Uvod Metali se openito dijele na legure na bazi eljeza i na obojene metale.

Skupina metala koju nazivamo obojeni metali dijeli se na: -teke obojene metale (Pb !n "i #o ...$ -lake obojene metale (%l Mg &i 'e ...$ -plemenite obojene metale (%u %g Pt (r Pa Teki obojeni metali )ustoa teki* obojeni* metala vea je od +,-kg.m/. "ajvaniji teki obojeni metali koji se primjenjuju u te*ni0koj praksi su: bakar (#u$ #ink (!n$ olovo (Pb$ kositar (Sn$. Upraksi je zna0ajna i primjena legura na osnovu nabrojani* teki* metala. Bakar 'akar se u prirodi nalazi u obliku spojeva (ruda$ i rijetko samorodan. "ajpoznatije rude bakra su: - 1alkopirit #u2eS3 - 1alkozin #u3S - 4uprit #u35 - Mala*it #u#o+ - 4ovelin #uS. 'akar je metal 6rvene boje izraenog metalnog sjaja gustoe ,78- kg.m/ talita 9-,8 :# a vrelita 3+9- :#. &ijevani bakar ima 0vrstou 98--97- ".mm; a valjani 3---3,- ".mm;. 'akar ima malu tvrdou. U *ladnom i vruem stanju dobro se oblikuje teko se lijeva. "akon srebra bakar je najbolji vodi0 elektri0ne struje i topline te se primjenjuje u elektrote*ni6i. "a vlanom zraku prevla0i se tankom koi6om zelenoga bazi0nog karbonata- patinom koja ga titi od dalje korozije. 5snovna svojstva bakra su: - (zvrsna elektri0na vodljivost ( bolja je od svi* metala izuzev srebra na volumnoj osnovi i aluminija na masenoj osnovi$ - <elika toplinska vodljivost - Svojstva bakra (0vrstoa otpornost na oksida6iju otpornost na puzanje otpornost na umor otpornost na koroziju i livljivost$ mogu se poboljati legiranjem a da se pri tome ne snizuju elektri0na i toplinska vodljivost - <eina bakarni* legura ima izvrsnu duktilnost u arenom stanju i posebno su pogodne za proizvodnju 6ijevi duboko vu0enje kovanje ...

=obra otpornost na koroziju u atmos>erskim uvjetima i u morskoj sredini (patina$.

Legure na bazi bakra (bakrove legure) 4lasi>ika6ija legura na bazi bakra provodi se na temelju vrste i udjela glavni* legirni* elemenata ali svaka vrsta moe sadravati i druge elamente koji imaju zna0ajan utje6aj na spe6i>i0na svojstva. )lavne vrste legura ozna0ene su tradi6ionalnim imenima: mjedi i bronce. Mjedi su legure bakra s 6inkom. Bronce su legure bakra s kositrom aluminijem olovom berilijem manganom ili sili6ijem. Legure bakra s cinkom MJEDI &egure bakra s 6inkom moemo svrstati u slijedee grupe: - &egure bakra samo s 6inkom (?@-A #u i B88A!n$ C mjedi - Posebne mjedi (@8 do D3A #u oko EA drugi* elemenata ostatak !n$ - &egure bakra s niklom i 6inkom (9- do +-A "i$ Cnovo srebro Legure bakra bez cinka (bron6e$ moemo svrstati u slijedee grupe: - s kositrom (B9@ ASn$ C kositrene bronce - s aluminijem (B98 A%l$ Caluminijeve bronce - s kositrom i.ili olovom (B9- ASn i.ili B3@ APb$ - olovno-kositrene i olovne bronce - s berilijem (B3 A'e$ C berilijeve bronce - s manganom te sili6ijem i manganom C manganove i silicijeve bronce - s niklom (B8@ A"i$.

MJEDI 'akrenim legurama s 6inkom mogu bniti dodani i drugi elementi. Postoje dvije osnovne vrste mjedi: - F C mjedi koje su oblikovljive de>ormiranjem u *ladnom stanju i (F G H $ mjedi koje su oblikovljive de>ormiranjem u toplom stanju. Iiroka primjena mjedi slijedi na osnovi slijedei* svojstava: - dobra elektri0na i toplinska vodljivost - dobra me*ani0ka svojstva - mogunost prerade u *ladnom i toplom stanju - postojanost na koroziju. <eza izmeJu mikrostrukture i me*ani0ki* svojstava moe se pratiti usporedbom ravnotenog dijagrama stanja #u-!n i dijagrama u kojem je prikazana ovisnost vla0ne 0vrstoe i istezljivosti o udjelu 6inka.

Kvrsta otopina 6inka (na peritekti0koj temperaturi od 7-3 :# bakar otapa do +3 @ A!n$ u bakru ozna0ena je kao . 4od industrijski* brzina o*laJivanja ostaje na sobnoj temperaturi oko +E A !n otopljenog u kristalima mjean6ima bakra. 4od porasta udjela 6inka u leguri iznad +E A pojavljuje se u strukturi intermetalna >aza HL koja je u biti sreJena struktura a koja odgovara sastavu #u-!n. HL >aza je na sobnoj temperaturitvrda i prili0no ilava. !agrijavanjem HL >aza na temperature iznad 8@8 :# prelazi u oblik H koji ima nesreJenu strukturu oblikovljivu de>ormiranjem. Porast udjela 6inka iznad @- A dovodi do pojave M->aze koja je vrlo kr*ka i zbog toga je legura takvog sastava nepovoljna za inenjersku primjenu. Ne*ni0ke legure ne sadre vie od 88 A !n.

!la"no gnje#ene mje"i Primjenjuju se zbog vrlo dobre duktilnosti koja je maksimalna kod +- A !n. &egura mora biti visoke 0istoe jer uklju06i i u vrlo malim koli0inama znatno smanjuju duktilnost. 1ladno oblikovljive F-mjedi osjetljive su na napetosnu koroziju. Smanjenje zaostali* naprezanja moe se ukloniti arenjem pri temperaturama oko 3@- :# nakon prerade. To$lo gnje#ene ( %&) mje"i su legure sa vie od +E A !n i do D- A #u i potpuno su oblikovljive toplom preradom. (FGH$ C mjedi se oblikuju u toplom stanju u po0etnim >azama prerade dok se *ladno oblikovanje primjenjuje samo za dobovanje zavrni* dimenzija i dovoljnog stupnja o0vrsnua za daljnju upotrebu. "ajbolje temperaturno podru0je za toplu preradu je izmeJu D@- :# i E@- :# kada je F->aza potpuno apsorbirana u H->azi. !a poboljanje obradivosti obradom odvajanjem 0esti6a ovim legurama dodaje se olovo koje je netopljivo u mjedi a rasporeJeno je u mikrostrukturi u obliku mali* kugli6a koje uzrokuju lokalni lom za vrijeme rezanja. 5va vrsta legura moe lokalno korodirati u vodenim otopinama 'osebne mje"i 5ve legure sadre @8 do D3 A #u do E A drugi* elemenata dok je ostatak 6ink. Posebne mjedi su toplo oblikovljive legure a mogu se primijeniti i u lijevanom stanju. &egirni elementi poboljavaju korozijsku postojanost poveavaju 0vrstou smanjuju zaostala naprezanja O - (l poveava 0vrstou uz istu istezljivost a na povrini stvara oksidni sloj koji titi mjed od oksida6ije i na povienim temperaturama - )i poveava 0vrstou otpornost na koroziju i usitnjuje zrno - *e usitnjuje zrno i tako poveava 0vrstou - Mn znatno poveava otpornost mjedi na koroziju u morskoj vodi vodenoj pari solima i kiselinama. =o 8 A Mn nema utje6aja na ilavost. - +i smanjuje zaostala naprezanja i poveava itkost kod zavarivanja stvaranjem topljive troske. - +n poveava otpornost na koroziju u morskoj vodi ali se ograni0ava na 9 A zbog smanjenja istezljivosti. 3

Lijevane mje"i &ijevane mjedi sadre +D A do 8+ A !n i 9 A do + A Pb. Posebne mjedi sadre jo i "i %l 2e Sn i Mn. !bog uskog intervala skruivanja ne dolazi do segrega6ija u zrnu. &ijevane mjedi nisu predviJene za *ladno oblikovanje i primjenjuju se u lijevanom stanju. Legure bakra s cinkom i niklom &egure s 9- A do +- A nikla @@ A do D+ A bakra i s ostatkom 6inka srebrnaste su boje a poznate su pod razli0itim nazivima: novo srebro, alpaka, argentan, bijeli bakar ... . #ink poboljava livljivost i poje>tinjuje leguru ali vei sadraj 6inka smanjuje otpornost na koroziju i 0vrstou. Po me*ani0kim svojstvima ove legure sli0ne su mjedi vrlo su duktilne i mogu se *ladno oblikovati. &egure bakra s 6inkom i niklom koje sadre i olovo bolji* su me*ani0ki* svojstava od odgovarajui* im mjedi. 4oriste se u >inoj me*ani6i opti6i graditeljstvu ... . 5ve legure kao i mjedi osjetljive su na napetosnu koroziju. B,-).E /ositrena bronca Svojstva kositrene bron6e posljedi6a su njezine mikrostrukture. <eliki je razmak izmeJu likvidus i solidus linije. Mikrostrukturne promjene ispod 8-- :# teku vrlo sporo te lijevane bron6e *laJene do sobne temperature u normalnim industrijskim uvjetima postiu stanje koje ne odgovara ravnotenom dijagramu to prakti0no zna0i da mikrostruktura nastala *laJenjem do 8-- :# ostaje nepromjenjena i na sobnoj temperaturi. 4od bron6e kao i kod mjedi 01aza je 0vrsta otopina (kristal mjeana6$ ilava i duktilna tako da se bron6a s F mikrostrukturom moe *ladno oblikovati de>ormiranjem. &egure koje sadre vie od , A Sn su tvrde i kr*ke a posljedi6a su P- >aze (intermetalni spoj sastava #u+9Sn,$. P->aza ne smije biti prisutna u legurama koje su namijenjene za *ladno oblikovanje. 2nje#ene kositrene bronce !a *ladno oblikovanje koriste se bron6e koje sadre do E ASn dok se legure sa do oko 9@ ASn lijevaju.

Qarenjem na oko E-- :# odstranjuje se kr*ka P>aza postie se ravnotea u skladu s dijagramom stanja tj preostaje samo jednoli0na F->aza koja omoguuje preradu *ladnim de>ormiranjem. Lijevane kositrene bronce Prvenstveno se koriste za izradu klizni* leaja jer im mikrostruktura potpuno ispunjava uvjete za tu namjenu. Nvrde 0esti6e P->aze koja je otporna na troenje uloene su u matri6u koju 0ini F->aza otporna na udar6e. &ijevane bron6e sadre i do -.-@ A P kao posljedi6u ostatka >os>ora nakon kemijske reduk6ije. Sadraj kositra kod lijevani* bron6i je do 9@ A. *os1orne bronce 2os>orne bron6e su one kojima je >os>or dodan u masenom udjelu od - 9 A do 9 A. 2os>or poboljava otpornost na koroziju i smanjuje >aktor trenja. )nje0enjem oblikovljive >os>orne bron6e sadre do , ASn i do - + AP. Proizvode se u obliku razni* ipki i6e ... . &ijevane >os>orne bron6e sadre do 9+ ASn i do 9 AP. 4oriste se za izradu dijelova gdje se za*tijeva nizak >aktor trenja uz visoku 0vrstou i ilavost. .rveni lijev 5va legura pripada grupi bron6i u kojima je skupi kositar djelomi0no zamijenjenje>tinijim 6inkom pri 0emu se mikrostruktura legure ne razlikuje od mikrostrukture 0iste kositrene bron6e. 4od lijevani* legura 6ink pospjeuje itkost taljevine 0ime poboljava livljivost. 5sim 6inka ovim legurama dodaje se i 8 A do D A olova. #rveni lijev sve vie zamjenjuje lijevanu bron6u a koristi se za izradu dijelova strojeva i aparata kada se trai otpornost na koroziju za leaje i dijelove otporne na djelovanje morske vode. #rveni lijev sa manjim sadrajem legirni* elemenata moe se oblikovati i *ladnom de>orma6ijom (gnje0enjem$. (luminijeva bronca %luminijeve bron6e moemo podijeliti u dvije glavne grupe i to 3la"no ili to$lo oblikovljive i livljive legure. (z dijagrama stanja vidljivo je da do 7 8 A%l na sobnoj temperaturi postoji 01aza4 0vrsta otopina dobre oblikovljivosti. !a vie od 7 8 A%l javlja se 5601aza koja je intermetalni spoj sastava +

#u7%l8 koja je tvrda i kr*ka zbog 0ega je i legura u kojoj je ova >aza prisutna tvrda i kr*ka. Promjena strukture (i svojstava$ aluminijeve bron6e mogua je toplinskom obradom. )lavna industrijska primjena aluminijeve bron6e proizlazi iz slijedei* zna0ajki: - Sposobnost zadravanja 0vrstoe pri povienim temperaturama posebno kada su prisutni odreJeni legirni elementi - <elika otpornost na oksida6iju pri povienim temperaturama - =obra otpornost na koroziju pri uobi0ajenim temperaturama upotrebe - =obra otpornost na troenje - =opadljiva (zlatna$ boja za primjenu u dekorativne svr*e. 5zbiljna zapreka iroj uporabi aluminijeve bron6e su potekoe koje se javljaju pri lijevanju zbog jake oksida6ije aluminija na temperaturama lijevanja (iznad 99-- :#$. 1ladno gnje0ene %l bron6e (F-legure$ imaju 8 A%l do , A%l. 5ve su legure visoke 0vrstoe s korozijskom postojanou do oko +-- : (npr. kondenzatorske 6ijevi i izmjenjiva0i topline$. Noplo gnje0ene %l bron6e sadre , A do 9- A %l a lijevane legure sadre 7 @ A do 93 A%l. &egure sadre i druge elemente ("i 2e Mn$. Upotreba ovi* legura je za izradu dijelova u: pomorskoj te*ni6i (propeleri (brodski vij6i$ osovine pumpi dijelovi ventila leaji za teke uvjete rada i za izredu neiskreeg alata (0ekii dlijeta klijeta ... . -lovna i olovno kositrena bronca &egure bakra s olovom nazivaju se olovne a s olovom i bron6om olovno-kositrene bron6e. 'rob6ama se (kao i mjedima$ dodaje do + APb za poboljanje rezljivosti. 5lovo se dodaje u veim koli0inama za spe6ijelne namjene (do 3@ A za izradu klizni* leaja$. 5lovne bron6e podnose 3- A vea optereenja od legura na bazi olova i kositra a imaju i bolju toplinsku vodljivost uz vrlo dobru otpornost na zaribavanje. Berilijeva bronca )lavna karakteristika berilijeve bron6e je elektri0na vodljivost. 'erilijeva bron6a ima 9 @ A do 3 A'e a moe sadravati i manji dodatak kobalta ili nikla. Primjenjuje se u *ladno gnje0enom i toplinski o0vrsnutom stanju. Noplinska obrada je vrlo sloena i za*tjeva pre6iznu kontrolu.

'erilijeva bron6a ima dobru otpornost na troenje dobru elektri0nu vodljivost kemijsku postojanost i nemagneti0nost. Primjenjuje se za izradu opruga kod pre6izni* alata alata za lijevanje polimerni* materijala i posebno za izradu neiskreeg alata u 0emu je ova bron6a bolja od aluminijeve bron6e. Manganska bronca 5tporna je na koroziju u morskoj vodi i ima veliku mogunost priguenja vibra6ija. "amijenjena je za lijevanje ali se moe *ladno i toplo oblikovati. !bog ilavosti ima lou rezljivost a nedostatak je i visoka 6ijena. +ilicijeva bronca 5va legura uz sili6ij sadri mangan nikal eljezo ili 6ink. Svojstva ove legure su izvanredna podobnost za *ladnu i toplu preradu dobra korozijska postojanost osrednja 0vrstoa i velika ilavost. Legure bakra s niklom 'akar i nikal su meJusobno topljivi u svim omjerima zbog priblino jednake veli0ine atoma i male razlike u gustoi. Qarenjem legure se postie stanje jednoli0ne 0vrste otopine koja omoguuje leguri vrlo dobru oblikovljivost i veliku korozijsku postojanost uz istovremeno poveanje 0vrstoe. =odatkom 9 @ A2e i 3 AMn moe se korozijska postojanost i poveati. &egure bakra s niklom koriste se za izradu dijelova kondenzatora na brodovima i postrojenjima za demineraliza6iju morske vode. &egura #u"i88 (konstantan$ ima veliki elektri0ni otpor i malu toplinsku rastezljivost pa se koristi kao materijal za grijae elemente. 5va legura koristi se i kao materijal za termoelemente (termopar termo0lanak$. (sta legura ne moe se koristiti za izradu grija0i* elemenata i za izradu termoelemenata. )I/(L I )JE2-7E LE28,E )ikal "ikal je te*ni0ki zanimljiv zbog njegovi* >izikalni* me*ani0ki* i te*noloki* svojstava otpornosti na koroziju i utje6aja na svojstva drugi* metala. 5tpornost na koroziju je gospodarstveno najvanije svojstvo 0istog nikla. "ikal je pravi nosila6 otpornosti na koroziju galvanski kromirani* 0eli0ni* izradaka. "ikal je kao zatitni sloj otporan na atmos>erske utje6aje postojan je u morskoj vodi 8

neoksidirajuim *ladnim kiselinama lunatim otopinama i rastaljenim jakim luinama.

)iklove legure )lavno obiljeje legura na bazi nikla je *.. kristalna struktura to u te*ni0koj primjeni zna0i da kod nji* ne dolazi do prijelaza iz ilavog u kr*ki prijelom sa snienjem temperature. !bog ovoga svojstva legure na bazi nikla se mogu nazvati ilavim materijalima. !na0ajka *ladne prerade niklovi* legura je velika brzina *ladnog o0vrsnua zbog 0ega se moraju odarivati tijakom prerade. "iklove legure ponajprije su razvijene radi nji*ove otpornosti na koroziju i otpornosti pri visokim temperaturama. Legure su $o"ijeljene $rema legirnim elementima

"a bazi nikla razvijena je grupa materijala pod imenom superlegure. "iklove legure zadravaju dobru vla0nu 0vrstou i otpornost na puzanje do temperatura - E Nt ( Nt Ctalite u 4$. Posebna svojstva niklovi* legura otkrivena su i upotrebljavana od dvadeseti* godina 3--tog stoljea. U novije vrijeme razvijene su RpametneS "i-Ni legure s izraenim e>ektom prisjetljivosti oblika (s*ape memorT alloTs$ RSuperlegureS su viekomponentni sustavi na osnovi nikla i kobalta s visokim udjelima kroma i manjim udjelima molibdena i vol>rama te titana i aluminija. &egure su sposobne za trajan rad do 99-- :# a za kratkotrajan rad do oko 98-- :# i slue za izradu dijelova:

- Nurbina - UreJaja u energanama - Postrojenja za proizvodnju na>te i sl. =e>ormabilnost i obradljivost odvajanjem 0esti6a oteava se s porastom stupnja legiranosti pa se legure s najviim stupnjem legiranosti preteno lijevaju. /obalt i njegove legure 4obalt se javlja u dvije modi>ika6ije. Skruuje na 987@ :# kao plono 6entrirana Hmodi>ika6ija (2## reetka$ koja kod daljnjeg *laJenja pri 89E :# u stabilnu *eksagonsku Fmodi>ika6iju. !bog svoje strukturne graJe kobalt je dobro toplo oblikovljiv. Kisti kobalt je bezna0ajan kao konstruk6ijski materijal ali je vrlo vaan kao legirni elemenat za proizvodnju trajni* magnetni* materijala sinterirani* tvrdi* metala materijala za navarivanje otporni* na troenje brzorezni* 0elika zubarski* legura i legura za implantate u kirurgiji. 5d legura najvaniji su toplinski otporan lijev te kovane i sinterirane legure koje se ubrajaju u grupu superlegura. 4obaltove legure se primjenjuju za izradu nerotirajui* dijelova kod plinski* turbina i za dijelove mlazni* motora. =obro su livljive i zavarljive a uz to su otporne na koroziju i na umor. Naljenje i lijevanje mora se provesti u vakumu. Superlegure na bazi kobalta preporu0uje se upotrebljavati na temperaturama do 9--- :#. (L8MI)IJ I )JE2-7E LE28,E %luminij se u prirodi nalazi u obliku oksida i smjese oksida iz koji* se metal izdvaja elektroliti0kim postupkom dobiveni sirovi metal se ra>inira 0ime se omoguuje oksida6ija veine prisutni* ne0istoa. "akon usvajanja proizvodnje aluminija slijedei korak u razvoju bilo je otkrie postupka za poveanje 0vrstoe aluminijevi* legura pre6ipita6ijskim o0vrivanjem.

industriji ku*injsko posuJe metalne proizvode u irokoj potronji u graditeljstvu za pakiranje za izradu elektri0ni* vodi0a ... . 'udui da je aluminij u 0istom stanju relativno mekan s niskom 0vrstoom to se za inenjersku primjenu u pravilu upotrebljava u legiranom stanju. (luminijeve legure &egiranje ima za 6ilj poboljanje me*ani0ki* svojstava (vla0ne 0vrstoe i tvrdoe krutosti$ rezljivosti a katkada i ilavosti ili rezljivosti. %luminijeve legure upotrebljavaju se i u lijevanom i u gnje0enom stanju. Mnogim legurama svojstva se daju poboljati pre6ipita6ijskim o0vrsnuem. "ajvaniji legirni elementi su: bakar magnezij sili6ij 6ink i mangan. 4ao doda6i ili primjese (ne0istoe$ prisutni su u manjoj koli0ini eljezo krom i titan. =oda6i za posebne svr*e su nikal kobalt litij srebro vanadij 6irkonij kositar olovo kadmij i bizmut. Wlementi berilij bor natrij i stron6ij dodaju se u vrlo malim koli0inama. Svi legirni elementi su pri dovoljno visokim temperaturama potpuno topljivi u rastaljenom aluminiju. Nopljivost elemenata je ograni0ena u kristalima mjean6ima. "eotopljeni elementi stvaraju vlastite >aze ili intermetalne spojeve. Utje6aj legirni* elemenata na mikrostrukturu prikazuje se dijagramima stanja. (z dijagrama stanja vidljiv je tijek skru0ivanja nastajanje >aza i topljivost u 0vrstom stanju u ovisnosti o temperaturi i sastavu. Pri proizvodnji i preradi te*ni0ki* legura ne ostvaruje se termodinami0ka ravnotea i zato su mogue razlike izmeJu stvarnog stanja u odnosu na ravnoteno stanje prikazano u ravnotenom dijagramu stanja. =ijagrami stanja aluminijevi* legura s najvanijim legirnim elementima imaju polje eutekti0kog tipa ograni0eno polje kristala mjeana6a i polje prijelazni* >aza. Dijagram stanja aluminij-silicij je eutekti0kog tipa s eutektikom pri 99 E A Si na temperaturi @EE :#. Pri @EE :# se u kristalima mjean6ima aluminija otapa 9 D@ ASi. Wutektik se sastoji od oko 7- A kristala mjeana6a aluminija a ostatak je 0isti sili6ij. Svojstva legura preteno ovise o ilavim mjean6ima aluminija a manje o kr*kom sili6iju. &egura aluminija sa sili6ijem povoljna je za lijevanje jer omoguuje dobro popunjavanje kalupa i daje sitnozrnatu mikrostrukturu. D

Te3ni#ki aluminij "elegirani se aluminij koristi uglavnom zbog niske gustoe korozijske postojanosti i lijepog izgleda. %ntikorozivnost aluminija temelji se na postojanju gustog nepropusnog sloja koji se stvara na povrini metala na zraku i vodenim otopinama. 5teeni oksida6ijski sloj odma* se nadomjeta novim. %luminij je otporan i na kon6entriranu dui0nu kiselinu. "eotporan je na tvari koje razaraju zatitni oksidni sloj. No su u prvom redu luine graJevni mort i graJevno vapno. Nrgova0ke kvalitete sadre oko 77 A metala. Spe6ijalnim postup6ima pro0iavanja moe se dobiti aluminij 0istoe 77 77 A i vie. 4valiteta prirodnog oksidnog sloja moe se poboljati postup6ima kemijskog >os>atiranja i kromatiranja ali vaniji i zna0ajniji postupak je elektrokemijska oksida6ija C anodizacija. %nodiza6ija je postupak podebljanja prirodnog oksidnog >ilma a poznata je pod razli0itim zati0enim imenima od koji* je jedno eloksiranje. Uaznim doda6ima elektrolitima sloj se moe i obojiti. Sloj je ravnomjeran gust i staklasto proziran. 'udui da je aluminijev oksid vrlo tvrd njegovim podebljanjem poveava se i otpornost na troenje. %luminij ima uz dobru korozijsku postojanost i visoku elektri#nu i to$linsku vo"ljivost9 Ua0unajui masu za masu aluminij je bolji vodi0 od bakra i istiskuje ga iz upotrebe u elektrote*ni6i tamo gdje ne smeta vei volumen i gdje se ne za*tjeva dobra lemljivost. %luminij je metal izvanredno toplo i *ladno oblikovljiv de>ormiranjem (plono 6entrirana struktura *..$. (spreavanjem se mogu proizvoditi pro>oli vrlo sloeni* oblika a valjanjem se mogu proizvesti >olije od samo nekoliko mikrometara (Vm$ debljine. Primarni aluminij upotrebljava se samo u gnje0enom stanju. Primjenjuje se za aparate posude i rezervoare u kemijskoj i pre*rambenoj

eutekti0koj temperaturi @8, :# iznosi @ E A. Padom temperature topivost se i dalje smanjujei iznosi - 8@ A pri +-- :# a viak bakra se pre6ipitira u obliku intermetalnog spoja %l3#u to je temeljni preduvjet za toplinsko o0vrsnue aluminijevi* legura

Dijagram stanja aluminijmagnezij pokazuje da aluminij i magnezij tvore intermetalni spoj %l+Mg3 (H$ kod +E @ A Mg. No je nepoeljna >aza jer je tvrda ( i slabo oblikovljiva$ a kod djelovanja korozivnog medija prva prelazi u otopinu zbog visokog udjela magnezija. &egure za lijevanje sadre manje od 9@ A Mg (maX. Nopivost magnezija u aluminiju iznosi 9@ + A na eutekti0koj temperaturi 8@9 :#. Poboljanje svojstava moe se postii toplinskom obradom (gaenje G ponovo arenje.

Dijagram stanja aluminij- bakar pokazuje nastajanje intermetalnog spoja %l3#u kod @8 A#u. (ntermetalni spojevi su tvrdi i kr*ki i kao takvi nepoeljni u te*ni0kim legurama. Ne*ni0ke legure sadre oko 8 @ A#u to je manje od maksimalne topivosti bakra u aluminiju koja pri

Dijagram stanja trokomponentnog sustava aluminij-magnezij-silicij U dijagramu stanja nastaje prijelazna >aza Mg3Si koja se moe promatrati kao samostalna legirna komponenta. (spod eutekti0ke temperature opada topljivost Mg3Si u F-kristalu mjean6u to dovodi do zna0ajnog o0vrsnua uz odgovarajuu toplinsku obradu. 4ao trokomponentne legure koriste se sustavi aluminij0bakar0magnezij i aluminij0cink0 magnezij koje imaju mogu0nost pre6ipita6ijskog o0vrsnua. 'reci$itacijsko o#vrsnu:e aluminijevi3 legura Pre6ipita6ija C taloenje stvaranje taloga. Pre6ipita6ijsko o0vrsnue zajedni0ka je pojava kod velikog broja legura u kojima dolazi do promjene topljivosti neki* konstituenata u osnovnom metalu promjenom temperature ali se najvie koristi u odgovarajuim aluminijevim legurama. Kvrstua legura nakon gaenja poraste nakon odreJenog vremena do svoje maksimalne vrijednosti. Postupak o0vrsnua nakon gaenja dranjem legure na temperaturi okoline nazvan prirodno RdozrijevanjeS moe se ubrzati i tako postii vee 0vrstoe ako se gaena legura zagrijava do temperature od oko 9,- :#. Nakva obrada prvobitno je nazvana o0vrenje umjetnim dozrijevanjem a danas se koristi pojam E

;precipitacijsko ovr !ivanje ili precipitacijsko otvrdnjavanje . Pre6ipita6ijsko o0vrivanje moe se primjeniti na legure pogodnog sastava u kojima se mijenja topljivost legirni* elemenata s temperaturom. 5sim kod legura na bazi aluminija pre6ipita6ijsko o0vrivanje koristi se i kod legura na osnovi magnezija titana neki* legura bakra i odreJeni* vrsta 0elika. !agrijavanje legure ubrzava pre6ipita6ijsko o0vrsnue a pot*laJivanje usporava pro6es to omoguuje vremensko planiranje nastanka o0vrsnua (npr. kod zakovi6a$. Lijevane aluminijeve legure Prema sastavu mogu se svrstati u tri grupe: (l0 +i (l0Mg i (l0.u 0ijom se kombina6ijom mogu dobiti legure s poboljanim nekim od osnovni* svojstava. %luminijeve legure mogu se jednako dobro lijevati na sva tri na0ina: u pijesak u kokilu ili tla0no. &egure koje nisu namijenjene toplinskom o0vrivanju koriste se za ope namjene. U grupi lijevani* legura najrasprostranjenije su (l0+i legure. Sadre 9- A do 9+ A Si i rijetko malu koli0inu bakra. Pogodne su za primjenu u zrakoplovnoj i automobilskoj industriji. (l0Mg legure imaju dobru korozijsku postojanost a moe se postii visoki sjaj. (l0+i0Mg legure se odlikuju dobrom livljivou i pre6ipita6ijski su o0vrstive legure. (l0.u legure podnose radne temperature do +-:# toplinski su o0vrstive s osrednje visokom 0vrstoom dobrom rezljivosti i s najslabijom korozijskom postojanou od svi* aluminijski* legura. (l0+i0.u legure imaju dobru ilavost otporne su na udar6e i dobro se obraJuju odvajanjem 0esti6a. 2nje#ene aluminijeve legure =ijele se prema kemijskom sastavu i prema mogunostima pre6ipita6ijskog o0vrsnua. &egure mogu biti o0vrsnute 3la"nim "e1ormiranjem (legure s dodatkom mangana i (ili$ magnezija$ i $reci$itacijskim o#vr:ivanjem. 5snovu pre6ipita6ijski o0vrstljivi* legura 0ine legirni elementi bakar magnezij 6ink i sili6ij. Pre6ipita6ijsko o0vrsnue je osnovni postupak za poveanje 0vrstoe i tvrdoe pret*odno gnje0eni* legura.

+ekun"arni aluminij !bog velikog utroka energije pri proizvodnji aluminija a i iz ekoloki* razloga nastoji se u to je mogue veoj mjeri iskoristiti otpadni materijal odnosno materijal koji je ve bio u upotrebi otpa6i od primarne proizvodnje i strugotina od obrade. Pretaljivanjem ovoga materijala dobiva se tzv. sekundarni aluminij koji se preteno koristi za izradu odljevaka. Sekundarni aluminij nepovoljan je kada se od materijala o0ekuju dobra elektri0na vodljivost i antikorozivnost zbog oneienja sekundarnog aluminija. Titan i njegove legure Nitan se ubraja u vrlo rairene elemente. U zemljinoj kori ima ga oko - E A. Nitan je prvi puta proizveden 9,3@. god. U prirodi se nalazi kao rutil (Ni53$ i ilmenit (2eNi5+$. (ndustrijska proizvodnja po0ela je nakon ((. svjetskog rata kad se spoznalo da je titan zbog svoje male gustoe visokog talita i dobri* me*ani0ki* svojstava metal dobar za svemirska istraivanja.

Postupak dobivanja titana i njegovi* legura odvija se u nekoliko >aza. Nitan i njegove legure su zbog povoljnog omjera 0vrstoe i gustoe u temperaturnom podru0ju od -3-- :# do G@@- :# u prednosti pred drugim inenjerskim materijalima. Nitan i njegove legure imaju ,

zna0ajnu otpornost na umor i puzanje imaju malu toplinsku rastezljivost i veliku postojanost u razli0itim agresivnim sredinama. Upotrebu titana ograni0uju jo uvijek vrlo visoki trokovi proizvodnje. Ne*ni0ki titan Ne*ni0ki titan je legura titana s elementima koji tvore uklju0inske kristale mjean6e (kisik vodik duik ugljik$ i eljezom. Sitni dijelovi moraju se toplinski obraJivati u vakumu ili zatitnoj atmos>eri inertnog plina. <rste te*ni0kog titana nie 0vrstoe koriste se prvenstveno kada se trai otpornost na koroziju i oblikovljivost. Sve vrste dobro su zavarljive pod zatitnim plinom ili u vakuumu. Nitan je teko obradljiv odvajanjem 0esti6a jer je ilav a postoji i opasnost od zapaljenja strugotine. Nitanove legure Prema djelovanju legirni* elemenata na F.H prekristaliza6iju dijele se titanove legure prema mikrostrukturi na 0legure &0legure i ( %&)0 legure. &egirni elementi za titanove legure su aluminij kositar vanadij krom eljezo ... . Nitanove legure koriste se u kovanom i lijevanom stanju za: dijelove zrakoplova svemirski* letjeli6a dijelove motora. Magnezij i njegove legure Magnezij i njegove legure imaju najmanju gustou meJu svim te*ni0ki zanimljivim legurama. Kisti magnezij ima nisku 0vrstou te se zbog toga kao konstruk6ijski materijali primjenjuju samo njegove legure. Magnezij se koristi kao legirni dodatak za proizvodnju drugi* legura (aluminijevi*$. Uazvoj magnezijevi* legura danas je usmjeren na primjenu u automobilskoj i zrakoplovnoj industriji. Nalite magnezija je na D87 :# a vrelite na 9-7E :# i lako je zapaljiv.