Krivnja (nastavak)

Namjera i nehaj Svijest o protupravnosti Zablude

Namjera

namjera znanje i htijenje bia k.d. (intelektualna i voljna sastavnica) namjera je tei oblik krivnje od nehaja, ujedno i temeljni oblik krivnje tamo gdje zakon ne kae nita o obliku krivnje, podrazumijeva se namjera Vrste namjere : 1. izravna (dolus directus) 2. neizravna (dolus eventualis)

Izravna namjera
1. intelektualna sastavnica sastoji se u svijesti o djelu ta svijest mora obuhvatiti sva obiljeja k.d. poinitelj mora biti svjestan radnje i posljedice te uzrone veze meu njima nebitna odstupanja zbiljskog kauzalnog toka od zamiljenog ne iskljuuju namjeru poiniteljeva svijest mora obuhvatiti i deskriptivna i normativna obiljeja svijest o djelu mora biti aktualna dovoljna je i svijest u neizotrenom obliku 2. voljna sastavnica sastoji se u tome da poinitelj hoe k.d.

Izravna namjera

1. Izravna namjera prvog stupnja poinitelj ide za tim i stalo mu je do poinjenja k.d. naglasak je na voljnoj sastavnici dovoljno je da poinitelj koji hoe djelo posljedicu predvidi kao moguu 2. Izravna namjera drugog stupnja poinitelju nije stalo do toga da ostvari obiljeja nekog k.d., ali zna da hoe ako poduzme namjeravanu radnju naglasak je na intelektualnoj sastavnici

Neizravna namjera

intelektualna sastavnica je odreena kao svijest o mogunosti poinjenja k.d. voljna sastavnica je odreena kao pristajanje na djelo neizravna namjera je zbog specifinosti voljne sastavnice blai oblik krivnje Razgranienje od svjesnog nehaja: Frankova formula ('bilo ovako ili onako, svakako u poduzeti radnju''

Nehaj

1. svjesni nehaj poinitelj je svjestan da moe poiniti k.d. ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili lakomisleno smatra da e moi to sprijeiti 2. nesvjesni nehaj poinitelj nije svjestan da moe poiniti k.d., ali je bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti

Nehaj

Da bi se radilo o nehaju mora doi do povrede dune panje 1. Povreda objektivne dune panje objektivna duna panja se sastoji u dunoj panji koju bi uloio savjestan i razuman ovjek iz kruga poinitelja: a) da predvidi opasnost za neko pravno dobro b) na prilagodi ponaanje kojim e se izbjei k.d. 2. Povreda subjektivne dune panje ako ne udovolji dunosti da prema svojim osobnim mogunostima: a) predvidi opasnost za neko pravno dobro b) prilagodi ponaanje kojim e se izbjei k.d.

K.d. kvalificirana teom posljedicom

naputen je dolus indirectus i teorija versari in re illicta po kojoj su poinitelju uvijek uraunavane sve posljedice koje proizau iz njegove radnje, to je jedan oblik objektivne odgovornosti

Tea (posebna) posljedica mora biti obuhvaena krivnjom poinitelja (barem nehaj)
3 situacije: namjera + nehaj nehaj + nehaj namjera + namjera

a)
b) c)

Svijest o protupravnosti

svijest o protupravnosti poiniteljevo znanje da se svojom radnjom sukobljava s pravom ili da ini neto pravno zabranjeno ako poinitelj nije svjestan protupravnosti onda je u zabludi o protupravnosti djela (moe iskljuiti ili barem ublaiti krivnju) naputena naela error iuris nocet i

ignorantia iuris neminem excusat

dovoljna je potencijalna svijest o protupravnosti Predmet svijesti o protupravnosti: - poinitelj mora znati da je ono to ini pravno zabranjeno (nije dovoljno da zna da je nemoralno) - dovoljna je i laika svijest o pravnoj zabranjenosti

Zablude

1. Zabluda o biu k.d. 2. Zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnosti 3. Zabluda o protupravnosti 4. Zabluda o ispriavajuim razlozima

Zabluda o biu k.d.

zabluda o biu k.d. je obrnuta strana namjere budui da intelektualna sastavnica namjere obuhvaa svijest o obiljejima k.d., kod poinitelja u zabludi o biu k.d. uvijek iskljuena namjera Otklonjiva zabluda o biu k.d. = nehaj Zabluda o objektu - odluna samo ako su identitet ili neke druge osobine objekta ujedno obiljeja k.d. Zabluda o uzronoj vezi nije zabluda o biu k.d. ako se odnosi na nebitna odstupanja -aberratio ictus kad poinitelj prouzroi posljedicu na drugom, a ne na eljenom objektu (stjecaj namjernog pokuaja k.d. i nehajnog dovrenog k.d. ili samo pokuaj)

Zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost

Putativna nuna obrana neotklonjiva iskljuuje krivnju, a otklonjiva samo za nehaj

Putativna krajnja nuda (uinjeno zlo manje od prijeteeg) neotklonjiva iskljuuje krivnju, a otklonjiva samo za nehaj

Zabluda o protupravnosti

ako je takva zabluda neotklonjiva iskljuena je krivnja, a ako je otklonjiva moe se blae kazniti rjea kod delicta per se, a ee kod delicta mere prohibita Vrste zablude o protupravnosti: a) izravna zabluda o protupravnosti poinitelj zna to ini, ali ne zna da je to pravno zabranjeno b) neizravna zabluda o protupravnosti zabluda o postojanju nekog r.i.p. zabluda o granicama nekog priznatog r.i.p. c) zabluda o supsumpciji - poinitelj je laiki svjestan obiljeja k.d., ali zbog preuskog tumaenja tog obiljeja dolazi do zakljuka da se njegovo ponaanje ne moe podvesti pod opis k.d.

Zabluda o ispriavajuim razlozima

Putativna nuna obrana (prekoraenje zbog jake prepasti) neotklonjiva iskljuuje krivnju, a otklonjiva samo za nehaj
Putativna krajnja nuda (uinjeno nije nerazmjerno tee od zla koje je prijetilo) neotklonjiva iskljuuje krivnju, a otklonjiva samo za nehaj