KUNIARSTVO

Predavanje Prof.dr.sc.T.Balenovi

Brojano stanje proizvodnje kunia (FAO)

kunii, 2000.
Africa Asia Europe North & Central America South America

Rabbits Stocks (1000) World Africa Asia Europe European Union (15) North & Central America South America

Year 2000 474828 12162 346076 111996 94396 1348 3246

2,56 72,88 23,59 19,88 0,28 0,68

Brojano stanje proizvodnje kunia (FAO)

Rabbits, Stocks (1000) Europe Austria Bulgaria Czechoslovakia Czech Republic Slovakia France Germany Greece Hungary Italy Poland Romania Spain 20,228 7,800 1,811 2,345 59,000 2,800 526 1,820 130 337 7,800 5,000 1,000 15,306 9,800 1,853 2,000 64,000 1,200 1,000 1,760 5,000 1,000 13,616 9,800 1,500 1,100 66,000 1,100 1,200 2,080 1985 1995 113,655 300 517 1998 110,944 300 460

Gospodarski znaaj

meso
koice (krzno) vuna gnoj kunii za laboratorije ostale koristi od kunia

Meso
glavni i najvaniji proizvod kunia osnovna svojstva: visoki postotak bjelanevina, vode, vitamina B i minerala (Fe i P) mala koliina masti velika hranjivost laka probavljivost dijetetinost niska kalorijska vrijednost meso nad mesom

Meso
Kemijski sastav u % Vrsta mesa Kuni prenac Pile Junetina, zadnji dio Junetina, prednji dio Teletina, zadnji dio Teletina, prednji dio Ovetina, prednji dio Svinjetina, pleka Voda 67.86 74.8 62.2 62.5 70.9 71.7 52.9 51.2 Bjelanevine 25.5 21.5 19.3 18.3 20.7 20.0 15.6 13.3 Masti 2.13 2.5 18.3 18.9 8.3 8.0 30.9 34.2 Minerali 4.01 1.1 0.9 0.9 1.0 0.9 0.9 0.8

Meso
vrlo velika produktivnost kunia u odnosu na druge vrste ivotinja
Produktivnost enke za 1 godinu izraena u postotku vlastite tjelesne mase Vrsta ivotinje Kuni (5 kg) Krava (450 kg) Krmaa (180 kg) Broj mladih, tjelesna masa 30 (1,8 kg) 1 (120 kg) 16 (18 kg) Ukupno kg 54 120 288 % vlastite tjelesne mase 1080 26,6 160

Meso
povoljna konverzija hrane u proizvodnji mesa: uz utroak 2270 g koncentrata i 1 kg sijena dobiva se 1 kg ive vage iskoristivosti 92-93% sastav i kvaliteta mesa ovise o: pasmini dobi nainu hranidbe dranju i njezi spolu

Meso
proizvodnja prenaca: obraeno truplo kunia mlaeg od 12 tj., odnosno mase 0,78-1,84 kg; za takvo truplo potreban je kuni od 1,36-2,72 kg ive vage za 1 kg prirasta utroi se 3,25-4,5 kg hrane proizvodnja peenaca: obraeno truplo teine vee od 1,9 kg, odnosno kuni preko 2,7 kg ive vage sve vea potronja hrane za priratanje

Meso

rentabilnost proizvodnje kunia za meso ovisi o: produktivnosti rasplodnih kunia proizvodnosti mladih kunia prodaji i plasmanu proizvoda i nusproizvoda te trokovima proizvodnje

Meso
produktivnost rasplodnih kunia: produktivnost enki izraava se preko veliine i broja legala u odgovarajuem vremenskom intervalu (najee 1 godina) na produktivnost utjeu: zdravlje, plodnost, mlijenost, majinski instinkt i nain gospodarenja odabiru se pasmine brzog rasta i dobre razvijenosti miija, s najmanjom potronjom hrane za prirast koriste se srednje velike pasmine (bijeli i crveni novozelandski, kalifornijski kuni) te hibridi granica rentabilnosti: 20-25 mladih od jedne enke godinje

Meso
klanje kunia mora biti obavljeno brzo i humano post 12-24 sata prije klanja naini omamljivanja (uobiajeni, pravilni, iaenjem
vrata, spravicom)

randman: grla klanog prije dozrelosti = 40-45% dozrelog grla = 50-55%

Koice (krzno)
koice dijelimo u dvije skupine: koice koje sadre dlaku (krzna) koice koje ne sadre dlaku krzno je koica s dlakom svih vrsta kunia, osim angora kunia kvalitetne koice imaju vrsto, gusto i svilenkasto krzno povrine od 5 do 25 dm2 najkvalitetnija su krzna kunia bijelih pasmina odjea: topla, raskona, izdrljiva

Koice (krzno)
skidanje krzna: odmah po iskrvarenju skidanje na dva naina: o guljenjem o svlaenjem obrada krzna: napinjanje (drvena daica, iani napinja) suenje (suha prostorija s laganim strujanjem zraka, temp. 15-18C, suenje 2-5 dana, ponekad 2 tj.) uskladitenje (hladna protorija, bez pristupa moljaca, takora i mieva) otprema (svenjevi od 50 kg umotani u platno) tavljenje koica (domai ili tvorniki nain)

Koice (krzno)
klasifikacija sirovih koica u etiri razreda (prvorazredne, drugorazredne, treerazredne i etvrtorazredne ili klobuarske koice) ocjenjivanje zrelosti krzna: krzno mora biti potpuno izraslo, ne smije se linjati, mora biti gusto, sjajno i elastino odrasli kunii se linjaju u proljee i u jesen pa razlikujemo period ljetne i zimske zrelosti krzna stanje potpune zrelosti krzna traje kratko: 3, 4 do 10, 12 dana kod mladih kunia se krzno uzima nakon prvog linjanja (u dobi od 4 mj.), ili nakon drugog linjanja (u dobi od 7 mj.)

Vuna
dlaka angore kunia duine 5-8 cm dobivena upanjem, eljanjem ili ianjem osnovna svojstva : njena i lagana izvanredno odrava toplinu nema masnog znoja deset puta toplija od ovje vune dobro se mijea s ostalim vrstama vune (dlake)

Vuna
prirast: od jednog angora kunia za godinu dana dobije se 300-600 g vune od 1 kg vune dobije se 2,5 m tkanine sline kamiru sojevi angora kunia razlikuju se po: finoi vunske niti (engleski i njemaki soj njeniji, francuski soj grublji) boji vune (plavi, sivi, crni, bijeli)

Vuna

3 vrste dlaka: osjate dlake osjato-vunaste dlake vunaste dlake (vunica) krzno je kvalitetnije ako ima vie vunastih, a manje osjatih dlaka (omjer 1:50)

Gnoj

sadri 2,7% duika, 1,5% fosforne kiseline, 1% kalija tri puta je vrijedniji od gnoja drugih gospodarskih ivotinja moe se primijeniti kao svjei, suhi, samljeveni i otopljeni iroka primjena (lako se ugrauje u zemlju i nije tetan za veinu poljskih plodina)

Uzgoj kunia za laboratorijske svrhe

pogodne laboratorijske ivotinje: brzo se razmnoavaju, imaju velike ui s dobro razvijenim krvnim ilama, dobro podnose pokuse s vakcinama, serumima, antibioticima izbor pasmine: osnovna pasmina koritena svugdje u svijetu je bijeli novozelandski kuni za este intravenske aplikacije koristi se bijeli popjelnjanski kuni (vrlo razvijene uke) u razvijenim zemljama koriste se SPF (specific patogen free) kunii

Ostale koristi od kunia

radna terapija dio obrazovnog programa ljubimci

Podrijetlo kunia

potjee od cunicullus)

divljeg

kunia

(Oryctolagus

ubraja se u razred Rodentia, red Lagomorpha, porodica Leporide

Razlike izmeu kunia i zeca

Kuni koti slijepe i gole mlade mladi siu 30 dana 6-7 legala godinje ivi ispod zemlje u zajednici graviditet traje 30 dana

Zec mladunad nije slijepa i koti se s dlakom mladi siu par dana 4 legla godinje ne silazi pod zemlju i ne ivi u zajednici graviditet traje 50 dana

Podjela kunia na pasmine:

primitivne prijelazne plemenite

Primitivne pasmine

nastale su prirodnom selekcijom predstavnici: areni kuni, kuni rupar, bijeli rupar,

Prijelazne pasmine

na selekciju je utjecao ovjek

Plemenite pasmine

stvorio ih je ovjek u raznim klimatskim uvjetima potrebno je vriti stalnu selekciju da bi dobra svojstva bila izraenija, a loija manje izraena preko 500 pasmina

Skupine plemenitih pasmina

kratkodlake havana Rex dugodlake normalnog krzna velike srednje male patuljaste

angora beki plavi

belgijski orija

engleski arac

havana

nizozemski patuljasti

Velike pasmine

najea masa od 6-8 kg kasnozrele, rasplodna zrelost u dobi od 9-10 mjeseci, pri masi oko 5 kg enke daju oko 3 legla godinje sa 4-8 mladih u leglu koriste se u kombiniranom sustavu za proizvodnju mesa i krzna u proizvdnji mesa tove se 2 mjeseca i postiu teinu oko 2 kg osjetljive u pogledu hranidbe, smjetaja i njege

Velike pasmine

u velike pasmine ubrajamo: belgijskog orijaa arenog orijakog kunia ovnolikog kunia inila orijaa i dr.

Belgijski orija
flamanac, flamanski orija jedna od najkrupnijih pasmina kunia, vrlo rasprostranjena vie sojeva koji se razlikuju po boji: elino sivi, svjetlo sivi, crni, plavi, bijeli, srnasti, boje pijeska, ukasto-smei tjelesne mase 6-9 kg; minimalna doputena masa je 5 kg izbjegavati uzgoj u srodstvu radi degenerativnih pojava kunike su loe majke i dojilje

Belgijski orija

starost u mjesecima tjelesna masa (kg)

0,75 1,60 2,60 3,60 4,50 5,50 5,90 6,20 6,50

areni orijaki kuni - njemaki arac

njemaki orijaki arac tjelesne mase 5-6 kg na njuci ima aru u obliku rairenih leptirovih krila, a oko oiju naoale 5-8 crnih pjega na bokovima i butinama sojevi s drugaijom bojom ara: utoari, plavoari, sivosmeeari koica je veoma vrsta i osobito je cijenjena u krznarstvu

Ovnoliki kuni
nastao selekcijom u Francuskoj tjelesne mase oko 6 kg tipine oznake: izboena nosna kost i objeene uke (raspon 40-56 cm) postoje jednobojni i areni sojevi vrlo osjetljivi, izbirljivi u prehrani, a u intenzivnom uzgoju daju najukusnije kunije meso

inila-orijaki kuni
pasmina nastala u Francuskoj (prema nekim teorijama potjee iz naih krajeva) pokrovna dlaka im je do 2/3 visine tanoplavosiva, zatim dolazi svjetliji pojas pa tamniji pojas, a zavrava sivim ili bijelim vrhom trbuh je bijel odraslo grlo teine 5,5-7 (i vie) kg enke su dobre majke (5-7 mladih u leglu) veoma cijenjeno krzno radi ukusnog mesa i kvalitetnog krzna koristi se u krianju sa srednjim i malim pasminama

Srednje velike pasmine

tjelesna masa se kree od 3.5-5 kg rasplodna zrelost sa 4-5 mjeseci enke imaju godinje 4-6 legala sa 6-8 mladih u leglu koriste se najvie u intezivnoj proizvodnji za meso randman preko 60% skromne su u pogledu smjetja i hranidbe

Srednje velike pasmine

u srednje velike pasmine ubrajamo: kalifornijskog, novozelandskog, bekog plavog i bijelog, velikog inila kunia, francuskog srebrnog i beverena kunia

Srednje velike pasmine za proizvodnju mesa

Bijeli novozelandski kuni

bijeli kuni crvenih oiju (albino) masa enki 4,5-5,5 kg valjkastog trupa randman preko 60 % jedna od najpogodnijih pasmina za intenzivan uzgoj, no zahtjeva izuzetno dobre uvjete dranja postoji i crveni soj koji je znatno otporniji na negativne utjecaje

Bijeli novozelandski kuni

Starost u danima iva teina (g) Dnevni prirast (g) Randman (%)

0-21

21-56

56-98

98-130

45 - 363

363 - 1816 1816 - 3270

3270 - 4086

15

42

33

17

54 - 58

54 - 58

54 - 58

54 - 58

Kalifornijski kuni

nastao u Americi krianjem tamonjih kunia s bijelim novozelandskim i ruskim kuniem velika otpornost prema bolestima nije izbirljiv u prehrani koristi se u krianju za poboljanje kvalitete mesa

Kalifornijski kuni

uzrast, mjeseci

2
prosjena iva masa (kg) prosjeni dnevni prirast (g) prosjeni randman (%)

3 2,3 3,4 30 - 35 56 - 60

5 4,2 15 56 - 60

1,8 2,3 40 - 50 56 - 60

Hibridni kunii
poboljana svojstva u smislu prirasta, boljeg iskoritavanja hrane te otpornosti na bolesti najzastupljeniji su: HYLA hibrid (iz Francuske, 4,5-5 kg, 55-60 (i vie)
mladih godinje)

hibrid 36 (bijeli kuni tjelesne mase 3,6 kg, 42 mlada

godinje)

Karolina hibrid (3,6 kg, 50-60 mladih godinje, izrazito

otporni na bolesti)

Super lavan (4,2-4,4 kg, 64 mlada godinje)

Hibridni kunii

Srednje velike pasmine za meso i krzno

Veliki inila kuni

nastao u Engleskoj kao plod oplemenjivanja male inile tjelesne mase 4,5-5 kg krzno podsjea na boju krzna plave inile, pa je vrlo cijenjeno (srebrnasto-sivo sa tamnijim nijansama na leima i repu otporni i snani kunii

Beki plavi kuni

uzojen krianjem belgijskog orijaa sa primitivnim pasminama dostie masu od oko 4,5 kg valjkastog oblika tijela tamnoeline boje dlake s tamnim odsjajem plave boje oiju

Francuski srebrni kuni

stvoren u Francuskoj (pokrajina ampanj) jedna od najstarijih pasmina za dobivanje krzna tjelesne mase oko 4,5 kg boja dlanog pokrivaa u nijansama svjetlije i tamnije srebrnaste boje krzno i meso su podjednako cijenjeni

Engleski arac

jedna od najstarijih pasmina kunia uzgajanih iz ljubavi enke se koriste kao pomajke radi izvanrednih majinskih osobina

Male pasmine kunia

tjelesna masa odraslih grla od 1,5 do 3 kg uzgajaju se uglavnom zbog cijenjenog krzna, guste i fine dlake te za izlobe meso im je ukusno (nusprizvod) vrlo otporni, skromnih prohtjeva enke su dobre i brine majke; odgoje 5-6 (neke pasmine i 8) mladih u leglu

Male pasmine kunia

opaljeni kuni havana kuni mali inila kuni

i dr.:
nizozemski kuni mali srebrnasti kuni risasti kuni ruski kuni (himalaja)

Patuljaste pasmine kunia

uzgojem se nastojala to vie smanjiti tjelesna masa (1-1,5 kg)

patuljasti ovnoliki

Dugodlake pasmine kunia

kunii s dlakom duom od 4 cm, obino 5-8 cm angora kuni:
krianjem engleskog (njenijeg) i francuskog (grubljeg) soja dobiven njemaki soj poznato je 12 boja, no veina ih je bijela (albino) tjelesne mase 2-4 kg enke daju 4-8 (i vie) mladih u leglu

lisiasti kuni:
vrsta dlaka duine 6-7 cm razliiti sojevi nastali krianjem pojedinih pasmina s angora kuniem

oposumski kuni:
dlaka duga 4 cm, vie sojeva s kovravom zatitnom dlakom

Kratkodlake pasmine kunia

kunii s dlakom dugom 15-20 mm sve pasmine (osim dugodlakih) mogu se prevesti u kratkodlake ime dobiva po toj pasmini + nastavak Rex Rex krzna su najcjenjenija u krznarstvu Rex kunii: tjelesne mase 2,3-3,4 kg; zatitna dlaka ispod/u ravnini s temeljnim krznom AstRex i OposumRex: kovravo, odnosno valovito krzno

Kratkodlake pasmine kunia

dabar Rex plavi Rex inila Rex

uz prikazane na slikama, tu se jo ubrajaju:

bijeli Rex normandijski Rex oposum Rex zadimljeni biserasti Rex luks Rex opal Rex dalmatiner Rex trobojni Rex

havana Rex saten

Reprodukcija

Reprodukcija
estrus se javlja svakih 18 dana (najee) i traje 3-5 dana nakon okotnje, pojava estrusa za 3-4 dana (ako enka okoti mrtve mlade, moe se odmah pripustiti) inducirana ovulacija rasplodna zrelost:
kunii srednje velikih pasmina za proizvodnju mesa prvi puta se pare u dobi od 4-5 mj., pri masi od 3,5 kg prvi pripust kod mujaka treba obaviti u dobi od 5 mj.

enke kunia najsposobnije su za reprodukciju u prve 3 godine upotrebe

Reprodukcija
1 mujak dovoljan je za 20-25 enki, no u komercijalnim uzgojima se preporuuje odnos 1 mujak na 10 enki odrastao mujak moe izvriti 2 skoka u roku od pola sata prirodno parenje:
enku u estrusu dovodimo mujaku u kavez 2 podtipa: prisilno (potpomognuto) parenje parenje u koloniji

umjetno osjemenjivanje:
uzimanje sperme pomou umjetne vagine, optimalno 2 puta tjedno, razrjeenje najee 1:7

Raspored parenja i broj legala

u uzgoju komercijalnih kunia rasplodna grla u reprodukciji enki se dobiju 4-5 ili 7-9 legala nainu iskoritavanja) u uzgoju kunia za izlobe godinje po enki

poeljno je da su cijele godine: po godinje (ovisno o obino 2-3 legla

Graviditet

graviditet (breost) traje 28-32 dana utvrivanje:

po vanjskom izgledu enke i njenom ponaanju test parenjem (najee nakon 18 dana) metodom palpacije trbuha

Koenje

3-5 dana prije koenja staviti kotilicu kutiju za gnijezdo (s prostirkom) enka pred porod upa dlaku i pravi gnijezdo osigurati mir i dovoljno iste vode koenje najee nou mladi tjelesne mase 20-40 g, slijepi i bez dlake

Dojenje

mladi kunii ve za 6 dana udvostrue tjelesnu masu sisanje: 2 puta dnevno (traje 3-5 min.) krivulja mlijenosti:
selekcijom se nastoji postii to bre dostizanje vrha i strmiji pad nakon 16. dana luenje mlijeka vie ne raste

Odbie

tipovi odbijanja:
tradicionalni tip: 5-6 tj. normalno odbie: 30-40 dana rano odbie: 24-30 dana (najprikladnije, parenje 8-14 dana nakon koenja, 7-9 okota godinje) vrlo rano odbie: prije 20. dana (optereenje enke!)

Ritmovi razmnoavanja i obnavljanje stada

3 tipa:
tradicionalni tip: parenje nakon odbia, tj. 40-50 dana nakon koenja (neekonomino) poluintenzivni tip: parenje 8-14 dana nakon koenja intenzivni tip: parenje u prvim danima nakon koenja

ivotna ekonomina proizvodnja enki: 10-12 legala ukoliko koenje slijedi svakih 40-45 dana, ivotni proizvodni vijek enki je 12-14 mjeseci (R% = 85-100%)

Uzgoj i tov mladih kunia

nakon odbia mladunci se dre u kavezma po 6-7 u skupini u dobi od 3,5 mj. razdvojiti mladunce za rasplod od onih za tov; odvojiti muke od enskih jedinki kritina razdoblja:
od poroda do odbia (ozlijede, pomanjkanje mlijeka, kanibalizam, smrzavanje, namakanje gnijezda mokrenjem) potrebna je kontrola gnijezda razdoblje nakon odbia (nakon 25 dana, najvjerojatnije zbog promjene okoline i hranidbe)

tov kunia: prenci ili peenci

Tehnologija proizvodnje kunia

ekstenzivan (poluslobodni ili u kuninjaku), ili intenzivan nain dranja objekti i mikroklima:
objekti ne smiju leati u smjeru glavnih vjetrova, poeljno je da su na tihom mjestu, van glavnih prometnica veliina objekta ovisi o broju ivotinja, nainu razmjetaja kaveza, financijskim mogunostima uz glavne prostorije za dranje ivotinja potrebne su i pomone prostorije (za hranu, pribor, tehnoloku opremu, radnike)

Tehnologija proizvodnje kunia

mikroklimatski uvjeti:
temperatura: o podnose raspon od 10-20C o za reprodukciju: 18-20C o prvih dana ivota: 30-33C o u tovu: 10-14 C relativna vlanost: 55-75 % osvjetljenje: o kunii za reprodukciju: 14-16 sati dnevnog svjetla o kunii u tovu: 10 sati

Tehnologija proizvodnje kunia

ventilacija: prirodna

umjetna

podtlak

nadtlak

kombinirana

Tehnologija proizvodnje kunia

izgnojavanje: pomou kosnika skupljanje u ladice automatsko ienje

Tehnoloka oprema

osnovni elementi opreme:

kavezi kotilice hranilice jaslice pojilice + stolna vaga, kolica za hranu, koara za prijenos mladih kunia, pribor za odravanje higijene

Tehnoloka oprema
sistemi uzgoja:
podni sistem: o u objektima se ianim ili drvenim pregradama formiraju boksevi o prednosti: manja ulaganja, slobodno kretanje kunia (vea vitalnost, manji stres, kvalitetnije meso) o nedostaci: vei zdravstveni rizici, vee rasipanje hrane, vea potronja energije (sporiji tov) kavezni sistem: o prednosti: manji prostor, lake praenje zdravstvenog stanja i reprodukcije, bolji zoohigijenski uvjeti i bolja konverzija hrane o nedostaci: vee investicije, skuenost prostora (stres!), smanjen period eksploatacije zbog slabijih reproduktivnih sposobnosti

Tehnoloka oprema

kavezi:
od drveta ili metalne ice tzv. univerzalni kavezi dimenzija 60 x 60 x 40 cm kavez za enke ima otvor kroz kojeg se ulazi u kotilicu kavezi za pojedinano ili grupno dranje ivotinja (6-8 jedinki)

Tehnoloka oprema
kavezi mogu biti jednoetani ili vieetani

Tehnoloka oprema

Tehnoloka oprema

Tehnoloka oprema

Tehnoloka oprema
kavezi su smjeteni u jednostrane ili dvostrane baterije razliitog tipa

tip flat deck

tip Salmet

tip Kalifornija

tip Kalifornija

tip Kalifornija

Tehnoloka oprema

Tehnoloka oprema

kotilica (kutija za gnijezdo):

dimenzije: 20-30 x 25-50 x 20-35 cm unutar ili van kaveza od pocinanog lima, drveta, ice, plastike

Tehnoloka oprema
hranilice jaslice

Tehnoloka oprema

hranilice i jaslice

Tehnoloka oprema
pojilice

Tehnoloka oprema
pojilice

Tehnoloka oprema
ostala oprema

Probavni sustav kunia

Shema probavnog sustava kunia: a usna upljina, b jednjak, c eludac, d slezena, e dvanaestpalano crijevo, f guteraa, k pravo crijevo, l - mar

Osnovni principi hranidbe

kvaliteta hrane ukusnost hrane probavljivost hrane hranjivi odnos veliina obroka znaci manjkavosti u hranidbi raznovrsnost hrane redovito davanje hrane izmjena hrane promatranje za vrijeme hranjenja mijeanje hrane

Krmiva prikladna za kunie

ZELENA KRMIVA trave, djetelina i mahunarke, lie povrtlarskog bilja, kopriva, zelene granice SUHA KRMIVA livadno sijeno, djetelinsko sijeno, slama, pljeva i mahune GOMOLJAE I KORJENJAE krumpir, mrkva, rep SJEMENJE ITARICA zob, jeam, kukuruz, penica i ra, sjemenke mahunskog bilja (soja, bob, graak, grah) OSTALI PROIZVODI GOSPODARSTVA silaa, mlijeko, kuhinjski otpaci (suhi kruh, ostaci voa)

Krmiva prikladna za kunie

NUSPROIZVODI I OTPACI POLJOPRIVREDNE INDUSTRIJE posije (mekinje), uljane pogae, sueni repini rezanci, melasa MINERALNI I BJELANEVINASTI DODACI mineralni dodaci, bjelanevinasti dodaci (riblje brano, mlijeko u prahu)

Krmiva prikladna za kunie

GOTOVE SMJESE hranidba krmivima vlastite proizvodnje kombinirana hranidba hranidba gotovim ind. smjesama hranidba kompletnim smjesama TEHNIKA HRANJENJA: hranjenje iz ruke hranjenje po volji