IZUZEĆE SUDACA

U PARNIČNOM POSTUPKU

Prof. dr. sc. Jasna Garašić

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Akademska godina 2022/2023

 SLIJED IZLAGANJA

I. VAŽNOST NEPRISTRANOSTI, OBJEKTIVNOSTI SUCA

II. RAZLOZI ZA IZUZEĆE

inicijativa suca
III. POSTUPAK IZUZEĆA
zahtjev stranke

IV. PRAVNA SREDSTVA RADI ZAŠTITE PRAVA NA

NEPRISTRANOG SUCA U PARNIČNOM POSTUPKU

V. IZUZEĆE SUDSKIH SAVJETNIKA, ZAPISNIČARA, VJEŠTAKA

 U pojmu “sudac” nužno pojam nepristranosti
Preduvjet
parnica-spor
pravilnosti i zakonitosti
nespremnost, nemoć stranaka da
odluke u parničnom postupku
same riješe spor - nužan objektivan treći

I. VAŽNOST NEPRISTRANOSTI, OBJEKTIVNOSTI SUCA

Nepristranost nije sinonim

Pravo na nepristranog suca:
za nezavisnost suca
*ZPP (izuzeće sudaca, pravni lijekovi)
*Ustav RH (čl. 29. st. 1.)
*Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava
i temeljnih sloboda (čl. 6. st. 1. – minimum procesnih standarda)
*Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima
etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u RH iz 1991.
(čl. 1., čl. 2. sl. lj.) - Ustavni zakon o nacionalnim manjinama
iz 2002., koji je također inkorporirao EKLJP.
 usvojiteljska skrbništvo službena
emocionalna
imovinskopravna sudjelovanje u istom
npr. rodbinska predmetu u postupku
Individualna vezanost za predmet spora ili stranke
odnosno druge sudionike u jednom konkretnom sporu
te njegova nesposobnost da se uzdigne iznad te veze
i sudi nepristrano.

PRISTRAN SUDAC

NEPRISTRANOST I NEZAVISNOST SUCA NISU SINONIMI

ZAVISAN SUDAC

vezanost za upute, podložnost prisili,

pritiscima koji dolaze izvana,
prvenstveno od izvršne vlasti, ali i od zakonodavne vlasti
ili od nekih drugih društvenih snaga
 ZAKLJUČCI

Zavisnost suca u konkretnom predmetu No, pristran sudac ne mora

može dovesti do pristranosti suca nužno biti zavisan u smislu
(npr. stranka je država), državnih ili društvenih utjecaja
mogućnost korištenja instituta izuzeća. u konkretnom predmetu
(npr. stranka je prijatelj suca).

I nezavisnost i nepristranost suca

mogu se obuhvatiti širim pojmom
OBJEKTIVNOST SUCA

O nezavisnom sucu pisano je mnogo više no o pristranom sucu.

 II. RAZLOZI ZA IZUZEĆE

apsolutni relativni
 APSOLUTNI RAZLOZI ZA IZUZEĆE
razlozi za izuzeće u širem smislu, razlozi za isključenje - iudex inhabilis

Čl. 71. toč. 1-6. ZPP:

Sudac ne može obavljati sudačku dužnost:
1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke,
ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika, suobveznika ili regresnog
obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak;
2) ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u postupku;
3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke
srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stupnja, a u pobočnoj liniji do
četvrtog stupnja ili mu je bračni drug, izvanbračni drug ili srodnik po
tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije;
4) ako je skrbnik, usvojitelj ili usvojenik stranke, njezina zakonskog
zastupnika ili punomoćnika;
5) ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred nižim sudom ili
pred kojim drugim tijelom;
6) ako je u stečajnom postupku u povodu kojega je došlo do spora
sudjelovao ili sudjeluje kao stečajni sudac ili član stečajnog vijeća
 APSOLUTNI RAZLOZI ZA IZUZEĆE

Okolnosti uz čije se postojanje veže neoboriva zakonska pretpostavka

da je sudac koga se tiču pristran - po sili zakona se izuzima od suđenja

Nije potrebno dokazivati Postojanje neke od

vjerojatnost sumnje da je navedenih okolnosti
sudac u konkretnom slučaju NEOBORIVA presumpcija
pristran o pristranosti

Opće iskustvo

NUŽNO IZUZEĆE

Taksativnost, ne ekstenzivno tumačiti.

 RELATIVNI RAZLOZI ZA IZUZEĆE
razlozi za izuzeće u užem smislu - iudex suspectus
Čl. 71. toč. 7. ZPP:
Sudac ne može obavljati sudačku dužnost:
7) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost

Npr. sučevo (ne)prijateljstvo, kumstvo, daljnji stupanj srodstva ili

vjerovničko-dužnički odnos s jednom od stranaka
njezinim zakonskim zastupnikom ili punomoćnikom
Okolnosti koje nisu navedene u čl. 71. toč. 1-6. ZPP, ali koje bi u nekom
konkretnom postupku mogle dovesti u sumnju sučevu nepristranost

Postojanje takve okolnosti Potrebno je dokazivati

ne dovodi do sumnju (vjerojatnost) da je sudac
neoborive presumpcije. u konkretnom slučaju pristran.

Postojanje takve okolnosti NE DOVODI NUŽNO DO IZUZEĆA

 RELATIVNI RAZLOG ZA IZUZEĆE
Procesna povreda sama za sebe nije Uzima se u obzir ukupnost svih
razlog za izuzeće (iznimka: grubo okolnosti konkretnog slučaja
kršenje osnovnih procesnih načela) ISPITATI
DA LI
određena okolnost iz
Čl. 71. toč. 7. ZPP u povezanosti s ostalim okolnostima
u konkretnom postupku
npr. sučevo prijateljstvo s
jednom od stranaka
često s nekim povredama pravila procesnog prava, kao npr.
-određenje prekratkih rokova za obavljanje radnji stranaka,
-neuvažavanje opravdanih razloga za produženje roka,
-neopravdano odbijanje prijedloga – osobito dokaznih prijedloga,
neobrazložena rješenja kada su trebala biti obrazložena,
-predugo trajanje postupka

dovodi doista do sumnje u sučevu pristranost

 RELATIVNI RAZLOG ZA IZUZEĆE

DOVODI DOISTA DO SUMNJE U SUČEVU PRISTRANOST

Sudac ne mora stvarno biti pristran Sumnja mora biti objektivizirana

“It is not merely of some importance,

Obveza države da osigura
but it is of fundamental importance that
objektivno suđenje
justice should not only be done,
već na sam pogled
but should manifestly and undoubtly
be seen to be done.”
Zahtjev za izuzeće ne smije se
shvaćati kao napad na suca
 RELATIVNI RAZLOZI ZA IZUZEĆE
Onemogućavanje zloupotrebe Zaštita ugleda sudačke profesije
od strane stranaka

Sumnja iz čl. 71. toč. 7. ZPP mora biti objektivizirana

Da li bi i drugi prosječno razborit čovjek, koji bi se našao u situaciji stranke

zdravo rasuđujući s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja
posumnjao u sučevu pristranost?

Potpuna objektivizacija?
-doživljaj stvarnosti od strane suca koji odlučuje o zahtjevu za izuzeće
-no, nužno obrazloženje odluke
U slučaju sumnje o postojanju „objektivne“ sumnje u sučevu
nepristranost, treba odlučiti u korist onoga koji traži izuzeće.

Sumnja prosječno razumnog, razboritog čovjeka - pravni standard,

objavljivanje sudskih odluka
 III. POSTUPAK IZUZEĆA

A. INICIJATIVA SUCA B. ZAHTJEV STRANKE

ZA NJEGOVO ZA IZUZEĆE SUCA
IZUZEĆE
 A. INICIJATIVA SUCA ZA NJEGOVO IZUZEĆE
apsolutni razlog za izuzeće

Čl. 72. st. 1. ZPP:

„Sudac, čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz člana 71. toč. 1. do
6. ovog zakona, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome
obavijestiti predsjednika suda, koji će mu odrediti zamjenika. Ako je riječ o
predsjedniku suda, on će odrediti sebi zamjenika iz reda sudaca tog suda;
a ako to nije moguće, postupit će prema članu 67. ovog zakona“.

Čl. 72. st. 2. ZPP:

„Ako sudac smatra da postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu
nepristranost (čl. 71, toč. 7.), obavijestit će o tome predsjednika suda, koji će
odlučiti o izuzeću. Do donošenja rješenja predsjednika suda sudac može
poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode (?).“

relativni razlog za izuzeće

 Postoji li dužnost suca da inicira svoje izuzeće?

1. Nesporno je da je sudac dužan inicirati svoje izuzeće, ako je riječ o

apsolutnom razlogu za izuzeće (čl. 72. st. 1. ZPP jasan)

2. Većina autora smatra da sudac „o razlozima relativnog izuzeća vodi računa

ako to zatraže stranke“.
Drugim riječima dužnost suca da inicira svoje izuzeće, ako je riječ o
relativnom razlogu za izuzeće prema većini autora koji su o tome pisali,
ne bi postojala (čl. 72. st. 2. ZPP?)

Vaše mišljenje?

To je tumačenje pogrešno.
 Važno za samu
čl. 72. st. 2. reč. 1, suštinu suđenja
Načelo otvorenog
čl. 71. toč. 7. ZPP pravosuđenja

I u slučaju relativnog razloga za izuzeće sudac je

dužan inicirati svoje izuzeće.

Tumačenje čl. 6. st. 1.

EKLJP od strane
čl. 352. st. 2. ZPP
Europskog suda
za ljudska prava
Povećana odgovornost
države za objektivno
sudstvo
(članice EKLJP)
 „Sudac ne može obavljati sudačku dužnost:
....
7) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju
njegovu pristranost.“
-nema razlikovanja između apsolutnog i relativnog razloga
za izuzeće

Čl. 72. st. 2. reč. 1. i čl. 71. toč. 7. ZPP

„obavijestit će o tome predsjednika suda“

-ne samo ovlaštenje, već i dužnost
-sudac mora štititi stranke i od svog eventualno
mogućeg nezakonitog ponašanja (u poziciji jačeg, donosi odluke)
-nije riječ o priznanju pristranosti, već o izrazu težnje
da se parnični postupak provede na način da se rezultat
tog postupka neće moći dovesti u pitanje
 Opasnost za suštinu suđenja

Teza da se na relativni razlog za izuzeće pazi samo na prigovor stranke,

posredno u sebi sadrži dopuštenje da se sudac ponaša na način koji
dovodi u pitanje njegovu nepristranost, pa tek ako stranka reagira i traži
izuzeće, sudac bi se izuzimao

Sudac kod kojeg postoji razlog za izuzeće: onaj kod kojeg postoji samo
objektivizirana sumnja; i onaj koji je doista pristran – ne jamči se
pravilna i zakonita odluka (suđenje?)

I kod apsolutnog i kod relativnog razloga za izuzeće riječ je o određenoj

subjektivnoj povezanosti suca s jednom od stranaka ili predmetom spora.
*Zašto bi se kod relativnih razloga za izuzeće teret za njihovo saznanje i
dokazivanje prebacivao na stranku? (Teškoća saznanja i dokazivanja.)

npr. sučevo prijateljstvo s jednom od stranaka:

Stranka u čiju se korist sudi – stranka na čiju se štetu sudi - sudac
Čl. 89. Zakona o sudovima izričito obvezuje suca da se ponaša tako da ne
umanji svoj ugled i ugled sudbene vlasti te ne dovede u pitanje svoju
nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti.
 Načelo otvorenog pravosuđenja
čl. 7. st. 3; čl. 5. st. 2.; čl. 219. st. 2; čl. 288.a ZPP

U suvremenom građanskom postupku sve više osnažuje

dužnost suda da sa strankama otvoreno razmotri odlučne činjenične
i pravne probleme spora, izlažući im svoja shvaćanja i viđenja,
mora se odnositi ne samo na meritorna već i nužno na procesna pitanja,
jer pogrešna odluka o procesnim pitanjima i te kako može ugroziti
ostvarenje pravne zaštite.
Čl. 12. st. 1. Zakona o arbitraži:
Osoba kojoj se netko obrati radi imenovanja za arbitra dužna je
iznijeti sve okolnosti koje bi mogle dati povoda za osnovanu sumnju
u njezinu nezavisnost ili nepristranost,
a nakon imenovanja i u tijeku postupka
arbitar je dužan bez odlaganja iznijeti strankama takve okolnosti
osim ako ih je o njima već ranije obavijestio.
Moguća odgovarajuća primjena u parničnom postupku pred državnim sudom.

Pravo na nepristranog suca jest temeljno ljudsko procesno pravo

(Ustav, EKLJP).
Ne treba zaboraviti da su procesna prava u funkciji zaštite materijalnih prava.
Obavijest o okolnostima koja bi mogla dovesti u sumnju sučevu nepristranost
ipak ne oslobađa suca dužnosti da traži sam svoje izuzeće
a) bilo da je riječ o situaciji u kojoj sudac nije imao namjeru biti pristran i
nije pristran, ali je u postupku omaškom došlo do procesnih povreda, koje
u povezanosti s ostalim okolnostima slučaja kod razumne osobe ipak
izazivaju sumnju u njegovu pristranost
b) bilo da je riječ o situaciji, u kojoj sam sudac smatra da zbog subjektivne
povezanosti (pozitivne ili negativne) možda neće uspjeti ostati nepristran

Naime, stranke svojim pravom na suca u pogledu kojeg ne postoji

sumnja u njegovu nepristranost ne mogu disponirati, ne mogu ga se
odreći:
*suštinski element suđenja, preduvjet pravičnog postupka, pravilne i zakonite
odluke
*povećana odgovornost države da osigura objektivno sudstvo

Teza: takav sudac uopće ne smije biti izabran za suca

(protiv relativnog razloga za izuzeće uopće)
Pogrešno: ispravnije dozvoliti i obvezati suca i u toj situaciji da traži izuzeće,
a ne ga u ime ideala prisiljavati na suđenje, koje u konkretnom slučaju neće biti
nepristrano, kada se može odrediti drugi sudac
 Tumačenje čl. 6. st. 1. EKLJP od strane
Europskog suda za ljudska prava

-Cubber protiv Belgije (1984)

-Hausschildt protiv Danske (1989)

„Sudac kod kojeg se pojavi sumnja u nepristranost

dužan se sam povući iz postupka.“
 Povećana odgovornost države za objektivno sudstvo

Smisao razlikovanja između apsolutnog i relativnog razloga

samo na apsolutni razlog ex officio?

Ustav, EKLJP

Zašto bi stranka morala istraživati i dokazivati subjektivnu povezanost

suca s protivnom strankom ili predmetom spora
koja nije navedena kao apsolutni razlog za izuzeće?

Dio državne organizacije, relativni razlog jednako opasan kao i apsolutni

Okolnosti koje ZPP određuje kao apsolutni razlog za izuzeće

Druge okolnosti?
-različito u drugim državama
Nema čistog kriterija
-nacionalni zakonodovac mijenja
za razlikovanje osim
s vremenom
taksativne pozitivne zak. enumeracije
 Čl. 352. st. 2. ZPP

„Ako stranka nije tijekom prvostupanjskoga postupka istaknula prigovor

zastare ili prigovor radi prebijanja, odnosno neki drugi materijalnopravni
ili postupovnopravni prigovor o pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi
po službenoj dužnosti, ona taj prigovor ne može iznijeti u žalbi.“

Ako se samo na apsolutni razlog za izuzeće pazi ex officio,

nakon zaključenja rasprave saznanje stranke za relativni razlog za izuzeće

nemogućnost pobijanja presude

nepravedno nesuglasje s obvezom države

da osigura objektivno suđenje
 B. ZAHTJEV STRANKE ZA IZUZEĆE
1. Podnošenje zahtjeva za izuzeće

STRANKE mogu tražiti izuzeće samo suca koji sudjeluje u određenom postupku,
odnosno predsjednika suda koji o zahtjevu za izuzeće treba odlučiti.
Nedopušten zahtjev za izuzeće:
*kojim se uopćeno traži izuzeće svih sudaca nekog suda
ili svih sudaca koji bi mogli suditi u nekom predmetu
*o kojem je već odlučeno,
*u kojem nije naveden obrazloženi razlog zbog koje se traži izuzeće.

Odbačaj od strane:
-suca pojedinca ili predsjednika vijeća
pred kojim teče postupak u povodu kojeg je izuzeće zatraženo;
*posebna žalba nedopuštena
-predsjednik prvostupanjskog suda, ako je zahtjev za izuzeće
podnesen u povodu pravnog lijeka

Stranka je dužna u vremenskom smislu podnijeti zahtjev za izuzeće suca:

-čim sazna da postoji razlog za izuzeće, a najkasnije do završetka rasprave;
-ako nije bilo rasprave, do donošenja odluke pred nadležnim sudom.
Čl. 73. st. 1.-5. ZPP
 2. Odlučivanje o zahtjevu stranke za izuzeće suca

O zahtjevu stranke za izuzeće odlučuje predsjednik suda,

ako zakonom nije drugačije određeno.

Ako stranka traži izuzeće predsjednika suda,

odluku o izuzeće donosi predsjednik neposredno višeg suda.

O zahtjevu stranaka za izuzeće predsjednika Vrhovnog suda RH

odlučuje vijeće sastavljeno od pet sudaca tog suda.

Prije donošenja rješenja o izuzeću uzet će se izjava od suca čije se iuzeće traži,
a prema potrebi obavit će se i drugi izviđaji.

*rješenje kojim se *rješenje kojim se

zahtjev za izuzeće prihvaća: zahtjev za izuzeće odbacuje ili odbija:
žalba nije dopuštena posebna žalba nije dopuštena
(?)

čl. 74. st. 1.-5. ZPP

 3. Ovlasti odnosno dužnosti suca čije izuzeće stranka zahtijeva

Kad sudac pojedinac, predsjednik vijeća, član vijeća ili predsjednik suda sazna
da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, dužan je obustaviti svaki rad na tom
predmetu, a ako je izuzeće zatraženo zbog razloga iz članka 71. točke 7. ZPP-a,
može do donošenja rješenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje
postoji opasnost od odgode (?).

Iznimno od ovog pravila sudac pojedinac ili predsjednik vijeća može rješenjem
protiv kojega nije dopuštena žalba odlučiti nastaviti s radom ako ocijeni da je
zahtjev za izuzeće očito neosnovan i da je postavljen radi sprječavanja ili
ometanja suda u poduzimanju određenih radnji, odnosno radi odugovlačenja
postupka.
*Iudex in causa sua

U tom slučaju sudac pojedinac ili predsjednik vijeća će odrediti da se spis

predmeta umnoži te da se prijepis spisa zajedno sa zahtjevom za izuzeće
proslijedi na odlučivanje.

čl. 75. st. 1.-3. ZPP

Ako zahtjev za izuzeće bude prihvaćen, radnje koje su poduzete i odluke
koje su donesene u smislu članka 75. stavka 2. i 3. ukinut će
sudac pojedinac ili predsjednik vijeća koji će preuzeti vođenje postupka.

Sud će novčano kazniti, uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 10. ZPP-a

stranku i umješača, odnosno zastupnika ako se utvrdi da je zahtjev za izuzeće
očito neosnovan i da je podnesen samo zato da bi se omelo ili spriječilo sud
u poduzimanju nekih radnji ili radi odugovlačenja postupka.

Na zahtjev protivne stranke sud će bez odgode rješenjem odlučiti o

naknadi troškova postupka koji su toj stranci uzrokovani neosnovanim
zahtjevom za izuzeće.
Protiv tog rješenja posebna žalba nije dopuštena, a na temelju njega
ovrha se može tražiti i prije njegove pravomoćnosti.

čl. 75. st. 4.-6. ZPP

 IV. PRAVNA SREDSTVA RADI ZAŠTITE PRAVA NA
NEPRISTRANOG SUCA U PARNIČNOM POSTUPKU

ŽALBA
-ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti
(čl. 71. st. 1. toč. 1.-6.), odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet: apsolutno bitna
povreda odredaba parničnog postupka – čl. 354. st. 2. toč. 1. ZPP
-inače relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka
(iznimka spor male vrijednosti – čl. 467. st. 1. ZPP)

REVIZIJA
-revizija – čl. 385.a ZPP

PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKA

-apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka – čl. 421. toč. 1.
uz ograničenje iz članka 422. st. 1.-2. ZPP-a

USTAVNA TUŽBA
-podnošenje temeljem članka 62.-63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH u vezi s
čl. 29. st. 1. Ustava RH

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

-podnošenje temeljem članaka 34.-35. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava
i temeljnih sloboda u vezi s čl. 6. st. 1. te Konvencije
V. IZUZEĆE SUDSKIH SAVJETNIKA, ZAPISNIČARA, VJEŠTAKA

Odredbe o iuzeću sudaca primjenivat će se na odgovarajući način i na

sudske savjetnike i zapisničare (čl. 76. st. 1. ZPP).

O izuzeću sudskih savjetnika i zapisničara odlučuje sudac pojedinac

ili predsjednik vijeća (čl. 76. st. 2. ZPP).

Vještak može biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet sudac,
ali se za vještaka može uzeti i osoba koja je već bila saslušana kao svjedok
(čl. 254. st. 2. ZPP).
*procedura regulirana člankom 254. st. 1-6. ZPP-a
 HVALA NA PAŽNJI!
Vidjeti:
Jasnica Garašić: Institut izuzeća sudaca i Novela Zakona o parničnom postupku 2003.,
Zbornik Pravnog fakulteta Zagreb, 2003, vol. 53, br. 5, str. 1189.-1256.