PDS- Arhitektura Predmet: Stanovanje- strategije i urbane matrice Prof. dr. sc.

Gojko Beovan
gojko.bezovan@pravo.hr Zagreb, 12. prosinca 2007.

1. Stanovanje i stambena politika Struktura predavanja Razvijene zemlje Povijest stambene politike Stan kao osnovna ovjekova potreba Definicije pojmova Tipovi stambenih politika Aktualni stambeni problemi u razvijenim zemljama Stambena politika i EU Stambena politika i uloga meunarodnih organizacija Stambena politika u tranzicijskim zemljama Stambena politika u Hrvatskoj Povijest stambene politike Prodaja drutvenih stanova Stambeni statusi u Hrvatskoj Subvencioniranje najamnina i trokova stanovanja Stambena tednja Drutveno poticana stanogradnja Porezna politika Stambeno zbrinjavanje ranjivih skupina Standard stanovanja u Hrvatskoj Pitanja i problemi Preporuke za uinkovitu stambenu politiku Strategija stambene politike Grada Zagreba Dimenzioniranje stambenih problema u Gradu Zagrebu Ciljevi strategije Zadatci

Od druge polovine 19. stoljea na djelu je niz aktivnosti koje su sve do danas u razvojnim oblicima odredile stambenu politiku u zapadnim zemljama. Stambena politika postaje dijelom programa socijalne drave. Uloga gospodarstva u stambenom zbrinjavanju svih radnika. Neprofitne stambene organizacije/stambene zadruge Britanska tradicija Skandinavski model Nizozemski model Njemaki model

Stan kao osnovna ovjekova potreba

Grafikon 1. Socio-ekonomska obiljeja stana Socio-ekonomska obiljeja stana

Osobna potronja
Izvor: Garnett, 2000.

Osobna investicija

Drutveno bogatstvo

Dinamika priroda stambenih potreba, stan kao simbolika i materijalna vrijednost, ivotna karijera i stambene potrebe, demografske injenice i stambene potrebe, stambene potrebe i promjena strukture rada,. Definicije pojmova Socijalno stanovanje irok je pojam i odnosi se na intervenciju drave u stambenu potronju. Socijalno stanovanje sredinji je program svakog sustava stambene politike. Socijalno stanovanje ima tri aspekta. Prvi aspekt socijalnog stanovanja je stambena opskrba, to jest gradnja socijalnih stanova za odreene ciljane skupine stanovnika. Socijalni stanovi

dijele se na osnovi provjere prihoda i imovine pojedine obitelji. Prilikom gradnje socijalnih stanova vodi se rauna o njihovoj cijeni. To su redovito jeftiniji stanovi i sagraeni po skromnijim standardima u odnosu na stanove na tritu. Drugi aspekt socijalnog stanovanja jesu subvencije. Drava odreenim ciljanim skupinama, redovito na osnovi provjere primanja i imovinskog stanja, subvencionira trokove stanovanja. Trei aspekt socijalnog stanovanja odnosi se na propise kojima se ureuje trite stanova i stambena politika openito. Na primjer, drava odreuje visinu najamnine u privatnim stanovima za iznajmljivanje.

Tipovi stambenih subvencija: A. Izravne subvencije 1. subvencije najamnine 2. snienje najamnine 3. pomo pri kupnji stana ili poboljanju uvjeta stanovanja 4. proizvoake subvencije 5. subvencije kamata na stambene kredite 6. subvencije stambene tednje 7. gradnja socijalnih stanova B. Neizravne subvencije 1. Porezne povlastice (namijenjene su posebnim tipovima aktivnosti i posebnim skupinama poreznih obveznika): a. oslobaanje plaanja poreza na dohodak od stana ili kue u vlasnitvu b. oslobaanje plaanja poreza na dohodak od prodane kue ili stana c. olakice za kamate na hipotekarne kredite d. garancije hipotekarnih kredita e. umanjenje ili oslobaanje poreza na dodanu vrijednost kod stambene gradnje

f. umanjenje ili oslobaanje plaanja poreza na dodanu vrijednost na graevinski materijal g. olakice za broj djece i slino. Tipovi stambenih politika Tijekom 1960-ih godina u razvijenim zemljama profiliraju se razliiti sustavi stambenih politika. S obzirom na razliitu ulogu drave u stambenoj potronji stambene se politike u razvijenim zemljama dijele na dva tipa: a) Opsena (comprehensive) stambena politika preuzima odgovornost za podmirivanje stambenih potreba cjelokupnog stanovnitva. Opsena stambena politika znai usmjeravanje nacionalnih resursa u podruje stanovanja tako da se maksimalizira blagostanje cjelokupne populacije. b) Drugi je tip dodatna (supplementary) stambena politika. Ovdje se radi o ogranienijem djelokrugu aktivnosti vlade. Nastojanja vlade usmjerena su prema podmirivanju posebnih potreba i rjeavanju specifinih problema. Stambena politika u zemljama Europske unije u novije vrijeme podrazumijeva razliite razine i oblike intervencije. Razlikuju se etiri skupine zemalja, odnosno etiri tipa stambenih politika. - Nizozemska, vedska i Velika Britanija imaju veu intervenciju drave. One imaju najvei sektor socijalnih najamnih stanova u Europskoj uniji njihove vlade troe vie od 3% BDP-a na stambenu politiku. - Austrija, Danska, Francuska i Njemaka manje se iskljuivale trite i privatni najamni sektor donekle se odrao. Javni trokovi za stambenu politiku kreu se izmeu 1 i 2% BDP-a. - Irska, Italija, Belgija, Finska i Luksemburg imaju relativno velik udio stanova u kojima stanuju vlasnici i relativno mali socijalni najamni sektor. Vladini trokovi za stambenu politiku ogranieni su na oko 1% BDP-a.

- Portugal, panjolska i Grka imaju osobito velik sektor stanova u kojima stanuju vlasnici, socijalni najamni sektor je minimalan te smanjujui sektor privatnih najamnih stanova slabe kvalitete. Vladini trokovi za stanovanje manji su od 1% BDP-a. Aktualni stambeni problemi u razvijenim zemljama
Tablica 1. Stambeni statusi u zemljama Zapadne Europe u razliitim razdobljima -u%Vlastiti Privatno Neprofitni Zadruni Ostalo stanovi rentirani stanovi stanovi 1980. 36 12 9 25 18 Finska 2001. 64 15 4 15 2 1975. 39 23 24 14 vedska 2002. 46 20 17 17 1981. 38 17 39 4 2 Nizozemska 1999. 52 12 36 1982. 59 11 30 Velika Britanija 2001. 69 10 21 1981. 61 33 6 Belgija 2000. 68 24 7 1 1982. 47 28 13 4 8 Francuska 1996 54 19 16 2 9 1981. 39 20 16 14 11 Austrija 1991. 50 28 11 10 11 Napomena: Ova tabela daje globalni uvid u stambene statuse, a podatke radi osobitosti stambene prakse treba oprezno usporeivati. Zemlja Godina

Stambeno trite i stambene financije u devedesetim doivjele su znaajne promjene pod utjecajem sloenih promjena u gospodarskim i socijalnim prilikama razvijenih zemalja ( reforme socijalnih drava): 1. raste udjel stambene potronje u proraunima kuanstava, rastu kamate na stambene kredite; 2. stambenu potronju karakteriziraju socijalno-demografijske promjene; 3. drava se mora brinuti o stanovanju sve veeg broja socijalno iskljuenih; 4. zaposlenost vie ne jami takozvanu socijalnu plau (social wage), iz koje se namiruje stambena potronja;

5. privatizacija stanovanja dovodi do sve vee deregulacije i prenoenja odgovornosti za stambenu zbrinutost na trite i lokalne vlasti.
Tablica 2. Prosjeni trokovi stanovanja (% ukupnih trokova kuanstava), 2002.
Pripisane Ukupni najamnine prosjeni Popravci i Troak Gorivo i Najamnine stanarima u Ukupno trokovi po odravanje za vodu struja vlastitim kuanstvu u stanovima (1.000 Euro) Belgija1 4.4 14.6 1.8 0.5 4.8 26.6 7.622 Danska 7.2 10.4 2.7 1.9 6.8 29.1 8.861 Grka 2.9 10.5 0.8 0.2 2.6 17.0 nr panjolska1 1.4 19.0 2.8 2.1 2.9 28.2 4.590 Francuska 4.6 12.7 1.3 1.8 3.7 23.9 8.000 Luksemburg 4.2 19.2 0.7 0.5 3.0 27.6 3.689 Nizozemska2 8.1 12.2 1.6 0.8 4.0 26.8 8.600 Portugal 2.0 11.5 1.5 0.7 3.7 19.83 2.730 Finska 6.7 16.5 0.0 0.3 2.0 25.6 7.300 vedska 5.8 15.8 0.34 nr 5.8 27.7 7.800 nr podaci nisu raspoloivi Izvor: European Commission (2003.) Housing Statistics in the European Union.

Stambena politika i EU Naelom supsidijarnosti stambena je politika odgovornost pojedinih drava lanica. Problemi u sluaju nizozemske stambene politike, socijalna pravednost i trina prihvatljivost dijela stambenih programa. Europski sud za ljudska prava i problemi stanovanja. Strukturalni stambeni fondovi za socijalno stanovanje. Europska stambena povelja. Stambena politika i uloga meunarodnih organizacija HABITAT - UN Vijee Europe UNECE (2005.) Guidelines on Social Housing . CECODHAS- Europska udruga za socijalno stanovanje Svjetska udruga stanara FEANTSA- Europski savez nacionalnih organizacija koje rade s beskunicima

 Stambena politika u tranzicijskim zemljama Ustavna odgovornost za stambeno zbrinjavanje Prodaja drutvenih stanova Poslije opadanja broja novosagraenih stanova, sada se gradi vie Uloga neprofitnih organizacija Porezna i stambena politika Procjene stambenih potreba, evaluacije stambenih programa- ustanovljene su stambene politike- nacionalni stambeni fondovi, parlamentarni odbori

Grafikon 1. Razliiti modeli intervencija u cijenu stana

Izvor: Donner (2000.)

Stambena politika u Hrvatskoj Povijest Zakanjeli procese industrijalizacije i urbanizacije Razvoj izmeu dva rata. U socijalistikom razdoblju postepeno se razvijalo i stambeno trite koje je u 1980-im djelovalo dijelom po zakonima ponude i potranje. U strukturi stambenog fonda drutveni su stanovi inili 25% i bili su uglavnom skoncentrirani u veim gradovima. Primjerice, u Zagrebu su drutveni stanovi inili ak 45% tadanjeg stambenog fonda. Krajem 1980-tih u Hrvatskoj su postojali sljedei programi stambene politike: gradnja drutvenih stanova, gradnja stana solidarnosti za graane s niim prihodima, subvencioniranje stanarina i trokova stanovanja te stambeni krediti po povoljnim uvjetima. Proizvoake su se subvencije odnosile na nabavku graevinskog materijalna bez poreza na promet proizvoda i usluga, dananji PDV, za gradnju stanova u drutveno organiziranoj gradnji te za gradnju stanova i obiteljskih kua preko stambenih zadruga. Proizvoake su se subvencije odnosile i na dobivanje graevinskog zemljita pod povoljnim uvjetima. Prodaja drutvenih stanova Do kraja 2004. godine u Hrvatskoj je prodan 317.831 stan na kojima je postojalo stanarsko pravo. Od toga je na obronu otplatu prodano 197.852 (62,2%), a jednokratnom isplatom 116.305 (36,6%) stanova. Prosjena je

veliina ovih stanova oko 59 m2. U procesu prodaje 3.674 (1,2%) stanova ostvaren je popust u iznosu od 100%. Primjer evaluacije: Oito pod meunarodnim pritiskom Hrvatska je vlada donijela program stambenog zbrinjavanja povratnika- bivih nositelja stanarskog prava na stanovima izvan podruja posebne dravne skrbi. Od 2006. do 2011. godine u

okviru ovog programa trebalo bi se sagraditi 3.600 stanova. Predvia se da e povratnici budui stanari koji e imati pravo na stan biti u statusu zatienih najmoprimaca. Stambeni statusi Prodajom stanova u drutvenom vlasnitvu u Hrvatskoj je dolo do znaaje promjene stambenih statusa, to jest, pravne osnove koritenja stanova (Tablica 3.). Dok je 1991. godina 66,5% kuanstava stanovalo u stanovima u kojima su vlasnici, 2001. godine takvih je 82,9%.

Tablica 3. Stambeni statusi u Hrvatskoj 2001. godine Ukupno kuanstava u Republici Hrvatskoj Broj kuanstava - od toga broja kuanstva koriste stan po osnovi: 1.477.377 Privatno vlasnitvo ili suvlasnitvo 1.225.235 Najmoprimci sa zatienom najamninom 49.259 Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom 42.195 Najam dijela stana (podstanar) 12.570 Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem 110.008 Ostalo 38.110 Izvor: Dravni zavod za statistiku Popis stanovnitva 2001. Postotak 100,0% 82,9% 3,3% 2,9% 0,8% 7,5% 2,6%

Nova struktura stambenih statusa posredovana je vlasnikom strukturom, a prava i obveze u svezi najma i koritenja stanova ureeni su Zakonom o najmu stanova koji je donesen krajem 1996. godine. Odnosi najmodavca i najmoprimca ureeni su ugovorom o najmu stana. Zakon poznaje zatienu i slobodno ugovorenu najamninu. Subvencioniranje najamnina i trokova stanovanja Zakonom o socijalnoj skrbi uvodi se institut pravo na pomo za podmirenje trokova stanovanja. Ovo pravo u literaturi se naziva

subvencioniranje najamnina i trokova stanovanja, odnosno stambeni doplatak (housing allowance). Opine i gradovi bili su obvezni u svojim proraunima za potrebe socijalne skrbi izdvajati sredstva u visini od najmanje 5% svojih prihoda s kojima su prvenstveno osiguravali pomo za podmirenje trokova stanovanja.

Trokovi stanovanja su utvreni ugovorom o najmu stana, a podrazumijevaju najamninu i trokove koji se plaaju u svezi sa stanovanjem i odravanjem stana. Zatiena najamnina, koja je znatno nia od slobodno ugovorene, nije se mogla subvencionirati. Pomo za podmirenje trokova mogla se odobriti ako mjeseni prihod samca ili obitelji u posljednja tri mjeseca nisu prelazili visinu sredstava za uzdravanje. Prema pokazateljima sindikalne koarice za grad Zagreb (travanj 2006.) trokovi stanovanja etverolane obitelji kreu se od 28 do 30%, a u sluaju podstanara- slobodno ugovorenih najmoprimaca 47%. U strukturi potronje hrvatskih kuanstava stambeni trokovi sudjeluju s 13%. Isti trokovi u drugim srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama kreu oko 20%. U Hrvatskoj samo 1,8% kuanstava koristi pomo za podmirenje trokova stanovanja, a ako tome dodamo pomo za grijanje mogue je procijeniti da ova dva prava koristi oko 2,4% kuanstava. Kako razviti uinkovit i djelotvoran sustav subvencioniranja slobodno ugovorenih najamnina? Stambena tednja Sustav stambene tednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine donoenjem Zakona o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje. Graanin moe biti tedia u vie tedionica, ali godinju premiju u visini 25%, to je maksimalno iznosilo 1.250 kuna na uloenih 5.000 kuna ostvaruje samo kod jedne tedionice. Uslijed rasprava o uinkovitom troenju sredstava iz Dravnog prorauna 2005. godine dravna su poticajna sredstva smanjena su 2005. godine tako da iznose 15%, odnosno 750 kuna, po tedii koji tedi 5.000 kuna godinje.
Grafikon 2. Stambena tednja Kredit za kuu, stan, opremanje, gotovina

Vlastita sredstva

Dravni poticaji

Kamate

Problem evaluacije programa!!! Drutveno poticana stanogradnja U ovom programu sredstva se osiguravaju u dravnom proraunu i odreena je najvia cijena stanova od 910 eura po kvadratnom metru neto korisne povrine koji se mogu financirati u ovom programu. Jedinice lokalne samouprave u ovom programu osiguravaju graevinsko zemljite te trokove koji se odnose na komunalnu infrastrukturu i prikljuke. Jedinice lokalne samouprave mogu osigurati i financirati sredstva za pokrie dijela trokova graenja. Ukupan udio sredstava jedinica lokalne samouprave u prodajnoj cijeni stana ne moe biti vii od 30% etalonske cijene graenja. Do kraja 2006. godine u ovom je programu sagraen 3.491 stan. Od toga broja stanova 41,5% sagraeno je u Zagrebu, 7,7% u Zadru, 5,9% u Varadinu, 5,4% u Rijeci, a 39,5% u ostalih 59 mjesta na podruju Hrvatske. Slabosti ovog projekta Zato ovaj program nije evaluiran??? Porezna politika i stambeno zbrinjavanje U Hrvatskoj se na najamnine ne plaa porez na dodanu vrijednost, to je osobita povoljnost za slobodno ugovorene najmoprimce. Uvoenjem poreza na dodanu vrijednost 1996. godine u Hrvatskoj je poveana cijena stanova. U ranijem razdoblju na graevinski materijal nije se obraunavao porez na promet proizvoda i usluga. Porezne povlastice za stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj se uvode relativno kasno u odnosu na druge srednjoeuropske tranzicijske zemlje. Tek od poetka 2003. godine uvedena je porezna olakica neplaanja poreza na promet nekretnina od 5% za osobe koje kupuju prvi stan u vlasnitvu za potrebe stanovanja. Porezne povlastice koriste srednji slojevi. Stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata

Tijekom ratnih operacija oteen je i poruen znatan dio stambenog fonda. Prema stupnju oteenosti i poruenosti stambeni fond je bio razvrstan od I. do VI. kategorije. Od 1992. do 2003. godine u Hrvatskoj je obnovljeno 126.297 stambenih jedinica, na to je potroeno 12 milijardi kuna. Obnovljeni stanovi ine oko 8% nastanjenog stambenog fonda. Od 1997. do kolovoza 2006. godine sagraeno je i kupljeno 5.473 stanova. Za ove svrhe potroeno je 1,8 milijardi kuna. U javnosti su esto iskrsavali skandali u svezi nekvalitetnih stambenih objekata u ovom programu. Gradnja stanova iz ovog program u neku se ruku javlja kao supstitut programa gradnje socijalnih stanova. Stambeno zbrinjavanje ranjivih skupina Beskunici, starije osobe, zatieni najmoprimci u privatnim stanovima, mlade obitelji

Standard stanovanja u Hrvatskoj

Tablica 4. Broj, povrina stanova za stalno stanovanje i pokazatelji standarda stanovanja u Hrvatskoj od 1951. do 2001. godine Popis 1951. 1971. 1981. 1991. 2001. stanovnitva godine godine Godine godine godine godina Stanovi u 000 882 1.189 1.381 1.576 1.660 (za stalno stanovanje) Povrina stanova u 38.108 62.659 86.954 110.972 120.973 000 m2 Prosjeno m2 stana 9,8 14,1 19,5 23,2 27,2 po stanovniku Prosjean broj 4,4 3,7 3,2 3,0 2,74 osoba po stanu Napomena: Popis za 1961. godinu nije obuhvatio ukupni stambeni fond pa se zbog toga ne navode podaci za to popisno razdoblje.

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

0,00%
Republika Hrvatska

11,60% 13,38% 22,84% 18,27% 18,23% 15,83% 21,07% 24,24% 4,94% 24,34% 22,94% 19,33% 19,32% 8,17% 14,69% 14,23% 14,60% 8,08% 5,70% 6,00% 12,60% 3,04%

5,00%

Zagrebaka upanija Krapinsko-zagorska upanija Sisako-moslavaka upanija Karlovaka upanija

Varadinska upanija Koprivniko-krievaka upanija Bjelovarsko-bilogorska upanija Primorsko-goranska upanija

Liko-senjska upanija Virovitiko-podravska upanija Poeko-slavonska upanija Brodsko-posavska upanija

Udio stanova k oji nemaju k upaonicu u %

Zadarska upanija

Osjeko-baranjska upanija

ibensko-kninska upanija Vukovarsko-srijemska upanija Splitsko-dalmatinska upanija Istarska upanija Dubrovako-neretvanska upanija Meimurska upanija

Grafikon 3. Udio stanova bez kupaonice u stambenom fondu u Hrvatskoj i po upanijama

Grafikon 4. Novosagraeni stanovi za stalno stanovanje u Hrvatskoj 1981. do 2005. godine

Grad Zagreb

Broj novoizgraenih stanova 35000

30000

25000

20000

15000

10000

5000

0 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Dakle, 33% stanovnika Zagreba (257.502), koji ive u 59.127 stanova, raspolae s do 15m2 po glavi stanara. Rezultati istraivanja o kvaliteti ivota koje je proveo UNDP-i u Hrvatskoj govore da se oko 20% ispitanika ima potrebu za veim stambenim prostorom. ak 31% ima dotrajala vrata, prozore ili podove, 19% ispitanika ima problema s vlagom i prokinjavanjem, a k tome, 10% ispitanika ne moe si priutiti odgovarajue zagrijavanje stana. Pitanja i problemi Stambene povlastice idu na ruku srednjim slojevima. Nema evaluacije socijalnih programa. Problem priutivosti stanova. Potreba ustanovljavanja aktivne stambene politike Preporuke za uinkovitu stambenu politiku Obaviti procjenu stambenih potreba Donijeti strategiju stambene politike

Porez na nekretnine Pravo gradova glede kupnje zemljita u prvokupu Provjera porijekla novca prilikom kupovanja stanova Stratekim okvirom za razvoj 2006.-2013. vlada navodi samo usput probleme stanovanje i ne uoava potrebu za donoenjem posebne strategije za ovo podruje.

Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2008. - 2011. 23.OBITELJ -Izraditi strategiju stambenog zbrinjavanja na nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini, posebice za mlade koji tek dolaze na trite rada i na putu su stvaranja vlastite obitelji. Rok: do kraja 2009. godine -Izraditi prijedlog propisa kojim se ureuju kamatne stope na stambene kredite mladim parovima i obiteljima s djecom na podruju od posebnog dravnog interesa, ruralnim i depopulacijskim podrujima. Rok: do kraja 2010. godine

STAMBENE PRILIKE U ZAGREBU Komparativni urbani indikatori!!!

II.1.4. Povrina stanova i drugi pokazatelji standarda stanovanja Tablica II.3. Broj i povrina nastanjenih stanova i pokazatelji standarda stanovanja u Zagrebu, Popis 2001. i Popis 1991. Stanovi i pokazatelji standarda stanovanja Nastanjeni stanovi Stanovi u kojima stanuju kuanstva Povrina m2 Prosjena povrina stana m2 Broj kuanstava Broj lanova kuanstava Broj nastanjenih stanova na 1.000 stanovnika Prosjeno m stana po stanovniku Prosjean broj soba po stanu Prosjean broj lanova kuanstava u stanu Stanovi u kojima stanuju samo privremeno prisutne osobe Ostale nastanjene prostorije i objekti koji nisu stanovi Broj kuanstava u ovim prostorijama i objektima Ukupni broj osoba
2

2001. godine 271.183 264.905 17.663.866 66,68 272.920 746.171 363 23,67 2,5 2,82 6.278 386 372 790

1991. godine 257.923 255.219 16.248.164 63,66 264.451 765.131 337 21.23 2,44 2,96 * 2.399 * *

Grafikon II.3. Prosjena povrina stana po lanu kuanstva, Popis 2001.

35 30 25 20 m2 15 10 5 0 29,41

32,21 prosjena stambena povrinam po lanu kuanstva 26,79 22,95 20,84 21,78 22,71 22,85 21,71 27,63 25,59 22,14 23,42 20,73 20,98 23,88 23,50

POD SLJ EM E (GR A AN I-ESTIN EM AR KU EVEC )

M AKSIM IR

N OVI Z AGR EB-IST OK

GOR N J I GR AD -M ED VE AK

PE EN IC A- ITN JAK

T R EN J EVKA SJEVER

T R EN J EVKA JU G

R N OM ER EC

ST EN JEVEC

SESVET E

N OVI Z AGR EB-Z APAD

POD SU SED -VR AP E

GOR N J A D U BR AVA

D ON J A D U BR AVA

D ON J I GR AD

gradske etvrti

II.1.6. Vlasnitvo i sobnost stanova Tablica II.4. Stalno nastanjeni stanovi prema vlasnitvu i sobnosti 2001. godina
NASTANJENI STANOVI UKUPNO Broj stanova 271.183 Ukupna povrina u m2 17.958.929 Prosjeno m2 po stanu 66,22 Postotak 100,00%

Po vlasnitvu: - vlasnitvo fizike osobe - vlasnitvo pravne osobe Po sobnosti: 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5-sobni 6-sobni 7-sobni 8 i vie soba

260.547 10.636 47.693 106.134 70.069 33.241 9.982 3.002 628 434

17.428.920 530.009 1.587.328 5.641.924 5.097.924 3.412.283 1.441.894 510.360 139.713 127.503

66,89 49,83 32,28 53,16 72,76 102,65 144,45 170,01 222,47 293,79

96,1% 3,9% 17,6% 39,1% 25,8% 12,3% 3,7% 1,1% 0,2% 0,2%

Izvor: Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia Odjel za statistiku, Stanovnitvo, kuanstva i stanovi 2001., Zagreb, 2002.

BR EZ OVIC A

TRNJE

Tablica II.5. Kuanstva prema broju lanova i stanovi prema sobnosti 2001. godine
Broj lanova kuanstva Ukupno
Broj 275.464 kuanstava

1 63.836 23,2

2 67.455 24,5

3 56.374 20,5

4 55.270 20,1

5 20.243 7,3

6 7.940 2,9

7 2.600 0,9

8 920 0,3

9 397 0,1

10 195 0,1

11 i vie 234 0,1

Struktura u%

100

Broj soba Ukupno

Broj stanova Udjel u %

1 47.693 17,6

2 106.134 39,1

3 70.069 25,8

4 33.241 12,3

5 9.982 3,7

6 3.002 1,1

7 628 0,2

8 i vie 434 0,2

271.183 100

Grafikon II.4. Stanovi bez kuhinje, kupaonice i zahoda, Popis 2001.

180 160 140

B roj s ta nov a

120 100 80 60 40 20 0
P O D S LJ E M E (G R A A N I - E S T I N E M AR KU EVEC ) M AKSIM IR N O V I Z A G R E B -I S T O K G O R N J I G R A D -M E D V E A K P E E N I C A - I T N J A K T R EN JEVKA SJEVER T R EN JEVKA JU G R N OM ER EC ST EN JEVEC SESVET E N O V I Z A G R E B -Z A P A D P O D S U S E D -V R A P E GOR N JA D U BR AVA D ON JA D U BR AVA D ON JI GR AD BR EZ OVIC A TR N JE

stanovi bez kuhinje, kupaonice i zahoda

gradske etvrti

Imajui u vidu prenaseljenost stambenog fonda procijenjen je manjak od 18.000 stanova, manjak od 5.500 stanova odnosi se na neuvjetne stanove u

podrumima i suterenima, manjak od 6.000 stanova odnosi se na vei broj kuanstava od broja stanova, manjak od 3.500 stanova odnosi se na stanove za koje je zatraen povrat. Iskazana potranja za socijalnim stanovima, lista reda prvenstva, 1.800 stanova, 2.200 potencijalnih zahtjeva za socijalnim stanom. Iskazana potranja za stanovima u programu poticane stanogradnje i potranja za stanovima na tritu 8.000. Temeljem ovih, kvantitativnih i kvalitativnih parametara, procjenjujemo da u Zagrebu nedostaje oko 45.000 stambenih jedinica, raunajui prosjeni stan 60m2, nedostaje 2.700.000m2 stambenog prostora. U odnosu na postojei fond stalno nastanjenih stanova nedostaje 12,2% stambenih jedinica.

Grafikon II.5. Zavreni stanovi 2002. 2004. prema sobnosti

5000 4500 4000 3500 broj stanova 3000 2500 2000 1500 1000 500 0
UKUPNO 1-s obni 2-s obni 3-s obni 4-s obni 5 i vies obni

2002. 2003. 2004.

Tablica II.21. Odnos plaa i cijena stanova po godinama, koeficijent priutivosti Grad Zagreb

Godina
Neto plae Postignuta cijena kn/m2 Koeficijent priutivosti

1997. 2.715 7.506 2,76

1998. 3.053 8.474 2,78

1999. 3.510 9.224 2,63

2000. 3.832 9.340 2,44

2001. 4.131 8.815 2,13

2002. 4.374 9.010 2,06

2003. 4.680 9.823 2,10

2004. 4.929

2005. 5.228

10.646 11.136 2,16 2,13

Operacionalizacija strategije stambene politike Grada Zagreba 1. Opi cilj Uz suradnju s irim krugom dionika stambenu politiku i rast standarda stanovanja uiniti prioritetom razvoja Grada. 2. Pod ciljevi 1. Svim graanima i kuanstvima, ovisno o njihovim materijalnim mogunostima, omoguiti pristojno stanovanje. 2. Aktivnu stambenu politiku voditi na naelima uinkovitosti, socijalnog ukljuivanja i drutvene pravednosti. 3. Izgraditi javnost o odgovornosti graana za vlastito stambeno zbrinjavanje i time odrediti kao prioritet stambenu potronju za svako kuanstvo.

4. Okupiti sve relevantne dionike u procesu stambene gradnje te izgraditi institucionalnu infrastrukturu za provoenje aktivne stambene politike. 5. Poveati obim stambene gradnje. 6. Sniziti cijene stanova i uiniti ih priutivim irim drutvenim slojevima. 7. Socijalno ugroenima pomoi u koritenju stana. 8. Gradnjom socijalnih stanova socijalno ugroenima pomoi u dolasku do stana. 9. Ostvarivanjem programa gradnje javnih najamnih stanova podmiriti specifine potrebe na tritu. 10.Subvencioniranjem kamata na stambene kredite pomoi u razliitim programima stanovanja u vlasnitvu graana, uvaavajui njihovu potranju i njihove izbore o nainu dolaska do krova nad glavom. 11.Ostvarenu dobit od prodaje stanova za trite usmjeriti u gradnju socijalnih stanova. 12.Ponuditi inovacije u stambenom zbrinjavanju starijih. 13.Ostvariti partnerstvo s investitorima i poduzetnicima koji se bave stambenom gradnjom. 3. Zadaci 1. Voditi aktivnu stambenu politiku s transparentnom ulogom i

odgovornou Grada. 2. Sainiti operativni plan osnivanja i rada Stambenog fonda Grada Zagreba. 3. Napraviti jedinstvenu i pouzdanu evidenciju nekretnina u vlasnitvu Grada: stanova, poslovnih prostora i zemljita. 4. Izmijeniti i dopuniti odluke glede subvencioniranja najamnina i trokova stanovanja.

5. Starima, vlasnicima stanova ponuditi ugovore o doivotnoj renti. 6. Donijeti operativni plan gradnje socijalnih stanova kao i kupnje koritenih stanova za ovu svrhu. 7. Donijeti odluku o gradnji javnih najamnih stanova s operativnim planom. 8. Provesti zakonsku odredbu o uvoenju poreza na neizgraeno graevinsko zemljite. 9. U skladu s procijenjenim stambenim potrebama Grad treba uloiti znatna sredstva u kupnju zemljita. 10. Provesti anketu radi procjene stambenih potreba. 11. Potaknuti primjenu poreznih propisa glede naplate poreza na imovinu na stanove i kue u kojima vlasnici nemaju prebivalite. 12. Jednom godinje raspraviti u Gradskoj skuptini o problemima stanovanja i o ostvarivanju ovog programa. 13. Osnovati Odbor za stambenu politiku pri Gradskoj skuptini. 14. Sustavno informirati javnost o provedbi programa putem web stranice i pruanjem dnevnih informacija telefonom, te savjetovalita za stambeno zbrinjavanje graana.

Razvojna banka Vijea Europe Programi povoljnih zajmova za gradnju socijalnih stanova, rok otplate 15 godina, poek 5 godina, kamatna stopa, uz jamstvo vlade, gotovo je simbolina i pokriva samo operativni troak Ciljane skupine, ograniena veliina stana Mogunost gradnje javno najamnih i stanova za trite Zajam pokriva 50% investicije Iskazani interes Zagreba, V. Gorice, Karlovca, Bjelovara i Varadina Ova banka financira i socijalnu infrastrukturu te projekte poboljanja kvalitete ivota u gradovima