaranja SI-a. Realistiki gledajui, osmiljavanje i provoenje drutvenih mjera s ciljem smanjivanja problema SI-a (tzv. politika ukljuivanja),65 moda nee moi pomoi veini dananjih iskljuenih. No to, drimo, ne moe biti jedini kriterij procjene njihove djelotvornosti. Politiku ukljuivanja trebat e prosuivati i prema dinamikom kriteriju, to jest njezinu uinku na reprodukciju SI-a. Jednostavnije reeno, uspjena politika ukljuivanja ima dva uporita: oslabljivanje mehanizama prikraivanja (gospodarskog, radnog i sociokulturnog) i smanjivanju rizika da e djeca socijalno iskljuenih i sama zavriti kao iskljuena. U prvom sluaju govorimo o drutvenim mjerama koje potiu zapoljavanje, rast ivotnog standarda i socijalnu suradnju66, a u drugom o aktivnostima usmjerenim na socijalno iskljuene obitelji. O potonjim se mjerama, prema naim spoznajama, u nas do sada nije vodila sustavna struna rasprava, niti su ikakve usmjerene aktivnosti bile predmetom politikih obeanja. Javnost, pogotovo ona struna i znanstvena jo nije prepoznala problem socijalne iskljuenosti.
3.2. Nezaposlenost i socijalno iskljuivanje67

Kljune sastavnice procesa socijalne iskljuenosti su nezaposlenost, siromatvo i socijalna izolacija: one se meusobno potkrepljuju i svojim meudjelovanjem uzrokuju progresivno socijalno iskljuivanje. Prevladava miljenje da je primarni imbenik marginalizacija pojedinaca na tritu rada, tj. njihova produena nezaposlenost68. Ona izaziva pad ivotnog standarda, a u mnogih i osiromaenje, koje onda ima dvije daljnje posljedice ograniava resurse traenja posla i onemoguuje sudjelovanje u drutvenim aktivnostima. Ogranieni resursi i poveana socijalna izolacija odvajaju ljude od potrebnih informacija i veza te tako oteavaju ponovno zapoljavanje. Na taj se nain nastavlja pogubna spirala socijalnog propadanja. Empirijske studije potvruju uvjerenje da nezaposlenost i siromatvo pridonose progresivnom procesu socijalne iskljuenosti, ali pokazuju i to da uinak nezaposlenosti moe biti razliit u razliitim sredinama69. Nalazi iz nekih tranzicijskih zemalja sredinje i istone Europe upuuju na zakljuak da velika i dugotrajna nezaposlenost ne mora uvijek pokrenuti proces socijalnog iskljuivanja70. Sline indicije postoje i za neke junoeuropske zemlje. Postavlja se stoga pitanje kako je u tom pogledu u Hrvatskoj. Postoji li u nas poguban proces socijalnog iskljuivanja u kojem dugotrajna nezaposlenost vodi siromatvu i socijalnoj izolaciji, koji onda dodatno smanjuju vjerojatnost (ponovnog), zapoljavanja? U prethodnom istraivanju pokuali smo odgovoriti na to pitanje usporeujui nezaposlene osobe razliitog trajanja nezaposlenosti71. Poli smo od pretpostavke da bi, ako postoji silazna putanja socijalnog iskljuivanja, dugotrajno nezaposleni pojedinci trebali pokazivati odreene razlike u nekim svojim obiljejima u usporedbi s onima koji su kratkotrajno nezaposleni. Prvo, due nezaposleni trebali bi osjeati znatno vee financijske nevolje. S produenjem nezaposlenosti troe se priuve pa se, ako nema drugih izvora prihoda, pogorava objektivno i subjektivno
65
Koje se ne mogu poistovjetiti s uobiajenim mjerama usmjerenim smanjivanju drutvenih nejednakosti. Primjerice, progresivni porez, kao najee sredstvo smanjivanja nejednakosti, nema neposrednog uinka na rairenost SI-a. Koju dobro opisuje paradigma drutvenog kapitala (tulhofer, A. (2003.) Drutveni kapital i njegova vanost, u D. Ajdukovi (ur.) Socijalna rekonstrukcija zajednice, str. 79 - 98. Drutvo za psiholoku pomo. Zagreb, Hrvatska). U pripremi ovog priloga koriteni se podaci prikupljeni u sklopu istraivanja Psiholoki aspekti nezaposlenosti, provedenog uz djelominu potporu Ministarstva rada i socijalne skrbi, odnosno Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva. Voditelj istraivanja bio je Branimir verko, a u njegovom planiranju i realizaciji sudjelovali su Mirta Galei, Zvonimir Gali i Darja Masli Seri. Gallie, D. (1999.) Unemployment and Social Exclusion in the European Union. European Societies, Vol. 1, No. 2, 1999, p. 139-168; Paugam, S. (1991.) La disqualification sociale. Presses Universitaires de France. Paris, France. Gallie, D., Paugam, S., S. Jacobs (2003.) Unemployment, Poverty, and Social Isolation. Is There a Vicious Circle of Social Exclusion? European Societies, Vol. 5, No. 1, 2003, p. 1-31. Roberts, K. (2001.) Unemployment without social exclusion: Evidence from young people in Eastern Europe. International Journal of Sociology and Social Policy, Vol. 21, No. 4-6, 2001, p. 118-144. verko, B., Galei, M., Masli-Seri, D. (2004.) Aktivnosti i financijsko stanje nezaposlenih u Hrvatskoj. Ima li osnove za tezu o socijalnoj iskljuenosti dugotrajno nezaposlenih osoba? Revija za socijalnu politiku, God. 11, br. 3-4, 2004., str. 283-298.
66
67
68
69 70 71
financijsko stanje. Drugo, ako produenje nezaposlenosti prati poveanje siromatva i socijalne izolacije, vjerojatne su i promjene svakodnevnih aktivnosti: poveanje udjela poslova u kuanstvu, a smanjenje aktivnosti vezanih uz vlastiti razvoj i rekreaciju. Tree, s trajanjem nezaposlenosti iscrpljuje se i socijalna potpora. Ako proces socijalne iskljuenosti znai i progresivno poveanje socijalne izolacije, dugotrajno nezaposleni mogli bi osjeati manji stupanj socijalne potpore, tj. suosjeanja, ohrabrenja i izravne pomoi drugih osoba u rjeavanju njihovih problema. etvrto, vjerojatno je i smanjenje intenziteta traenja posla. Premda je aktivno traenje preduvjet nalaenja posla, dugotrajna nezaposlenost, siromatvo i socijalna izolacija ograniavaju resurse traenja posla, a neuspjesi naruavaju samopouzdanje i smanjuju motivaciju za traenje posla. Provjeru ovih hipoteza proveli smo istraivanjem na uzorku nezaposlenih osoba registriranih pri Hrvatskome zavodu za zapoljavanje (N = 1138), koje smo anketirali u ljeto 2003. Analizirali smo razlike u financijskom stanju, strukturi svakodnevnih aktivnosti, stupnju socijalne potpore i intenzitetu traenja posla osoba razliitog trajanja nezaposlenosti. Sve ustanovljene razlike imale su pretpostavljeni smjer, ali njihova veliina i vanost nisu potkrijepili tezu o izraenijem procesu socijalne iskljuenosti u Hrvatskoj. Zakljuili smo da u Hrvatskoj jo nije na djelu izrazitiji proces socijalne iskljuenosti. No, provedena je analiza imala i ogranienja. Prvo, temeljila se na usporedbi skupina razliitog trajanja nezaposlenosti (krossekcijska metoda). Ta usporedba nije posve opravdana, izmeu ostalog i zato to su neke skupine moda bile izloene osipanju. Na primjer, u skupini dugotrajno nezaposlenih vjerojatno su nedostajali tzv. obeshrabreni pojedinci koji su odustali od potrage za poslom i u doslovnom smislu postali socijalno iskljueni. Drugo, rezultati analize odraavaju stanje koje je posljedica procesa iz 90-ih godina XX. stoljea, kada je zbog tranzicijskih procesa i rata, loe razvojne politike i drugih okolnosti dolo do raspada ekonomskog sustava i gubitka velikog broja radnih mjesta. Masovna nezaposlenost koja je uslijedila pogodila je razne drutvene slojeve: tako su izostali selektivni procesi koji u uobiajenim okolnostima pridonose procesu socijalnog iskljuivanja. U meuvremenu, mogli su se uspostaviti uobiajeni procesi zapoljavanja i otputanja s posla koji danas generiraju buduu socijalnu iskljuenost.
72
Ovdje donosimo nove analize koje nadilaze navedena ogranienja jer se temelje na ponovljenom anketiranju istih sudionika istraivanja (longitudinalno istraivanje). Naime, nezaposlene sudionike naeg prvog istraivanja, anketirane u ljeto 2003. godine, ponovno smo anketirali u jesen 2004. godine i tom prigodom registrirali tko se sve meu njima u meuvremenu zaposlio. Na temelju toga sada moemo, u dvije toke ispitivanja, usporediti karakteristike onih koji su ostali nezaposleni i onih koji su dobili posao i tako istraiti dva vana problema: 1. Kakav je utjecaj produene nezaposlenosti na ostale sastavnice procesa socijalnog iskljuivanja, poglavito na ekonomsku prikraenost i socijalnu izolaciju. 2. Tko to u Hrvatskoj (ne) dobiva posao, odnosno kakva je vjerojatnost zapoljavanja osoba razliitih obiljeja i jesu li aktualni procesi zapoljavanja u Hrvatskoj generatori procesa socijalnog iskljuivanja. Odgovori na ta pitanja trebali bi omoguiti potpuniji uvid u mehanizme procesa socijalnog iskljuivanja u Hrvatskoj i pruiti neke spoznaje koje mogu pomoi u kreiranju mjera socijalne politike.
U Hrvatskoj jo nije na djelu izrazitiji proces socijalne iskljuenosti.
3.2.1. Uinci produene nezaposlenosti i zapoljavanja

Prema predloenom konceptu socijalne iskljuenosti, pretpostavljeno je u longitudinalnoj studiji72 da produena nezaposlenost dovodi do siromatva i socijalne izolacije, koji zatim dodatno smanjuju mogunost zapoljavanja. Na temelju podatka o radnom statusu u drugom ispitivanju, ustanovili smo da je od ukupnog broja sudionika istraivanja koji su ispunili upitnike (N = 601), njih 394 i dalje nezaposleno, dok je 207 sudionika u meuvremenu, izmeu prvog i drugog ispitivanja, nalo posao na odreeno ili neodreeno vrijeme. Te dvije skupine sudionika sada moemo usporediti u kljunim varijablama kako bismo procijenili uinke produene nezaposlenosti, odnosno dobivanja zaposlenja. Tablica 3.3. predoava distribuciju ukupnih prihoda njihovih kuanstava u prvom i drugom ispitivanju. Grupu A ine oni sudionici istraivanja koji su bili i ostali nezaposleni, a grupu B ine oni koji su u vrijeme prvog ispitivanja bili nezaposleni, a u vrijeme drugoga zaposleni. Usporedimo li te distribucije unutar grupa (izmeu prvog i drugog ispitivanja), vidimo
Metodoloka objanjenja za tree poglavlje se nalaze u Dodatku 1.
33
Oni koji su ostali nezaposleni poveali su stupanj svoje socijalne izolacije tijekom godine dana, a oni koji su se zaposlili vidno su je smanjili.
promjene u obje grupe, ali u suprotnom smjeru. Kod grupe A pogorala se distribucija prihoda u drugom ispitivanju (poveao se udio sudionika s prihodima do 1000 kn, a smanjio onih s vie od 4000 kn), a obrnuta promjena dogodila se kod grupe B. Kao posljedica toga razlike meu grupama bitno su poveane: usporedimo li distribuciju prihoda jedne i druge
grupe u drugom ispitivanju vidimo znatne razlike u njihovim prihodima (onih najsiromanijih ima u grupi A 20,1%, a u grupi B samo 3,2%). Tijekom godine dana nezaposlenosti sudionici istraivanja preselili su se u nie kategorije ekonomskog stanja, mnogi i u kategoriju siromanih.
Tablica 3.3. Distribucija prihoda u prvom (2003. g.) i drugom ispitivanju (2004. g.) za sudionike istraivanja koji su ostali nezaposleni (grupa A), i one koji su se izmeu dva ispitivanja zaposlili (grupa B).
Mjeseni prihodi kuanstva (kn) do 1000 Grupa A Grupa B Prvo ispitivanje (nezaposleni) Drugo ispitivanje (nezaposleni) Prvo ispitivanje (nezaposleni) Drugo ispitivanje (zaposleni) 15,2% 20,1% 8,5% 3,2% 1001 4000 51,6% 51,0% 41,7% 32,7% 4001 i vie 33,2% 28,9% 49,7% 63,9%
Ukupno 100,0 100,0 99,9 100,0
N 382 388 199 205
Napomena: Razlike u distribuciji prihoda izmeu grupe A i B te izmeu prvog i drugog ispitivanja unutar svake grupe statistiki su znaajne.
Uinak nezaposlenosti i dobivanja posla na ekonomsko stanje zornije je predoen na slikama 3.3. i 3.4. Slika 3.3. predoava procijenjene prosjene prihode kuanstava sudionika naeg istraivanja u prvom (2003.) i drugom (2004.) istraivanju. Pune crte oznaavaju prihode kuanstava sudionika istraivanja koji su ostali nezaposleni (grupa A), a isprekidane crte prihode onih koji su se uspjeli zaposliti. Slika jasno pokazuje da su oni koji su se zaposlili znatno poveali prihode svojih kuanstava, a da se onima koji su ostali nezaposleni prihodi i dalje smanjuju (analiza varijance je potvrdila da su razlike meu skupinama
statistiki znaajne). Rezultat tih promjena bile su znatno vee razlike izmeu zaposlenih i nezaposlenih u drugoj toki mjerenja. Sukladno tomu, zrcalni su rezultati dobiveni za subjektivnu procjenu novanih briga (slika 3.4.): novane brige onih koji su ostali nezaposleni blago su porasle tijekom godine dana, a oni koji su se uspjeli zaposliti iskazuju znatno manju brigu o novcu. Razlike izmeu dvije skupine znatno su narasle i na subjektivnom planu. Produena nezaposlenost uvjerljiv je imbenik ekonomske prikraenosti.
Slika 3.3. Ukupni prihodi kuanstva u prvom (2003. g.), i drugom ispitivanju (2004. g.), za skupinu sudionika koji su bili i ostali nezaposleni (puna crta), i skupinu sudionika koji su se izmeu dva ispitivanja uspjeli zaposliti (isprekidana crta)
6500 6000 5500 5000 4500 4000 3500 3000 2500 2000 2003 2004
Slika 3.4. Stupanj financijskih briga u prvom (2003. g.) i drugom ispitivanju (2004. g.) za skupinu sudionika koji su bili i ostali nezaposleni (puna crta), i skupinu sudionika koji su se izmeu dva ispitivanja uspjeli zaposliti (isprekidana crta). Sudionici su procijenili koliko su esto imali financijskih briga na ljestvici od 1 (nikad), do 5 (stalno).
3,8 3,6 3,4 3,2 3,0 2,8 2,6 2,4 2003 2004
Nemaju svi nezaposleni jednaku vjerojatnost zapoljavanja, jer njihove razliite karakteristike mogu utjecati na vjerojatnost njihova zapoljavanja.
Slika 3.5. predoava podatke za drugu kljunu sastavnicu socijalne iskljuenosti socijalnu izolaciju, tj. prosjeni stupanj subjektivne socijalne izolacije za dvije skupine ispitanika u prvom i drugom mjerenju. Oni koji su ostali nezaposleni poveali su stupanj svo-
je socijalne izolacije tijekom godine dana, a oni koji su se zaposlili vidno su je smanjili. U konanici, grupe zaposlenih i nezaposlenih pokazuju veliku razliku u stupnju subjektivne socijalne izolacije.
Slika 3.5. Stupanj subjektivne socijalne izolacije u prvom (2003. g.), i drugom ispitivanju (2004. g.), za skupinu sudionika koji su bili i ostali nezaposleni (puna crta), i skupinu sudionika koji su se izmeu dva ispitivanja uspjeli zaposliti (isprekidana crta). Prosjeni stupanj izolacije izraunan je iz odgovora na pitanje: Smatrate li se sastavnim dijelom i korisnim lanom drutvene zajednice? koji su mogli varirati od 1 (da, osjeam se korisnim lanom), do 4 (osjeam se posve nekorisno i iskljueno).
2,40 2,20 2,00 1,80 1,60 1,40 2003 2004
Vano obiljeje dobivenih rezultata vidljivo je u tablici 3.3. i na obje slike: izmeu onih koji su ostali nezaposleni (pune crte), i onih koji su se zaposlili nakon prvog ispitivanja (isprekidane crte), razlike postoje ve u prvoj toki mjerenja, dakle u vrijeme kada su svi bili nezaposleni! Ve tada su oni koji su ostali ne-
zaposleni bili siromaniji, odnosno pokazivali su vei stupanj ekonomske prikraenosti i socijalne izolacije. Te razlike nesumnjivo upuuju na selektivne procese pri zapoljavanju i uvode nas u drugi problem istraivanja: Tko to u Hrvatskoj (ne) dobiva posao.
35
Tako npr. bogatiji imaju dvostruko vee izglede da e dobiti posao od siromanih, osobe dobrog zdravlja imaju takoer dvostruko vee izglede da e dobiti posao od osoba loeg zdravlja, dok mlae osobe imaju priblino tri puta vee izglede za zapoljavanje od starijih osoba.
3.2.2. Vjerojatnost zapoljavanja nezaposlenih osoba razliitih obiljeja

Ve je reeno da je izmeu prvog ispitivanja (lipanj kolovoz 2003.), i drugog (studeni prosinac 2004.), od ukupno 601 sudionika koji su odgovorili na upitnike, njih 207 nalo posao. Dakle, u neto vie od godine dana zaposlilo ih se 34,4%, odnosno vjerojatnost zapoljavanja iznosi 0,34. To je vjerojatnost zapoljavanja prosjene nezaposlene osobe u ovom trenutku u Hrvatskoj. No, nemaju svi nezaposleni jednaku vjerojatnost zapoljavanja, jer njihove razliite karakteristike mogu utjecati na vjerojatnost njihova zapoljavanja. Pretpostavili smo da e se vjerojatnost zapoljavanja razlikovati za nezaposlene razliitog spola, dobi, naobrazbe, trajanja nezaposlenosti, financijskog stanja te psihikog i fizikog zdravlja. Analiza koju smo proveli to je uvjerljivo i potvrdila. Slika 3.6. predoava vjerojatnost zapoljavanja osoba razliitih obiljeja. Za svaki segment pojedine varijable
dan je postotak onih koji su se uspjeli zaposliti izmeu dva ispitivanja. Pri odabiru varijabli za ovu analizu, vodili smo se sasvim odreenim hipotezama i sve su potvrene, osim one o spolnim razlikama. Pretpostavili smo da e vjerojatnost zapoljavanja biti vea za mukarce, ali rezultati pokazuju da izmeu mukaraca i ena nema razlika u vjerojatnosti zapoljavanja. Sve ostale razlike su statistiki znaajne (hi-kvadrat testovi pokazuju da su sve razlike znaajne na razini p < .001), a kao to to zorno predoavaju razlike u duini stupaca, razlike meu pojedinim segmentima su i vrlo velike. Tako npr. bogatiji imaju dvostruko vee izglede da e dobiti posao od siromanih, osobe dobrog zdravlja imaju takoer dvostruko vee izglede da e dobiti posao od osoba loeg zdravlja, mlae osobe imaju priblino tri puta vee izglede za zapoljavanje od starijih osoba, osobe koje su kratkotrajno nezaposlene takoer imaju tri puta vee izglede od onih koje su nezaposlene due od tri godine, a osobe visoke naobrazbe imaju ak etiri puta vee izglede za zaposlenje od osoba koje imaju samo osnovnu kolu i manje.
Slika 3.6. Vjerojatnost zapoljavanja nezaposlenih osoba razliitih karakteristika (postotak sudionika koji su se zaposlili tijekom neto vie od godine dana)
Spol Mukarci ene Starost Do 24 25-34 35-44 45 i vie Obrazovanje Osnovna kola i manje Srednja kola Visoko obrazovanje Trajanje nezaposlenosti Do 6 mjeseci 7 mjeseci do 3 godine Vie od 3 godine Prihodi po lanu domainstva Do 500 kn 500-1000 kn 1001-2000 kn Vie od 2000 kn Fiziko zdravlje Loe Prosjeno Dobro Psihiko zdravlje Loe Prosjeno Dobro 0 10 20 30 34,2 34 39,6 44,4 32,4 14,6 15 40 50 60
31,9
57,6 46,2 40,2
16,5 20,1
36,1
40,6
44,9
22,3
38,7 43,8 27,5
34,9 46,9
Kako protumaiti tako velike razlike u vjerojatnosti zapoljavanja osoba razliitih obiljeja? Te su razlike vjerojatno rezultat interakcije razliitih imbenika i procesa: aktivnosti samih traitelja posla (npr. meu osobama koje su dugotrajno nezaposlene ima sve vie obeshrabrenih, koji odustaju od odlune i intenzivne potrage za poslom i tako dodatno smanjuju izglede da ga i nau), resursa s kojima traitelji posla raspolau (npr. siromani imaju smanjene resurse); ili njihovih funkcionalnih karakteristika (npr. osobe manjkavog obrazovanja ne odgovaraju zahtjevima ponuenih poslova). Dakako, presudnu ulogu imaju odluke poslodavaca i njihove koncepcije o poeljnim karakteristikama posloprimaca. One mogu biti i pod utjecajem predrasuda; primjerice, da ljudi u dobi iznad 45 godina ne mogu biti uspjeni radnici. Za planiranje uinkovitih mjera socijalne politike veoma su vani preciznije istraivanje i analiza tih procesa i mehanizama, a njih nedostaje.
Mjere socijalne politike trebaju biti usmjerene prema najugroenijim pojedincima, a to su osobe starije od 45 godina, manjkave naobrazbe, siromane, dugotrajno nezaposlene te pojedinci naruenog psihikog i fizikog zdravlja.
3.2.3. Zakljuak
Prema konceptu socijalnog iskljuivanja, produena nezaposlenost vodi siromatvu i socijalnoj izolaciji, koji zatim dodatno smanjuju mogunost zapoljavanja. Kako to pokazuju izloeni rezultati, potvruje se to i danas, u Hrvatskoj. Za razliku od naeg prethodnog krossekcijskog istraivanja, koje nije pronalo velike razlike izmeu dugotrajno i kratkotrajno nezaposlenih, ovo longitudinalno istraivanje uvjerljivo pokazuje da produena nezaposlenost u Hrvatskoj osiromauje i socijalno izolira one koji su joj izloeni. Tijekom samo neto vie od godine dana, praeni pojedinci koji su ostali nezaposleni u tom razdoblju doivjeli su znatan pad materijalnih mogunosti i poveanje socijalne izoliranosti. Uz to, drugi dio naeg istraivanja pokazuje pogubne uinke samog procesa zapoljavanja, koji je izrazito diskriminativan prema odreenim kategorijama nezaposlenih. Najugroeniji pojedinci, oni ija je vjerojatnost zapoljavanja nia od 0,30, jesu: osobe starije od 45 godina, manjkave naobrazbe, siromane, dugotrajno nezaposlene te pojedinci naruenog psihikog i fizikog zdravlja. Svaka kombinacija ovih svojstava praktiki onemoguava zapoljavanje u Hrvatskoj i predodreuje pojedince za poloaj socijalno iskljuenih. Zato upravo prema tim skupinama trebaju biti usmjerene mjere socijalne politike.
37
etvrto poglavlje:
Dugotrajna nezaposlenost odrednica socijalne iskljuenosti

Prema razliitim svjetskim iskustvima, teko zapoljivi pojedinci i nadalje su brojni meu korisnicima socijalne pomoi, ak i nakon sudjelovanja u programima aktiviranja koji sadravaju i element prisile poput najprije posao.
Openito se smatra da je dugotrajna nezaposlenost, u veoj ili manjoj mjeri, prilino sigurna odrednica socijalne iskljuenosti (vidi poglavlje 3.2.). Hrvatska ima visoku razinu ukupne, a pogotovo dugotrajne nezaposlenosti, ali aktivnosti koje se provode radi njezina ublaavanja nisu dovoljno usmjerene na osobe koje su ve izloene dugotrajnoj nezaposlenosti ili im prijeti opasnost od nje. rada, informatiko-komunikacijske tehnologije te sposobnosti i znanja stranih jezika i komuniciranja. Takva kombinacija znanja i sposobnosti omoguava prilagoavanje promjenama u svijetu rada. Mnogi imbenici ponude na tritu rada ograniavaju mogunosti zapoljavanja korisnika socijalne skrbi, posebice onih koji se vrlo teko zapoljavaju. Aktivnosti vezane za reformu trita rada i sustava socijalne skrbi, trebale bi biti dopunjene mjerama smanjivanja zapreka za zapoljavanje, osobito teko zapoljivih i slabo plaenih radnika. Prema razliitim svjetskim iskustvima76, teko zapoljivi pojedinci i nadalje su brojni meu korisnicima socijalne pomoi, ak i nakon sudjelovanja u programima aktiviranja koji sadravaju i element prisile poput najprije posao. Korisnici socijalne skrbi u svom se radnom aktiviranju nesumnjivo susreu s brojnim sloenim zaprekama. Obino se bore s nizom razliitih i sloenih zapreka pri zapoljavanju, ukljuujui tjelesnu nesposobnost, psihike probleme, obiteljsko nasilje, tekoe u uenju, alkoholizam ili ovisnost o drogi, a uglavnom su niske obrazovne razine, ive u prometno nepristupanim podrujima, loeg su zdravstvenog stanja i/ili imaju tekoa sa socijalizacijom i sl. Acheson Report77 navodi da nezaposleni, pogotovo ako su korisnici socijalne skrbi, imaju znatno niu razinu psiholoke stabilnosti i esto su podloni depresiji i nezadovoljstvu, sve do samoozljeivanja i samoubojstva. Gallie i sur.78 ustanovili su da osobe ija se socijalna mrea sastoji od slinih nezaposlenih ljudi imaju vee probleme ranjivosti kada su izloeni psiholokim i financijskim tekoama, to im povratno oteava bijeg iz siromatva. Dugotrajna nezaposlenost posebno je opasna za zdravlje. Ona unitava osobne mogunosti i sposobnosti, ne samo materijalne ve i socijalne i mentalne. Ujedno, uinci nezaposlenosti na zdravlje akumuliraju se tijekom vremena. Dugotrajna nezaposlenost nesumnjivo u veoj ili manjoj mjeri utjee na socijalnu iskljuenost. Iako se ini da je metodoloki posve (ili barem uglavnom), jasno to znae pojmovi siromatvo, socijalna iskljuenost, zaposlenost i mogunosti, Atkinson79 upozorava da to ba i nije uvijek sluaj. Siromatvo je razmjerno jednostavno shvatiti i odrediti kao nedo-
4.1. Znaenje zaposlenosti i nezaposlenosti

Zaposlenost ima temeljnu ulogu u svakom drutvu. Ljude esto odreujemo (a i oni sebe), ovisno o tome to rade u ivotu. U sociolokim i ekonomskim studijama istie se da zaposlenost nije samo najvanija odrednica poloaja ljudi u svakoj zemlji, ve je ujedno bitna za stvaranje smisla, dohotka, socijalne stabilnosti i kvalitete ivota te sudjelovanja u drutvu73. Zaposlenost se naziva ljepilom koje dri nae drutvo na okupu74. Trini poticaji za poveanje ulaganja u obrazovanje i struno osposobljavanje mogu imati odreenu ulogu u ublaavanju sve vee nejednakosti zapoljivosti i plaa te s tim povezanoga mogueg siromatva. Ako su ljudi zaposleni, manja je vjerojatnost da e biti siromani nego ako su nezaposleni. Ipak, i neki od onih koji rade svejedno su siromani zbog niskih primanja te velikih osobnih i obiteljskih izdataka. Stoga se nastoji postii da ljudi rade i ostvaruju plau, i da tako budu u boljem poloaju od onih koji u sustavu nezaposlenosti i skrbi primaju pomo i naknadu. Na alost, u Hrvatskoj, kao i u mnogim tranzicijskim zemljama, mnogi su ljudi nezaposleni i/ili s malom zapoljivou pa su izloeni ekonomskom siromatvu i socijalnoj iskljuenosti. Prema ILO-u75 zapoljivost (employability), se definira vrlo iroko: ona je uinak i kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja, ali i drugih aktivnosti. Zapoljivost obuhvaa znanja, strunosti i sposobnosti da osoba dobije i zadri posao, profesionalno napreduje, pronae drugi posao ako je otputena, odnosno ue na trite rada u razliitim razdobljima svog radnog i ivotnog ciklusa. Pojedinci su najvie zapoljivi kada imaju iroko znanje i sposobnosti, osnovna i specijalistika znanja, ukljuujui sposobnost timskog
73 74 75 76
Jahoda, M. (1982.) Employment and unemployment A social-psychological analysis. Cambridge University Press. Cambridge, United Kingdom.
Smith, R. (1987.) Unemployment and health: a disaster and a challenge. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. International Labour Office (2002.) Key Indicators of the Labour Market 2001.-2002. International Labour Office. Geneva, Switzerland. Holcomb, P. A., Martinson, K. (2002.) Implementing Welfare Reform across the Nation. New Federalism: Issues and Options for States, Series A, No. A-53. The Urban Institute; Holcomb, P. A., Martinson, K. (2002.) Putting Policy into Practice: Five Years of Welfare Reform, in: Weil, A., Finegold, K. (eds.) Welfare Reform: The Next Act, p. 1-16. Urban Institute Press. Washington D.C., USA. Acheson, D. (1998.) Independent Inquiry into Inequalities in Health Report. HMSO and The Stationery Office. London, United Kingdom. Gallie, D., Gershuny, J., Vogler, C. (1994.) Unemployment, the household, and social networks. In Gallie D, Marsh, C., Vogler, C. (ed.) Social change and the experience of unemployment. p. 255. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. Atkinson, A. B. (1989.) How Should We Measure Poverty? Some Conceptual Issues in Atkinson, A. B. Poverty and Social Security. Harvester Wheatsheaf. London, United Kingdom.
77 78
79
statak novca ili imovine. Stvar se komplicira sa socijalnom iskljuenosti koja kod definiranja ima najmanje tri sastavnice. Prva je relativnost socijalne iskljuenosti: osobe su iskljuene kao skupina ili zajednica u odreenom trenutku. Druga se odnosi na agenta: ljudi se ili sami iskljuuju ili ih iskljuuju80. Trea sastavnica je dinamiko obiljeje socijalne iskljuenosti: ne odnosi se samo na sadanju iskljuenost nego i na nedostatak nade za budunost. Stoga se socijalna iskljuenost treba promatrati ire i dalje od dugotrajne nezaposlenosti jer obuhvaa i (ne)oekivanja budueg dohotka. Stoga se esto navodi da siromatvo i nezaposlenost mogu dovesti do socijalne iskljuenosti, ali i da ju ne moraju nuno uzrokovati. Nadalje, socijalno iskljueni mogu biti i ljudi koji rade i nisu siromani. Atkinson smatra da drava moe odgovarajuim programima socijalne skrbi i pomoi za vrijeme nezaposlenosti odigrati veliku ulogu u borbi protiv socijalne iskljuenosti. U razmatranju nezaposlenosti, siromatva i s njima povezane socijalne iskljuenosti, potrebno je istraiti neka od obiljeja koja pogaaju pojedinca i drutvo u cjelini. Sen81 navodi da popis navedenih obiljeja treba ukljuivati za zajednicu gubitak ostvarenog outputa i fiskalni teret, a za pojedinca gubitak slobode odluivanja (koji znai mnogo vie od smanjivanja dohotka), gubitak znanja i strunosti te nastalu dugotrajnu tetu (podjednako kako se ui radom, tako se i zaboravlja zbog nedjelovanja jer je osoba izvan svijeta rada i prakse), psiholoke tete, zdravstvene probleme, tete za moral, gubitak motivacije za budui rad, gubitak ljudskih odnosa i obiteljskog ivota (nezaposlenost i siromatvo mogu biti vrlo razorni za drutvene odnose, a mogu i oslabiti sklad i jedinstvo obitelji te ugroziti odnose s prijateljima i roacima), te konano gubitak drutvenih vrijednosti i odgovornosti (dugotrajno nezaposleni i siromani mogu postati cinini glede pravednosti socijalnih odnosa, a mogu stvoriti i osjeaj ovisnosti o drugima ti uinci ne vode nastajanju odgovornosti i oslanjanju na vlastite snage). Gotovo nije potrebno podsjeati da trite rada najee nije savreno, tako da istodobno postoji nezaposlenost i velika potranja radnika. To znai da, pogotovo u zemljama s visokom nezaposlenou poput Hrvatske, postoji prostor za poboljanje djelovanja tr80
ita rada pribliavanjem nezaposlenosti minimumu potranje i ponude rada te, tako smanjujui otvorenu nezaposlenost, i broj nepopunjenih radnih mjesta. Aktivna politika trita rada (APTR), moe pomoi u ublaavanju (smanjivanju), strukturnoga (frikcijskog), nesklada izmeu ponude i potranje, u prvom redu smanjivanjem profesionalnog i prostornog nesklada izmeu ponude i potranje te poveanjem transparentnosti trita rada. Najvaniji instrumenti APTR-a za poboljanje usklaenosti jesu osposobljavanje i usavravanje, informiranje i savjetovanje s obzirom na potranju posla i odabir pri zapoljavanju te posredovanje pri zapoljavanju. APTR moe preraspodijeliti mogunosti zapoljavanja tako da manje ljudi ostane dugotrajno nezaposleno i/ili postanu korisnici/primatelji nekog oblika socijalne pomoi. U okviru zadane zaposlenosti i ponude rada, znailo bi to prerasporeivanje tereta nezaposlenosti na vie ljudi (pretpostavlja se da bi rezultat mjera APTR-a bio da nezaposlenou ne bi bili pogoeni uvijek isti ljudi u razliitim razdobljima). Ekonomska teorija navodi da APTR gotovo nema neposrednog utjecaja na ukupnu zaposlenost82, ali bi se poveala djelotvornost ponude rada kad bi uspjelo u rad ukljuiti dugotrajno nezaposlene (DN) ili korisnike/primatelje socijalne pomoi, to je sigurno vrijedno pozornosti isto kao i sprjeavanje dugotrajne nezaposlenosti. Iako uvoenje takvih mjera moe poveati vjerojatnost negativnih uinaka, rizik je prihvatljiv ako je ukupan uinak smanjivanje prosjenog trajanja nezaposlenosti. Moda je najvanije znaenje APTR-a to to navedeni uinci otputanja i zamjene postaju prihvatljiviji ako se poveavaju mogunosti zapoljavanja za dugotrajno nezaposlene i korisnike u sustavu socijalne skrbi (u Hrvatskoj je najvaniji oblik pomo za uzdravanje), ime se smanjuje socijalna iskljuenost. Prema novijoj literaturi83, osposobljavanje i obrazovanje smatraju se najuinkovitijima za krae nezaposlene osobe (koji ekaju na zaposlenje do dvije godine), dok su subvencije plaa, ini se, djelotvornije za osobe koje zaposlenje ekaju dulje od dvije godine. Ako je gospodarstvo u uzletu, ini se da je posebice uinkovito u sprjeavanju strukturalizacije (meu nezaposlenima za zapoljavanje e biti odabrani najjai, a najslabiji e ostati nezaposleni), kao i u ubrzanom smanjivanju dugotrajne zaposlenosti.
Aktivna politika trita rada (APTR), moe pomoi u ublaavanju (smanjivanju), strukturnoga (frikcijskog), nesklada izmeu ponude i potranje, u prvom redu smanjivanjem profesionalnog i prostornog nesklada izmeu ponude i potranje te poveanjem transparentnosti trita rada.
Izraz socijalna iskljuenost izazvao je veliku raspravu o tome podrazumijeva li ta sintagma aktivno djelovanje pojedinih subjekata (poput drave), ili se jednostavno dogaa da pojedini graani budu iskljueni. Tako je na primjer u Maarskoj tijekom pripreme odgovarajuih dokumenata bilo politikih otpora uporabi aktivnog oblika glagola iskljuiti jer se navodilo da nitko nikoga u Maarskoj ne iskljuuje (Lendvai, N. (2005.) Socijalna politika u srednjoj i istonoj Europi i ulazak u Europsku uniju: vrijeme za razmiljanje. Financijska teorija i praksa, God. 29, br. 1, 2005., br. 1-12.) Sen A. (1997.) Inequality, unemployment and contemporary Europe. International Labour Review, Vol. 136, No. 2, 1997, p. 155-171. Koning de, J., Mosley, H. (ed.) (2001.) Labour Market Policy and Unemployment: Impact and Process Evaluations in Selected European Countries. Edward Elgar. Cheltenham, United Kingdom; Northampton, USA. Schmid, G., Speckesser, S., Hilbert, C. (2001.) Does active labour market policy matter? An aggregate impact analysis for Germany in Koning de, J.; Mosley, H. (ed.) Labour Market Policy and Unemployment: Impact and Process Evaluations in Selected European Countries. Edward Elgar. Cheltenham, United Kingdom; Northampton, USA.
81 82
83
39
Openito, programi zapoljavanja i osposobljavanja imaju najjai utjecaj i najvei socijalni povrat za one s najmanje prijanjeg iskustva na tritu rada i za one koji su najugroeniji.
Osposobljavanje i obrazovanje bit e uinkovitiji i ako se ostvaruju u kraem vremenu, dok e privremeno zapoljavanje u javnom sektoru i subvencije plaa imati vei utjecaj na dulji rok u pozorno odabranim sluajevima. Openito, programi zapoljavanja i osposobljavanja imaju najjai utjecaj i najvei socijalni povrat za one s najmanje prijanjeg iskustva na tritu rada i za one koji su najugroeniji84. S obzirom na iri pojam socijalne iskljuenosti, openito se vjeruje da politike zapoljavanja i obrazovanja trebaju omoguiti izlazak iz problema vezanih za dugotrajnu nezaposlenost, kao to su siromatvo i ovisnost o socijalnoj skrbi. Mnogi problemi nezaposlenosti mogu se ublaiti aktivnom politikom trita rada.
Naravno, ostaje stalno pitanje je li to stvarno uspjeh ili samo nain prikrivanja problema zapoljavanja. Kako bi izbjegla razoaravajue rezultate, aktivna politika trita rada treba se prilagoivati promijenjenim ekonomskim uvjetima i usmjeriti na dugotrajnu ponudu, poboljavajui imbenike poput stope aktivnosti radne snage, razine obrazovanja te fleksibilnosti i prilagodljivosti zaposlenih i onih koji to ele postati. Kad je rije o konzistentnosti, posebice je vana usklaenost politika trita rada i socijalne skrbi kako bi se one uzajamno jaale. Politika ouvanja dohotka i naknada za vrijeme nezaposlenosti te zakonska zatita zaposlenja, trebaju stvoriti poticaje za integraciju i uinkovitost trita rada. Koordinacija je, naravno, poeljna, ali ju je teko ostvariti.
Okvir 4.1.: Aktivnosti EU-a u podruju politike zapoljavanja Strateki cilj EU-a, koji je definiran Lisabonskom strategijom, za tekue je desetljee: postati najkonkurentnije dinamino drutvo u svijetu temeljeno na znanju, sposobno za ostvarivanje odriva gospodarskog rasta s veim mogunostima zapoljavanja i veom socijalnom kohezijom. Ostvarenje spomenutog strategijskog cilja ovisi o usklaenom i zajednikom politikom djelovanju u irokom podruju ekonomskih, socijalnih i ekolokih pitanja. EU nastoji poticati gospodarski razvoj temeljen na stvaralatvu i proizvodnosti te ostvarivanje socijalne politike prihvatljive zemljama-lanicama, ime bi se poboljala socijalna i ekonomska kohezija. Europsko vijee potie lanice i pomae im da poboljaju obrazovanje i struno osposobljavanje, ukljuujui i mjere pospjeivanja zapoljivosti i smanjivanja obrazovnih razlika. Vijee stalno istie potrebu razvijanja aktivne politike zapoljavanja koja, osim to poveava zaposlenost, omoguava reintegraciju nezaposlenih i osiguranje jednakih mogunosti. Ujedno, Vijee tei izgradnji rodne i dobne jednakosti, zatiti ugroenih i nacionalnih manjina te dosljednom i trajnom poticanju socijalne integracije pod motom zapoljavanje je najbolja obrana protiv siromatva i socijalne iskljuenosti. Europska strategija zapoljavanja (The European Employment Strategy - EES), dio je ireg politikog programa koji je Unija pokrenula 1997. godine u Luxembourgu, a potvrdila 2000. u Lisabonu. Prihvaeno je stajalite da zapoljavanje i socijalna zatita moraju djelovati zajedno u smanjivanju iskljuenosti i poticanju integriranosti sudjelovanjem na tritu rada. Europska strategija zapoljavanja odreuje okvir programa zapoljavanja lanicama EU-a, o kojima zemlje dostavljaju godinje izvjetaje. U politici zapoljavanja i trita rada, zemlje-lanice svoje aktivnosti i izvjetavanje ostvaruju na temelju etiriju smjernica: - poboljati zapoljivost i kvalitetu posla s naglaskom na aktivnoj politici trita rada, posebice usmjerenoj na mlade i dugotrajno nezaposlene; - promicati razvoj poduzetnitva ponajvie deregulacijom, pojednostavljivanjem pristupa tritu i lakim osnivanjem malih tvrtki; - poticati prilagodljivost poslovnih subjekata i zaposlenih ime se daje velika i aktivna uloga socijalnim partnerima; - jaati politiku jednakih mogunosti, s teitem na problematici zapoljavanja i jednakih uvjeta rada ena i osoba sa smanjenim radnim mogunostima.
84
Bjrklund, A., Haveman, R., Hollister, R., Holmlund, B. (1991.) Labour Market Policy and Unemployment Insurance. Clarendon Press. Oxford, United Kingdom.
Hrvatska je izradila Nacrt nacionalnog akcijskog plana zapoljavanja (NAPZ), koji sadrava pregled problema i mjera vezanih uz podruje trita rada. Mjere tog plana trebale bi biti usmjerene na mlade koji tek dolaze na trite rada, starije radnike sa zastarjelim znanjima i vjetinama te na osobe s invaliditetom. Jedan od ciljeva novih mjera jest i aktiviranje nezaposlenih jer su iskustva drugih zemalja pokazala da su poticanje nezaposlenih na aktivno traenje posla i procjena njihovih stvarnih znanja i sposobnosti kljune mjere za rast zaposlenosti. NAPZ se temelji na deset smjernica koje potuju i sadanje lanice EU.
4.2. Stanje u razvijenim i tranzicijskim zemljama

Rad se smatra najboljim oblikom socijalne skrbi, a razlozi su jasni: zaposlen ovjek e vjerojatno biti ekonomski neovisan i socijalno ukljuen. Tako je poveanje stope zaposlenosti postalo kljuni cilj socijalne politike i politike trita rada razvijenih industrijskih zemalja. U gotovo svim lanicama EU-a najvaniji imbenik koji pridonosi siromatvu i socijalnoj iskljuenosti jest nezaposlenost, pogotovo ona
dugotrajna. Prosjena stopa nezaposlenosti85 u EU porasla je s 2,3 u 1960. na 7,7% u 2001. Dok su neke zemlje uspjele zaustaviti porast nezaposlenosti ili ak i smanjiti nezaposlenost (posebice Nizozemska, Irska i Velika Britanija), druge su to uspjele tek djelomino, tako da su stope nezaposlenosti znatno vie nego u 70-ima (na primjer vedska, Njemaka, Francuska i panjolska). Budui da se stanje bitno promijenilo posljednjim irenjem Unije, navodimo podatke za lipanj 2003. godinu (mjesec u kojem se manje oituje djelovanje sezonskih utjecaja).
U gotovo svim lanicama EU-a najvaniji imbenik koji pridonosi siromatvu i socijalnoj iskljuenosti jest nezaposlenost, pogotovo ona dugotrajna.
Tablica 4.1. Stope nezaposlenosti (%) u lipnju 2003. poredane po veliini

EU 15 Eurozona Luksemburg Nizozemska* Austrija Irska Danska
* Podatak za svibanj. Izvor: Eurostat (2003.)
8,1 8,9 3,7 4,1 4,4 4,7 5,2
vedska Portugal Belgija Finska Francuska Njemaka panjolska
5,4 7,3 8,0 9,3 9,4 9,4 11,4
Kako pokazuje tablica 4.1., prosjena stopa nezaposlenosti bila je vea od 8% (neto via u eurozoni nego u EU 15). Najnia je stopa u Luksemburgu, a najvia u panjolskoj. Opasnost od socijalne iskljuenosti raste s duinom nezaposlenosti te se dugotrajna nezaposlenost (ekanje na posao due od godinu dana), smatra najvanijim pokazateljem socijalne iskljuenosti. U 2001. godini 3% aktivnog stanovnitva EU-a bilo je nezaposleno due od 12 mjeseci. Taj postotak krije velike razlike, od manje od 1% u Luksemburgu, Danskoj, Nizozemskoj i Austriji do vie od 5% u Grkoj i Italiji. Proirenje Unije dovodi na scenu heterogene i siromanije sudionike. Meusobna konkurentnost broj85
nih siromanijih regija poveat e probleme sustava socijalne skrbi to su u prilagoivanju ve ionako izloeni mnogim pritiscima zbog demografskih razloga i globalizacije. Pojavljuje se opasnost od poveanja nezaposlenosti i nejednakosti, to ponekad onemoguuje nacionalne vlade da provode nune i sloene reforme. I meu novim lanicama EU-a postoje znatne razlike i u pogledu nezaposlenosti i u pogledu dugotrajne nezaposlenosti. Dok jedna skupina tih zemalja 2000. godine biljei relativno nie stope nezaposlenosti manje od 10% (Estonija, eka i Maarska), druga skupina ima vrlo visoke stope evidentirane nezaposlenosti gotovo 20% (Slovaka i Poljska). Slovenija je visoku evidentiranu nezaposlenosti iz sredine 90-ih snizila na oko 6,5%.
U daljnjem tekstu koristimo se podacima o nezaposlenosti prema anketi radne snage (ARS), (ija je metodologija usklaena s onom koju preporua Meunarodna organizacija rada), prema kojima je nezaposlenost u veini zemalja neto nia od podataka o evidentiranoj nezaposlenosti koji se prikupljaju preko slubi za zapoljavanje. Stopa dugotrajne nezaposlenosti za Hrvatsku (tablica 4.2.), izraunata je prema strukturi trajanja nezaposlenosti u skladu s podacima Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje.
41
Hrvatska ima neto vie stope (i nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti) od prosjeka novih lanica.
Sama stopa nezaposlenosti nije dovoljan pokazatelj ozbiljnosti stanja na tritu rada i nije jedina odrednica socijalne iskljuenosti. Treba ukljuiti i strukturu nezaposlenih prema ekanju na zaposlenje. Stope dugotrajne nezaposlenosti u novim lanicama EU-a osjetno se razlikuju i znatno se mijenjaju ak i u kraem razdoblju. Dok je 2000. godine Poljska bila naj-
bolja te je dugotrajno nezaposlenih (onih koji su ekali na zaposlenje vie od godine dana), u ukupnom broju nezaposlenih bilo oko treinu, najloija je bila Slovenija gdje su gotovo dvije treine nezaposlenih ekale due od 11 mjeseci. Prema podacima iz 2003. godine, u Poljskoj se dugotrajna nezaposlenost znatno poveala dok se u Sloveniji smanjila.
Tablica 4.2. Stope nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti (vie od 11 mjeseci), u 2003. u %.

Dugotrajna nezaposlenost Kratkotrajna nezaposlenost Ukupno 5,9 5,1 6,5 4 5,6 3,4 6,2 6,6 3,4 4,5 8,5 3,1 6,4 F 6,6 3,8 5,3 1,1 6,1 2,5 5,7 5,8 3,7 3,8 7,1 2,4 5,8 M 5,3 6,4 7,8 6,9 5,1 4,4 6,6 7,4 3 7,2 9,9 3,7 6,9 Ukupna nezaposlenost Ukupno 14,8 9,1 14,3 7,8 10,2 4,5 10,5 12,7 5,8 8 19,2 6,5 17,5 16,6 8,3 13,7 6,1 10,5 3,9 10,3 12,3 6 6,8 18,6 6 17,2 M 13,4 10 15,1 9,8 9,9 5,2 10,7 13,1 5,5 10,7 20 7 17,8
Hrvatska EU EU10 eka Estonija Cipar Latvija Litva Maarska Malta Poljska Slovenija Slovaka
Ukupno 8,9 4 7,8 3,8 4,6 1,1 4,3 6,1 2,4 3,5 10,7 3,4 11,1
10 4,5 8,4 5 4,4 1,4 4,6 6,5 2,3 3 11,5 3,6 11,4
M 8,1 3,6 7,3 2,9 4,8 0,8 4,1 5,7 2,5 3,5 10,1 3,3 10,9
Izvor: Eurostat Labour Force Survey, godinji prosjeci, preuzeto iz Commission of the European Communities, 2005. Za Hrvatsku podatak se odnosi na prvo polugodite 2004. godina, podaci Dravnog zavoda za statistiku, 2005.
Visoka dugotrajna nezaposlenost uglavnom prati visoku opu razinu nezaposlenosti pa najvee stope i nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti imaju Poljska i Slovaka u 2003. godini (tablica 4.2.). Od zemalja srednje i istone Europe neto nie stope nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti imaju eka Republika, Maarska i Slovenija. Hrvatska ima neto vie stope (i nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti) od prosjeka novih lanica. Burne promjene na tritu rada tranzicijskih zemalja i prilino nereprezentativne slike (pojedine zemlje koje imaju nisku nezaposlenost poput Rumunjske ustvari znatno kasne s gospodarskim reformama i restrukturiranjem gospodarstva), upuuju da je stanje u Hrvatskoj bolje usporeivati sa starim lanicama EU-a. U usporedbi sa starim lanicama EU-a, lako se uoava da je udio osoba koje se zaposle s kraim trajanjem nezaposlenosti (do 11 mjeseci), u Hrvatskoj
osjetno manji od svih zemalja osim Italije. Taj je zaostatak pogotovo velik ako se usporedi sa zemljama poznatima po dinaminom tritu rada poput Austrije ili Danske. Dok se u Hrvatskoj nakon 11 mjeseci ekanja zaposli samo 38,3% nezaposlenih mukaraca, u Austriji, Danskoj i Finskoj to uspiju uiniti gotovo tri etvrtine nezaposlenih. Malo nii udio (oko dvije treine) osoba koje ekaju na zaposlenje imaju panjolska, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, vedska i Velika Britanija. Dok u Hrvatskoj vie od 60% mukaraca eka na zaposlenje dulje od 11 mjeseci, u Austriji, Danskoj i Finskoj eka ih neto vie od 25%. U Hrvatskoj je slina situacija i s nezaposlenim enama. U nas se u prvih 11 mjeseci zaposli 37% nezaposlenih ena, a u Danskoj i Finskoj oko etiri petine. Gotovo dvije treine nezaposlenih ena u Hrvatskoj eka na posao vie od 11 mjeseci, dok jednaka sudbina pogodi tek svaku petu Dankinju i Finkinju (tablica 4.3.).
Tablica 4.3. Trajanje nezaposlenosti u 2001. u Hrvatskoj i u starim lanicama EU-a u %

M Vie od 11 mjeseci 63,7 61,8 52,5 48,4 47,0 36,9 35,7 35,0 33,1 33,0 32,8 30,8 27,0 26,2 25,5 Ukupno do 11 mjeseci 36,9 37,0 49,2 47,1 43,4 63,2 60,1 68,7 72,3 80,5 76,3 58,4 79,8 81,2 73,3 Vie od 11 mjeseci 63,1 63,2 50,8 52,9 56,6 36,8 39,9 31,3 27,7 19,5 23,7 41,6 20,2 18,8 26,7
Italija Hrvatska Belgija Njemaka Grka Francuska Portugal Nizozemska vedska Velika Britanija Luksemburg panjolska Finska Danska Austrija
Podaci Eurostata
Ukupno do 11 mjeseci 36,3 38,3 47,5 51,6 53,0 63,1 64,3 65,0 66,9 67,0 67,2 69,2 73,0 73,8 74,5
Gotovo dvije treine nezaposlenih ena u Hrvatskoj eka na posao vie od 11 mjeseci, dok jednaka sudbina pogodi tek svaku petu Dankinju i Finkinju.
4.3. Stanje u Hrvatskoj

4.3.1. Dugotrajna nezaposlenost
Smanjenje proizvodnje u Hrvatskoj poetkom 90-ih i, slijedom toga, smanjenje broja zaposlenih nisu iznenadili. Manje je, meutim, jasno zato je nakon porasta obujma proizvodnje visoka nezaposlenost ostala tako trajna. Stoga, s obzirom na nezaposlenost i posljedino povezano siromatvo i socijalnu iskljuenost, glavna briga nije toliko pitanje zato
je nezaposlenost (sve donedavno), rasla po vrlo visokim stopama, ve zato neki ljudi teko izlaze iz nezaposlenosti. Vrlo niske stope izlaska iz nezaposlenosti znae da nezaposlenost postaje sve trajnija86. Hrvatska je, nesumnjivo, zemlja visokog udjela dugotrajne nezaposlenosti pa nastojanje da se ona smanji ima najveu vanost. Oito je suzbijanje (pogotovo dugotrajne), nezaposlenosti sloen i skup zadatak, a ekanjem postaje jo skuplji.
Okvir 4.2.: Zagrebaki bokci Zagrebaki bokci su humanitarna udruga koju su osnovale nezaposlene, umirovljene, siromane osobe iji je socijalno-ekonomski status opao i time prouzroio njihovu socijalnu izolaciju i kidanje drutvenih veza. Cilj udruge je poboljati socijalizaciju i umreavanje nezaposlenih i siromanih Zagrepana i vratiti im samopouzdanje drutveno korisnim radom. Neki od primjera njihovih aktivnosti su: ienje okolia, uklanjanje ambrozije, branje jabuka, podjela odjee, rabljenog pokustva, sadnica cvijea i namirnica. Tim aktivnostima Bokci i ivot svojih sugraana ine kvalitetnijim.
86
Franz, W. (1995.) Central and East European Labour Markets in Transition: Developments, Causes, and Cures. Discussion Paper No. 1132. Centre for Economic Policy Research. London, United Kingdom.
43
Dok je 1991. godine 9% nezaposlenih prosjeno ekalo na zaposlenje vie od tri godine, u 2002. godini jednako je dugo ekalo vie od etvrtine nezaposlenih (26,5%).
Opasnost od siromatva i marginalizacije u Hrvatskoj neposredno je povezana s iskljuenou iz svijeta rada. Spomenuto je da je prvo nacionalno istraivanje siromatva provedeno 1998. godine87 (za novije podatke vidi drugo poglavlje ovog Izvjea). Siromatvo je u Hrvatskoj stagnantno: oni koji su postali siromani trebaju mnogo vremena da se oslobode siromatva. Siromatvo u Hrvatskoj ve ima mnoga obiljeja trajnog stanja: mala je vjerojatnost da e se siromani lako izvui iz zateenog stanja. Dva najvanija razloga su: - Ope ekonomske mogunosti su ograniene jer rast do sada nije stvarao dovoljno radnih mjesta. Mnoga stara radna mjesta su nestala, a nisu stvorena nova. Rast je bio koristan u prvom redu onima koji su imali posao. Za one izvan svijeta rada uinak je bio zanemariv, za neke i negativan. Nadalje, donedavno je prevelika zakonodavna reguliranost radnih odnosa i zapoljavanja, posebice s obzirom na otkaze, ograniavala fleksibilne radne odnose i smanjivala mogunosti malim tvrtkama, to za siromane moe znaiti veliku mogunost zarade. - Siromani su u nepovoljnijem poloaju u koritenju ogranienih mogunosti zapoljavanja. Jednom iskljueni iz svijeta rada, nezaposleni i ekonomski neaktivni imaju ograniene mogunosti raskidanja kruga siromatva. Gotovo polovica nezaposlenih su dugotrajno nezaposleni pa analiza tokova na tritu rada upuuje da nezaposleni i ekonomski neaktivni imaju malu vjerojatnost nalaenja novog posla.
popravljeno promjenama radnog zakonodavstva iz 2003. godine, ali Hrvatska jo uvijek ima razmjerno visok indeks zakonske zatite zaposlenja89.90 Veina osoba u radnoj dobi koje nisu zaposlene ima ili vrlo lou obrazovnu razinu (nezavrenu osnovnu kolu ili samo osnovnu kolu), ili raspolau vrlo uskim steenim znanjima i sposobnostima strukovnog obrazovanja. Uz neodgovarajuu obrazovnu i kvalifikacijsku strukturu nezaposlenih, odnosno nedostatak traenih znanja i strunosti, dodatna su tekoa ograniene mogunosti smjetaja na podrujima gdje postoje odreene mogunosti zapoljavanja. Postoje i druga ogranienja trita rada uvjetovana relativno malom razlikom i sigurnou primanja izmeu najniih plaa i raznovrsnih naknada u sustavu socijalne skrbi (to ne potie dovoljno na aktivno traenje zaposlenja), i raireno neslubeno gospodarstvo. Osobama koje su zbog svog obrazovanja izvan svijeta rada i plaene zaposlenosti prijeti i opasnost prenoenja ogranienih mogunosti na djecu. Poloaj nezaposlenih teak je pogotovo ako se na umu ima fenomen biljega nezaposlenosti (scarring effect), prema kojem dulja nezaposlenost ostavlja prilino neizbrisiv trag na neije mogunosti zapoljavanja, profesionalnog usavravanja i napredovanja. Dugotrajno nezaposlenim osobama tee je nai posao, a i kada ga nau imaju veu opasnost da ostanu bez njega tako da ponovno postaju nezaposleni ili pak prihvaaju rad na nesigurnim ili slabo plaenim poslovima. Osim visoke razine, nezaposlenost u Hrvatskoj obiljeava dugo prosjeno ekanje na posao vie od dvije godine. Prema podacima Zavoda za zapoljavanje, oko polovica nezaposlenih eka na posao dulje od godine dana, a ak priblino 30% nezaposleno je dulje od dvije godine. Dok je 1991. godine 9% nezaposlenih prosjeno ekalo na zaposlenje vie od tri godine, u 2002. godini jednako je dugo ekalo vie od etvrtine nezaposlenih (26,5%). To je podatak o zateenom stanju (zadranim zalihama nezaposlenosti), jer predouje rezidualne vrijednosti (ostatke), ulaza i izlaza s evidencije i ne moe se upotrijebiti kao reprezentativni pokazatelj razdoblja ekanja. Za dobivanje stvarne slike o razdoblju ekanja trebalo bi pratiti iskustva skupine koja se evidentirala kao nezaposleni tijekom odreenoga razdoblja. Kao pokazatelj moe posluiti kretanje ulaza i izlaza s evidencije nezaposlenih u listopadu 2002. Ukupno se 21.400 osoba upisalo u evidenciju, a odjavilo se 22.200, od kojih je
U Hrvatskoj je tako zabiljeena polarizacija drutva na relativno sigurne (istina, s obzirom na ivotne trokove nedovoljno plaene), zaposlene (insidere), i nezaposlene (outsidere), od kojih je znatan dio dugotrajno nezaposlen, s vrlo malim izgledima i vjerojatnou nalaenja zaposlenja. To je povezano sa strogou hrvatskog trita rada i radnog zakonodavstva, koje se oituje u dugotrajnom, sloenom i skupom sustavu otputanja (ukljuujui prekid ugovora o radu, zakonski utvreni otkazni rok, isplatu otpremnina, grupno otputanje i sl.)88 Krutosti trita rada ograniavaju ulazak i izlazak iz zaposlenosti, to uz relativno visoke trokove rada oteava i zapoljavanje i ulaganja. Sve to slui za zatitu ljudi koji su u svijetu rada, ali iskljuuje one koji nemaju posla. Istina, stanje je osjetno
87 88 89 90
World Bank (2000.) Croatia Economic Vulnerability and Welfare Study. World Bank. Washington, D.C., USA. Biondi, I., Crni, S., Martinis, A., oi, V. (2002.) Tranzicija, zatita zaposlenja i trite rada u Hrvatskoj. Ured za socijalno partnerstvo u Hrvatskoj. Zagreb, Hrvatska. Matkovi, T. i Biondi, I. (2003.) Reforma zakona o radu i promjena indeksa zakonske zatite zaposlenja. Financijska teorija i praksa, God. 27, br. 4, 2003, str. 515-528. Naravno, ne treba precjenjivati vanost radnog zakonodavstva, ali je ono bez sumnje bitna odrednica fleksibilnosti trita rada.
gotovo 10.000 osoba bilo nezaposleno krae od est mjeseci, a vie od 6000 krae od tri mjeseca. Tako je od onih koji su u listopadu ispisani iz evidencije oko 45% bilo prosjeno nezaposleno oko 11 tjedana91.
4.3.2. to je poduzeto?
Od svih korisnika novane pomoi (ponajvie pomoi za uzdravanje), u sustavu socijalne skrbi 53.328 ili 47,6% ine nezaposleni radno sposobni92. Oni, nesumnjivo, imaju odreenu (iako ogranienu), zapoljivost pa bi njihovo radno aktiviranje bilo vana i zahtjevna zadaa. Zahvaljujui sudjelovanju u razliitim programima, njihovo mogue zapoljavanje u budunosti moe biti sredstvo smanjivanja tereta to ga nezaposlene osobe u radnoj dobi predstavljaju u sustavu socijalne skrbi. Zadaa je svih mjera smanjiti priljev u dugotrajnu nezaposlenost i broj dugotrajno nezaposlenih, posebice pomaganjem dugotrajno nezaposlenima da nau posao. Postojei se problemi mogu ublaiti aktivnom politikom trita rada (APTR), posebnim programima osposobljavanja i usavravanja za specijalne skupine te programima predvienim za svladavanje pojedinanih osobnih ogranienja za zapoljavanje. Precizno usmjeravanje i sustavno pomaganje u skladu s osobnim potrebama korisnika trebali bi biti glavna obiljeja novih programa. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim bivim socijalistikim zemljama, aktivne mjere na tritu rada esto su se primjenjivale za privremeno smanjivanje nezaposlenosti (npr. sufinanciranjem zapoljavanja i javnim radovima), ee nego to se nezaposlenima pruala mogunost stjecanja znanja i sposobnosti te informacija potrebnih za pronalaenje posla. Danas je oito potrebno mnogo bolje usmjeriti pristup tako da se aktivnosti okrenu prema zadovoljavanju specifinih potreba na tritu rada i posebnim skupinama s odreenim istaknutim potrebama93. U Hrvatskoj, naalost, nema obuhvatnih serija podataka i istraivanja pa se uinci APTR-a mogu procjenjivati samo intuitivno. Ponajvie zbog nedostatka financijskih sredstava, programi obrazovanja i osposobljavanja za zaposlene i nezaposlene sve donedavno provodili su se u vrlo malom obujmu. Aktivnosti su se poveale posljednjih godina i znatan ih je dio njih bio
91 92
usmjeren na korisnike socijalne skrbi koji su sudjelovali u javnim radovima. Kao i u razvijenim dravama, javni radovi u Hrvatskoj nisu usmjereni na izgradnju velikih infrastrukturnih objekata, ve su se provodile neke drutveno vrlo korisne aktivnosti poput brige o starim osobama, ienje i priprema zemljita za kultiviranje, rekonstrukcije i sl. Veina tih aktivnosti nije profitabilna i stoga ne pobuuje zanimanje profitno usmjerenih tvrtki pa su za njih mjerodavna uglavnom tijela dravnih i lokalnih vlasti. Glavna korist od javnih radova nije neposredna ekonomska dobit, nego vie poticanje nezaposlenih osoba za kojima postoji mala potranja na tritu rada da se pridrue radnoj snazi. Stoga su programi bili usmjereni na one nezaposlene osobe koje u to vrijeme nisu imale drugih mogunosti zaposlenja. To su bile osobe u dobi iznad 40 godina, one s odreenim stupnjem invalidnosti te mlade nestrune osobe. Studija o tom programu94 ini se, podupire zakljuak kako ukljuivanje u program neposredno ne poveava vjerojatnost zapoljavanja sudionika programa, ali ga barem ne smanjuje. Kada je ispitivan nain na koji im javni radovi pomau, gotovo su svi ispitanici (96,9%), naveli da im pomau bar na neki nain. Istina, veina sudionika navela je da im je program pomogao u poboljanju financijskog stanja. Na nesreu, svi ostali uinci (pomo u stvaranju socijalnih kontakata, pojaavanje povjerenja te stjecanje znanja i strunosti), bili su mnogo manje naglaeni. Ti rezultati pokazuju da se sudjelovanje u programima javnih radova u Hrvatskoj moe (barem), djelomino smatrati privremenim nainom svladavanja financijskih problema. Iako su izdvajanja za APTR u Hrvatskoj poveana, postoje ozbiljne primjedbe na njihovu uinkovitost95, a problemi su vezani za njihovo kratko trajanje i relativno nisku konzistentnost. Razliiti su programi zapoeti i dali su bolje rezultate od oekivanih, ali su prekinuti, najee zbog nedostatka novca. Ujedno, vea se pozornost i financijska potpora davala sufinanciranju zapoljavanja, a ne poboljanju znanja i strunosti osoba koje trae posao. U vezi s provedbom aktivnih mjera na lokalnoj razini, nuno je ustanoviti i/ili poboljati suradnju Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i lokalnih inicijativa aktivne politike zapoljavanja, posebice zbog dugotrajno nezaposlenih i korisnika u sustavu socijalne skrbi.
Od svih korisnika novane pomoi (ponajvie pomoi za uzdravanje), u sustavu socijalne skrbi 53.328 ili 47,6% ine radno sposobni nezaposleni.
Hrvatski zavod za zapoljavanje (2002.) Mjeseni statistiki bilten, br. 10. Hrvatski zavod za zapoljavanje. Zagreb, Hrvatska. Ministarstvo rada i socijalne skrbi (2002.) Godinje izvjee o primijenjenim pravima socijalne skrbi, pravnoj zatiti djece, mladei, braka, obitelji i osoba lienih poslovne sposobnosti te zatiti tjelesno ili mentalno oteenih osoba u Republici Hrvatskoj u 2001. godini. Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Uprava socijalne skrbi. Zagreb, Hrvatska. O iskustvima drugih zemalja detaljnije vidjeti u Davies, S., Hallet, M., (2001.) Policy responses to regional unemployment: Lessons from Germany, Spain and Italy. Economic Papers: No. 161. DirectorateGeneral for Economic and Financial Affairs. European Commission http://europa.eu.int/comm/economy_finance.. Dorenbos, R., van Winden, P., Walsh, K., Svaljek, S., Milas, G. (2002.) Evaluation of program of public works in Croatia - Final report. NEI Labour and Education and T.E.R.N. Rotterdam, Netherlands. Babi, Z. (2003.) Uloga aktivne politike na trite rada u Hrvatskoj. Financijska teorija i praksa, God. 27, br. 4, 2003., str. 547-566.
93
94 95
45
Budui da je u Hrvatskoj visoka razina nezaposlenosti i posebno, dugotrajne nezaposlenosti, jedan od glavnih uzroka siromatva, fleksibilnije bi trite rada nastankom veeg broja poslova, pogotovo za radnike sa slabijim kvalifikacijama, vjerojatno pridonijelo ublaavanju problema siromatva.
Ne treba vjerovati da je zavren postupak poveanja fleksibilnosti hrvatskoga radnoga zakonodavstva. Kritiari fleksibilnog trita rada navode da to moe imati i negativne uinke na siromatvo zbog pojavljivanja slabije plaenih i nesigurnih poslova. Budui da je u Hrvatskoj visoka razina nezaposlenosti i posebno, dugotrajne nezaposlenosti, jedan od glavnih uzroka siromatva, fleksibilnije bi trite rada nastankom veeg broja poslova, pogotovo za radnike sa slabijim kvalifikacijama, vjerojatno pridonijelo ublaavanju problema siromatva. ak i kad bi to doista dovelo do nastanka nove klase zaposlenih koji bi se nalazili ispod granice siromatva, vea fleksibilnost ne mora nuno biti loe rjeenje jer je zaposlenost na slabo plaenim poslovima zapravo esto prvi korak prema bolje plaenim poslovima i izlasku iz siromatva96. Kako se reforma institucionalnog okvira trita rada poklopila s ciklusom ekspanzije gospodarstva, i u iduim se godinama vjerojatno mogu oekivati njihovi pozitivni sinergijski uinci na trite rada: nastavak rasta zaposlenosti uz smanjivanje razina ukupne i dugotrajne nezaposlenosti.
4.4. Zakljuak
Provedenu reformu fleksibilizacije radnog zakonodavstva neophodno je proiriti i pojaati reformom pravosua i rjeavanja radnih sporova kako bi oni koji su relativno pogoeniji ovom reformom (slabije obrazovani radnici), bili pravednije tretirani u cjelokupnom sustavu radno-pravne problematike. U kratkom roku potrebno je uloiti dodatne napore u efikasnije rjeavanje radnih sporova. Takoer, potrebno je uloiti dodatne napore u smislu intenziviranja inspekcijskog nadzora rada na crno i borbe protiv sive ekonomije. Pitanje daljnjeg razvoja socijalnog dijaloga na svim razinama, a posebice na razini malih i srednjih poduzea, jedno je od kljunih za stvaranje motivirajue radne klime. Potrebno je usmjeriti posebnu pozornost na onaj segment zaposlenih koji su zaposleni, ali ostvaruju niske prihode pa i dalje ostaju ispod granice siromatva. S tim u svezi bilo bi korisno formulirati odreene instrumente socijalne politike ija intencija bi bila pravednije raspodijeliti terete reformi na sve lanove drutva i sprijeiti jo dublju segmentaciju na tritu rada. Veini dugotrajno nezaposlenih vrlo je teko izai iz siromatva i s tim povezane socijalne iskljuenosti pa su prisiljeni na trajan ostanak u sustavu socijalne
96
skrbi. Prijetnja porastom dugotrajne nezaposlenosti i siromatva meu korisnicima socijalne pomoi u vrijeme gospodarskog oporavka i rasta, stvara jake poticaje socijalnoj iskljuenosti i naruavanju socijalne kohezije i solidarnosti. Ne samo u tranzicijskim zemljama, APTR se smatra univerzalnim sredstvom za vee zapoljavanje i slijedom toga, za niu nezaposlenost. Katkad se stvara slika da bi se nezaposlenost mogla rijeiti odmah, samo kad bi bilo dovoljno raspoloivih sredstava za provoenje mjera. Za tranzicijske zemlje poput Hrvatske, ini se mnogo korisnijim ulagati u kakvou APTR-a nego u njezinu kvantitetu. Kakvoa ovdje znai koherentan okvir mjera s jasno odreenim sastavnim dijelovima koji se meusobno osnauju u ublaavanju dugotrajne nezaposlenosti i pomaganju osoba koje ju trpe. Takav okvir podrazumijeva usmjeravanje dodatnih mjera prema dugotrajno nezaposlenima ili onima kojima prijeti najvea opasnost od ulaska u dugotrajnu nezaposlenost, kao i pomaganje putem osobnog savjetovanja u odabiru onoga to je najvie u skladu s njihovim potrebama. To takoer obuhvaa i izbor razliitih mogunosti i potpora za osobe s razliitim osobnim uvjetima te suradnju i partnerstvo s drugim slubama i nevladinim neprofitnim organizacijama (NGO-ima). Niske stope zaposlenosti ili, drugim rijeima, poveanje zaposlenosti trenutano je jedan od najvanijih prioriteta gospodarske politike u Hrvatskoj. Postoji oito jaka povezanost siromatva, obrazovanja, zapoljivosti i dugotrajne nezaposlenosti. Problemi koje susreu mnogi dugotrajno nezaposleni veinom su viedimenzionalni i esto ukljuuju nisku razinu obrazovanja i motivacije. Hrvatska ve ima aktivne i pasivne mjere pomoi nezaposlenima. Potrebno je potaknuti zapoljavanje dugotrajno nezaposlenih, a kroz odgovarajue radne aktivnosti moe se poboljati i socijalna ukljuenost tih osoba. Ujedno, ne postoje vremenske procjene (evaluacije), stvarne uinkovitosti pojedinih mjera. To se moe rijeiti uvoenjem novih tehnika (studija praenja tracking studies), u prikupljanju podataka o ostvarenim utjecajima. Nadalje, stvaranje radnih mjesta raznovrsnim programima omoguuje neposrednu borbu protiv dugotrajne nezaposlenosti. Dobro je poznato da je za nezaposlene osobe najvanije da ne izgube radno iskustvo (odnosno steena znanja i sposobnosti), i vezu s tritem rada. Ponuda poslova i zapoljavanja u sklopu razliitih programa poput javnih radova moe imati vee koristi nego programi usavravanja i osposobljavanje te profesionalnog obrazovanja.
oi, V. (2005.) Siromatvo i politike na tritu rada. Financijska teorija i praksa, God. 29, br. 2, 2005., str. 75-96.
Pogreno provedeni programi APTR-a mogu uzalud potroiti sredstva, mogu biti neuinkoviti i kontraproduktivni i utjecati na istiskivanje postojeih zaposlenih. Suprotno tomu, pozorno ostvareni programi, ini se, poveavaju zapoljavanje, neznatno utjeu na istiskivanje zaposlenih, omoguuju stvaranje stvarne nove vrijednosti i mogu uinkovito poveati primanja slabije obrazovanih radnika. Postoje neka zlatna pravila i kritian odnos u svakom programu: poslovi koji e vjerojatnije poveati budua primanja veinom su skuplji i tee se provode, a poslovi sliniji pravim po-
slovima i naizgled moda korisniji za zajednicu imaju i veu sklonost zamjene radnika u javnom sektoru. Potrebno je planirati i provoditi manje opsene programe zapoljavanja ija iskustva mogu pomoi boljoj primjeni veih programa u budunosti. Nadalje, iroki programi dokvalifikacije i obrazovanja, usmjereni na velike skupine nezaposlenih, malokad su se pokazali dobrom investicijom, bilo za zajednicu, bilo za sudionike programa. Stoga se podrobno i precizno usmjeravanje programa sigurno isplati.
Koherentan okvir mjera Aktivne politike trita rada podrazumijevao bi usmjeravanje dodatnih mjera prema onima kojima prijeti najvea opasnost od ulaska u dugotrajnu nezaposlenost, osobno savjetovanja u odabiru posla, potporu osobama sa razliitim osobnim uvjetima, te suradnju s nevladinim udrugama i drugim slubama.
47
Peto poglavlje:
Diskriminacija mehanizam socijalnog iskljuivanja

Za uspostavu veze izmeu diskriminacije i socijalne iskljuenosti kljuni su drutveni meuodnosi na razliitim razinama (interpersonalnim, meugrupnim i institucionalnim) kao i razliiti dijelovi ivota i rada (sudjelovanje u aktivnostima lokalne zajednice, kulturi, obrazovanju, gospodarstvu i tritu rada, socijalnoj i zdravstvenoj skrbi, te sudjelovanje u politikim procesima i odluivanju).
Ovo poglavlje ocrtava veze izmeu diskriminacije i socijalne iskljuenosti. Diskriminacija je pojam koji oznaava da se odreena skupina ljudi nejednako tretira u smislu razlikovanja, iskljuivanja, ogranienja ili dovoenja u povoljniji poloaj u odnosu na ostale skupine. Diskriminira se zbog rase, nacionalnog ili etnikog podrijetla, vjere, politikog ili drugog opredjeljenja, socijalnog ili imovinskog statusa, roenja, kulture, dobi, spola ili seksualne orijentacije to je u suprotnosti od jednakosti, ukljuenosti i neogranienosti u priznanju ili koritenju ljudskih prava i temeljnih sloboda (Opa deklaracija o ljudskim pravima, Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije). Razlikujemo izravnu i neizravnu diskriminaciju. O izravnoj se diskriminaciji radi kada je razliitost odreene skupine ljudi osnovni razlog za nejednako postupanje. Neizravna je diskriminacija skrivena iza mjera, kriterija i procedura koje su naizgled neutralne, ali rezultiraju nejednakim poloajem odreenih skupina ili osoba97. S druge strane, mogue su i mjere pozitivne diskriminacije - preferencijalan tretman pojedinih drutvenih skupina, koje su tradicionalno trpjele diskriminaciju u pojedinim pitanjima. U takvim uvjetima stroga primjena naela neutralnosti moe dodatno uvrivati posljedice dugotrajne diskriminacije. Pozitivna diskriminacija stoga slui kao djelomina kompenzacija prethodne diskriminacije. Takve mjere u mnogim sluajevima (npr. obrazovanje nacionalne manjine na materinjem jeziku), smatraju se neupitnim civilizacijskim postignuima koje se rijetko ili nikada ne dovode u pitanje. No, pozitivna disriminacija moe rezultirati i negativnim posljedicama po pojedince ili skupine koji nisu odgovorni za nastajanje inicijalne diskriminacije i zbog toga joj nerijetko pruaju otpor. Stoga moe pridonijeti i stvaranju negativnih percepcija prema diskriminiranoj populaciji. Diskriminacija se oituje na individualnoj i institucionalnoj razini. Individualno diskriminatorno ponaanje izraz je osobnih predrasuda, dok se institucionalna diskriminacija oituje u procesima, pravilima, stavovima i ponaanju javnih i privatnih organizacija koji predrasudama, neznanjem, nepromiljenou i stereotipima pridonose diskriminaciji98. Pri tome je mogua pojava efekta spojenih posuda: diskriminatorni procesi organizacija potvruju i osnauju individualne predrasude, a individualni stereotipi pridonose prihvaanju diskriminatornih praksi organizacija. Dunost je svake drave u skladu s mogunostima, osigurati preduvjete i kreirati uinkovite mehanizme za sprjeavanje njezinih razliitih pojavnih oblika. Sloenost mehanizama koji rezultiraju diskriminacijom u hrvatskome kontekstu predoena je primjerima dviju ranjivih skupina: romske djece i osoba s intelektualnim tekoama99 u obrazovanju. Ranjivim skupinama pripadaju i osobe s iskustvom ovisnosti, beskunici, osobe koje ive s HIV-om, seksualne manjine, pripadnici drugih nacionalnih manjina, djeca bez roditeljske skrbi i osobe s tjelesnim invaliditetom. Izbor tih dviju skupina zbog toga je arbitraran: izabrane su radi ilustracije openitijih procesa. S druge strane, moe se rei da se i Romi i osobe s intelektualnim tekoama u obrazovanju sueljavaju s dugotrajnom i dubokom diskriminacijom, a svijest o tome u Hrvatskoj je vidljiva tek u javnom, politikom i akademskom govoru. Poloaj svake skupine bit e razmatran u pogledu rezultata diskriminacije, diskriminatornih procesa vezanih uz jednakost pred zakonom, pozicije u obrazovnom sustavu, profesionalne norme i prakse te identificiranih izazova. Usredotoenost teksta na dvije skupine moe pridonijeti shvaanju da postoji hijerarhijski odnos spram obespravljenosti ili shvaanju da su procesi diskriminacije slini za razliite skupine. No, cilj je, na osnovi dvaju primjera, prikazati razliite oblike procesa diskriminacije u Hrvatskoj i povezati ih s procesima iskljuivanja i ukljuivanja u kojima ive pojedinke i pojedinci neovisno o dobi, seksualnoj orijentaciji, spolu/rodu, etnikoj pripadnosti, jeziku, tjelesnoj sposobnosti, mentalnom zdravlju, zdravstvenom stanju ili imovinskom stanju. Za uspostavu veze izmeu diskriminacije i socijalne iskljuenosti ovdje su kljuni relativnost, djelovanje i dinamiki karakter u razliitim drutvenim meuodnosima na razliitim razinama (interpersonalnim, meugrupnim i institucionalnim), te u razliitim dijelovima ivota i rada (sudjelovanju u aktivnostima lokalne zajednice, kulturi, obrazovanju, gospodarstvu i tritu rada, socijalnoj i zdravstvenoj skrbi, sudjelovanju u politikim procesima i odluivanju).
97
Potpuna neutralnost mjera, kriterija i procedura po svakog pojedinca vrlo esto nije mogua, ili ak niti poeljna. Primjerice, javne politike definiraju se s odreenim ciljevima, i po definiciji imaju razliite uinke po razliite pojedince ili skupine. Stoga je vano razlikovati diskriminaciju od legitimnih razlika u tretmanu pojedinaca i skupina koje nastaju na transparentan nain i temeljem demokratskih procesa. Oakley, R. (2000.) Institutional racism: Lessons from the U.K. Newsletter no. 4. European Roma Rights Centre. Termin intelektualne tekoe oznaava pomak od shvaanja mentalne retardacije kao znaajnog ogranienja u svekupunom funkcioniranju pojedinca ... karakteriziranog znaajnim ispodprosjenim intelektualnim funkcioniranjem prema definiranju stanja koje je uvjetovano interakcijama sa socijalnom okolinom. Sukladno, intelektualne tekoe definiraju se, ovisno o razinama podrke, koje pojedinac treba da bi uspjeno funkcionirao u socijalnoj okolini: podrka u intelektualnom funkcioniranju i adoptivnim vjetinama, psiholoko-emocionalnom podruju, tjelesno-zdravstvenom podruju i okolini. (Teodorovi, B. (2005.) Modeli u rehabilitaciji osoba s tekoama u razvoju, u Zapoljavanje uz podrku. Udruga za promicanje inkluzije. Zagreb, Hrvatska).
98 99
Kao polazina toka u razmatranju rezultata diskriminacije moe posluiti razlikovanje pojmova graanstva kao pravnog statusa i graanstva kao drutvenopolitike uloge. Na formalno-pravnoj razini, graanski status i zabrana diskriminacije svim su hrvatskim graanima osigurani Ustavom. Meutim, ako se graanski status promatra na razini uloga i utjecaja u drutvenim, ekonomskim i politikim odnosima, kljune su odrednice mogunost pristupa odreenih grupa materijalnim i nematerijalnim dobrima (sudjelovanje u drutvenim i kulturnim inicijativama, u obrazovnim i gospodarskim djelatnostima, politiko djelovanje), sudjelovanje u njihovu stvaranju, raspodjeli i preraspodjeli te mogunost da se njihov glas uje u javnosti100. Zapreke s kojima se odreene skupine susreu pri izraavanju svog glasa i ostvarivanju pristupa, vezane su uz ukorijenjene predrasude i distancu prema odreenim skupinama, odnosno uz institucionalne prakse karakterizirane tiinom, propustima ili nedovoljnom aktivnou. Smatra se kako je teko utvrditi diskriminatorne mehanizme i procese na djelu, no dio autora istie da je to ipak mogue, ak i kad nema dokumentiranih specifinih pojedinanih sluajeva, i to polazei od statistikih podataka101. Naime, ako ne postoje toni i relevantni podaci, odnosno ako je u postojeim podacima odreena skupina disproporcionalno zastupljena u usporedbi s veinom, mogue je da postoje diskriminatorni procesi102. Pritom treba nastojati istraiti je li neke razlike dijelom nastaju i djelovanjem legitimnih trinih mehanizama ili osobnog izbora, uvaavajui i situacije u kojima pojedinci ili skupine imaju izrazito suene mogunosti izbora (to moe ukazivati na diskriminaciju). Istodobno, mnoge se marginalizirane skupine opiru prikupljanju podataka, pokazujui na taj nain bojazan da e to jo vie pridonijeti diskriminaciji, umjesto da je onemogui. Stoga je nuno da u procesu odluivanja o kategorijama podataka koje treba prikupiti, kao i u njihovu prikupljanju i tumaenju, sudjeluju skupine koje su pogoene diskriminatornim procesima. Takvu diskriminatornu praksu ilustrirat emo primjerima obrazovanja djece romske nacionalnosti i osoba s intelektualnim tekoama, a zatim e biti rijei o procesima. Zbog svoje vanosti, podruje obrazovanja izdvojeno je od ostalih segmenata sudjelovanja u
100 101 102 103 104
drutvu. Pravo na obrazovanje jedno je od osnovnih ljudskih prava i generator jednakosti mogunosti i utjecaja u smanjenju socijalne iskljuenosti.
5.1. Romi
Prema podacima popisa stanovnitva iz 2001., u Hrvatskoj su se 9463 osobe izjasnile kao pripadnici romske etnike manjine. No, taj je broj viestruko vei, a u nedostatku drugih slubenih podataka koristi se procjena Vijea Europe prema kojoj u Hrvatskoj ivi 30.000 do 50.000 Roma. Razlozi manjeg broja i nepostojanja tonih podataka o Romima su raznoliki, a kreu se od injenica da dio njih nije mogao ostvariti pravo na hrvatsko dravljanstvo zbog sloenosti pravne, administrativne i praktine regulative do individualne procjene dijela graana da e, izjasne li se kao pripadnici veinskog naroda ili neke druge nacionalne manjine, lake ivjeti odnosno izbjei stigmatiziranje vezano uz samoodreenje i pripadnost romskoj manjini. Pristup Roma materijalnim sredstvima, interakcije s lokalnim, regionalnim i nacionalnim institucijama te razine participacije u ekonomskim, obrazovnim, kulturnim i politikim aktivnostima viestruko su isprepleteni i oteani nizom drutveno uvjetovanih zapreka. U procesima politike i ekonomske tranzicije koju obiljeavaju relativno oslabljene dravne institucije, suavanje trita rada i sniena razina tolerancije meu irim drutvenim slojevima, Romi su, u usporedbi s drugim skupinama stanovnitva, u ranjivijem poloaju u svim srednjoeuropskim dravama103. Nii obrazovni status i nedovoljno konkurentne profesionalne sposobnosti rezultiraju tekoama pri ulasku u svijet rada i zadravanju zaposlenja. Prema ispitivanju koje je 2001. g provela udruga ena Romkinja Bolja budunost o broju zaposlenih i vrsti poslova na kojima su angairani, na podruju grada Zagreba, na uzorku od 122 osobe od kojih su 63 bile ene, samo je 1% ispitanika bio zaposlen na puno radno vrijeme. Veina zaposlenih osoba (19%), bavila se aktivnostima vezanim uz rad u kui, dok se 16% osoba povremeno bavilo skupljanjem sekundarnih sirovina. ene su, uglavnom, bile kuanice, a ako su obavljale neki posao, radilo se o poslovima vezanim uz sivu ekonomiju, kao to je prodavanje robe na trnicama i skupljanje i preprodavanje sekundarnih sirovina104.
Potrebno je istraiti da li neke razlike meu skupinama u drutvu dijelom nastaju djelovanjem legitimnih trinih mehanizama ili su rezultat osobnog izbora, uvaavajui i situacije u kojima pojedinci ili skupine imaju izrazito suene mogunosti izbora (to moe ukazivati na diskriminaciju).
Phillips, A. (1994.) Pluralism, Solidarity and Change, in The Lesser Evil and the Greater Good. Rivers Oram Press. Freeman, J. (1970.) Institutional discrimination. www.jofreeman.com/womensociety/institidiscrim.htm. Ibid. Ringold D. (2000.) Roma and the Transition in Central and Eastern Europe. World Bank. European Roma Rights Center (2005.) Report on Position of Roma Women in Croatia. http://www.errc.org/cikk.phph?cikk=2124
49
Romi se koriste veinom zajamenih prava, ali ne i pravom na obrazovanje na jeziku nacionalne manjine te su trenutano jedina manjina u Hrvatskoj koja se ne koristi tim pravom, iako samo est posto romskih obitelji govori hrvatski jezik.
Jedna od posljedica nemogunosti ostvarivanja prihoda iz formalnih ekonomskih aktivnosti jest sudjelovanje u sivoj ekonomiji koja je nestalan i nepouzdan izvor prihoda ogranienom broju osoba. Stoga veina Roma ivi ispod razine siromatva i ovisi o potporama socijalne skrbi. Prema podacima Nacionalnog programa za Rome, 13,5% primatelja uglavnom osnovnih oblika socijalne pomoi (pomo za uzdravanje, jednokratna novana pomo, pomo za nabavu ogrjeva te pomo za nabavu obveznih kolskih udbenika), su Romi, iako prema slubenim podacima ine samo 0,21% ukupnog stanovnitva105. S obzirom na nepovoljnu ekonomsku situaciju i visok postotak nezaposlenih openito u drutvu, est je dojam da su Romi drutveni teret.
Izgubljeni u obrazovnom sistemu108

Podaci o broju djece pripadnika romske manjine nepoznati su kao to su nepouzdani i podaci o ukupnom broja Roma. Kad se radi o djeci ukljuenoj u obvezno osnovnokolsko obrazovanje (uz objanjenje kako se dvije treine djece upisuje u kolu, ali je u pravilu naputa u treem ili etvrtom razredu), procjenjuje se da je oko 1500 romskih uenika 2002. g. pohaalo osnovnu kolu109. Moguu pretpostavku da se u sluaju naputanja kolovanja radi o samoiskljuivanju110 potrebno je objektivizirati uzimajui u obzir prepreke unutar obrazovnog procesa s kojima se susreu romski uenici kao i to da lanovi romske manjine, zbog drugih strukturalnih ogranienja, gotovo ne mogu ostvariti vezu izmeu uspjenosti kolovanja i drutvenog i ekonomskog uspjeha111. Tonih podataka o uspjenosti romskih uenika u obrazovnom procesu takoer nema, a kao jedan od razloga navodi se injenica kako se prema pravnim propisima uenici ne evidentiraju prema nacionalnoj pripadnosti. Drutvena, ekonomska i povijesna uvjetovanost poloaja Roma u Hrvatskoj neodvojive su sastavnice sagledavanja poloaja romske djece u obrazovnom sustavu, pri emu se ini naglaenom potreba da konceptualizacija ustroja sustava odgoja i izobrazbe Roma treba uvaiti zahtjeve okruja (u sklopu redovitog kolskog sustava), i Roma u pravcu konstrukcije nove integrativne kole, a ne mehanike rekonstrukcije postojee112. Saeti osvrt na modele obrazovanja Roma u Hrvatskoj pokazuje kako se i odvojeni i integrirani model primjenjuju s vie ili manje uspjeha. Model odvojene nastave prema modificiranom programu u 50-im godinama prolog stoljea, rezultirao je poveanim obuhvatom romskih uenika, ali i niom razinom znanja i smanjenom mogunou interakcija i integracije. Integrirano kolovanje u razredima u kojima je vei broj romskih uenika, prema izvjetajima manjih pilot-istraivanja upuuje na niz tekoa koje uoava nastavno osoblje: nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika, razlike u kronolokoj dobi upisanih u prvi razred (od 7 do 11 godina), kanjenje, izostajanje s nastave i nepovoljni uvjeti
5.1.1. Diskriminacija Jednakost (samo), pred zakonom

Provedba Ustavom proklamiranih naela zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobnih i politikih sloboda, gospodarskih, socijalnih, kulturnih prava, prava na obrazovanje te jednakost pred zakonom ostvaruje se razgranatim sustavom zakonskih propisa i tijela. Zatita prava manjina osigurana je odredbama Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Ti zakoni jame pravo na politiku participaciju, pravo na kulturnu autonomiju, pravo na uporabu jezika i pisma i pravo na obrazovanje na jeziku nacionalne manjine pod propisanim uvjetima. Romi se koriste veinom zajamenih prava, ali ne i pravom na obrazovanje na jeziku nacionalne manjine te su trenutano jedina manjina u Hrvatskoj koja se ne koristi tim pravom, iako samo est posto romskih obitelji govori hrvatski jezik106. Kao osnovne prepreke u ostvarivanju tog prava navode se tehniko-organizacijski problemi: nedostatak nastavnog osoblja koji potpuno vlada jezikom nacionalne manjine, nestandardizirani jezik kojim se Romi slue107 i nedostatak udbenika.
105 106 107 108 109 110
Ured za nacionalne manjine (2003.) Nacionalni program za Rome. Ured za nacionalne manjine. Zagreb, Hrvatska. UNDP, Regional Bureau for Europe and Commonwealth of Independent States (2005.) Faces of Poverty, faces of hope. UNDP, Bratislava, Slovak Republic. http://vulnerability.undp.sk. Romi u Hrvatskoj govore romani chib (potjee iz staroindijske skupina jezika), i ljimba d bja (povezuje se sa starorumunjskim narjejima) Hrvati N. (1994.) Prema konceptualizaciji hrvatskog obrazovnog modela za romsku djecu u Glas Roma: Odgoj i obrazovanje djece Roma u Hrvatskoj. Ured za nacionalne manjine (2003.) Nacionalni program za Rome. Ured za nacionalne manjine. Zagreb, Hrvatska. Samoiskljuivanje Roma esto se navodi kao prevladavajui uzrok iskljuenosti. Meutim, ini se da je strategiju samoiskljuivanja potrebno promatrati vezano uz strategije odvajanja-integracije-asimilacije koje su implicitne u mjerama i praksama dravnih institucija i prostora za pregovaranje o identitetskim i kulturnim obiljejima. Hrvati N. (1994.) Prema konceptualizaciji hrvatskog obrazovnog modela za romsku djecu u Glas Roma: Odgoj i obrazovanje djece Roma u Hrvatskoj. Ibid: 270.
111 112
za uenje kod kue113. Pod utjecajem raznovrsnih ogranienja u kojima funkcionira obrazovni sustav, kole esto razvijaju vlastite mehanizme noenja s izazovima s kojima se susreu. Katkad kao na primjer u Meimurju, to moe rezultirati kontroverznim praksama. Zamjenica pukog pravobranitelja upozorila je 2000. g. na diskriminaciju uenika Roma koji su u 13 kola Meimurske i Varadinske upanije pohaali zasebne razrede. Na njezin zahtjev, mjerodavno je tijelo podnijelo izvjee koje je ocijenjeno nedostatnim te je sluaj predstavljen javnosti, ali do promjena u kolama nije dolo. Jedan od Roma u Meimurju
kae: Djeca su ovdje diskriminirana u koli. Roditelji neromske djece su protiv toga da njihova djeca budu u razredu s romskom djecom kau da bi radije ubili svoju djecu nego im dopustili da sjede u klupi s Romima. Svi se ale da su naa djeca prljava. Oni nisu prljavi jer to ele, nego zbog siromatva u kojem ive. Nemaju se gdje oprati. koluju se prema skraenom programu, slinom onomu po kojem se koluju djeca s tekoama u razvoju pa poslije, kad se ele upisati u srednju kolu, imaju problema. Djeci kau da je to najbolje za njih... Mi smo bespomoni.114.
Okvir 5.1.: Protest neromskih roditelja Na poetku kolske godine 2001./02. roditelji neromske djece organizirali su prosvjed u jednoj koli te nisu dopustili romskoj djeci ulazak u kolu. Prema izvjeu izaslanstva Europskog centra za prava Roma (ERRC), vie od 60% romske djece u kolama u Meimurskoj upaniji, te u jednoj koli u Varadinskoj upaniji pohaa odvojene razrede... i sam nastavni program, prema kojem se odvija nastava za Rome, inferioran je programu za veinsku populaciju (Zarez, br. 88., 2002.). Odgovor mjerodavnog ministarstva i kola bio je da se radi o nizu meusobno povezanih preduvjeta koji su utjecali na prihvaanje prakse kolovanja u odvojenim razredima. Preduvjeti koji se istiu uvelike se odnose na deficite romske djece koje su utvrdile kolske vlasti: nedovoljno predznanje za uspjeno pohaanje nastave s ostalim uenicima, nedovoljnu razvijenost higijenskih navika i socijalnih vjetina, zatim na vie objektivne uvjete kao to su loa prometna povezanost naselja i kola pa je jednostavnije organizirati prijevoz sve romske djece u jednom turnusu, nedovoljan broj neromske djece za formiranje mjeovitih razreda i naposljetku razloge vezane uz predrasude veinskog stanovnitva koje se buni ako vei broj Roma ide u razred s neromima. (Izvori: Okrugli stol Pravo Roma na obrazovanje, Hrvatski helsinki odbor, 2004.; Memedi, R., Papa J. (2001.) Denied a Future? The right to education of Roma/Gypsy and Travelller Children in Europe. Volume I: South-eastern Europe. Save the Children. United Kingdom.).
Jedan od Roma u Meimurju kae: Djeca su ovdje diskriminirana u koli. Roditelji neromske djece su protiv toga da njihova djeca budu u razredu s romskom djecom kau da bi radije ubili svoju djecu nego im dopustili da sjede u klupi s Romima.
Meimurski sluaj moe se promatrati kao dio procesa u kojem je zbog tiine nadlenih tijela dolo do propusta u provedbi niza razliitih kompenzacijskih mjera: predkolskog odgoja s ciljem osiguravanja jednakosti izgleda, uvoenja romskih pomagaa u razrednu nastavu, uvoenje cjelodnevnog boravka, rada na rastakanju predrasuda, ponajprije meu uenicima i roditeljima, ali i integracijskih mjera kao to je organiziranje dodatne nastave o romskoj kulturi i jeziku za sve uenike.
Profesionalne norme i prakse

Poimanja o problemima Roma u javnom i institucionalnom govoru zasnovana na tezi o kulturi siromatva nasuprot strukturalnim preprekama, mogu imati odluujui utjecaj na ponaanje javnih slubenika na srednjoj i vioj upravljakoj razini. U razmatranju
113 114 115
njihova postupanja i utjecaja na reproduciranje, odnosno smanjenje diskriminacije moe posluiti rad Lipskoga koji sa sociolokog stajalita analizira meusobnu povezanost individualnog ponaanja i djelovanja javnih slubenika, profesionalnih normi i njihova utjecaja na prakse te viih upravljakih struktura. Naime, slubenici na srednjoj razini (lijenici, ravnatelji vrtia, kola...), obavljaju dunost u skladu s drutvenim i profesionalnim normama na osnovi niza mjera, pravilnika, odluka, a istodobno imaju i poprilino otvoreno podruje za diskrecijske odluke i relativnu samostalnost115. Pridoda li se tomu tiina slubenika vie upravljake razine, orijentiranih prema ostvarivanju rezultata u onim podrujima rada koja nisu izravno vezana uz kvantificirane rezultate, moe se zakljuiti kako odvojeno kolovanje romske djece nije izdvojen sluaj, ve dugogodinja praksa u vie kola. Tako uinci diskrecijske odluke pojedina-
Pintari i dr. (1994.) Utjecaj socioekonomskih faktora na uspjeh (ili neuspjeh), romske djece u koli u Glas Roma: Odgoj i obrazovanje djece Roma u Hrvatskoj. Memedi, R., Papa J. (2001.) Denied a Future? The right to education of Roma/Gypsy and Traveller Children in Europe. Volume I: South-eastern Europe. Save the Children. United Kingdom. Lipsky, M. (1980.) Street-level bureaucracy. Dilemmas of the Individual in Public Services. Russel Sage Foundation. New York, USA.
51
Iskustva iz drugih drava srednje Europe podupiru argument da je uvoenje proirenih predkolskih programa, to snano zagovaraju romske udruge, jedan od najmonijih naina ujednaavanja obrazovnih mogunosti.
nih sudionika zapravo postaju praksa institucije116. Nadalje, kad se na osnovi teze o kulturi siromatva izrauju mjere i programi, Romi postaju objekti nad kojima se oni provode, a ne aktivni subjekti s mogunou iskazivanja glasa i mogunou djelovanja. Uopeno, priroda djelatnosti koju obavljaju javni slubenici zahtijeva mogunost primjene diskrecijske
ocjene pri odluivanju o vrsti i kvaliteti usluga koje e biti pruene uzimajui u obzir specifinost situacija ljudi. No, ako je njihov opseg rada velik, a sredstva za njegovo obavljanje nedostatna, slubenici razvijaju razliite strategije pojednostavljivanja kako bi se borili s pritiscima i odgovornostima koje upravljaka tijela nedovoljno i nedosljedno procjenjuju i sankcioniraju117.
Okvir 5.2.: Tuba protiv Hrvatske Uz potporu Europskog centra za prava Roma i Hrvatskog helsinkog odbora za ljudska prava, 57 obitelji podnijelo je tubu protiv Ministarstva prosvjete, lokalnih meimurskih vlasti i etiriju osnovnih kola zbog segregacije motivirane tuiteljevom etnikom pripadnou. Opinski sud u akovcu odbio je tubu 2002. g. albu na odluku Opinskog suda odbio je upanijski sud u akovcu iste godine. U prosincu 2002. tuba je podnesena Ustavnom sudu RH, no ni nakon dvije godine nije dobiven odgovor. Tuba je zatim podnesena Europskom sudu za ljudska prava.
5.1.2. Izazovi
Iako svijest o potrebi unaprjeenja poloaja Roma postoji ve due vrijeme, konkretnije mjere uvelike su rezultat utjecaja meunarodnih sudionika. Meunarodni pravni mehanizmi takoer se esto koriste kao uporite za upozoravanje na neprimjerene prakse, odnosno za zagovaranje potrebe uvoenja novih ili na stranim iskustvima dokazanih mjera i programa. Vana uloga meunarodne potpore pitanjima integracije Roma ogleda se i u sudjelovanju predstavnika Vijea Europe i procesu donoenja Nacionalnog programa za Rome 2003. g. Program saeto analizira uzroke marginaliziranosti i nepovoljnog poloaja Roma u RH te predvia kratkorone, srednjorone i dugorone mjere, ministarstva i relevantne dravne institucije zaduene za provedbu i procjenu trokova prema podrujima: pravosue, lokalna samouprava, odgoj i obrazovanje koje je istaknuto kao jedan od prioriteta, zdravstvena zatita, zapoljavanje, socijalna skrb, zatita obitelji, materinstva i mladei te prostorno ureenje. Mjere su usmjerene prema Romima, no predvieno je i djelovanje izvan romske zajednice s ciljem razvoja tolerancije i nediskriminacije da se Romi lake integriraju u drutvo118. Oekuje se da e nova meunarodna inicijativa Desetljee Roma 2005. 2015., posveena ukljuivanju, dati dodatni poticaj provoenju mjera Nacionalnog programa, meu ostalim i Akcijskim planom koji je prihvatila Vlada RH.
116 117 118 119
Uz proaktivno djelovanje na razliitim podrujima, romske inicijative razvijaju, usporedno s formalnim modelima kolovanja, neformalne i inovativne prakse obrazovanja. Neke inicijative, kao to je ljetna kola, poduprla je grupa strunjaka s Pedagoke akademije u Zagrebu te je na osnovi tih i istraivakih iskustava pripremljen i sveobuhvatni model obrazovanja Roma119. No, bez obzira na energiju i kreativnost koju nevladine organizacije ulau, vei dio programa u podruju obrazovanja nailazi na raznovrsne prepreke organizacijske i relacijske prirode u procesu pregovaranja s institucijama. Vrlo su rijetke inicijative koje su uspjele konsolidirati svoj rad i ostvariti utjecaj povrh mjera i usluga koje pruaju dravne institucije. Intenzivniji su i glasovi romskih zajednica i odreenih strunih krugova koji propituju uvjete, kvalitetu i uspjeh obrazovanja romske djece te nude i konkretne prijedloge: - priprema putem dvogodinjeg predkolskog programa - uvoenje programa dnevnog boravka za romske uenike s dopunskim i dodatnim sadrajima u kojima sudjeluju educirani romski pomagai s ulogom povezivanja uenika, roditelja i kole - organiziranje ljetnih kola - kreiranje cjelokupnog kolskog okruenja u skladu s naelima interkulturalnog odgoja. Neki od tih prijedloga su prihvaeni, ali nisu do kraja ugraeni u sustav.
Ibid. Ibid. Ured za nacionalne manjine (2003.) Nacionalni program za Rome. Ured za nacionalne manjine. Zagreb, Hrvatska. str. 93. Hrvati, N. (2000.) Odgoj i izobrazba Roma u Hrvatskoj. Drutvena istraivanja.
Iskustva iz drugih drava srednje Europe podupiru argument da je uvoenje proirenih predkolskih programa, to snano zagovaraju romske udruge, jedan od najmonijih naina ujednaavanja obrazovnih mogunosti. Dugoroni dobici fokusiranih predkolskih programa koji ukljuuju i vladine i nevladine sudionike mogu se ilustrirati bugarskim iskustvom. Neke od inicijativa u ekoj i Maarskoj pokazuju da
podrka romskim uenicima u osnovnim kolama putem suradnje izmeu dravne vlasti, tijela lokalne samouprave, roditelja i udruga u pripremi i provedbi razliitih metoda u koli, kao i dodatne aktivnosti, moe rezultirati raznolikou modela usredotoenih kako na obrazovne potrebe uenika, tako i na integraciju.
Okvir 5.3.: Bugarsko, eko i maarsko iskustvo Slabo poznavanje veinskog jezika, kao i socijalne razlike izmeu kola i njihovih lokalnih zajednica, predstavljaju romskoj djeci velike prepreke u pogledu pohaanja nastave u kolama. Pohaanje tzv. male kole ili vrtia moe pomoi u premoivanju socijalnih razlika. Sredinom devedesetih godina prolog stoljea, u naselju Stolipinovo u gradu Plovdivu u Bugarskoj (jedno od najveih romskih naselja koje je zapravo geto), lokalna romska nevladina organizacija organizirala je prve ljetne predkolske teajeve za dvojezinu djecu. Svaka je predkolska grupa imala profesionalnog uitelja i uitelja-asistenta iz romske zajednice. Rezultati su bili impresivni. U razdoblju od etiri mjeseca djeca su stekla potrebno znanje bugarskog jezika i vana znanja o drutvu izvan naselja. Kad je poela kolska godina, romska su djeca ve bila dobro integrirana s ostalom djecom. Daljnje promatranje pokazalo je da se postotak onih koji prekidaju kolovanje meu ovom romskom djecom ne razlikuje od ukupnog postotka djece koja prekidaju kolovanje. U iduih se nekoliko godina praksa fokusiranog predkolskog obrazovanja za romsku djecu proirila na druge gradove s znaajnom romskom manjinom. U svim je sluajevima rezultat bio slian: romska su djeca krenula u prvi razred s potrebnim znanjem i iskustvom, kao i s veim samopotovanjem. Postotak onih koji su prekinuli kolovanje je zanemariv. 2001.-2002. je na temelju tih iskustava pokrenuta posebna komponenta usmjerena na djecu iz ranjivih grupa u okviru vladinog projekta Reforme poboljanja skrbi za djecu u Bugarskoj. Broj nevladinih organizacija koje su organizirale ljetne kole povean je, kao i broj djece koji su ih pohaali, a obitelji su dobile financijsku pomo za kupnju odjee i kolskog pribora. Projekt je imao dubok uinak na izvrnoj i zakonodavnoj razini. Naime, bugarski je parlament donio Zakon o javnom obrazovanju prema kojem je predkolsko obrazovanje obavezno i financira se iz dravnog budeta. Ministarstvo obrazovanja i znanosti izdalo je direktivu u svezi s integracijom djece iz manjinskih zajednica uvodei uitelje-asistente kao standardan element predkolskog obrazovanja romske djece. Republika eka uvela je Uravnoteujue korake u obrazovanju koji ukljuuju zajedniku pripremu, planiranje i provoenje Ministarstva obrazovanja, mladei i tjelesne kulture, Ministarstva rada i socijalne skrbi na razini dravne uprave, te Vijea za poslove romske zajednice na lokalnoj razini. Ministarstvo razvija metode uspostavljanja pripremne nastave za romske uenike i upravlja i financira pripremanje uitelja-asistenata ija bi uloga trebala prerasti iz pukih prevoditelja u ulogu kulturolokih posrednika. Lokalne i gradske vlasti te nevladine organizacije imaju zadatak provoenja programa na lokalnoj razini kroz model kola s cjelodnevnim programima te model multikulturalnog obrazovanja gdje se uitelje, uenike i obine graane poduava toleranciji, uz sudjelovanje mnogih nevladinih organizacija. Jo jedno znaajno iskustvo dodatnih kolskih aktivnosti za romske uenike je ono kole iz Fondacije Rabinadranath Tagore u gradu Ozdu u Maarskoj. Osim osiguravanja redovnog kolovanja, ova kola nudi i dodatnu nastavu umjetnikog smjera koja ukljuuju romski jezik i kulturu u nastavni plan i program, a i roditelji su aktivan dio kolskog ambijenta. (UNDP, Regional Bureau for Europe and Commonwealth of Independent States (RBEC) (2003.) The Roma Human Development Report Avoiding the Dependency Trap. UNDP. Bratislava, Slovak Republic. p. 57, 61. http://roma.undp.sk)
Oekuje se da e nova meunarodna inicijativa Desetljee Roma 2005. 2015., posveena ukljuivanju, dati dodatni poticaj provoenju mjera Nacionalnog programa za Rome (2003.), meu ostalim i Akcijskim planom koji je prihvatila Vlada RH.
53
Novije inicijative civilnog sektora, a i dijela institucija U 2000. godini u 24 na dravnoj i lokalnoj razini te meunarodnih sudiustanove socijalne onika u sklopu kojih se razvijaju alternativni oblici skrbi ivjele su 3373 predkolskog obrazovanja, odnose se na prilagodbu osobe, od kojih 2642 obrazovnog procesa potrebama djece, modele zapoljavanja, unaprjeenje uvjeta stanovanja te na s intelektualnim ublaavanje percepcija zasnovanih na strukturalnom tekoama, 290 s pesimizmu prema kojima su Romi oduvijek bili u neoteenjem sluha, 173 povoljnoj situaciji koju je gotovo nemogue unapris oteenjem vida i jediti. No uspjesi pojedinih, ogranienih inicijativa ne mogu biti jamstvo stvarnih, sustavnih promjena. 268 osoba s tjelesnim tekoama. U populaciji djece od 0 do 18 godina 5.2. Osobe s intelektualnim tekoama koja ive u institucijama, Centri za socijalnu skrb evidentirali su 2000. g. vie od 9000 osoba s razliitim vrstama tekoa120. U 24 ustadjeca s posebnim nove socijalne skrbi ivjele su 3373 osobe, od kojih potrebama sudjeluju s 2642 s intelektualnim tekoama, 290 s oteenjem 44,7%. sluha, 173 s oteenjem vida i 268 osoba s tjelesnim tekoama121. U populaciji djece od 0 do 18 godina koja ive u institucijama, djeca s posebnim potrebama sudjeluju s 44,7%122. Hrvatski savez udruga za osobe s mentalnom retardacijom procjenjuje da oko 20% osoba s razliitim stupnjem intelektualnih tekoa ima pristup nekom od oblika usluga (institucionalni, dnevni, poludnevni), dok veina ivi u obiteljima, ali uz minimum ili bez ikakve strune pomoi jer se veina institucija i slubi koje pruaju odgovarajue usluge nalazi u veim gradskim sredinama123. Zapreke ukljuivanju osoba s intelektualnim tekoama ogledaju se u dvjema meusobno podupiruim, i
u hrvatskom drutvu prevladavajuim tendencijama. Radi se o, s jedne strane, prevladavajuim stajalitima veine profesionalnog osoblja da je rehabilitacija u velikim javnim ustanovama koje osiguravaju razliite oblike specijalistikih zdravstvenih, terapijskih i odgojno-obrazovnih usluga, uspjenija i bolja za osobe s intelektualnim tekoama od obiteljskog okruenja bez odgovarajue i kontinuirane podrke. U Hrvatskoj su kljune odlike institucionalne skrbi da se u institucijama provodi velik dio ivota (ako ne i cijeli ivot), da su institucije esto prostorno izdvojene iz zajednica te je kontakt s obiteljima uvelike ogranien. Odluke o nainu na koji e se osobe s intelektualnim tekoama koristiti uslugama zdravstvenih i obrazovnih institucija, donose strunjaci, bez konzultacija s osobama s intelektualnim tekoama, a katkad i bez njihovih obitelji124. Jednom, na takav nain doneseno rjeenje podlijee povremenim procjenama komisija, koje prema iskazima roditelja udruge Pu traju 10-tak minuta i ukljuuju pregled raznih lijenikih nalaza, a rjee razgovor s osobom. Rjeenje kategorizira stupanj oteenja osobe te preporuuje oblik i vrstu tretmana. Sposobnosti koje osoba ima, procjena usklaenosti vrste potpore dostupne u okruju i potreba za to samostalnijim ivotom u ovom se postupku ne razmatraju. Takav, medicinski model procjene vrlo esto rezultira iskljuivanjem125. S druge strane, postojea zakonska rjeenja uvelike pridonose odravanju takvih prevladavajuih tendencija institucionalne skrbi kojima se nastoji ublaiti nesposobnost osobe i prilagoditi je potrebama prosjene okoline.126
Okvir 5.4.: Upis u vrti Jedna je majka ispriala je kako su sina, kad je navrio tri godine, eljeli upisati u redoviti vrti koji je bio udaljen 30 min od kue i 2 min od njezina posla. Nisi uspjeli, iako se jedna zaposlenica zauzela za upis: rekli su da je emocionalno previe vezan uz majku. Kako je rastao bilo je sve oiglednije da mu je potrebno drutvo vrnjaka pa su ga ukljuili u poludnevni program Ozane. Ozana je na drugom kraju grada od mjesta njihova stanovanja: ujutro je majka vozila sina, zatim se vraala na posao, pa opet ila po njega. Kad je poao u specijalnu kolu koja je takoer u drugom dijelu grada, ponovilo se isto. Izraunala je da mjeseno prevaljuje 1800 km. Koristi se pravom na skraeno radno vrijeme kako bi mogla vie panje posvetiti djetetu, iako je zbog nedostatka usluga i nerazumijevanja okoline veinu tog vremena morala potroiti na prijevoz. (Majka, lanica Pua)
120 121 122 123 124 125 126
Radoaj, T.(2002.) Elementi socijalne politike i socijalne skrbi u Hrvatskoj. UNICEF. Bratkovi, D. (2005.). Institucionalni procesi koji utjeu na marginalizaciju osoba s tekoama. Tekst za potrebe zbornika Mobilizacija i razvoj zajednica u Hrvatskoj (u pripremi). Ajdukovi, M. (2004.) Pristupi zbrinjavanju djece bez odgovarajue roditeljske skrbi u Europi. Revija za socijalnu politiku, br. 3-4, 2004. Bratkovi, D. (2005.) Institucionalni procesi koji utjeu na marginalizaciju osoba s tekoama. Tekst za potrebe zbornika Mobilizacija i razvoj zajednica u Hrvatskoj (u pripremi). Teodorovi B. ( 2005.) Modeli u rehabilitaciji osoba s tekoama u razvoju, u Zapoljavanje uz podrku. Udruga za promicanje inkluzije. Zagreb, Hrvatska. Handicap International, Regional Office for South East Europe. (2004.) Beyond De-institutionalisation. Disability Monitor Initiative. Bratkovi, D. (2005.) Institucionalni procesi koji utjeu na marginalizaciju osoba s tekoama. Tekst za potrebe zbornika Mobilizacija i razvoj zajednica u Hrvatskoj (u pripremi).
Nedovoljna razvijenost sustava pruanja usluga u zajednici, kako specijalistikih tako i onih kojima je cilj poveanje samostalnosti osoba s posebnim potrebama i integracija, uz postojee prostorne i organizacijske zapreke koje postavljaju ope slube (redoviti vrtii, kole, zdravstvene ustanove, kulturne ustanove i rekreacijski centri), sili obitelji na velike napore i ulaganja. Izdvajanje iz obitelji i sredine zbog potreba kolovanja prema posebnom programu i radnog osposobljavanja rezultira kidanjem veza i stjecanjem vjetina za ogranien broj zanimanja koja nisu konkurentna na tritu rada. Nakon kolovanja, osobe se vraaju u obitelj, s minimalnim mogunostima pronalaenja zaposlenja, ponajprije u tzv. zatitnim radionicama, te im preostaje ukljuivanje u aktivnosti dnevnih centara ili roditeljskih udruga.
stite obitelji: smjetaj u obitelj udomitelja, odnosno socijalnu ustanovu osoba s tjelesnim i intelektualnim tekoama. Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom procjenjuje da je razina edukacijske integracije nezadovoljavajua unato dobrim propisima zbog niza uzroka, od materijalno organizacijskih (niska stopa izdvajanja za obrazovanje, arhitektonske prepreke, loi prostorni i materijalni uvjeti rada, neujednaena mrea ustanova), do onih vezanih uz ljudske resurse (nedostatni i nedovoljno educirani radnici, negativni stavovi drutva).127 Nabrajajui ciljeve i tijela zaduena za njihovu provedbu, stjee se dojam predanosti postupnom ukljuivanju osoba s razliitim tekoama. Meutim, nedovoljna operacionalizacija ciljeva, kao i nedostatak procjene izvora potrebnih sredstava za njihovo provoenje mogu biti ozbiljna prepreka procesu provoenja. U osiguranju jednakosti pred zakonom, osim vladinih tijela i povjerenstava meu kojima su Povjerenstvo za ljudska prava i Povjerenstvo za osobe s invaliditetom, organizirana su i nezavisna tijela: Ured pukog pravobranitelja, Ured pravobraniteljice za djecu i Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Uloga nezavisnih tijela kao korektiva rada tijela i predstavnika dravnih institucija vana je za dosljedno provoenje zakonskih odredbi, osobito onih iji sadraj znai izazov, a posebice u drutvu u kojem su antidiskriminatorne odredbe ukljuene u pojedine zakonske odredbe.
Nedovoljna razvijenost sustava pruanja usluga u zajednici, kako specijalistikih tako i onih kojima je cilj poveanje samostalnosti osoba s posebnim potrebama i integracija, sili obitelji na velike napore i ulaganja.
5.2.1. Diskriminacija Jednakost (samo), pred zakonom

Pravo osoba s posebnim potrebama na integriranu edukaciju ozakonjeno je jo 1980. g. Velik dio drugih prava osobe s tekoama ostvaruju kroz sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, socijalne skrbi i zatite te radno zakonodavstvo (pravo na osobnu invalidninu, pravo na odreeni postotak nakon smrti roditelja, doplatak za pomo i njegu, pomo za osobne potrebe korisnika, pravo roditelja djeteta s veim tekoama na dopust do sedme godine djetetova ivota i rad na pola radnog vremena). Zakonom o socijalnoj skrbi odreena su i prava na skrb izvan vla-
Okvir 5.5.: Potrebe djece s tekoama Potrebe djece s tekoama, prema pojedinanim prijavama Uredu pravobraniteljice za djecu (prezentacija savjetnice Ureda pravobraniteljice za djecu, www.udrugapuz.hr): - integracija deinstitucionalizacija pravo na izbor kole i obrazovnog okruenja - pripremljenost i motiviranost kole za integraciju - biti na prvom mjestu u roditeljskoj i kolskoj procjeni smisla i vrijednosti upravnog postupka - osiguranje pratnje i prijevoza do kole - uvjeti za primjerenu roditeljsku skrb - rjeenje stambenog pitanja.
127
Vlada Republike Hrvatske. (2003.) Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom 2003.-2006.
55
cesu od kojih je u praksi najznaajnije neprovoenje Obrazovanje: odvojeno ili integrirano? Propisi koji definiraju naela individualizacije, rezultira ogranienim postipoloaj osoba s kolovanje i radno osposobljavanje osoba s intelekgnuima u integraciji djece s lakim tekoama i tretualnim tekoama provodi se u ustanovama domintelektualnim nutano je nesavladiva prepreka za integraciju djece skog tipa, specijalnim kolama ili u redovitim kolama s veim tekoama131 132. Roditelji, meutim, navode tekoama proizlaze prema specijalnom programu. Ope odlike institucio- i zapreke ostalih sudionika u kolskom okruju, prije iz medicinskog nalnog modela kolovanja koje rezultiraju iskljueno- svega roditelja djece bez potekoa. lanica Pua modela deficita u u ve su navedene. U ustanovama koje su u ovlasti tvrdi: Mi, roditelji djece s tekoama ne moemo Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi veinom ive kojem, u razliitim sami promijeniti sustav obrazovanja, nama trebaju osobe s ozbiljnijim ili viestrukim tekoama. Stjee roditelji djece bez tekoa koji prihvaaju injenicu kljunim ivotnim se dojam da je, zbog utjecaja prevladavajuih stajada djeca trebaju biti zajedno barem u dijelu kolskog razdobljima, osoba lita, obrazovanje takvih osoba gotovo nemogue. programa. izlazi pred komisije koje ini se i da zbog nekoordiniranosti relevantnih tijela nema dovoljno primjerenih opih obrazovnih prograkategoriziraju njezin Profesionalne norme i prakse ma, kao ni onih s ciljem razvijanja vjetina potrebnih stupanj oteenja, za integraciju u ire socijalno okruje. Nasuprot tomu, Propisi koji definiraju poloaj osoba s intelektualnim donose rjeenje i rad tih ustanova vie je okrenut prema funkcionalnoj tekoama proizlaze iz medicinskog modela deficita rehabilitaciji i razvijanju kognitivnih sposobnosti u kojem, u razliitim kljunim ivotnim razdobljima, odluuju o tretmanu 128 uenika . osoba izlazi pred komisije koje kategoriziraju njezin u skladu sa svojim stupanj oteenja, donose rjeenje i odluuju o znanjem i uvjerenjem da Rad s uenicima s umjerenim ili veim tekoama u tretmanu u skladu sa svojim znanjem i uvjerenjem ine najbolje to mogu. da ine najbolje to mogu. Osobe s intelektualnim specijalnim osnovnim kolama takoer je usmjeren tekoama u tim procesima gube kontrolu nad vlastina poduavanje sadraja kognitivne prirode, uz neOsobe s intelektualnim tim ivotom. Donoenje rjeenja ne znai, meutim, dostatnu primjenu naela individualizacije, i sa snietekoama u tim da e tretman biti osiguran. To ovisi o dostupnosti nim zahtjevima sredine.129 Specijalne su kole, prema procesima gube usluga. iskazima roditelja iz udruge Pu, svojevrsne zajedkontrolu nad vlastitim nice slinih osoba u kojima zbog veliine obrazovnih grupa malo vremena preostaje za individualni rad Stajalita prema kojima osobe s intelektualnim teivotom. zasnovan na motivaciji i interesu pojedinog djeteta. U redovite se kole najee integriraju djeca s manjim tekoama, ona kojima je potrebna ograniena potpora u kolskom uenju, odnosno ona koja se u postojeoj dijagnostikoj proceduri oznaavaju kao lako mentalno retardirana130. Uenici s manjim tekoama mogu polaziti redoviti razred po prilagoenom programu ili se za vie takvih uenika formiraju posebni razredi. kolovanje pod posebnim uvjetima karakteriziraju, na razini socijalnih interakcija s vrnjacima, povremeni susreti tijekom kolskih odmora i priredbi, a u najboljem sluaju tijekom zajednikih nastavnih sadraja kao to su likovna ili glazbena kultura. Kumulativno djelovanje imbenika vezanih uz dijagnostiku i kategorizaciju u samom obrazovnom pro-
koama nisu sposobne izraziti vlastite elje i potrebe, pa u njihovo ime trebaju govoriti i odluivati drugi, sprjeavaju te osobe u ostvarivanju samostalnosti, razvijanju kompetencija i sudjelovanja u drutvenim interakcijama. Prakse koje oznaavaju odstupanje od tradicionalnog institucionaliziranog sustava skrbi133, a rezultiraju provedbom zakonskih propisa i naela formuliranih kompenzacijskim programima, doivljavaju se kao iznimka od pravila. Jedan vrti u kojem su djeca s tekoama jo od 1993. ukljuena u integrirani program, ove godine je prvi put uputio i pismeni poziv za upis djece u potpuno integriranu grupu. To nije rezultat sustavnog provoenja mjera, ve osoba koje rade u tom vrtiu. Slino je i s jednom osnovnom kolom u koju je ukljueno desetero djece s tekoama.134
128 129 130 131
Handicap International, Regional Office for South East Europe. (2004.) Beyond De-institutionalisation. Disability Monitor Initiative. Igri, LJ. (2001.) Djeca s mentalnom retardacijom u drutvu. Dijete i drutvo, god. 3, br. 3. Ibid. Duga, nevladina organizacija iz Sarajeva, BiH, razvila je program Model inkluzivnog obrazovanja ija su iskustva pretoena u strateki dokument Reforme obrazovnog sistema u BiH. Programom su 444 uenika s tekoama ukljuena u 16 kola. Nastavno osoblje sudjelovalo je u edukativnim programima, a tijekom provedbe programa pruena im je kontinuirana pomo. Niti jedno od 444 djece nije, prije ukljuivanja u kolski program, bilo podvrgnuto kategorizaciji, a za samo 12 je predloeno kolovanje u zasebnim razredima pri redovitim kolama kao oblik parcijalne integracije. (Handicap International, Regional Office for South East Europe. (2004.) Beyond De-institutionalisation. Disability Monitor Initiative.). Igri, LJ. (2001.) Djeca s mentalnom retardacijom u drutvu. Dijete i drutvo, god. 3, br. 3. Termin institucionalizirani sustav skrbi za osobe s tekoama oznaava sustav u kojem zdravstvene, socijalne, obrazovne usluge i zapoljavanje oznaavaju skup mjera kojima ih treba zatititi, a kontroliraju ga strunjaci u specijaliziranim ustanovama (Handicap International, Regional Office for South East Europe. (2004.) Beyond De-institutionalisation. Disability Monitor Initiative. p. 36.) Pu, travanj 2005., http://www.udrugapuz.hr
132 133
134
5.2.2. Izazovi
Zbog nedostatka posebnih antidiskriminatornih zakona i nedovoljne aktivnosti javnih slubi, uporite za inzistiranje na dosljednoj provedbi prava esto su meunarodni dokumenti o ljudskim pravima koje je Hrvatska ratificirala. Stjee se dojam da je priznavanje potrebe proaktivnog djelovanja dravnih institucija u skladu sa standardima Europske unije rezultiralo nizom razliitih strategija i posebnih programa. Njihov je cilj kompenzacijski: dovesti u ravnopravan poloaj ranjive grupe u odreenom vremenskom razdoblju i tako otvoriti prostor za potpunu integraciju. U procesu njihove provedbe predvia se suradnja s organizacijama civilnog drutva135. Organizacije civilnog drutva, kojima je cilj pruanje potpore osobama s tekoama u obitelji i zajednici, razvile su niz usluga i inovativnih pristupa. Tako udruga Pu, osnovana 1995., svojim programima nastoji ohrabriti i potaknuti roditelje da zahtijevaju kvalitetan ivot za svoju djecu, razviti mreu pomoi osobama s tekoama, a aktivnostima za djecu s tekoama i zajednikim postignuima dokazati i da ona imaju pravo biti korisni i samostalni lanovi zajednice. Pu surauje s Udrugom za promicanje inkluzije (UPI), koja polazi od socijalnog modela tekoa i inkluzivnog pristupa zasnovanog na idejama ravnopravne participacije lanova zajednice ija razliitost znai njezinu snagu. Zahtjeve za deinstitucionalizacijom i u zajednici utemeljenoj skrbi podupiru i promiu mnoge udruge. Nedavno pokretanje grupe za samozastupanje jedan je od rezultata dugogodinjih napora stvaranja prostora u kojem osobe s intelektualnim tekoama mogu govoriti same o sebi i za sebe. Primjeri inovativnih uspjenih praksi organizacija civilnog drutva su brojni. Njihova iskustva i znanja velik su izvor modela dobre prakse, ali je njihovo pretakanje u institucionalnu praksu sporo.
tvenim procesima poput obrazovanja. Kada je zatita od diskriminacije pretoena u sustave materijalnih i drugih prava, ona se uvelike ne ostvaruju, to umanjuje njihov legitimitet. Diskriminatornim procesima pridonose ogranienja proraunskih sredstava i/ili strunih i upravljakih kompetencija dravne uprave koja omoguuju samo djelomino ostvarivanje definiranih prava (npr. u sluaju Nacionalnog programa za Rome). Od nedovoljne uinkovitosti javnih politika i dravne uprave najjae trpe upravo skupine izloene veim rizicima ili s dodatnim pravima i potrebama, to rezultira diskriminatornim procesima, u kojima ima elemenata i izravne i neizravne diskriminacije. Moe se zakljuiti da su ovi procesi uvelike uvrijeeni, odnosno institucionalizirani na razini ponaanja prema marginaliziranim skupinama, iako su na razini diskursa i stavova neto manje vidljivi. Inkluzivan pristup marginaliziranim skupinama je esto rezultat osobne inicijative, kojemu sustav ne prua dostatnu podrku. Rezultat je sustavan jaz izmeu prava/potreba i aktivnosti, gdje, unato rasprostranjenosti problema, postoje tekoe u alokaciji konkretne odgovornosti i iniciranju promjena. Vanjske inicijative mogu na razliite naine (npr. poticajima za promjenu regulative i osiguranjem dodatnih resursa i kompetencija), pridonijeti djelominom uklanjanju diskriminacije. Meutim, potrebna je sustavnija institucionalizacija proaktivnog i inkluziji orijentiranog ponaanja spram marginaliziranih skupina u hrvatskom drutvu, koja e rezultirati njihovim osnaivanjem i uinkovitijim javnim politikama. Ovdje smo istodobno nastojali pridonijeti rasvjetljavanju sloenih diskriminatornih procesa u Hrvatskoj spram dvije vrlo razliite marginalizirane skupine i upozoriti na procese koje je Paul Gilroy nazvao teorijom premaza (coat of paint theory). Prema toj teoriji, diskriminacija se doivljava kao nenormalna pojava na povrini inae zdravog drutva136. Pogled na diskriminaciju iz drugog kuta sugerira da je ona ugraena u mnoge kljune dijelove drutvenog sustava usporedno s pravnim, profesionalnim i administrativnim konceptima pravednosti i ravnopravnog tretmana. To upuuje da je iskorjenjivanje diskriminacije dugotrajan proces koji se provodi na razliitim razinama, a ukljuuje sve drutvene skupine. Ako mjere s ciljem borbe protiv diskriminacije nisu dobro promiljene, mogu imati nenamjeravane negativne posljedice te pridonijeti diskriminaciji i izravno, pojaavanjem
Udruga Pu i Udruga za promicanje inkluzije (UPI), polaze od socijalnog modela tekoa i inkluzivnog pristupa zasnovanog na idejama ravnopravne participacije lanova zajednice ija razliitost znai njezinu snagu.
5.3. Zakljuak
Temeljem analize moe se zakljuiti o sloenosti i viedimenzionalnosti diskriminatornih procesa prema promatranim marginaliziranim skupinama, koji indiciraju mehanizme koji su, po svoj prilici, na djelu i u sluajevima nekih drugih manjinskih i/ili marginaliziranih skupina u hrvatskom drutvu. Zatita od diskriminacije je uvelike ugraena u zakonske okvire, no oni se samo djelomino provode primjerice, kada je rije o jednakopravnosti pristupa temeljnim dru-
135 136
Odnos drutva prema naoj djeci ogledalo je vrijednosti tog istog drutva. (lanica Pua, 2005.) Gilroy, P. (1987.) Problems in Anti-Racist Strategy. The Runnymede Trust. London, United Kingdom.
57
Ublaavanje i uklanjanje uzroka i uinaka diskriminacije nije pitanje privilegija, nego prava.
nepravednog tretmana, i indirektno stvarajui negativne percepcije meu drutvenim skupinama u odnosu na onu skupinu koja je izdvojena zbog mjera pozitivne diskriminacije. Nastojali smo upozoriti i na to da uspostava novih tijela, razvoj strategija, akcijskih planova, sami po sebi nisu dostatni. Njihova bi funkcija bila ostvarena kad bi bili izraeni na obuhvatnoj i detaljnoj analizi u koju bi bile ukljuene sve skupine, kad bi imali jasne strateke ciljeve, osigurana materijalna i druga sredstava i kad bi bili podvrgnuti vanjskom praenju i analizi.
Uz to, potreban je odmak od modela kulturne patologije koji diskriminirane skupine doivljava u smislu nedostataka, tako da su usluge koje im se pruaju u osnovi usmjerene na ublaavanje nedostataka. Ublaavanje i uklanjanje uzroka i uinaka diskriminacije nije pitanje privilegija, nego prava. Trebalo bi se zauzimati za na pravima zasnovan pristup koji promie iskazivanje svojih potreba, mogunost pristupa materijalnim i nematerijalnim dobrima i jednakost izgleda. Takav bi pomak rezultirao dobitima za sve drutvene skupine.
esto poglavlje:
Obrazovanjem do socijalnog ukljuivanja
Inkluzivno obrazovanje ukljuuje sve ljude (djecu, mlade, odrasle) u razliite stupnjeve i oblike obrazovanja radi olakavanja njihova socijalnog ukljuivanja te razvoja njihovih potencijala.
Jedno je od osnovnih naela prosvjetne politike u demokratskim drutvima osigurati svim lanovima zajednice pristup svim stupnjevima obrazovanja i omoguiti uvjete za uspjeno cjeloivotno uenje. Ljudi kojima potrebno obrazovanje, zbog razliitih razloga, nije dostupno, imaju ogranienu mogunost zadovoljavanja mnogih potreba, a time i mogunost koritenja odreenih ljudskih prava. Stoga se u popisu ciljeva obrazovanja u zemljama EU-a i OECD-a sprjeavanje i smanjivanje socijalne iskljuenosti pomou obrazovanja navodi kao jedan od etiri prioritetna obrazovna cilja (trajna zapoljivost, osposobljenost za aktivno demokratsko graanstvo, poveanje socijalne kohezije te smanjenje socijalne iskljuenosti)137. A da bi smanjivalo socijalnu iskljuenost, obrazovanje ponajprije mora biti inkluzivno. Inkluzivno obrazovanje (inclusive education ukljuujue obrazovanje, obrazovanje sviju), ukljuuje sve ljude (djecu, mlade, odrasle) u razliite stupnjeve i oblike obrazovanja radi olakavanja njihova socijalnog ukljuivanja, odnosno radi smanjivanja vjerojatnosti njihova socijalnog iskljuivanja te razvoja njihovih potencijala138. U uem znaenju, inkluzivno obrazovanje obuhvaa osobe s tzv. posebnim potrebama. Oko 2% djece ima takva substancijalna oteenja koja se posebno procjenjuju kako bi se osigurali posebni uvjeti i obrazovni programi koje oni svojim sauvanim potencijalima mogu svladati. Dri se, meutim, da ak oko 20% djece i mladih ima neku posebnu obrazovnu potrebu i da im je potreban poseban obrazovni i/ili odgojni tretman. To su uenici s tekoama u uenju, uenici s emocionalnim problemima i poremeajima u ponaanju te tjelesno invalidne osobe. Obrazovanje osoba s posebnim potrebama naziva se posebno obrazovanje (special education). U irem znaenju, inkluzivno obrazovanje obuhvaa sve koji ue u sustavu cjeloivotnog uenja. U tom kontekstu imbenici iskljuivanja nisu nedostatne sposobnosti i emocionalna neprilagoenost, nego socioekonomski i obrazovni status obitelji (posebno oca, odnosno majke u jednoroditeljskim obiteljima), rodna, rasna, vjerska, etnika pripadnost (pripadnost etnikoj manjini) te kulturalna, jezina i druga obiljeja pojedinca. Prema takvom razumijevanju inkluzivnosti obrazovanja, cijeli obrazovni sustav, a ne samo obrazovanje djece s posebnim potrebama, treba unaprjeivati ukljuivanje pojedinaca i pojedinih drutvenih skupina u obrazovanje i smanjivati
iskljuivanje iz njega. Time se smanjuje i broj socijalno iskljuenih i poboljava drutvena stabilnost kao jedan od uvjeta drutvenog razvoja. Inkluzivnost obrazovanja u svom irem znaenju dobiva na vanosti u drutvu znanja u kojem nije prihvatljiva podjela stanovnitva na kompetentne i nekompetentne graane, i u kojemu obrazovno iskljueni ne mogu uspjeno sudjelovati. Stoga se postavlja pitanje o emu ovisi inkluzivnost obrazovanja i kako se moe unaprijediti. Inkluzivnost prije svega ovisi o (formalnoj), strukturi obrazovnog sustava i o nainu funkcioniranja sustava (o programima, pouavanju, vrednovanju, kolskoj autonomiji, kolskoj klimi, suradnji s roditeljima te o organizacijskim procesima u koli). Inkluzivnost takoer ovisi o ustanovama koje pruaju strukovno obrazovanje - uz obrazovne ustanove, vanu ulogu ovdje imaju i tvrtke (koje pruaju mogunost prakse i naukovanja), i organizacije civilnog drutva koje pruaju usluge obrazovanja i usavravanja. Ovdje emo se usredotoiti na strukturne karakteristike obrazovnog sustava koje djeluju na obrazovno iskljuivanje/ukljuivanje te na one procese u sustavu koji najvie utjeu na inkluzivnost. Strukturni elementi obrazovanja o kojima ovisi obrazovno iskljuivanje/ukljuivanje jesu: obuhvat djece predkolskim obrazovanjem i odgojem, trajanje primarnog obrazovanja, trajanje i struktura obveznog obrazovanja, vrijeme i nain diferencijacije programa i uenika, mogunosti prijelaza uenika iz strukovnih u gimnazijske programe, razvijenost obrazovanja odraslih te sustav obrazovanja djece i mladih s posebnim potrebama. Ovdje emo se ograniiti na one strukturne oblike obrazovnog sustava koji djeluju na obrazovno iskljuivanje i ukljuivanje za koje raspolaemo potrebnim podacima: predkolsko, primarno, osnovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Za utvrivanje ukljuenosti u (viem), srednjem i visokom obrazovanju potrebna su dodatna istraivanja, kojima bi se osigurala cjelovitost analize.
6.1. Predkolski odgoj

Ciljevi predkolskog odgoja i obrazovanja u razdoblju od tree do este godine ivota jesu: najbolji mogui razvoj osobnosti djeteta i priprema za polazak u osnovnu kolu. To je razdoblje u kojem se polau temelji cjeloivotnom uenju. To je razvojno najdinaminije razdoblje pa je tijekom njega drutvena okolina u formiranju spoznajnog,
137 138
White Paper on Education and Training: Teaching and Learning Towards the Learning Society. (1995.) Office for Official Publications of the European Communities. Luxembourg.
Topping, K., Maloney, S. (eds.) (2005.) Inclusive Education. RoutledgeFalmer. London, United Kingdom.
osjeajnog i socijalnog razvoja djeteta najdjelotvornija. Zbog toga se u tom razdoblju razlike u socioekonomskom poloaju roditelja najvie odraavaju na budui kolski uspjeh djeteta. Proces obrazovnog ukljuivanja/iskljuivanja zapoinje u ranom odgoju i obrazovanju. Deficiti u predkolskom obrazovanju i odgoju nepovoljno djeluju u kasnijem kolovanju. Zbog toga se tei to veem obuhvatu djece predkolskim odgojem i obrazovanjem te potpunom obuhvatu djece tzv. predkolom u godini prije polaska u osnovnu kolu. U Hrvatskoj je tek 40-ak posto predkolske djece obuhvaeno nekim oblikom organiziranog ranog uenja u vrtiima, uz velike razlike izmeu urbanih i ruralnih sredina. Znatnom dijelu roditelja ta je vrsta usluga preskupa. Moe se rei da je u predkolskom obrazovanju na djelu svojevrsna regionalna i socijalna povlatenost. Lokalna zajednica je odgovorna za osnivanje i financiranje predkolske djelatnosti, ali se zbog vrlo razliitih proraunskih mogunosti opina i gradova ne moe oekivati da e u dogledno vrijeme svi moi ostvarivati prava na predkolsko obrazovanje.
Primarno obrazovanje traje najmanje est godina140. U samo nekoliko razvijenih zemalja (Austrija, Njemaka, Litva), ono traje etiri godine. Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja stoga preporua estogodinje primarno obrazovanje. U onim europskim zemljama iji uenici postiu najbolje rezultate u meunarodnim usporednim istraivanjima obrazovnih postignua (Finska i vedska), devetogodinje osnovno obrazovanje izvodi se u reimu razredne nastave. Samo nekoliko predmeta u zadnje tri godine predaju specijalizirani predmetni nastavnici. Kako je osnovno obrazovanje obvezno, ono mora biti potpuno inkluzivno. Da bi to moglo biti, i zadrati kvalitetu obrazovnih postignua, osnovno obrazovanje treba biti visoko individualizirano. Individualizirano je ono obrazovanje u kojem se razliiti uenici tretiraju primjereno svojim osobinama141, a vanjski i unutarnji uvjeti uenja su usklaeni. Glavni vanjski uvjeti uenja su sadraj uenja, nastavna oprema, organizacija i metode pouavanja te osposobljenost uitelja za individualizirano pouavanje. Unutarnji uvjeti su intelektualne sposobnosti, predznanje i motivacija za uenje te emocionalna reaktivnost uenika. Da bi se uskladili vanjski i unutarnji uvjeti uenja, nastava treba biti usmjerena na uenika (child oriented teaching), to se bolje ostvaruje u razrednoj nego u predmetnoj nastavi. Razrednu nastavu izvodi jedna uiteljica (uitelj). To je, sa stajalita individualizacije, velika prednost pred predmetnom nastavom. Predmetni nastavnik/nastavnica ne moe pamtiti ni imena uenika koje pouava (oko 200 uenika), a kamoli upoznati njihove spoznajne i karakterne osobine, razliite sklonosti te razlike u pouljivosti i odgojivosti. Razredna pak uiteljica/uitelj vodi svoj razred tijekom cijelog primarnog obrazovanja (koje traje najmanje etiri, a najvie devet godina), tijekom kojega ne samo da ih upoznaje, to je preduvjet individualizacije, nego s uenicima uspostavlja odnos koji omoguuje odgojno djelovanje. Prekratko (etverogodinje), primarno obrazovanje pojaava obrazovno iskljuivanje iz zahtjevnijih srednjokolskih programa onih uenika koji imaju slabiju obrazovnu i odgojnu potporu roditelja. Obino su to roditelji nieg socioekonomskog i obrazovnog statusa. Ako primarno obrazovanje traje due, barem est ili ak devet godina, kao u skandinavskim
U Hrvatskoj je tek 40-ak posto predkolske djece obuhvaeno nekim oblikom organiziranog ranog uenja u vrtiima, uz velike razlike izmeu urbanih i ruralnih sredina. Znatnom dijelu roditelja ta je vrsta usluga preskupa.
6.2. Primarno obrazovanje

Prema Meunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja139, primarno je obrazovanje prvi stupanj osnovnog obrazovanja (razina 1). Drugi stupanj osnovnog obrazovanja ini tzv. nie sekundarno obrazovanje ili nia srednja kola (razina 2). Primarno i nie sekundarno obrazovanje ini obvezno osnovno obrazovanje. Nakon primarnog i nieg sekundarnog obrazovanja slijedi vie sekundarno obrazovanje ili via srednja kola (razina 3). Nakon srednje kole slijedi visoko obrazovanje koje nije tercijarno, (razina 4), a zatim slijede dva stupnja tercijarnog (visokog), obrazovanja koji se razlikuju prema tome vode li ili ne vode izravno do znanstvene kvalifikacije (stupnjevi 5 i 6). U primarnom obrazovanju prevladava razredna nastava, a u nioj srednjoj koli najee predmetna. Razredna je nastava znakovita po tome to ju, u pravilu, izvodi jedna uiteljica ili uitelj, dok nastavu u nioj srednjoj koli izvodi, u pravilu, vie nastavnika specijaliziranih za dva ili tri nastavna predmeta. Suvremeni je trend da se u viim razredima osnovne kole izvodi i razredna i predmetna nastava.
139 140 141
UNESCO (1997.) European Commission (2002.) Key Data on Education in Europe. S druge strane, treba razlikovati individualizirani pristup uenicima od diskriminacije kojom bi se uvrivale razlike meu uenicima koje proizlaze, primjerice, iz njihovog socioekonomskog statusa ili pripadnosti marginaliziranim drutvenim skupinama. Ujednaavanje kvalitete obrazovanja zahtijeva definiranje pedagokih standarda i jednak pristup obrazovanju za uenike, temeljem kojih se moe prilagoavati pristup svakom pojedinom ueniku i uenici.
61
Prema dananjim europskim mjerilima prema kojima je devetogodinje osnovno obrazovanje obvezno, hrvatsko osmogodinje obrazovanje substandardno. Produavanje obveznog obrazovanja smanjuje obrazovnu, a time i socijalnu iskljuenost.
zemljama, onda prikladna obrazovna potpora kole takvim uenicima traje due, tj. do kraja najosjetljivijeg razvojnog razdoblja. Time su na dobitku socijalno zakinuti uenici, ali i drutvo koje je sprijeilo vee gubitke u potencijalima djece iji roditelji pripadaju rubnim skupinama. Prerano uvoenje predmetne nastave (prije 12. godine ivota), oteava ukljuivanje uenika s posebnim potrebama i optimalan razvoj ostalih uenika. U Hrvatskoj primarno obrazovanje traje etiri godine. Zbog naglog prijelaza s razredne na predmetnu nastavu u preranoj dobi (u 10. ili 11. godini ivota), ue-
nici imaju tekoe pri prijelazu iz 4. u 5. razred u kojem zapoinje predmetna nastava. Jednako je tako stresan prijelaz iz 6. u 7. razred u kojemu se uvode predmeti iz prirodoslovlja. Na to upozorava i broj ponavljaa u pojedinim razredima. Inkluzivno obrazovanje ne bi smjelo proizvoditi ponavljae i biti stresno kao to je nae. Zbog nedovoljne usmjerenosti osnovnog obrazovanja na njih, uenici naue manje nego to bi mogli i ne stjeu pozitivne stavove prema koli i uenju to smanjuje njihovo kasnije sudjelovanje u razliitim oblicima cjeloivotnog uenja (osobito formalnog). Broj ponavljaa u pojedinim razredima osnovnog obrazovanja u Hrvatskoj predoen je u tablici 6.1.
Tablica 6.1.: Broj ponavljaa po razredima osnovne kole

Razred I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. Broj ponavljaa 401 125 55 55 368 207 303 88 Postotak ponavljaa 0,79 0,26 0,11 0,12 0,77 0,41 0,60 0,11
Izvor: podaci Dravnog zavoda za statistiku za 2003./2004. godinu.
Najvie ponavljaa je u prvom razredu, tj. u najosjetljivijem razdoblju kada se stjee poetni stav prema koli i uenju. To su oni uenici koji su poeli s nie razine od ostalih, a kola im zbog nedostatne individualizacije nije pomogla da prebrode poetne tekoe. Postotak ponavljaa ponovno raste u petom razredu, tj. pri prijelazu na predmetnu nastavu, i to zbog njezine nedovoljne individualizacije. Inkluzivna osnovna kola uope ne smije imati ponavljae i u dobrim sustavima (poput skandinavskih), ih i nema. Hrvatska trenutno prolazi reformu obrazovnog sustava, polazei od primarnog obrazovanja, a u skladu s Planom razvoja sektora obrazovanja za razdoblje 2005. 2010. U skladu s tim definiran je i Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS). Pitanje inkluzivnosti pojavljuje se u sklopu razliitih podruja reformi. Optimizacija i upravljanje mreom osnovnih kola otvaraju pitanja unaprjeivanja i ujednaavanja kvalitete obrazovanja na cjelokupnom teritoriju Hrvatske. Nuno je unaprijediti vanjske uvjete uenja ulaganjima u reformu kurikuluma, kontinuirano usavravanje
142
uitelja, izgradnju novih i kvalitetnije opremanje postojeih kola itd., te osigurati jednakost pristupa i podizanje kvalitete obrazovanja uenika i uenica iz marginaliziranih ili socioekonomski zakinutih drutvenih skupina. U takvim uvjetima oekuje se snanija individualizacija i inkluzivnost pouavanja, s pozitivnim uincima na motivaciju i obrazovna postignua. Treba naznaiti da e se ovi procesi odvijati u kontekstu odreenih racionalizacija kolske mree - uslijed demografskih i gospodarskih imbenika. Takoer, moe se oekivati i intenzivniji razvoj privatnih kola, koje takoer mogu pridonijeti razvoju standarda kvalitete obrazovnog sustava.
6.3. Obvezno osnovno i srednje obrazovanje

Obvezno obrazovanje treba osposobiti mlade za nastavak obrazovanja i ulazak u svijet rada. Minimalno trajanje obveznog obrazovanja ovisi o opsegu i sloenosti znanja i sposobnosti za uspjeno obnaanje drutvenih uloga. Danas lanice Europske unije imaju devetogodinje osnovno obrazovanje142.
Ibid.
Produavanje obveznog obrazovanja smanjuje obrazovnu, a time i socijalnu iskljuenost. Stoga se u razvijenim zemljama obvezno obrazovanje nastoji produiti na cijelo predtercijarno obrazovanje kako bi se oni uenici koji nee nastavljati visoko obrazovanje osposobili za rad i tako smanjila stopa nezaposlenosti. Tako se smanjuje i vjerojatnost njihova socijalnog iskljuivanja. Moe se zakljuiti da je prema dananjim europskim mjerilima osmogodinje obvezno obrazovanje substandardno. U Hrvatskoj osnovno obrazovanje traje osam godina pa je s gledita socijalnog iskljuivanja suboptimalno. Sistemska analiza hrvatskog kolstva, provedena tijekom 2000. i 2001. godine po narudbi Vlade Republike Hrvatske143, pokazala je nesumjerljivost naeg obrazovnog sustava s europskim i u tom kontekstu uputila na potrebu produavanja osnovnog obveznog obrazovanja s osam na devet godina.
U Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. godine Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske ne predviaju se strukturne promjene predtercijarnog obrazovanja nego se planira njegova stabilizacija. U uvodnom dijelu navedena su dva cilja obrazovanja: poveanje kvalitete obrazovanja u funkciji gospodarstva i drutva temeljenog na znanju i osiguravanje prava na obrazovanje za sve144. Pravo obrazovanja za sve podrazumijeva inkluzivno obrazovanje. U kojoj je mjeri ono ve na djelu te kakva mu je prognoza, moe se donekle utvrditi analizirajui stanje sustava i planirane razvojne mjere. Inkluzivnost hrvatskog obrazovanja pokazuje obrazovna struktura stanovnitva starijeg od 15 godina (tablica 6.2.).
Dosadanja inkluzivnost naeg predtercijarnog obrazovanja bila je znatno nia od europskog prosjeka, to govori o kvaliteti nacionalnog ljudskog kapitala i razvojnim mogunostima zemlje.
Tablica 6.2.: Obrazovanost stanovnitva starijeg od 15 godina

kola Bez kole Nepotpuna osnovna kola Osnovna kola Srednja kola Via kola i struni studij Fakulteti i umjetnike akademije Nepoznato Ukupno
Izvor: Dravni zavod za statistiku, 2001.
Broj 105.332 580.379 801.168 1.733.098 150.167 267.995 44.687 3.682.826
Postotak 2,86 15,76 21,75 47,07 4,08 7,27 1,21 100,00
Oko 18% odraslog stanovnitva Hrvatske nije zavrilo osnovnu kolu, a samo oko 47% ima srednju kolu. Postotak stanovnitva sa zavrenim viim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 3), smatra se kljunim pokazateljem obrazovanosti nacije. Moe se zakljuiti da je dosadanja inkluzivnost naeg predtercijarnog obrazovanja bila znatno nia od europskog prosjeka, to govori o kvaliteti nacionalnog ljudskog kapitala i razvojnim mogunostima zemlje. I inkluzivnost visokog obrazovanja je ispod europskog prosjeka oko 13% stanovnitva ima vie i visoko obrazovanje (mi-
nimalni standard srednje razvijenih zemalja je 20%). Uz to, 2,9% stanovnitva nema nikakvo obrazovanje, a oko 580.000 odraslih stanovnika nema osnovnu kolu. Moe se ustvrditi da hrvatska osnovna kola nije dovoljno inkluzivna. Podaci u tablici 6.2. kumulativni su pokazatelj inkluzivnosti naeg obrazovanja tijekom proteklih desetljea. Za aktualnu inkluzivnost korisniji su podaci o obrazovnoj strukturi stanovnitva u dobi od 25 do 29 godina (tablica 6.3.).
143 144
Pastuovi, N. i sur. (2001.) Odgoj i obrazovanje: Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju. Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (2005.) Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010.
63
Na kolskoj razini ukljuenost obrazovanja poboljava se prilagodbom sadraja obrazovanja, naina pouavanja, ispitivanja i ocjenjivanja individualnim osobinama uenika (sposobnostima, predznanju i motivaciji za uenje).
Tablica 6.3.: Obrazovna struktura stanovnitva u dobi od 25 do 29 godina Obrazovanost

Bez ikakve kole Nepotpuna osnovna kola Osnovna kola Srednje obrazovanje Vie obrazovanje Visoko obrazovanje Nepoznato Ukupno Broj 1239 3802 43.659 194.140 12.578 37.323 1756 294.497 Postotak 0,42 1,29 14,82 65,92 4,27 12,67 0,60 99,99
Izvor: Popis stanovnitva 2001. godine, Dravni zavod za statistiku.
Podaci upuuju na to da je mlaa generacija obrazovanija od starije, to je opa pojava u svim zemljama. No jo uvijek oko 16 % mladih nema obrazovanje vie od osnovne kole, a od toga njih 5000 nema zavrenu ni osnovnu kolu. Samo srednje obrazovanje ima oko 66 % mlaih odraslih to je ispod europskog prosjeka koji iznosi oko 80 %. Ne raspolaemo podacima o dinamici osipanja uenika tijekom srednjeg obrazovanja i razlozima izlaza iz sustava. Vie i visoko obrazovanje ima ve oko 17 % mlaih odraslih pri emu neki od njih jo studiraju. Podacima o kvaliteti naeg osnovnog obrazovanja ne raspolaemo. Hrvatska se nije ukljuila u projekt PISA 2000. i 2003. godine pa o kvaliteti naeg osnovnog obrazovanja moemo samo nagaati (postignua naih uenika na meunarodnim natjecanjima nisu relevantna). Strukturni uzroci nedovoljne ukljuenosti naeg predtercijarnog obrazovanja su viestruki. Kao najvanije izdvajamo: prerani prijelaz iz razredne na predmetnu nastavu i nedovoljna pedagoko-psiholoka izobrazba predmetnih nastavnika. Ona je i opsegom i svojim sadrajem neprimjerena za stjecanje potrebne obrazovne kompetencije predmetnih nastavnika.
U pogledu primjerenosti programa po teini treba razlikovati intelektualnu zahtjevnost sadraja (sloenost sadraja), od preoptereenosti uenika koliinom informacija koje treba nauiti. Zastarjelost programa ne utjee toliko na ukljuenost obrazovanja koliko na socijalno iskljuivanje tako to smanjuje zapoljivost svrenih uenika i njihovu osposobljenost za cjeloivotno uenje. Ti se problemi rjeavaju u zemljama EU-a i OECD-a kurikularnim reformama, odnosno utvrivanjem novih suvremenih nacionalnih obrazovnih standarda. Pri tome je dolo do metodolokog obrata u provoenju reformi nacionalnih kurikuluma programi se mijenjaju polazei od tzv. novih kljunih kompetencija (osposobljenosti), za koje treba osposobiti uenike kako bi se poboljala njihova italaka, matematika i znanstvena (prirodoslovna), pismenost145. Na taj se nain poboljava uporabna vrijednost nauenoga znanja i vjetina, tj. ostvaruje naelo da se ui za ivot, a ne za kolu. Na taj nain obrazovanje smanjuje socijalno iskljuivanje jer olakava zapoljavanje i politiku participaciju. Rastereivanje uenika od vika informacija poveava ukljuenost obrazovanja, ali ne mora u istoj mjeri poboljati socijalnu ukljuenost obrazovanih uenika ako programi ne osposobljavaju za zapoljivost i aktivno graanstvo. Socijalno ukljuivanje pomou obrazovanja poboljava se ako je obrazovni program otvoren zahtjevima ire i ue zajednice. Na kolskoj razini ukljuenost obrazovanja poboljava se prilagodbom sadraja obrazovanja, naina pouavanja, ispitivanja i ocjenjivanja individualnim osobinama uenika (sposobnostima, predznanju i motivaciji za uenje). To se postie individualizacijom ili personalizacijom sadraja uenja (programa), pouavanja, ispitivanja i ocjenjivanja. Svi ti elementi tvore tzv. kurikulum.
6.4. Pogled u Europu

Ve je reeno da obrazovno iskljuivanje/ukljuivanje ovisi o (formalnoj), strukturi obrazovnog sustava i o nainu njegova funkcioniranja. U ovu drugu skupinu ubrajaju se imbenici kao to su programi obrazovanja, nain pouavanja, vrednovanje uenikih postignua, stupanj kolske autonomije, kolska klima, suradnja s roditeljima i drugi organizacijski procesi u koli (posebice trajna izobrazba uitelja). Ti imbenici umanjuju obrazovno iskljuivanje tako da djeluju na individualizaciju pouavanja i ocjenjivanja i na suradnju uitelja i roditelja.
145
Key Competencies (2002.) A developing concept in general compulsory education. Euridyce. Brussels, Belgium.
Individualizacija se oituje u prilagoivanju elemenata kurikuluma osobinama uenika. Individualizaciji pogoduje orijentacija nastave na uenika. Orijentacija na uenika kao ope naelo, otvara pitanje kada zapoeti s predmetnom nastavom. Meunarodno iskustvo pokazuje da predmetnu nastavu ne bi trebalo uvoditi prije 12. godine ivota, odnosno tek u 7. razredu osnovne kole. Skandinavske pak kole provode razrednu nastavu tijekom itave devetogodinje osnovne kole. Ona je posve inkluzivna. U skandinavskim kolama nema ponavljaa. Individualizaciju u praksi nije jednostavno provoditi pa zahtijeva posebnu psiholoko-pedagoku osposobljenost uitelja. Ona je u kurikulumu razrednih uitelja zastupljena s oko 50% psiholokih, pedagokih i metodikih sadraja, dok u kurikulumu predmetnih uitelja njihova zastupljenost iznosi oko 20% studijskog programa. Individualizirana nastava treba uzeti u obzir sposobnosti, predznanje, preferencije i interese uenika kako bi se vanjski uvjeti uenja (sadraji, organizacija i metode pouavanja te ispitivanje i ocjenjivanje), prilagodili njihovim individualnim razlikama. Pri tome je vano naglasiti da se individualizacija nastave za uenike koji nemaju bitno smanjene sposobnosti ne smije sastojati od smanjivanja zahtjeva i oekivanja nego od pruanja odgovarajue potpore i motiviranja uenika kako bi se bolje iskoristio njegov spoznajni kapacitet. Individualizacija ispitivanja i ocjenjivanja uenikih postignua najslabije je istraeno podruje individualizacije. Ujedno, u tom je podruju postignuta manja suglasnost meu strunjacima, a prijepori su i u europskoj prosvjetnoj javnosti veliki. Problem je u tome to ispitivanje i ocjenjivanje uenikih postignua ima nekoliko razliitih ciljeva. Ono slui u svrhu interne procjene pojedinih kurikulumskih elemenata radi njihova poboljanja (formativna procjena), u svrhu ocjenjivanja znanja pri emu se ocjene uzimaju u obzir pri upisu u vie stupnjeve obrazovanja te u svrhu dodatnog motiviranja uenika. Za potrebe formativne procjene i zavrnog ocjenjivanja znanja uenika podaci o postignuima trebaju biti to valjaniji pa se kriterij ocjenjivanja ne smije prilagoivati znanju uenika. Takva procjena ne smije biti individualizirana, iako njezini rezultati mogu frustrirati i obeshrabruju slabije uenike. Individualizirano
146 147
ispitivanje i ocjenjivanje slui pak razvoju uenika pa se provodi i kao opisno ocjenjivanje koje pak onemoguuje usporedbe. Uz to, zahtijeva vie vremena i posebnu osposobljenost uitelja. U nas prevladava negativan stav prema opisnom ocjenjivanju iako je ono uspjena i priznata praksa u zemljama s najkvalitetnijim kolstvom. kolska se autonomija oituje u razliitim podrujima djelovanja kole. Jedno od najvanijih podruja kolske autonomije jest kurikularna autonomija. Ona se sastoji od odreivanja izvedbenih programa, utjecaja na izborne programe, a u najveoj se mjeri oituje u pouavanju. kolska autonomija je uvjet bez kojega se ne moe provoditi optimalna prilagodba sadraja i metoda pouavanja osobinama uenika. Korelacije izmeu autonomije kole u pojedinim podrujima kolske politike i prosjene pismenosti na meunarodnoj razini statistiki su znaajne i kreu se od 0,16 do 0,51146. Europski je trend nadzirati ulazak u obrazovanje i izlazak iz njega, a koli prepustiti izbor putova do definiranih ciljeva. To oslobaa stvaralake potencijale uitelja i omoguuje individualizaciju pojedinih elemenata kurikuluma. Razumije se da to poveava odgovornost uitelja i vodi kolskoj klimi poticajnijoj od one u strogo nadziranoj koli. U autonomnoj koli i uitelji i uenici su zadovoljniji i motiviraniji za kvalitetno pouavanje, odnosno uenje. Izostanci uenika u takvim kolama su manji, odnosi izmeu uenika i uitelja su bolji, a i suradnja uitelja i roditelja je intenzivnija. A za inkluzivnost obrazovanja iznimno je vana ukljuenost roditelja. Moe se zakljuiti da autonomni sustavi pogoduju inkluzivnosti obrazovanja. Za podizanje nacionalnog prosjeka u obrazovnim postignuima, a osobito za smanjivanje razlika meu njima, vano je smanjivati regionalne razlike u dostupnosti obrazovanja, opremljenosti kola i kvaliteti uitelja/uiteljica. Zemlje koje postiu najvia obrazovna postignua u meunarodnim usporednim istraivanjima najvie su smanjile regionalne razlike, odnosno razlike izmeu seoskih i gradskih podruja147. To se postie sustavnim optimiranjem kolske mree tijekom dueg razdoblja i vrednovanjem obrazovnih postignua uenika razliitih kola. Zatim se analiziraju uvjeti rada u nisko rangiranim kolama i izrauju planovi njihova razvoja. Plan se provodi zajednikim naporima kolskog osoblja (koje se za promjenu posebno osposobljava), uz potporu sredinjih i regionalnih razvojnih slubi.
Europski je trend nadzirati ulazak u obrazovanje i izlazak iz njega, a koli prepustiti izbor putova do definiranih ciljeva (kolska autonomija).
OECD PISA database, www.pisa.oecd.org OECD, UNESCO (2003.) Literacy Skills for the World of Tomorrow.
65
Planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010. godine Ministarstva znanosti i obrazovanja iskazano je opredjeljenje za inkluzivnost obrazovanja i za unaprjeivanje njegove vrijednosti glede socijalnog ukljuivanja.
6.5. Obrazovno ukljuivanje/ iskljuivanje u Hrvatskoj

6.5.1. Osnovno obrazovanje
Inkluzivnost osnovnog obrazovanja u nas ugroena je zastarjelou programa i preoptereenou uenika preopirnim nastavnim gradivom. Sustavnim empirijskim istraivanjem, koje je proveo Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, utvreno je da su uenici preoptereeni i da su nastavnici nedovoljno osposobljeni za uspjeno pouavanje. Radi rastereenja i osuvremenjivanja osnovnokolskih programa, Ministarstvo znanosti i obrazovanja pristupilo je izradi novih kataloga znanja. Pri tome se ne preispituje nastavni plan to znai da se ne radi o izradi novog nacionalnog kurikuluma koji polazi od novih kljunih kompetencija potrebnih za uspjeno djelovanje u integriranoj Europi. Naprosto se dovodi u red postojei kurikulum. U posljednje su vrijeme katalozi znanja preimenovani u Hrvatski nacionalni obrazovni standard HNOS, to upuuje na opredjeljenje prosvjetnih vlasti da nee mijenjati strukturu kurikuluma nego da e ju stabilizirati. Ipak, dobra je strana naega sustava to ne provodi ranu diferencijaciju programa nakon primarnog obrazovanja (4. razreda osnovne kole), nego tek nakon zavrene osnovne kole. Planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010. godine Ministarstva znanosti i obrazovanja iskazano je opredjeljenje za inkluzivnost obrazovanja i za unaprjeivanje njegove vrijednosti glede socijalnog ukljuivanja. Mjere se odnose na osuvremenjivanje i rastereivanje programa, prilagoavanje programa potrebama ciljanih skupina, uvoenje standardiziranih postupaka vrednovanja, uvoenje novih naina pouavanja148 i na ujednaavanje pristupa obrazovanju visoke kvalitete u Hrvatskoj149. Razvijanjem veza izmeu obrazovanja i svijeta rada olakalo bi se socijalno ukljuivanje obrazovanih osoba. Metodom upravljanja prema ciljevima unaprijedit e se upravljanje cijelim sustavom i pojedinom kolom. Upravljake sposobnosti ravnatelja poboljat e se profesionalizacijom ravnateljstva i licenciranjem. Uvest e se vanjsko vrednovanje sustava, a Hrvatska e se ve sljedee godine ukljuiti u projekt PISA. U osnovnom obrazovanju razvijat e se koncept individualizacije pouavanja koji e se temeljiti na potrebama, predznanju, sposobnostima i interesima uenika. U srednjem obrazovanju poveat e se stopa
upisa u srednje kole na 90% uenika/uenica koji su zavrili osnovnu kolu. Osigurat e se 75-postotno zavravanje srednjeg obrazovanja. Srednje strukovno obrazovanje bolje e se prilagoditi potrebama polaznika i trita rada. Uz ovaj popis ciljeva i mjera treba upozoriti na neke pojave koje e oteati njihovo ostvarivanje. To su: - Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS), ne izrauje se prema meunarodno prihvaenoj metodologiji. - Hrvatska kolska mrea nije optimirana prema meunarodno provjerenoj metodologiji. - Nedostaju interdisciplinski programi stjecanja obrazovne kompetencije predmetnih nastavnika, a tzv. pedagoko-psiholoka izobrazba nastavnika je zastarjela. - Predmetnih nastavnika za izvoenje predmetne nastave u viim razredima osnovne kole nema dovoljno, a nedovoljan je i kapacitet nastavnikih fakulteta. - Nema dovoljno obrazovnih specijalista za pojedine probleme obrazovnog sustava, osposobljenih na interdisciplinarnom diplomskom i doktorskom studiju obrazovanja. - Novi Pravilnik o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama nije u skladu sa suvremenom klasifikacijom obrazovnih znanosti. On je polje odgojnih znanosti ostavio neizmijenjenim, iako su odgovarajui odsjeci nastavnikih fakulteta i uiteljskih uilita upozorili da obrazovnu znanost i metodiku nastave treba ukljuiti u polje odgojnih znanosti. Ako se to ne izmijeni, bit e oteano pokretanje diplomskih obrazovnih studija koji se prema bolonjskoj shemi izvode na 4. i 5. godini studija.
6.5.2. Obrazovanje odraslih

Obrazovanje odraslih je najekstenzivniji dio cjeloivotne izobrazbe. Prema sadraju, obrazovanje odraslih moe biti profesionalno i neprofesionalno. Za socijalno ukljuivanje/iskljuivanje vanije je ono profesionalno jer ima dvije osnovne funkcije kompenzacijsku i funkciju daljnjeg usavravanja. Ono slui odraslima koji nisu u mladosti stekli odreeno obrazovanje da ga steknu naknadno. To je osobito vano za osobe bez zavrene osnovne i srednje kole, tj. za ljude bez kvalifikacija. Sljedei podaci upuuju na potrebu za kompenzacijskim obrazovanjem odra-
148 149
Poboljavanjem poetnog obrazovanja i trajnog usavravanja uitelja i nastavnika s posebnim naglaskom na pouavanje osoba s posebnim potrebama. Unaprjeivanjem tzv. regionalne pravednosti.
slih u Hrvatskoj. Oko 3% odraslog stanovnitva nema nikakvo formalno obrazovanje. Oko 16% odraslih osoba (starijih od 15 godina) nije zavrilo osnovnu kolu. ak 47% odraslih osoba u Hrvatskoj ima samo srednje obrazovanje. Vie i visoko obrazovanje ima samo 13% odraslih. Iz tih se podataka moe zakljuiti da je hrvatski kolski sustav nedovoljno inkluzivan te da postoje velike potrebe za kompenzacijskim obrazovanjem odraslih. Obrazovanje odraslih ima znatan potencijal obrazovnog ukljuivanja jer omoguuje osobama koje su zbog subjektivnih ili objektivnih razloga napustile kolovanje u mladosti da mu se vrate kada se steknu povoljnije okolnosti. Osim to se kompenzacijski obrazuju, odrasli neprestano ue neformalnim, informalnim (iskustvenim), uenjem i samoobrazovanjem. to je obrazovna razina pojedinca via, potrebe za njegovim daljnjim uenjem su vee, a takva je i njegova izvanjska i unutar-
nja motivacija za uenjem. Odrasli ue da bi se lake zaposlili, da bi zadrali zaposlenje i da bi napredovali u poslu iz ega se vidi uska veza izmeu obrazovanja odraslih i socijalnog iskljuivanja/ukljuivanja. Zbog sve breg zastarijevanja znanja, ali i vrijednosti, stavova i navika, cjeloivotno uenje postaje naelom napredne prosvjetne politike. Drutvo znanja pretpostavlja razvijen sustav cjeloivotnog uenja, tj. razvijeno obrazovanje odraslih150. Koncepcija cjeloivotnog uenja nastala je sedamdesetih godina u radnim tijelima UNESCO-a kao odgovor na svjetsku krizu obrazovanja. Uoivi da je zbog ubrzanja ritma znanstvenih, tehnolokih i drutvenih promjena nemogue tijekom kolovanja u djetinjstvu i mladosti osposobiti se za budue potrebe, proklamirana je potreba za formalnim, neformalnim i informalnim uenjem tijekom cijelog ivota.
Oko 3% odraslog stanovnitva u Hrvatskoj nema nikakvo formalno obrazovanje dok oko 16% odraslih osoba (starijih od 15 godina) nije zavrilo osnovnu kolu.
Okvir 6.1.: Vrnjaka pomo Udruga MoST iz Splita svojim programom Posebni odgojni postupak (POP), prua psihosocijalnu potporu mladima s razliitim oblicima poremeaja u ponaanju. Svakodnevno se organizira pomo u svladavanju kolskog gradiva iz svih kolskih predmeta, provode raznolike aktivnosti slobodnog vremena, te savjetovalite za mlade i njihove roditelje. POP programom godinje se obuhvati 80 mladih s poremeajem u ponaanju, a u realizaciju je ukljueno 40 volontera, za koje se trajno organiziraju edukacije. Program pridonosi rjeavanju problema mladih neprihvatljiva ponaanja na vaninstitucionalni nain te dopunjava permanentni nedostatak programa primarne i sekundarne prevencije.
U Hrvatskoj do prije nekoliko godina nije na razini prosvjetne politike bilo veih akcija na primjeni koncepcije cjeloivotnog uenja. No, tijekom 2004. godine objavljena su dva vana dokumenta koja podupiru ideju drutva znanja i cjeloivotnog uenja. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavila je Deklaraciju o znanju Hrvatska utemeljena na znanju i primjeni znanja151, Vlada Republike Hrvatske i Nacionalno vijee za konkurentnost predloili su pak 55 preporuka za poveanje konkurentnosti Hrvatske. Istaknuta su etiri kljuna nacionalna cilja: 1. Ostvarivanje odrivog rasta BDP-a, 2. smanjivanje nezaposlenosti, 3. poveanje kvalitete ivljenja i 4. poveanje stupnja socijalne ukljuenosti. Ustanovljeno je da ostvarivanje tih ciljeva ovisi o kvaliteti raspoloivih ljudskih resursa i nainu njihova koritenja. Naglaeno je da s tim u vezi treba poboljavati obrazovnu strukturu stanovnitva, trajno osu150 151
vremenjivati obrazovne sadraje, poveavati ulaganja u obrazovanje i ukljuivati sve vei dio stanovnitva u trajno uenje. Potkraj 2004. godine Vlada RH prihvatila je prijedlog Strategije obrazovanja odraslih s obvezom njezina donoenja do kraja 2005. godine. U Strategiji se istie da Hrvatska prihvaa cjeloivotno uenje kao temelj svojega cjelokupnog sustava obrazovanja radi ostvarenja i unaprjeivanja trajne zapoljivosti i aktivnoga graanstva. Predlae se niz mjera za ostvarivanje tih ciljeva. Na prvom je mjestu stvaranje uvjeta za cjeloivotno uenje svih graana RH radi njihova osposobljavanja za sudjelovanje u svim podrujima suvremenog ivota i na svim razinama, ukljuujui i europsku. Moe se zakljuiti da je na deklarativnoj razini osvijetena vanost obrazovanja odraslih za nacionalni razvoj i potreba ukljuivanja svih graana
Commission of the European Communities. Eurostat. (2000.) A Memorandum on Lifelong Learning. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (2004.) Deklaracija o znanju Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja. Zagreb, Hrvatska.
67
Potkraj 2004. godine Vlada RH prihvatila je prijedlog Strategije obrazovanja odraslih u kojoj se istie da Hrvatska prihvaa cjeloivotno uenje kao temelj svojega cjelokupnog sustava obrazovanja radi ostvarenja i unaprjeivanja trajne zapoljivosti i aktivnoga graanstva.
u obrazovanje to bi trebalo smanjiti broj socijalno iskljuenih. U posebnom odjeljku navodi se potreba strategije uenja odraslih iz iskljuenih skupina i pomo u pravilnom izboru naina uenja koji najbolje odgovaraju njihovim osobinama. Kako bi se proklamirani ciljevi ostvarili, poticat e se i razvoj specijaliziranih institucija za obrazovanje odraslih, donijet e se nova zakonska rjeenja o obrazovanju odraslih i uvesti prikladnije statistiko praenje, unaprijedit e se fiskalna politika kako bi bila poticajna za obrazovanje odraslih i fleksibilizirati obrazovanje odraslih. Fleksibilizacija obrazovanja odraslih sastoji se u priznavanju neformalnog obrazovanja provjerom steenih kompetencija, modularizacijom strukovnog obrazovanja koje omoguava veu mobilnost ljudi izmeu struka i zanimanja te osposobljavanje odraslih za samoorganizirano i samoupravljivo uenje. Kako je osnovno obrazovanje najvanije za daljnje obrazovanje i zapoljavanje, ono se dri najvanijim podrujem obrazovanja za osobe koje ga nisu zavrile. Osobe bez osnovnog obrazovanja najrizinije su u pogledu socijalnog iskljuivanja. U Hrvatskoj, prema posljednjem popisu stanovnitva, oko 18,5% odraslih osoba (oko 685.000 ljudi starijih od 15 godina), nema zavrenu osnovnu kolu. Vlada RH prihvatila je 2003. godine desetogodinji projekt opismenjavanja odraslih Za Hrvatsku pismenosti put do poeljne budunosti i u dravnom proraunu za to osigurala potrebna sredstva. Osim zavravanja osnovnog obrazovanja, bit e im omogueno i struno osposobljavanje za manje sloena zanimanja, deficitarna na tritu rada. Na temelju neslubenih informacija, projekt se provodi uz tekoe. U prvom redu, nedostatno je ukljuivanje kandidata u takvo obrazovanje iako ciljnu skupinu ini 91.000 osoba u dobi izmeu 15 i 50
godina. Prema svemu sudei, nastavni plan i programi nisu dovoljno prilagoeni predznanju i potrebama polaznika i izvode se prema pedagokoj, a ne andragokoj metodici. To smanjuje ionako slabu motivaciju odraslih za osnovno obrazovanje. S obzirom na stopu registrirane nezaposlenosti od oko 18%, obrazovanje odraslih moralo bi se u veoj mjeri koristiti kao jedna od mjera aktivne politike zapoljavanja. Mjere za poveanje zaposlenosti koje provodi Hrvatski zavod za zapoljavanje uglavnom su usmjerene na mlae osobe. Sa stajalita socijalne iskljuenosti, posebnu pozornost treba usmjeriti na starije nezaposlene koji vrlo lako ulaze u kategoriju dugotrajno nezaposlenih s malom vjerojatnou da se uope zaposle i velikom vjerojatnou da se socijalno iskljue. U sklopu Nacionalnog akcijskog plana zapoljavanja, koji se temelji na Europskoj strategiji zapoljavanja, trebalo bi podrobnije razraditi mogunosti da se obrazovanjem (osposobljavanjem i usavravanjem), smanji broj nezaposlenih i potencijalno socijalno iskljuenih. U toj skupini istie se oko 27.000 branitelja Domovinskog rata od kojih 40% nema zavrenu osnovnu kolu. U podruju vieg i visokog obrazovanja biljee se i predviaju promjene povoljne za ukljuivanje odraslih u vie stupnjeve obrazovanja. Veleuilino visoko obrazovanje u velikoj je ekspanziji. Prijelazom na bolonjsku shemu studiranja (model 3+2), omoguit e se onima koji su odsluali, ali ne i zavrili etverogodinji studij da steknu svjedodbu prvostupnika i da se zaposle na odgovarajuim poslovima. Tako e se ne samo popraviti obrazovna struktura stanovnitva nego e znatan broj odraslih ljudi stei kvalifikacije koje e im omoguiti zapoljavanje i smanjiti rizik od kraeg ili dueg socijalnog iskljuivanja.
Sedmo poglavlje:
Preporuke
Socijalna iskljuenost upozorava, zabrinjava i obvezuje na iroku drutvenu akciju. Aktivirati se prije svega moraju oni koji su ukljueni jer samo oni mogu stvoriti uvjete za socijalno ukljuivanje sviju. Posla se trebaju prihvatiti tijela dravne uprave, organizacije civilnog drutva, istraivake institucije, sindikati, lokalna samouprava, poduzea, ukratko svi nositelji razvojne politike koja treba usmjeriti drutvene i gospodarske tokove prema drutvu koje nee doputati da se njegovi lanovi iskljuuju. Nositeljima takve politike moe se i treba preporuiti mnogo toga. O samoj pojavi iskljuenosti ne znamo dovoljno pa ju treba sustavno istraivati i pratiti. Iskljuenima treba pomoi da se radno aktiviraju i barem ublae siromatvo, a da bi to postigli trebaju stei znanja i vjetine koje e ih uiniti zapoljivima. Mjere koje treba poduzeti u obrazovanju iskljuenih potrebno je
razraditi s posebnom pozornou, a treba osmisliti i kako senzibilizirati javnost i potaknuti za sada nedovoljnu drutvenu solidarnosti i filantropiju. Mjere koje smo podijelili u est skupina obraaju se problemu iskljuenosti na razne naine, ali s istim ciljem: vratiti sve one koji ive na rubu drutva.
7.1. Mjere sustavnog praenja socijalne iskljuenosti

Pokazatelji socijalne iskljuenosti koji se mogu izvesti iz slubenih statistikih podataka i rijetkih studija i izvjea nisu primjereni i ne pruaju pouzdanu sliku takve pojave. Zbog toga treba razviti viedimenzionalni sustav uoavanja i praenja socijalne iskljuenosti koji e imati standardizirane pokazatelje i naine mjerenja. Mjere koje treba poduzeti su:
MJERE 1.1. Redovito prikupljati 18 standardiziranih makropokazatelja socijalne iskljuenosti (laekenski pokazatelji), koje je 2001. donijelo Vijee Europske unije. Budui da treba uoavati i pratiti i regionalne razlike, sve pokazatelje treba prikupljati i na upanijskoj razini. 1.2. Provoditi viegodinje (panel), analize na razini kuanstava, s ciljem praenja svih dimenzija socijalne iskljuenosti i uoavanja mogunosti ponovnog socijalnog ukljuivanja. Ankete treba uskladiti s anketama o socijalnoj iskljuenosti u Europskoj uniji. U EU ve razvijaju panel-anketu EU-SILC (European Statistics on Income and Living Conditions). Provoenje ankete oekuje se 2006. godine u svim zemljama lanicama (u nekim su zemljama ve provedena pilot-istraivanja). 1.3. Vrednovati uinke mjera koje se predlau u ovom izvjeu putem primijenjenih istraivakih studija. Vrednovanje mora biti sastavnim dijelom provedbe svake mjere pa treba planirati i potrebna sredstava.
NOSITELJI
Dravni zavod za statistiku
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta; Dravni zavod za statistiku
Nezavisne istraivake institucije (vrednovanje iniciraju ministarstva zaduena za provedbu pojedinih mjera) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva; Dravni zavod za statistiku; Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti; Hrvatski zavod za zapoljavanje; Nezavisne istraivake institucije Nezavisne istraivake skupine
1.4. Pokrenuti i provoditi participativna istraivanja socijalnog stanja i kvalitete ivota ranjivih skupina. Participativnost znai da strunjaci provode istraivanje u najuoj suradnji s pripadnicima ranjivih skupina iji se poloaj istrauje. 1.5. Periodino istraivati institucionalne prakse i procese koji rezultiraju socijalnim iskljuivanjem.
Preporuke
7.2. Mjere radne aktivacije i zapoljavanja

Siromatvo je najtegobniji element socijalne iskljuenosti, no izdana i izravna preraspodjela proraunskog novca nije ostvariva. Po svemu sudei, ne bi bila ni dugorono uinkovita. Na tragu Europske strategije zapoljavanja, stimuliranje radne participacije, to jest aktivaciju, drimo najuinkovitijim i odrivim suprotstavljanjem nezaposlenosti i siromatvu. Prema Hrvatskom nacionalnom akcijskom planu zapoljavanja, aktivacija je i preventivna i kurativna mjera. U skladu s osmom smjernicom Europske stra-
tegije zapoljavanja, zapoljivost im veeg broja lanova svake obitelji treba stimulirati tako da se rad uini isplativijim. Tako e se umanjiti rizici potpune iskljuenosti iz trita rada. Vano je i smanjiti priljev u dugotrajnu nezaposlenost, i stalno smanjivati broj onih koji ekaju posao due od godinu dana. Oni ine gotovo polovicu svih nezaposlenih. Aktivacijom e se poveati zapoljivost; potaknuti izobrazba za traene vjetine i znanja, potaknuti aktivnije traenje posla i poveati mobilnost onih koji ga trae. Tako e se poeti prevladavati i predrasude o nepotrebnim starijim radnicima te nesposobnim osobama s posebnim potrebama. Mjere koje treba poduzeti su:
MJERE 2.1. Olakati aktivaciju u fleksibilnijim oblicima zaposlenosti (u skladu s treom smjernicom Europske strategije zapoljavanja), imajui u vidu prije svega osobe koje ne mogu ili ne ele raditi puno radno vrijeme (majke, mladi, stare osobe). S obzirom na to da su to veinom slabije plaeni poslovi, vano je ispitati opravdanost reguliranja razine obveznih doprinosa, uz ouvanje visoke razine socijalnih i radnih prava. 2.2. Razraditi skup posebnih mjera za skupine nezaposlenih koje su zbog smanjene vjerojatnosti zapoljavanja izloene poveanom riziku socijalne iskljuenosti. 2.3. Evaluirati postojei sustav savjetovanja nezaposlenih i razviti intenzivne, viednevne (tjedne), programe savjetovanja i izobrazbe najugroenijih skupina nezaposlenih s ciljem unaprjeenja njihova samopouzdanja i vjetina traenja posla. 2.4. Stimulirati rad osoba starijih od 65 godina oslobaanjem onih koji honorarno rade od plaanja prvog stupa mirovinskog osiguranja. 2.5. Uvesti mogunost djelominog umirovljenja, tj. rada s manjim brojem sati dnevno/tjedno uz koritenje dijela mirovinskih povlastica. 2.6. Optimizirati pokrivenost vrtiima, jaslicama i kolskim dnevnim boravcima. Zapoljivost ena uvelike bi se poveala i olakala ako bi se sustav skrbi o djeci unaprijedio i uinio dostupnijim. 2.7. Poticati osnivanje novih i jaanje postojeih lokalnih odbora za socijalnu politiku. Lokalni odbori trebaju predlagati poslove korisne za zajednicu koji bi se ostvarivali programima rada za ope dobro (workfare). Same mjere provodile bi opine i gradovi koji bi sklapali ugovore o suradnji s upravnim tijelom regionalnog zavoda za zapoljavanje.
NOSITELJI
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva; Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
Vlada; nadlena ministarstva; Hrvatski zavod za zapoljavanje
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta; Hrvatski zavod za zapoljavanje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti; jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Hrvatski zavod za zapoljavanje; Centri za socijalnu skrb; nadlena ministarstva; nadlena tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave; lokalna socijalno-gospodarska vijea
71
Preporuke
7.3. Mjere vezane uz ublaavanje siromatva

Svi graani nisu u istom poloaju na tritu rada. Neke su osobe posebno teko zapoljive, a nekima znanja, vjetine kojima raspolau i ivotna situacija jednostavno ne omoguuju dostojanstven ivot na temelju vlastitog rada. Od kronino siromanih, jednoroditeljskih obitelji, osoba s invaliditetom te neobrazovanih osoba tree dobi, ne moemo oekivati da e se aktivirati bez dodatne potpore. tovie,
socijalna iskljuenost e se vrlo vjerojatno prenijeti i na djecu tih osoba. Taj problem obrauje sedma smjernica Europske strategije zapoljavanja. U skladu s njom, navedenim grupama (siromani, samohrani roditelji, osobe s invaliditetom, osobe bez obrazovanja, posebno one starije), treba zajamiti posebne ciljane programe aktivacije i obrazovanja. Treba im osigurati i dio proraunskog novca (socijalni transferi), koji e ublaiti razinu siromatva pa i olakati aktivaciju. Mjere koje treba poduzeti su:
MJERE 3.1. Razviti i ojaati partnerstvo drave i organizacija civilnog drutva (OCD), u sprjeavanju i ublaavanju siromatva i socijalne iskljuenosti. Drava treba poticati sudjelovanje OCD-a, financirajui projekte smanjivanja siromatva i socijalnog ukljuivanja. Dravne institucije su trome i ne uspijevaju odmah odgovoriti hitnim potrebama ljudi. OCD to moe bre pa bi trebao imati posebnu ulogu u osmiljavanju i provoenju malih projekata usmjerenih na ekonomsko osnaivanje siromanih graana te u pruanju usluga starijim osobama, nemonima i sl. 3.2. Organizirati centre za socijalnu skrb (CSS), kao firststop shop institucije s koncentriranim informacijama. Reorganizirani CSS-i bili bi mjesta na kojima potencijalni korisnici mogu dobiti informacije o svojim pravima i razliitim dionicima koji nude pomo i podrku. CSS-i bi bili i mjesta na kojima se prikupljaju i dobivaju informacije o svim oblicima pomoi to ih pruaju organizacije civilnog drutva, lokalne vlasti ili drugi dionici. 3.3. Uskladiti naknade socijalne pomoi s rastom trokova ivota i inflacijom. 3.4. Uvesti institut socijalne (dravne) mirovine. Starije osobe koje ne primaju nikakvu mirovinu (barem 1/5 osoba starijih od 60 godina), vrlo su ranjiva skupina, a uglavnom su oslonjeni samo na socijalnu pomo. Institut socijalne mirovine dijelom bi rasteretio i socijalne radnike. Ako bi materijalna primanja i ostala priblino ista, izbjegla bi se stigma vezana za socijalnu pomo.
NOSITELJI
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Centri za socijalnu skrb; Vladin ured za udruge; organizacije civilnog drutva; Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Centri za socijalnu skrb
Vlada; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Hrvatski zavod za zapoljavanje; jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
7.4. Mjere obrazovanja

Socijalno ukljuivanje nije mogue bez primjerene obrazovanosti, to jest usvojenih znanja i vjetina. Smanjivanje siromatva, poglavito zapoljavanjem, neodvojivo je od unaprjeivanja znanja i vjetina nezaposlenih i siromanih. Na tragu Europske strategije zapoljavanja i Hrvatskoga nacionalnog akcijskog
plana zapoljavanja nuno je poticati cjeloivotno obrazovanje kojom se olakava zapoljavanje, a time i socijalno ukljuivanje. Cjeloivotno obrazovanje obuhvaa i redovito kolovanje djece i mladih te formalno i neformalno obrazovanje odraslih. Socijalna iskljuenost moe se umanjiti formalnim i neformalnim obrazovanjem pomou tri sustava mjera:
Preporuke
1. Posebnim mjerama kojima se odraslim nezaposlenim graanima poveava zapoljivost, a zaposlenima smanjuje vjerojatnost gubitka posla. To se moe postii investiranjem u obrazovanje odraslih, prilagoivanjem kriterija za priznavanje osposobljenosti, modulariziranjem strukovnog obrazovanja i pomaganjem samoobrazovanja.
2. Promjenama kolskog sustava usmjerenim prema produljenju i individualizaciji kolovanja, poveanju obrazovnih postignua i zapoljivosti zavrenih uenika i studenata. 3. Integralnim pristupom obrazovanju djece i mladih s posebnim potrebama. Mjere koje treba poduzeti su:
MJERE Obrazovanje odraslih 4.1. Osigurati pravo na 35 sati plaenog izbivanja s rada godinje radi izobrazbe (uz predoenje potvrde o pohaanju). Takva bi se ulaganja u izobrazbu zaposlenika odbijala od porezne osnovice. 4.2. Osigurati da u takvoj izobrazbi sudjeluju i nezaposleni te pripadnici ranjivih drutvenih skupina. Njima e na temelju preciziranih kriterija biti dodijeljeni obrazovni vaueri za odreen broj sati koje e nakon savjetovanja u Hrvatskome zavodu za zapoljavanje moi iskoristiti za vlastitu izobrazbu. 4.3. Uvesti ljetni semestar u visokokolskim institucijama, na kojem bi se, prema potranji, izvodila nastava za odrasle. Stimulacija bi se zasnivala na natjecanju obrazovnih institucija, odnosno interesu za programe koje nude i njihovoj evaluaciji od strane korisnika. Promjene kolskog sustava 4.4. Produiti primarno obrazovanje (razrednu nastavu) s 4 na 6 godina radi olakavanja individualizacije tijekom 5. i 6. razreda osnovne kole. 4.5. Produiti osnovno obvezno obrazovanje s osam na devet godina radi uspjenijeg stjecanja novih kljunih znanja i vjetina koje treba utvrditi nacionalnim obrazovnim standardom prema meunarodno prihvaenoj metodologiji. Zadri li se postojea osmogodinja osnovna kola, treba uvesti 9. obvezni razred za one koji nee nastaviti kolovanje. U devetom razredu izvodili bi se programi jednogodinjeg osposobljavanja za jednostavnija deficitarna zanimanja ime bi olakalo zapoljavanje i poveala vjerojatnost njihova socijalnog ukljuivanja (osobe samo s osnovnom kolom veoma se teko zapoljavaju). Takvi bi programi bili namijenjeni i onima koji nisu zavrili srednju kolu. 4.6. Uvesti diferencijaciju uenika u viim razredima osnovne kole pomou izbornih programa i barem dvorazinskim izvoenjem programa (minimalni obvezni i proireni, zahtjevniji program). 4.7. U obrazovnom procesu uvesti teme koje promoviraju pravo na kulturne razlike s ciljem jaanja socijalne kohezije. 4.8. Istraiti zbog ega uenici naputaju srednju kolu i utvrditi opseg te pojave i njezine uzroke. Na temelju takvog primijenjenog istraivanja izraditi smjernice i akcijski plan koji e dovesti do smanjivanja tog problema. 4.9. Subvencionirati programe dodatnih obrazovnih aktivnosti (internetski teajevi, radionice, mentorski rad, profesionalno savjetovanje), za djecu iz socijalno iskljuenih obitelji. Cilj je poveati socijalnu koheziju i nadoknaditi nedostatak kulturnog kapitala u takvim obiteljima. 4.10. Formirati poseban fond za stipendije i kolarine uenika i studenata iz siromanih obitelji. Potrebno je razdvojiti sredstva za stipendiranje darovitih uenika/studenata od sredstava za stipendiranje uenika/studenata iz socijalno iskljuenih obitelji. I u potonjem sluaju stipendije treba dodjeljivati natjeajem.
NOSITELJI
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta; Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva; sveuilita i veleuilita; andragoke udruge
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta; Zavod za unaprjeenje kolstva; istraivake institucije; jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
73
Preporuke
MJERE Integralno obrazovanje djece i mladih s posebnim potrebama 4.11. Razviti i uvesti predkolske programe u koje e se moi ukljuiti i djeca s tekoama u razvoju. 4.12. Osigurati redovito osnovnokolsko obrazovanje za sve. Sva djeca u dobi od 6 do 14 godina trebaju se kolovati u istom obrazovnom okruju koje e zadovoljiti njihove fizike, intelektualne, drutvene, emocionalne, jezine i ostale potrebe i zahtjeve. To se moe postii odvajanjem dijela kolskog dana i zapoljavanjem dodatnog osoblja za udovoljavanje posebnim, dodatnim zahtjevima djece s tekoama u razvoju. 4.13. Natjeajima dodjeljivati stipendije djeci i mladima i tako olakati njihovu srednjokolsku i/ili visokokolsku naobrazbu. Stipendije trebaju pokrivati trokove samog kolovanja, te prijevoza i smjetaja. Djeca i mladi s posebnim potrebama ne smiju biti smjeteni u posebne institucije samo zato to obrazovni sustav nije osposobljen za pruanje obrazovnih usluga prilagoenih njihovim potrebama.
NOSITELJI
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
7.5. Antidiskriminacijske mjere

Treba osnaiti i proiriti savjetodavne procese kreiranja strategija i mjera sustavnim ukljuivanjem diskriminiranih grupa. Naznake koje upuuju na ukljuiva-
nje diskriminiranih grupa u procese kreiranja mjera postoje, ali se njihova iskustva i znanja ne integriraju dosljedno. Diskriminirane grupe trebale bi biti partneri u procesu praenja i vrednovanja provedbe strategija i mjera. Mjere koje treba poduzeti su:
MJERE 5.1. Osigurati pristup informacijama i besplatne pravne savjete ranjivim skupinama.
NOSITELJI Centri za socijalnu skrb; Ministarstvo pravosua; Hrvatska odvjetnika komora Ministarstvo pravosua; Ured pukog pravobranitelja; Ured pravobraniteljice za djecu; Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova; Ured za nacionalne manjine; Ured za ljudska prava Nadlena ministarstva; jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave; Hrvatska televizija; Hrvatski radio Hrvatska gospodarska komora; Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetnitva
5.2. Osnaiti i potaknuti institucije u primjeni postojeih antidiskriminacijskih propisa i razvijanju sustavnog praenja pojava institucionalne diskriminacije. 5.3. Financijski, ekspertno i medijski osnaiti postojee i poduprijeti nove inicijative grupa u zajednicama koje pruaju usluge i bore se protiv diskriminacije. 5.4. Promicati primjere dobre prakse poduzea koja se brinu za ljudska prava svojih zaposlenika, antidiskriminacijska su, ne odbijaju zapoljavati zaraene HIV-om itd. 5.5. Uvesti obvezne edukativne seminare za javne slubenike s ciljem prevencije opresivnog ponaanja i promocije ljudskih prava.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta; Ured za ljudska prava; Ured za nacionalne manjine
Preporuke
7.6. Mjere senzibilizacije javnosti i poticanja drutvene solidarnosti i filantropije

Hrvatska je javnost nedovoljno informirana o razmjerima i posljedicama socijalne iskljuenosti. Mjere koje se predlau imaju za cilj prepoznavanje problema u
javnosti, veu drutvenu solidarnost s iskljuenima, aktiviranje organizacija civilnog drutva i naglaeniju filantropsku djelatnost. Potrebno je i u veoj mjeri naglasiti drutvenu odgovornost gospodarstva i poduzea, kako prema vlastitim zaposlenicima, tako i prema iroj zajednici. Mjere koje treba poduzeti su:
MJERE 6.1. Organizirati edukacijske seminare za novinare s ciljem njihova osposobljavanja za praenje fenomena socijalne iskljuenosti, nezaposlenosti i siromatva u Hrvatskoj. 6.2. Organizirati i pripremiti radijske i TV emisije posveene fenomenu socijalne iskljuenosti s ciljem senzibilizacije javnosti na problem; poticati medijsko praenje i tumaenje mjera socijalnog ukljuivanja 6.3. Financijski i organizacijski podupirati civilne inicijative koje poveavaju ukljuivanje i umreavanje ranjivih skupina.
NOSITELJI Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi uz suradnju Hrvatskog novinarskog drutva Ministarstva zaduena za provedbu pojedinih mjera (Uredi za odnose s javnou); Hrvatska televizija; Hrvatski radio Vladin ured za udruge; Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva; jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave; poduzea
75
Dodatak 1:
Metodoloka objanjenja za tree poglavlje
Empirijska analiza socijalne iskljuenosti (poglavlje 3.1.)

Istraivanje se temeljilo na dva upitnika (A i B), od kojih je svaki proveden na 1250 ispitanika. Upitnici su sadravali oko 70% zajednikih pitanja. Podaci su prikupljeni na vieetapnom stratificiranom uzorku, izraenom na temelju rezultata popisa stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001. Dravnog zavoda za statistiku. Uzorak je bio stratificiran prema upanijama (21), i veliini naselja (4 kategorije). Podaci su prikupljeni metodom osobnog intervjua u ispitanikovu kuanstvu. U istraivanju je sudjelovalo oko 170 anketara, a intervju je u prosjeku trajao sat vremena. Ispitivanja rairenosti i odrednica socijalne iskljuenosti (SI) proveli smo na temelju pitanja obuhvaenih upitnikom A. U analizama koje slijede rabili smo smanjeni uzorak (N = 485), koji obuhvaa samo radno sposobne ispitanike, to jest one koji su zavrili kolovanje, a jo nisu umirovljeni ili stariji od 65 godina. S obzirom na taj kriterij, mlade na kolovanju i starije osobe morali smo izostaviti iz analiza, premda je ranjivost i jednih i drugih prepoznata kao problem i u Hrvatskoj152.153 Nadalje, uzorak nije konstruiran na nain da bi se mogla po ovim kriterijima na pouzdan nain ustanoviti regionalna rasprostranjenost socijalne iskljuenosti, odnosno rizik socijalne iskljuenosti etnikih manjina, migranata, osoba s posebnim potrebama, deinstitucionaliziranih i drugih riziku izloenih grupa koje su malobrojne u populaciji. Drugo ozbiljno ogranienje ovog istraivanja predstavlja to da, obzirom da je ono obuhvaalo tek snimku trenutnog stanja ispitanika i njihovih kuanstava, ovom analizom nismo bili u stanju mjeriti dinamiku socijalne iskljuenosti, odnosno trajnosti stanja (iskljuenosti ili ukljuenosti), u kojemu smo zatekli ispitanike.
152
Ekonomsku prikraenost (siromatvo), analizirali smo na razini kuanstva, to jest zdruenih prihoda osoba koje u njemu ive. Kao pokazatelj je posluila tzv. standardna relativna linija siromatva, to jest iznos ukupnog prihoda kuanstva koji je potrebno imati da bi kuanstvo prelo rub siromatva. Prema anketi o potronji kuanstva, relativna je linija siromatva u 2002. godini iznosila 16.810 kn za samako kuanstvo.154 Ako je rije o kuanstvu koje ima vie od jednoga lana, taj se granini iznos prema OECD-ovoj metodologiji poveava za 50% po svakome lanu starijem od 14 godina, odnosno za 30% za svako dijete mlae od 14 godina.155 S obzirom na to da je prihod kuanstva u naem istraivanju bio odreen razredima (njih 17), a ne tonom visinom prihoda, u skupinu siromanih uvrstili smo (i) sva kuanstva s prihodom iji raspon ukljuuje graninu vrijednost. Radnu prikraenost odredili smo kao nesudjelovanje u svijetu rada, to ukljuuje nezaposlene, bez obzira na to trae li aktivno posao ili ne156 i gospodarski neaktivne, a radno sposobne ispitanike.157 Zato smo ukljuili potonje? Prvo, zaposlenost je nain postizanja (financijske) neovisnosti, razvoja osobnih vjetina158 i ostvarivanja drutvenih kontakata, iz ega su gospodarski neaktivne osobe iskljuene u jednakoj ili priblino jednakoj mjeri kao nezaposleni. Drugo, kuanstva s neaktivnim lanovima ranjivija su od onih u kojima su odrasli lanovi radno aktivni, osobito kada je rije o kuanstvima sa samo jednim zaposlenim. Takva su kuanstva puno osjetljivija na gubitak posla jer na taj nain ostaju bez ikakvih prihoda. Sociokulturnu prikraenost odredili smo kao nesudjelovanje u radu klubova, udruga, religijskih organizacija, politikih stranaka i ostalih udruenja civilnog drutva, odnosno kao izostanak drutvene participacije.159 Imajui u vidu da na pokazatelj ne dokazuje da je ispitanik socijalno izoliran (netko, primjerice, moe imati intenzivan drutveni ivot, a da nije lan bilo ka-
World Bank (2000.) Croatia Economic Vulnerability and Welfare Study. World Bank. Washington, D.C., USA; uur, Z. (2001.) Siromatvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Pravni fakultet. Zagreb, Hrvatska; Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Hrvatski Caritas (2005.) Konferencija za tisak projekta Praenje siromatva u Hrvatskoj, utorak 11. sijenja. Socijalna iskljuenost nesamostalnih osoba realan je fenomen, ali su obiljeja i uzroci njihove iskljuenosti razliiti, to zahtijeva zaseban analitiki pristup. S obzirom na to da smo ovdje pristupili drugaije, umirovljenike smo, radi ilustracije njihove ranjivosti, naknadno ukljuili u poredbenu analizu razine prikraenosti (usp. grafikon 3.1.). U pitanju je 60% medijana tzv. ekvivalentnog dohotka svih kuanstava. Taj iznos ne ukljuuje dohodak u naturi, koji u naem istraivanju nije mjeren. Taj je dohodak vaan prinos ivotnom standardu ruralnih kuanstava koja se bave i poljodjelstvom. Tako na primjer prag siromatva za kuanstvo u kojem ive dva roditelja i dvoje djece mlae od 14 godina iznosi 210 % od praga siromatva za jednolano kuanstvo, to jest 35.300 kn na godinu. Meu nezaposlenima obino razlikujemo privremeno i trajno nezaposlene, pri emu potonje definiramo kao osobe nezaposlene dulje od godinu dana. Vano je razlikovati i tzv. obeshrabrene nezaposlene, one koji su odustali od traenja posla, ali za sebe i dalje tvrde da su nezaposleni. U naem istraivanju potonju skupinu ine kuanice i obeshrabreni nezaposleni. Gallie, D. (2004.) Unemployment, marginalization risks and welfare policy. In Gallie, D. (ed.) Resisting Marginalization: Unemployment Experience and Social Policy in the European Union, p. 1-33. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. Identino operacionaliziran, izostanak je drutvene participacije odnosno tercijarne socijabilnosti (Gallie, D., Paugam, S., S. Jacobs (2003.) Unemployment, Poverty, and Social Isolation. Is There a Vicious Circle of Social Exclusion? European Societies, Vol. 5, No. 1, 2003, p. 1-31.) bio jedan od pokazatelja socijalne iskljuenosti i u velikoj europskoj panel-studiji o potronji kuanstava provedenoj 1994. godine (European Community Household Panel Survey; usp. Barnes, M., Heady, C., Middleton, S., Millar, J., Papadopulos, F., Room, G., Tsakloglou, P. (2002.) Poverty and Social Exclusion in Europe. p. 21. Edward Elgar. Cheltenham, United Kingdom; Northampton, USA.).
153
154
155
156
157 158
159
kve udruge), ve samo neumreen (to samo u nekim okolnostima poveava vjerojatnost izolacije), takvim mjerenjem nuno precjenjujemo stvaran broj izoliranih. Kako bismo ublaili opisanu nepreciznost koja proizlazi iz injenice da podaci kojima se koristimo ne sadravaju preciznije pokazatelje intenziteta obiteljskih i prijateljskih socijalnih kontakata na ovaj nain mjerenu neumreenost uzimamo kao faktor rizika iskljuivo ako je povezana s radnom i/ili gospodarskom prikraenosti. Dakle, ne kao rizini faktor po sebi. Naime, neumreenost tek u sluaju siromatva i nesudjelovanja u svijetu rada doista poveava vjerojatnost socijalne izolacije, poglavito nemogunou koritenja formalnih i neformalnih resursa, pomoi i potpore koje angaman u sferi civilnog drutva podrazumijeva.
Upitnik je sadravao pitanja o demografskim obiljejima sudionika (spol, dob, obrazovanje, obiteljska odgovornost i trajanje nezaposlenosti), te niz pitanja i ljestvica za procjenu vrste i intenziteta svakodnevnih aktivnosti, subjektivnog i objektivnog financijskog stanja, psiholoke i socijalne prikraenosti, uoene socijalne potpore, naina i intenziteta traenja posla, a ukljuivao je i opsean skup pitanja za procjenu zdravstvenog stanja. Sudionici su ispunjavali upitnik u manjim grupama, uglavnom samostalno na temelju uputa anketara. Manjem broju onih koji su imali problema s itanjem ili pisanjem anketari su itali pitanja i upisivali njihove odgovore. Anketiranje je trajalo do 40 minuta. Na kraju su ispitanici zamoljeni za doputenje da za godinu dana jo jednom budu kontaktirani i anketirani. Vie od 60% ih je pristalo i ostavilo podatak za kontakt. U studenom i prosincu 2004. godine provedeno je drugo ispitivanje, ovoga puta potanskom anketom. Sudionici su prvo kontaktirani telefonski: anketari su ih podsjetili na njihov pristanak, najavili potansku anketu i zamolili na suradnju. Odziv je bio dobar: 78% ih je vratilo ispunjene upitnike (N = 601). U potanskom upitniku dodana su pitanja o tome jesu li se, kada i na kakvom poslu zaposlili te koliko su njime zadovoljni, a izostavljena su ona iji odgovori nisu podloni promjeni. Sva pitanja koja se odnose na kljune varijable bila su identina u oba upitnika. U nastavku su objanjene kljune varijable koje analiziramo u ovom prilogu. Ekonomska prikraenost (deprivacija), ispitana je na dvije razine. Na objektivnoj razini, pitali smo sudionike istraivanja koliki su bili ukupni prihodi njihovih kuanstava tijekom proteklog mjeseca. Na subjektivnoj razini ispitali smo njihovu percepciju financijskog stanja: traili smo da na petstupanjskoj ljestvici
Nezaposlenost i iskljuivanje (poglavlje 3.2.)

U analizama se koristimo podacima prikupljenim u sklopu opsenog istraivanja Psiholoki aspekti nezaposlenosti. Istraivanje je bilo longitudinalno, tj. provedeno je u dva navrata na istim sudionicima. Prvo ispitivanje provedeno je u ljeto 2003. godine, u 25 ispostava Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje u svim hrvatskim upanijama. U svakoj ispostavi metodom sluajnog izbora odabrali smo odreen broj ispitanika, proporcionalan stvarnom udjelu nezaposlenih u toj upaniji. Nezaposlene koji su dolazili na redovito mjeseno javljanje u svoju ispostavu, anketari su zamolili da sudjeluju u anketi. Od ukupno 1882 kontaktirane osobe, njih 1138 (60,5%) pristalo je sudjelovati. Struktura uzorka prema geografskom rasporedu, spolu, trajanju nezaposlenosti i radnom stau dobro odraava stvarnu strukturu nezaposlenih u Hrvatskoj. U uzorku, meutim, ima neto vie mlaih i obrazovanijih osoba nego u populaciji; oni su se spremnije odazivali pozivu za anketiranje.
77
procijene koliko su esto u posljednji mjesec dana imali financijskih briga, a mogui odgovori su bili: 1. nikad; 2. katkad; 3. esto; 4. gotovo stalno i 5. stalno. Korelacija izmeu objektivne i subjektivne financijske prikraenosti bila je znatna (r = 0,57). Socijalna izolacija je procijenjena pitanjem koje je izvorno u sastavu nae skale psiholoke prikraenosti, sastavljene prema teoriji o latentnim funkcijama rada160. Pitanje je glasilo: Smatrate li se sastavnim dijelom i korisnim lanom drutvene zajednice? Odgovori su bili: 1. da, osjeam se korisnim lanom drutvene zajednice; 2. uglavnom se osjeam korisnim lanom; 3. ee se osjeam nekorisno nego korisno; 4. osjeam se posve nekorisno i iskljueno.
U sklopu drugog istraivanja, tj. u istraivanju imbenika koji odreuju vjerojatnost zapoljavanja, uz utjecaj demografskih karakteristika i trajanja nezaposlenosti, eljeli smo provjeriti i utjecaj zdravlja. Psihiko i fiziko zdravlje ispitano je pomou opsenog, psihometrijski utemeljenog meunarodnog Upitnika zdravlja SF-36, koji su razvili suradnici Instituta za zdravlje iz Bostona i Odjela za socijalnu politiku kalifornijske korporacije RAND161, koji je prilagoen uvjetima u naoj zemlji162. SF-36 ukljuuje ljestvice koje se odnose na (a) ogranienja u tjelesnim i socijalnim aktivnostima zbog zdravstvenih problema, (b) tekoe u ostvarivanju svakodnevnih ivotnih uloga zbog fizikog zdravlja ili emocionalnih problema, (c) subjektivnu dobrobit i (d) izravnu procjenu ukupnog zdravlja. Narueno zdravlje jedna je od posljedica nezaposlenosti163, ali pretpostavljamo da ono utjee i na vjerojatnost zapoljavanja.
160 161 162 163
Jahoda, M. (1982.) Employment and unemployment A social-psychological analysis. Cambridge University Press. Cambridge, United Kingdom. Ware, J.E., Snow, K.K., Kosinski, M., et al. (1997.) SF-36 Survey Manual and Interpretation Guide. The Health Institute, New England Medical Center. Boston, USA. Jurea, V., Ivankovi, D., Vuleti, G. et al. (2000.) The Croatian Health Survey SF-36: General quality of life assessment. Collegium Antropologicum, Vol. 24, 2000, p. 69-78. Vidi npr. Feather, N.T. (1990.) The Psychological Impact of Unemployment. Springler-Verlag. New York, USA; Fryer, D., Payne, R. (1986.) Being unemployed: A review of the literature on the psychological experience of unemployment. In C.L. Cooper and I. Robertson (eds) International Review of Industrial and Organizational Psychology, p. 235-278. John Wiley and Sons Ltd; McKee-Ryan, F.M., Song Z., Wamberg, C.R., Kinicki, A.J. (2005.) Psychological and Physical well-being during unemployment: A meta-analytic study. Journal of Applied Psychology, Vol. 90, 2005, p. 53-76; OBrien, G.E. (1986.) Psychology of Work and Unemployment. John Wiley and Sons. Chichester, USA; verko, B., Masli Seri, D., Galei, M. (2004.) Nezaposlenost i subjektivno zdravlje. Jesu li najugroenije osobe srednje dobi? Suvremena psihologija, God. 7, 2004., str. 201-212; War, P. (1987.) Work, Unemployment, and Mental Health. Clarendon Press. Oxford, United Kingdom.)
Statistiki dodatak
1. Pokazatelji siromatva i socijalne iskljuenosti164

Stopa rizika od siromatva bez dohotka u naturi, 2003. Stopa rizika od siromatva prema godinama i spolu, % ukupno 0 - 15 16 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i vie godina Stopa rizika od siromatva prema najeem statusu u aktivnosti, % zaposleni samozaposleni nezaposleni umirovljenici ostali ekonomski neaktivni Stopa rizika od siromatva prema tipu kuanstva i godinama, % samako kuanstvo M/ samako kuanstvo, osoba u dobi izmeu 30 i 64 godine samako kuanstvo, osoba u dobi od 65 i vie godina dvije odrasle osobe bez uzdravane djece, obje mlae od 65 godina dvije odrasle osobe bez uzdravane djece, barem jedna u dobi 65 i vie godina druga kuanstva bez uzdravanih lanova samohrani roditelj s jednim ili vie uzdravane djece dvije odrasle osobe s jednim djetetom dvije odrasle osobe s dvoje djece dvije odrasle osobe s troje i vie djece ostala kuanstva s uzdravanom djecom Stopa rizika od siromatva prema statusu vlasnika stana, % stanar ili podstanar vlasnik ili stanuje besplatno Prag rizika od siromatva za samako kuanstvo, u kunama Prag rizika od siromatva za kuanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece, u kunama Nejednakost distribucije dohotka - kvintilni omjer (S80/S20) Relativni jaz rizika od siromatva, % Stopa dugotrajne nezaposlenosti, I/2004., ukupno M/ Ranije napustili kolu (18 - 24 godine), % od ukupnog stanovnitva, I/2004., ukupno M/ 20,2 18,9 17.376,0 36.489,7 5,0 24,2 6,8 5,8/7,9 6,1 6,9/5,2 37,3 32,0/39,4 26,5 44,9 13,3 30,4 11,1 31,8 14,7 15,2 21,6 15,2 6,6/4,3 22,8/28,5 40,6/28,9 23,3/21,7 18,8/25,1 18,9 M / 17,7/20,1 16,4/16,7 17,0/17,3 14,0/14,3 16,7/16,6 28,6/34,4
164
Izvor svih podataka je Dravni zavod za statistiku (DZS) ukoliko nije drugaije naznaeno.
Statistiki dodatak
Oekivano trajanje ivota pri roenju, 2003., ukupno M/ Rasprenost oko praga rizika od siromatva, 2003. 40% 50% 70% Stopa rizika od siromatva prije socijalnih transfera, 2003., % dohodak iskljuuje socijalne transfere dohodak iskljuuje mirovine i socijalne transfere Ginijev koeficijent, 2003. Dugotrajna nezaposlenost ( 13 mjeseci), udio u ukupno nezaposlenima, ukupno, I/2004. M/ Jako duga nezaposlenost ( 25 mjeseci), udio u ukupno aktivnom stanovnitvu, ukupno, I/2004. M/ Stopa jako dugo nezaposlenih ( 25 mjeseci), I/2004., ukupno M/
74,9 71,4/78,4 6,8 12,1 25,7 35,3 43,8 0,30 49,2 46,8/51,5 38,3 37,8/38,8 5,3 4,7/6,0
2. Pokazatelj drutvenog razvoja

Pokazatelj drutvenog razvoja (HDI), vrijednost, 2003. Pokazatelj oekivanog trajanja ivota, 2003. Pokazatelj obrazovanosti Pokazatelj BDP-a 0,841 0,83 0,91 0,78
3. Zdravstvo
Stopa smrtnosti dojenadi (na 1.000 ivoroenih), 2003. Stopa smrtnosti djece mlae od 5 godina (na 1.000 ivoroenih), 2003. Stopa smrtnosti majki (na 100.000 ivoroenih), 2003. ivoroeni uz strunu pomo (%), 2003. Izdvajanja za zdravstvo per capita (PPP US$), 2002. Javna izdvajanja za zdravstvo (% BDP-a), 2001. Privatna izdvajanja za zdravstvo (% BDP-a), 2001. 6,3 7 8 99,9 783 3,79 1,58
4. Obrazovanje i pismenost
Javni izdaci za obrazovanje165 (% od BDP-a), 2003. Javni izdaci za predkolsko i osnovnokolsko obrazovanje (% od BDP-a), 2003. Javni izdaci za srednjokolsko obrazovanje (% od BDP-a), 2003. Javni izdaci za visoko obrazovanje (% od BDP-a), 2003. Stopa pismenosti (starijih od 15 godina) Stopa pismenosti mladih (% dobne grupe od 15 do 24 g.) 4,67 2,57 1,08 0,86 98,1 99,6
165
Izvor podataka o javnim izdacima (% od BDP-a): Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta.
81
Statistiki dodatak
Udio upisanih u osnovnu kolu (%), 2003./04. Udio upisanih u srednju kolu (%), 2003./04. Upisani studenti u podruje znanosti, matematike i inenjerstva (podruja 4 i 5 ISCED-a 97) (% od ukupno upisanih studenata), 2003./04.
95,5 84,5 23,8
5. Nejednakost spolova u obrazovanju

Stopa pismenosti mladih, ene (starije od 15 godina) Stopa pismenosti odraslih (udio stope ena u stopi mukaraca) Stopa pismenost mladih, ene (u dobnoj grupi od 15 do 24 g.) Stopa pismenosti mladih (stopa pismenosti ena kao % stope pismenosti mukaraca) Uenice upisane u osnovnu kolu (%), 2003./04. Udio upisanih u osnovnu kolu (uenica/djevojica kao % uenika/djeaka), 2003./04. Uenice upisane u srednju kolu (%), 2003./04. Udio (omjer) upisanih u srednju kolu (stopa upisanih uenica kao % stope upisanih uenika), 2003./04. Studentice upisane na visoka uilita (%), 2003./04. Udio (omjer) upisanih na visoka uilita (stopa upisanih studentica kao % stope upisanih studenata), 2003./04. 97,1 98 99,7 100 95 0,95 86,8 1,01 45,2 1,16
6. Nezaposlenost
Nezaposlene osobe (u tisuama), 2003. (registrirana/anketa o radnoj snazi) Stopa nezaposlenosti, ukupna (% od radne snage ), 2003. (registrirana/anketa o radnoj snazi) Stopa nezaposlenosti ena (% stope mukaraca), 2003. Ukupna stopa nezaposlenosti mladih (% radne snage u dobi od 15 do 24 g.), 2003. Stopa nezaposlenosti mladih ena (% stope mukaraca), 2003. 329,8/256 19,2/14,3 120,7 35,8 112,2
7. Ekonomski pokazatelji
BDP (mlrd US$), 2003.166 BDP per capita (US$), 2003.
167
28,8 6.485,8 10.984 5,2 4,3 68,7 78,7
BDP per capita (PPP US$), 2003.168 BDP per capita godinja stopa rasta (%), 2002. BDP per capita godinja stopa rasta (%), 2003.169 Ukupni vanjski dug, potkraj razdoblja (% BDP-a), 2002. Ukupni vanjski dug, potkraj razdoblja (% BDP-a), 2003.
8. Kriminalitet
Osueni punoljetni poinitelji kaznenih djela (na 100.000 stanovnika), 2003. Osuene punoljetne poiniteljice kaznenih djela - ene (%), 2003. 516 9,9
166 167 168 169
Privremeni podaci (tj. dobiveni su kao zbroj etiriju tromjesenih BDP-a). Ibid. Ibid. Ibid.
Statistiki dodatak
Osuene punoljetne osobe po izreenim kaznenim sankcijama (% od ukupno), 2003. - bezuvjetni zatvor - uvjetna kazna zatvora Osueni maloljetni poinitelji kaznenih djela (na 100.000 stanovnika), 2003. Osuene maloljetne poiniteljice kaznenih djela - ene (%), 2003. Osobe liene slobode u kaznenim tijelima i odgojnim zavodima (na 100.000 stanovnika), 2003. Osobe liene slobode u kaznenim tijelima i odgojnim zavodima - ene (%), 2003. 11,0 66,5 20 6,1 68 4,6
9. Mjera izjednaavanja spolova

Mjera izjednaavanja spolova (GEM) vrijednost ene zastupnice u Saboru (% ukupno), 2003. ene elnice i lanice zakonodavnih tijela i direktorice (% od ukupno), 2003. ene strunjakinje, znanstvenice, inenjerke, tehniarke i srodna zanimanja (% od ukupno), 2003. Udio (omjer) procijenjenog zaraenog dohotka ena prema procijenjenom zaraenom dohotku mukaraca, 2003. 0,571 17,8 26,2 52,1 0,66
10. Nejednakost spolova u ekonomskoj aktivnosti

Stopa ekonomske aktivnosti, ene (% od 15 i vie godina), 2003. Stopa ekonomske aktivnosti, ene (% stope mukaraca od 15 i vie godina), 2003. ene zaposlene u poljoprivredi (% enske radne snage), 2003. ene zaposlene u poljoprivredi (% mukaraca), 2003. ene zaposlene u industriji (% enske radne snage), 2003. ene zaposlene u industriji (% mukaraca), 2003. ene zaposlene u uslugama (% enske radne snage), 2003. ene zaposlene u uslugama (% mukaraca), 2003. ene pomaui lanovi kuanstva (% od ukupno), 2003. Mukarci pomaui lanovi kuanstva (% od ukupno), 2003. 43,1 73,9 14,9 87,8 15,9 39,5 53,5 113,2 74 26
11. Pokazatelj razvoja prema spolu

Pokazatelj razvoja prema spolu (GDI), vrijednost, 2003. Oekivano trajanje ivota pri roenju, ene (godina), 2003. Oekivano trajanje ivota pri roenju, mukarci (godina), 2003. Stopa pismenosti odraslih, ene (u dobi od 15 i vie godina) Stopa pismenosti odraslih, mukarci Upisane ene na sve stupnjeve obrazovanja (% u dobnoj skupini od 7 do 23 g.), 2003./04. Upisani mukarci na sve stupnjeve obrazovanja (% u dobnoj skupini od 7 do 23 g.), 2003./04. Procijenjeni zaraeni dohodak, ene (PPP US$), 2003. Procijenjeni zaraeni dohodak, mukarci (PPP US$), 2003. 0,839 78,4 71,4 97,1 99,3 77,2 74,1 8.830 13.306
83
Tehnika objanjenja
170
Pokazatelj drutvenog razvoja (Human Development Index HDI)

Pokazatelj koji je sastavljen za mjerenje prosjenih postignua u trima glavnim dimenzijama drutvenog razvoja - dugom i zdravom ivotu, znanju i dostojanstvenom ivotnom standardu. Pokazatelj drutvenog razvoja je zbirna mjera drutvenog razvoja. On mjeri prosjena postignua unutar zemlje kroz tri osnovne dimenzije drutvenog razvoja: - dug i zdrav ivot mjeren kroz oekivano trajanje ivota pri roenju - znanje mjereno kroz stopu pismenosti odraslih i omjer upisanih na sve razine obrazovanja u dobnoj grupi od 7 do 23 godine - pristojan ivotni standard mjeren kroz BDP per capita (PPP USD).
Mjera izjednaavanja spolova (Gender Empowerment Measure GEM)

Pokazatelj koji je sastavljen za mjerenje nejednakosti spolova u trima osnovnim dimenzijama osnaivanja - ekonomskoj participaciji i odluivanju, politikoj participaciji i odluivanju i raspolaganjem ekonomskim sredstvima. Usmjeravanjem na mogunosti ena radije nego na sposobnosti, mjera izjednaavanja spolova obuhvaa nejednakost spolova u trima kljunim podrujima: - politikoj participaciji i odluivanju mjereno postotnim udjelom ena i mukaraca u parlamentu - ekonomskoj participaciji i odluivanju mjereno kroz dva pokazatelja - postotnim udjelom ena i mukaraca na pozicijama elnika i lanova zakonodavnih tijela i direktora i postotnim udjelom ena i mukaraca na pozicijama strunjaka i znanstvenika, inenjera, tehniara i srodnih zanimanja - raspolaganjem ekonomskim sredstvima mjereno kroz procijenjeni zaraeni dohodak ena i mukaraca (PPP USD).
Pokazatelj razvoja prema spolu (Gender-related Development Index - GDI)

Pokazatelj koji je sastavljen za mjerenje prosjenih postignua u trima glavnim dimenzijama drutvenog razvoja obuhvaenima u pokazatelju drutvenog razvoja - dugom i zdravom ivotu, znanju i pristojnom ivotnom standardu - prilagoenom kako bi razjasnio nejednakosti izmeu mukaraca i ena. Dok pokazatelj drutvenog razvoja mjeri prosjeno postignue, pokazatelj razvoja prema spolu prilagouje prosjeno postignue tako da odraava nejednakosti izmeu mukaraca i ena u sljedeim dimenzijama: - dugom i zdravom ivotu mjereno kroz oekivano trajanje ivota pri roenju - znanju mjerenom kroz stopu pismenosti odraslih i omjeru upisanih na sve razine obrazovanja u dobnoj grupi od 7 do 23 godine - pristojnom ivotnom standardu mjerenom kroz procijenjeni zaraeni dohodak (PPP USD).
170
Za izraunavanje pokazatelja koritena je meunarodna metodologija Ujedinjenih naroda. Za vie informacija vidi: http://hdr.undp.org/statistics/.
Ratificirane konvencije za zatitu ljudskih prava
1. Glavne konvencije Ujedinjenih naroda za zatitu ljudskih prava

Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida iz 1948. Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iz 1966. Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, neovjenih ili poniavajuih postupaka ili kanjavanja iz 1984. Konvencija o pravima djeteta iz 1989. Konvencija o pravnom poloaju izbjeglica iz 1951. Konvencija o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva iz 1954.
Datum ratifikacije ili sukcesije171 08.10.1991. 08.10.1991. 08.10.1991. 08.10.1991. 09.10.1992. 08.10.1991. 08.10.1991. 08.10.1991. 08.10.1991.
2. Konvencije koje ureuju temeljna prava iz radnih odnosa

Konvencija br. 87 o slobodi udruivanja i kolektivnog pregovaranja Konvencija br. 98 o slobodi udruivanja i kolektivnog pregovaranja Konvencija br. 29 o ukidanju prinudnog i obvezatnog rada Konvencija br. 105 o ukidanju prinudnog i obvezatnog rada Konvencija br. 100 o ukidanju diskriminacije u zapoljavanju i zanimanju Konvencija br. 111 o ukidanju diskriminacije u zapoljavanju i zanimanju Konvencija br. 138 o zabrani djejeg rada Konvencija br. 182 o zabrani djejeg rada
Datum ratifikacije ili sukcesije172 08.10.1991 08.10.1991 08.10.1991 05.03.1997. 08.10.1991 08.10.1991 08.10.1991 17.07.2001.
3. Glavne konvencije Vijea Europe za zatitu ljudskih prava

Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Europska socijalna povelja Europska konvencija o sprjeavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina Europska konvencija o pravima djeteta Europska konvencija o dravljanstvu
Datum ratifikacije173 05.11.1997. 26.02.2003. 11.10.1997. 05.11.1997. 11.10.1997. nije ratificirana nije ratificirana
171 172 173
Izvor: Slubena web stranica Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, www.mvp.hr Izvor: ILOLEX, http://www.ilo.org/ilolex/english/docs/declworld.htm Slubena web stranica Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=860
85
Literatura
Abrahamson, P. (1995.) Social Exclusion in Europe: Old Wine in New Bottles? Druboslovne razprave, Vol. 11, No. 19-20, 1995, p. 119-136. Acheson, D. (1998.) Independent Inquiry into Inequalities in Health Report. HMSO and The Stationery Office. London, United Kingdom. http://www.archive.official-documents.co.uk/document/doh/ih/part2c.htm Ajdukovi, M. (2004.) Pristupi zbrinjavanju djece bez odgovarajue roditeljske skrbi u Europi. Revija za socijalnu politiku, br. 3-4, 2004. Atkinson, A. B. (1989.) How Should We Measure Poverty? Some Conceptual Issues in Atkinson, A. B. Poverty and Social Security. Harvester Wheatsheaf. London, United Kingdom. Atkinson, A. B., Cantillon, B., Markier, E., Nolan, B. (2002.) Social Indicators: the EU and Social Inclusion. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. Atkinson, A. B., Hills, J. (eds) (1998.) Exclusion, Employment and Opportunity. CASEpaper 4. Centre for Analysis of Social Exclusion, London School of Economics. London, United Kingdom. Babi, Z. (2003.) Uloga aktivne politike na trite rada u Hrvatskoj. Financijska teorija i praksa, God. 27, br. 4, 2003., str. 547566. http://www.ijf.hr/financijska_praksa/PDF-2003/4-03/babic.pdf Bajo, A. i M. Pitarevi (2004.) Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj, problemi fiskalnog izravnanja. Financijska teorija i praksa, God. 28, br. 4, 2004., str. 445-469. Barbieri, P., Paugam, S., Russel H. (2000.) Social capital and exits from Unemployment. In Gallie D., Paugam, S. (ed.): Welfare Regimes and the Experience of Unemployment in Europe, p. 200-217. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. Barnes, M., Heady, C., Middleton, S., Millar, J., Papadopulos, F., Room, G., Tsakloglou, P. (2002.) Poverty and Social Exclusion in Europe. Edward Elgar. Cheltenham, United Kingdom; Northampton, USA. Berghman, J. (1997.) The Resurgence of Poverty and the Struggle against Exclusion: A New Challenge for Social Security in Europe? International Social Security Review, Vol. 50, No. 1, 1997, p. 3-21. Biani, I., Franievi V. (2005.) Izazovi stvarnoga i subjektivnog siromatva i porasta nejednakosti u ekonomijama jugoistone Europe u tranziciji. Financijska teorija i praksa, God. 29, br. 1, 2005., str. 13-36. Biondi, I., Crni, S., Martinis, A., oi, V. (2002.) Tranzicija, zatita zaposlenja i trite rada u Hrvatskoj. Ured za socijalno partnerstvo u Hrvatskoj. Zagreb, Hrvatska. Bjrklund, A., Haveman, R., Hollister, R., Holmlund, B. (1991.) Labour Market Policy and Unemployment Insurance. Clarendon Press. Oxford, United Kingdom. Boeri, T., Burda, M. (1996.) Active Labour Market Policies, Job Matching and the Czech Miracle. European Economic Review, Vol. 40, 2996, p. 805-817. Bhnke, P. (2001.) Nothing Left to Lose? Poverty and Social Exclusion in Comparison. Empirical Evidence on Germany. Social Science Research Center. Berlin, Germany. Bonjak, V., Mimica, J., Puljiz, V., Radoaj, T., Stubbs, P., Zrinak, S. (2002.) Elementi socijalne politike i socijalne skrbi u Hrvatskoj. UNICEF. Bratkovi, D. (2005.) Institucionalni procesi koji utjeu na marginalizaciju osoba s tekoama. Tekst za potrebe zbornika Mobilizacija i razvoj zajednica u Hrvatskoj (u pripremi) Castel, R. (1995.) Les mtamorphoses de la question social, une chronique du salariat. Fayard. Paris, France. Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Hrvatski Caritas (2005.) Konferencija za tisak projekta Praenje siromatva u Hrvatskoj, utorak 11. sijenja. Central Bureau of Statistics (2004.) 13.2.2/1. First Release - Poverty Indicators 2001 2003. 16 July 2004. Central Bureau of Statistics. Zagreb. Central Bureau of Statistics (2004.) 1244 Statistical Reports - Labour Force Survey Results. Central Bureau of Statistics. Zagreb.
Literatura
Central Bureau of Statistics (2005.) Statistical Information. Central Bureau of Statistics. Zagreb. Central Bureau of Statistics (2005.) Statistical Yearbook of the Republic of Croatia 2004. Central Bureau of Statistics. Zagreb. Commission of the European Communities (1992.) Employment in Europe. Commission of the European Communities. Brussels, Belgium. Commission of the European Communities (1995.) White Paper on Education and Training: Teaching and Learning Towards the Learning Society. Commission of the European Communities. Eurostat. (2000.) A Memorandum on Lifelong Learning. Commission of the European Communities (2001.) White Paper: A New Impetus for European Youth. http://europa. eu.int/comm/youth/whitepaper/download/whitepaper_en.pdf Commission of the European Communities. (2002.) Key Data on Education in Europe. Commission of the European Communities (2005.) Report on Social Inclusion 2004. An analysis of the National Action Plans on Social Inclusion (2004-2006) submitted by the 10 new Member States. Commission Staff Working Paper SEC (2004) 256. Brussels, Belgium. http://www2.europarl. eu.int/registre/docs_autres_institutions/commission_europeenne/sec/2005/0256/COM_SEC(2005)0256_EN.pdf Croatian National Institute of Public Health (2004.) Croatian Health Service Yearbook 2003. Croatian National Institute of Public Health. Zagreb. Davies, S., Hallet, M., (2001.) Policy responses to regional unemployment: Lessons from Germany, Spain and Italy. Economic Papers: No. 161. Directorate-General for Economic and Financial Affairs. European Commission http://europa. eu.int/comm/economy_finance. Dorenbos, R., van Winden, P., Walsh, K., Svaljek, S., Milas, G. (2002.) Evaluation of program of public works in Croatia - Final report. NEI Labour and Education and T.E.R.N. Rotterdam, Netherlands Dragojevi, R. (2002). Segregacijska obrazovna praksa. Zarez br. 88. Drutveni poloaj Roma u Hrvatskoj (2000.) Tematski broj asopisa Drutvena istraivanja, God. 9, br. 2-3, 2000. Dravni zavod za statistiku (2003.) Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema starosti, spolu i razini zavrene kole, po gradovima/opinama. Popis stanovnitva 2001. Dravni zavod za statistiku. Zagreb, Hrvatska. Dravni zavod za statistiku (2004.) Pokazatelji siromatva u 2001. i 2002. Priopenje. http://www.dzs.hr/hrv/2004/13-22h2004.htm Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei (2003.) Nacionalni program djelovanja za mlade. Esping-Andersen, G. (2003.) Toward the Good Society, Once Again? Paper presented at the 4th International Research Conference on Social Security, Antwerp, May 5-7. Euridyce (2002.) Key Competencies. A developing concept in general compulsory education. European Roma Rights Centre (2005.) Report on Position of Roma Women in Croatia. http://www.errc.org/cikk. phph?cikk=2124 Eurostat (2003.) June 2003 Euro-zone unemployment stable at 8.9%, EU15 up to 8.1% Fassin, D. (1996.) Exclusion, underclass, marginalidad. Revue franaise de sociologie, Vol. 37, No. 1, 1996, p. 37-75. Feather, N.T. (1990.) The Psychological Impact of Unemployment. Springler-Verlag. New York, USA. Franz, W. (1995.) Central and East European Labour Markets in Transition: Developments, Causes, and Cures. Discussion Paper No. 1132. Centre for Economic Policy Research. London, United Kingdom. Freeman, J. (1970.) Institutional discrimination. http://www.jofreeman.com/womensociety/institidiscrim.htm
87
Literatura
Fryer, D., Payne, R. (1986.) Being unemployed: A review of the literature on the psychological experience of unemployment. In C.L. Cooper and I. Robertson (eds) International Review of Industrial and Organizational Psychology, p. 235-278. John Wiley and Sons Ltd. Gallie, D. (1999.) Unemployment and Social Exclusion in the European Union. European Societies, Vol. 1, No. 2, 1998, p. 139-168. Gallie, D. (2002.) The quality of working life in welfare strategy. In G. Esping-Andersen (ed.): Why do we need a new welfare state, p. 96-129. Oxford University Presss. Oxford, United Kingdom. Gallie, D. (2004.) Unemployment, marginalization risks and welfare policy. In Gallie, D. (ed.) Resisting Marginalization: Unemployment Experience and Social Policy in the European Union, p. 1-33. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. Gallie, D. (ed.) (2004.) Resisting Marginalization: Unemployment Experience and Social Policy in the European Union. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. Gallie, D., Gershuny, J., Vogler, C. (1994.) Unemployment, the household, and social networks. In Gallie D, Marsh, C., Vogler, C. (ed.) Social change and the experience of unemployment. p. 255. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. Gallie, D., Paugam, S. (eds) (2000.) Welfare Regimes and the Experience of Unemployment in Europe. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. Gallie, D., Paugam, S., S. Jacobs (2003.) Unemployment, Poverty, and Social Isolation. Is There a Vicious Circle of Social Exclusion? European Societies, Vol. 5, No. 1, 2003, p. 1-31. Gilroy, P. (1987.) Problems in Anti-Racist Strategy. The Runnymede Trust. London, United Kingdom. Gomart, E. (2000.) Social Assessment of Poverty in Croatia, in: Croatia Economic Vulnerability and Welfare Study, Volume II: Technical Papers. World Bank. Washington, D.C., USA. Handicap International (2004.) Beyond De-institutionalisation. Disability Monitor Initiative. Heady, C., Room G. (2002.) Patterns of Social Exclusion: Implications for Policy and Research. In Barnes M. et al.: Poverty and Social Exclusion in Europe, p. 146-154. Edward Elgar. Cheltenham, United Kingdom. Hills, J., Le Grand, J., Piachaud, D. (2002.) Understanding Social Exclusion. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. Hobcraft, J. (2000.) The Roles of Schooling and Educational Qualifications in the Emergence of Adult Social Exclusion. CASEpaper 43. Centre for Analysis of Social Exclusion, London School of Economics. London, United Kingdom. Hrvati, N. (1994.) Prema konceptualizaciji hrvatskog obrazovnog modela za romsku djecu u Glas Roma: Odgoj i obrazovanje djece Roma u Hrvatskoj. Hrvati, N. (2000.) Odgoj i izobrazba Roma u Hrvatskoj. Drutvena istraivanja. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. (2004.) Deklaracija o znanju Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja. Zagreb, Hrvatska. Hrvatski zavod za zapoljavanje (2002.) Mjeseni statistiki bilten, br. 10. Hrvatski zavod za zapoljavanje. Zagreb, Hrvatska. Holcomb, P. A., Martinson, K. (2002.) Implementing Welfare Reform across the Nation. New Federalism: Issues and Options for States, Series A, No. A-53. The Urban Institute. Holcomb, P. A., Martinson, K. (2002.) Putting Policy into Practice: Five Years of Welfare Reform, in: Weil, A., Finegold, K. (eds.) Welfare Reform: The Next Act, p. 1-16. Urban Institute Press. Washington D.C., USA. Igri, Lj. (2001.) Djeca s mentalnom retardacijom u drutvu. Dijete i drutvo, god. 3, br. 3, 2001. Iliin, V. (1999.) Mladi na marginama drutva i politike. Alinea. Zagreb, Hrvatska.
Literatura
Iliin, V., Radin, F. (ur.) (2002.) Mladi uoi treeg milenija. Institut za drutvena istraivanja i Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. Zagreb, Hrvatska. International Labour Office (2002.) Key Indicators of the Labour Market 2001-2002. International Labour Office. Geneva, Switzerland. International Labour Organisation. ILOLEX web site. http://www.ilo.org/ilolex/english/docs/declworld.htm Jahoda, M. (1982.) Employment and unemployment A social-psychological analysis. Cambridge University Press. Cambridge, United Kingdom. Jurea, V., Ivankovi, D., Vuleti, G. et al. (2000.) The Croatian Health Survey SF-36: General quality of life assessment. Collegium Antropologicum, Vol. 24, 2000, p. 69-78. Karaji, N. (2002.) Siromatvo i neslubeno gospodarstvo u Hrvatskoj kvalitativni aspekti, Financijska teorija i praksa, God. 26, br. 1, 2002., str. 273-299. Koning de, J., Mosley, H. (ed.) (2001.) Labour Market Policy and Unemployment: Impact and Process Evaluations in Selected European Countries. Edward Elgar. Cheltenham, United Kingdom; Northampton, USA. Kronauer, M. (1998.) Social Exclusion and Underclass New Concepts for the Analysis of Poverty, in H. Andress (ed.) Empirical Poverty Research in Comparative Perspective. p. 51-73. Ashgate. Aldershot, United Kingdom. Kunz, J. (2003.) Where Is Platform 9 3/4? Understanding Income Security and Social Exclusion. A presentation at the CCSD/HRDC conference Building a Social Inclusion Research Agenda, March 28, 2003. Lipsky, M. (1980.) Street-level bureaucracy. Dilemmas of the Individual in Public Services. Russel Sage Foundation. New York, USA. Lendvai, N. (2005.) Socijalna politika u srednjoj i istonoj Europi i ulazak u Europsku uniju: vrijeme za razmiljanje. Financijska teorija i praksa, God. 29, br. 1, 2005., br. 1-12. Lenoir, R. (1974.) Les exclus: un Franais sur dix. Le Seuil. Paris, France. Levitas, R. (1996.) The Concept of Social Exclusion and the New Durkheimian Hegemony. Critical Social Policy, Vol. 16, No. 46, 2996, p. 5-20. Matkovi, T. i Biondi, I. (2003.) Reforma zakona o radu i promjena indeksa zakonske zatite zaposlenja. Financijska teorija i praksa, God. 27, br. 4, 2003., str. 515-528. Mayes, D. J., Berghman, J., Salais, R. (eds) (2001.) Social Exclusion and European Policy. Edward Elgar. Cheltenham, United Kingdom. McKee-Ryan, F.M., Song Z., Wamberg, C.R., Kinicki, A.J. (2005.) Psychological and Physical well-being during unemployment: A meta-analytic study. Journal of Applied Psychology, Vol. 90, 2005, p. 53-76. Memedi, R., Papa J. (2001.) Denied a Future? The right to education of Roma/Gypsy and Travelller Children in Europe. Volume I: South-eastern Europe. Save the Children. United Kingdom. Ministry of Finance (2003. 2005.) Statistical Review - Ministry of Finance Monthly Statistical Reviews, Nos: 98, 99, 110, 111, 112, 113, December 2003 - March 2005. Ministry of Foreign Affairs and European Integration. Official web site. http://www.mfa.hr/ Ministarstvo rada i socijalne skrbi/ Ministry of Labour and Social Welfare (2002.) Godinje izvjee o primijenjenim pravima socijalne skrbi, pravnoj zatiti djece, mladei, braka, obitelji i osoba lienih poslovne sposobnosti te zatiti tjelesno ili mentalno oteenih osoba u Republici Hrvatskoj u 2001. godini. Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Uprava socijalne skrbi. Zagreb, Hrvatska. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske (2005.) Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. Oakley R. (2000.) Institutional racism: Lessons from the U.K. Newsletter no. 4. European Roma Rights Center. OBrien, G.E. (1986.) Psychology of Work and Unemployment. John Wiley and Sons. Chichester, USA.
89
Literatura
OECD (2000.) Knowledge and Skills for Life First Results from PISA OECD (2002.) Education Policy Analysis. OECD/ Eurostat (2004.) PPP and Real Expenditures. 2002 Benchmark Year. OECD, UNESCO. (2003.) Literacy Skills for the World of Tomorrow. Pastuovi, N. i sur. (2001.) Odgoj i obrazovanje: Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju. Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske. Paugam, S. (1991.) La disqualification sociale. Presses Universitaires de France. Paris, France. Paugam S. (1996.) Poverty and Social Disqualification: A Comparative Analysis of Cumulative Disadvantage in Europe. Journal of European Social Policy, Vol. 6, No. 4, 1996, p. 287-304. Phillips, A. (1994.) Pluralism, Solidarity and Change, in The Lesser Evil and the Greater Good. Rivers Oram Press. Pintari i dr. (1994.) Utjecaj socioekonomskih faktora na uspjeh (ili neuspjeh), romske djece u koli u Glas Roma: Odgoj i obrazovanje djece Roma u Hrvatskoj. Ringold, D. (2000.) Roma and the Transition in Central and Eastern Europe. World Bank. Roberts, K. (2001.) Unemployment without social exclusion: Evidence from young people in Eastern Europe. International Journal of Sociology and Social Policy, Vol. 21, No. 4-6, 2001, p. 118-144. Rodgers, G., Gore, C., Figueiro, J. (eds) (1995.) Social Exclusion: Rhetoric, Reality, Responses. International Institute for Labour Studies. Geneva, Switzerland. Room, G. (ed.) (1995.) Beyond the Threshold: The Measurement and Analysis of Social Exclusion. The Policy Press. Bristol, United Kingdom. Saraceno, C. (2001.) Social Exclusion: Cultural Roots and Diversities of a Popular Concept, paper presented at the conference on Social Exclusion and Children, Columbia University, 3-4 May, 2001. Schmid, G., Speckesser, S., Hilbert, C. (2001.) Does active labour market policy matter? An aggregate impact analysis for Germany in Koning de, J.; Mosley, H. (ed.) Labour Market Policy and Unemployment: Impact and Process Evaluations in Selected European Countries. Edward Elgar. Cheltenham, United Kingdom; Northampton, USA. Sen A. (1997.) Inequality, unemployment and contemporary Europe. International Labour Review, Vol. 136, No. 2, 1997, p. 155-171. Silver, H. (1994.) Social Exclusion and Social Solidarity: Three Paradigms. International Labour Review, Vol. 133, No. 5-6, 1994, p. 531-578. Silver, H. (1995.) Reconceptualising Disadvantage: Three Paradigms of Social Exclusion. In Rodgers G., Gore C., Figueiredo, J. B. (eds): Social Exclusion: Rhetoric, Reality, Responses, p. 57-73. International Institute for Labour Studies. Geneva, Switzerland. Smith, R. (1987.) Unemployment and health: a disaster and a challenge. Oxford University Press. Oxford, United Kingdom. Sparkes, J. (1999.) Schools, Education and Social Exclusion. CASEpaper 29. Centre for Analysis of Social Exclusion, London School of Economics. London, United Kingdom. Stubbs, P., Zrinak, S. (2005.) Extended social Europe? Social policy, social inclusion and social dialogue in Croatia and the European Union, in: K. Ott (ed.) Croatian Accession to the European Union. p. 166-167. Institute for Public Finance and Friedrich Ebert Stiftung. Zagreb, Croatia. oi, V. (2005.) Siromatvo i politike na tritu rada. Financijska teorija i praksa, God. 29, br. 2, 2005., str. 75-96. porer, . (2004.) Koncept drutvene iskljuenosti. Drutvena istraivanja, God. 13, br. 1-2, 2004., str. 171-193. tulhofer, A. (2003.) Drutveni kapital i njegova vanost, u D. Ajdukovi (ur.) Socijalna rekonstrukcija zajednice, str. 79 - 98. Drutvo za psiholoku pomo. Zagreb, Hrvatska.
Literatura
uur, Z. (2000.) Romi kao marginalna grupa, Drutvena istraivanja, God. 9, br. 2-3, 2000., str. 211-227. uur, Z. (2001.) Siromatvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Pravni fakultet. Zagreb, Hrvatska. uur, Z. (2004.) Socijalna iskljuenost: pojam, pristupi i operacionalizacija. Revija za sociologiju, God. 35, br. 1-2, 2004., str. 45-60. uur, Z. (2005.) Siromatvo kao sastavnica sociokulturnog identiteta Roma (u tisku). verko, B., Galei, M., Masli-Seri, D. (2004.) Aktivnosti i financijsko stanje nezaposlenih u Hrvatskoj. Ima li osnove za tezu o socijalnoj iskljuenosti dugotrajno nezaposlenih osoba? Revija za socijalnu politiku, God. 11, br. 3-4, 2004., str. 283-298. verko, B., Masli Seri, D., Galei, M. (2004.) Nezaposlenost i subjektivno zdravlje. Jesu li najugroenije osobe srednje dobi? Suvremena psihologija, God. 7, 2004., str. 201-212. Teodorovi, B. (2005.) Modeli u rehabilitaciji osoba s tekoama u razvoju, u Bratkovi, D. (ur.) Zapoljavanje uz podrku. Udruga za promicanje inkluzije. Zagreb, Hrvatska. Topping, K., Maloney, S. (eds.) (2005.) Inclusive Education. RoutledgeFalmer. London, United Kingdom. Tsakloglou, P., Papadopulos, F. (2002.) Aggregate Level and Determining Factors of Social Exclusion in Twelve European Countries. Journal of European Social Policy, Vol. 12, No. 4, 2002, p. 211-225. UNDP (2001.) Human Development Report Croatia 2001. UNDP. Zagreb, Croatia. UNDP (2003.) Human Development Report Croatia 2002. UNDP. Zagreb, Croatia. UNDP (2004.) Human Development Report Croatia 2004. UNDP. Zagreb, Croatia. UNDP (2005.) Human Development Report 2005. UNDP. New York, USA. UNDP, Regional Bureau for Europe and Commonwealth of Independent States (RBEC) (2003.) The Roma Human Development Report - Avoiding the Dependency Trap. UNDP. Bratislava, Slovak Republic. http://roma.undp.sk UNDP, Regional Bureau for Europe and Commonwealth of Independent States (2005.) Faces of Poverty, faces of hope. UNDP. Bratislava, Slovak Republic. http://vulnerability.undp.sk UNESCO (1997.) International Standard Classification of Education. UN Programme on Youth, UN DESA (Department of Economic and Social Affairs). (2005.) Youth and the Millennium Development Goals: Challenges and Opportunities for Implementation. http://www.un.org/esa/socdev/unyin/documents/ youthmdgs.pdf Ured za nacionalne manjine (2003.) Nacionalni program za Rome. Vlada Republike Hrvatske (2002.) Program borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti. Vlada Republike Hrvatske (2003.) Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom 2003.-2006. Vlada Republike Hrvatske (2004.) Strategija obrazovanja odraslih. War, P. (1987.) Work, Unemployment, and Mental Health. Clarendon Press. Oxford, United Kingdom. Ware, J.E., Snow, K.K., Kosinski, M., et al. (1997.) SF-36 Survey Manual and Interpretation Guide. The Health Institute, New England Medical Center. Boston, USA. Westwood, P. (2003.) Commonsense Methods for Children with Special Educational Needs: Strategies for the Regular Classroom. RoutledgeFalmer. London, United Kingdom. White, M. (1991.) Against Unemployment. Policy Studies Institute. London, United Kingdom. Whitty, G. (2001.) Education, Social Class and Social Exclusion. Journal of Education Policy, Vol. 16, No. 4, 2001, p. 287-295. World Bank (2000.) Croatia Economic Vulnerability and Welfare Study. World Bank. Washington, D.C., USA.
91
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Ured stalnog predstavnika u Hrvatskoj Kesteranekova 1 10 000 Zagreb Tel.: +385 1 23 61 666 Faks: +385 1 23 61 620 E-mail: registry.hr@undp.org www.undp.hr

Siromastvo, Nezaposlenost I Socijalna Iskljucenost

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Siromastvo, Nezaposlenost I Socijalna Iskljucenost

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Program Ujedinjenih naroda za razvoj

Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost

Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

Autori/ce (prema redoslijedu poglavlja):

Yuri Afanasiev Stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj

 UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

O pojmu socijalne iskljuenosti

1.1. Uvod u pojam socijalne iskljuenosti

10 UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

O pojmu socijalne iskljuenosti

1.2. Tekoe s odreenjem

1.3. Dimenzije iskljuenosti

UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

O pojmu socijalne iskljuenosti

1.4. Iskljuenost i obrazovanje

Slika 1.1. Obrazovanje i zaarani krug socijalne iskljuenosti

12 UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

O pojmu socijalne iskljuenosti

UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

14 UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

2.1. Siromatvo i nezaposlenost

UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

Slika 2.1. Stope siromatva u Hrvatskoj (2001. 2003.)

25,0% 20,0% 15,0% 10,0% 5,0% 0,0% 2001 17,2% 20,5%

Novani + naturalni dohodak

21,9% 18,2% 16,9% 18,9%

16 UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

Slika 2.2. Stope siromatva u RH i zemljama EU (2001.)

Slika 2.3. Ginijevi koeficijenti u RH i zemljama EU-a (2001.)

UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

Slika 2.4. Relativni rizik siromatva za odreene skupine (2003.)

Relativni rizik siromatva (prosjek = 1)

1,7 0,9 1,2

2,1 1,7 0,9 1,1

Izvor: autorovi izrauni na temelju podataka DZS-a

18 UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

2.2. Socijalne mree

Tablica 2.2. Uestalost sudjelovanja u odreenim aktivnostima (%)

Svaki dan 21,1 25,4 5,8 1,3 1,9

Ne znam 1,6 1,9 7,6 5,6 6,6

Izvor: Caritas i Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve (neobjavljeni podaci)

20 UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

jsk a va ts ka Sl ov en ij V. Br a ita ni ja Po ljs Bu ka ga rs k Fr an a cu sk v a ed sk a e k M a a a r Ni sk zo a ze m sk a Sl ov a p k an a jo lsk a Da ns ka

22 UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

Neromi koji ive u blizini Roma

Izvor: Faces of Poverty, Faces of Hope, http://vulnerability.undp.sk

UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

24 UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

Istraivanja socijalne iskljuenosti

3.1. Empirijska analiza socijalne iskljuenosti

26 UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

Istraivanja socijalne iskljuenosti

Slika 3.1. Dimenzije (prostori), prikraenosti i socijalna iskljuenost

3.1.1. Prostori prikraenosti i rairenost socijalne iskljuenosti

UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti

Istraivanja socijalne iskljuenosti

Slika 3.2. Rairenost ekonomske i radne prikraenosti, ranjivosti i socijalne iskljuenosti

Siromani i nisu umreeni (2,1%)

Ukljueni po svim kriterijima (34%)

Siromani (2,9%) Neumreeni (27%) Siromani i ne rade (4,7%) Iskljueni (9,7%)

UNDP Izvjee o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti