Stefan Zweig - Triumf i tragika Erazma Rotterdamskog

"Cijeli je svijet jedna zajednika domovina!" Jedan rat raste iz drugoga a iz jednoga rastu dva!" Erazmo" #uerela $a%is &oku'ao sam da doznam da li je Erazmo Rotterdamski $ri$adao onoj stran%i! (eki mi je trgova% odgovorio" "Erasmus est )omo $ro se!" E$istolae o*s%urorum virorum +,+-! ./S/J0 / S./S01 2/31T0 Erazmo Rotterdamski neko4 najve4a i najsjajnija slava svoga vijeka danas je - ne $oku'avajmo to zanijekati - jedva $o imenu $oznat! (jegova ne*rojena djela na$isana u davno za*oravljenom nadnarodnom jeziku )umanistikoj latin'tini s$avaju ne$omu4ivanim snom u knji5ni%ama! Jedva jedno jedin%ato od njegovi) svjetski znameniti) djela govori jo' u na'e do*a! / njegova linost te'ka je da ju s)vatimo jer nesigurno svjetlu%a u svijetlu $osredno *a%anom na nju i u mi'ljenjima $rotuslovno izreenim o njoj! Zasjenili su je jai i sna5niji likovi drugi) svjetski) reformatora! 1 njegovu $rivatnom 5ivotu jedva se dade 'togod zanimljivog re4i" ovjek ti'ine i neumornog rada stvara rijetko $lastiki zaokru5enu *iografiju! 6ta-vi'e i $ravo njegovo djelo $oko$ano je i sakriveno na'oj svijesti sada'nji%e kao i kamen-temelja% $od ve4 $odignutom zgradom! Stoga valja sasvim jasno i z*ijeno una$rijed re4i 'to nam ini Erazma Rotterdamskog velikog za*oravljenika jo' danas i u$ravo danas tako dragim - to je u $rvom redu injeni%a da je on medu svim $is%ima i stvarao%ima Za$ada *io $rvi svijesni Evro$eja% $rvi ustrajni $rijatelj mira najrjeitiji *rani

)umanistikog ideala koji je $ogodovao du)ovnom svijetu i 5ivotu!! (adalje da on $ovr) toga u svojoj *or*i za $ravednije )armoniziranije formiranje na'ega du)ovnog svijeta nije ostao $o*jednik nego je $o*je7en - taj u$ravo tragizam njegove sud*ine uinio ga je jo' *li5im na'emu *ratskom osje4anju! Erazmo Rotterdamski lju*io je mnogo stvari koje i mi lju*imo" $jesniko stvaranje i filozofiju knjige i djela umjetnosti jezike i narode i ne ine4i razlika medu njima svima %ijelo ovjeanstvo u ime vi'ega njegova 4udorednog o$lemenjivanja! / samo je jednu stvar na zemlji mrzio jer se $rotivila razumu" fanatizam! 1n sam najnefanatiniji od svi) ljudi du) mo5da ne najvi'eg formata ali svakako naj'ireg znanja sr%e koje se nije $reljevalo do*rotom ali je *ilo $uno iskreno $rijazne ovjenosti uistinu estite do*ro)otnosti smatrao je Erazmo svaki o*lik intoleran%ije $rema tu7im nazorima )ereditarnim zlom na'ega svijeta! &rema njegovu uvjerenju gotovo *i se svi suko*i izme7u ljudi i naroda mogli izravnati uzajamnom $o$ustlji-vo'4u *ez nasilja jer svi le5e na $odruju ljudskog! 8$ravo svaki s$or mogao *i se rije'iti $utom s$orazuma kada ne *i *ukai i ekstremni fanati%i na$injali o'tro ratnikog luka! Stoga je Erazmo suz*ijao svaki fanatizam *io on na religijskom ili narodnom $odruju ili u sferi nazora o svijetu i 5ivotu suz*ijao ga je kao $rirodnog zakletog razaraa svake mogu4nosti s$orazuma! .rzio je sve tvrdokorne i jednostrane fanatike *ez o*zira na to jesu li *ili o*ueni u sve4eniko odijelo ili u $rofesorski talar mrzio je zaguljenike i zelote svi) klasa i rasa koji uvijek za svoje vlastito mi'ljenje tra5e ro$sku $oslu'nost i svaki drugi nazor $rezirno nazivaju )erezom ili lakrdija'tvom! Erazmo Rotterdamski nije narivavao nikomu svoji) vlastiti) $ogleda a isto se tako odluno o$irao svim $oku'ajima da mu drugi nametnu *ilo kakvo religijsko ili $olitiko geslo! Samostalnost mi'ljenja *ila mu je ne'to 'to se samo $o se*i razumije! (jegov slo*odni du) nazirao je uvijek da znai okrnjenje *o5anske mnogostrukosti svijeta ako ovjek *ilo s $ro$ovjedaoni%e ili s katedre $one o svojoj vlastitoj linoj istini govoriti kao o vijesti koju je" 9og njemu i to u$ravo samo njemu $ri'a$nuo u u)o! Stoga je svom snagom svoje *listave i $roni%ave inteligen%ije kroz %io 5ivot na svim $oljima $o*ijao svadljive u$orne fanatike svoje vlastite tla$nje i samo je u sasvim rijetkim sretnim asovima odgovarao na nji) *lagim smije'kom! 8 takvim: asovima *la5eg ugo7aja inilo mu se da je uskogrudni fanatizam samo sa5aljenja vrijedna ogranienost du)a jedna od ne*rojeni) o*lika "stul-titiae" ;ludosti< ije je *rojne vrste i varijante tako sjano klasifi%irao i karikirao u svojoj "&o)vali ludosti"! =ao ovjek *ez $redrasuda istinski $ravedan s)vatio je 'tavi'e najzakletijega svoga $rijatelja i smilovao se nad njim! 8 du*ini $ak svoje du'e znao je uvijek da 4e fanatizam taj zloguki du) ljudske naravi razoriti njegov vlastiti *la5i svijet i sam njegov 5ivot! Erazmovo $oslanje i 5ivotni smisao *ija'e )armonijsko izgla7ivanje o$reka u du)u )umaniteta! Rodio se kao $riroda koja s$aja ili da se izrazimo s >oet)eom koji je $o$ut Erazma za*a%ivao sve ekstremno kao "komunikativna $riroda"! Svaki nasilni $revrat svaki "tumultus" ;*uka< svaka mutna sva7a mase u njegovu su se $oimanju $rotivile *itnosti jasnoga razuma svijeta $rema kojemu se osje4ao o*vezanim kao vjerni i ti)i glasnik! 1so*ito rat kao naj*rutalnija najnasilnija forma u kojoj se oituju unutra'nje o$reke nije mogao nikako dovesti u sklad sa ovjeanstvom koje moralno misli! Rijetko umje4e da osla*i suko*e $utem do*ro)otnog s)vatanja da *istri tamu da ras$li4e za$leteno da raskinuto $onovo satka i da se$ara, tizam zamijeni geslima vi'ega ujedinjenja - sainjavalo je $ravu snagu njegova str$ljivog genija! Suvremeni%i su stoga sa za)valno'4u nazvali "eraz-mov'tinom" onu volju koja na mnogostruk nain djeluje u svr)u s$orazumijevanja! Za tako s)va4enu "erazmov'tinu" )tio je taj ovjek da $redo*ije %io svijet jer je u se*i ujedinjavao sve forme stvaranja? /kao $jesnik filolog teolog i $edagog smatrao je da se mo5e $ri*li5iti i s$ojiti na %ijelom svijetu i ono 'to se ini ne$omirljivo! (ijedna sfera nije njegovu umje4u $osredovanja *ila nedokuiva ili tu7a! Za Erazma nije *ilo nikakve ni moralne ni ne$remostive o$reke izme7u /susa i Sokrata izme7u

kr'4anske nauke i antikne mudrosti izme7u $o*o5-nosti i 4udorednosti! Erazmo $osve4eni sve4enik $rimao je u smislu toleran%ije i $ogane u svoje ne*esko du)ovno kraljevstvo nadovezuju4i niti *ratstva izme7u nji) i %rkveni) ota%a! @ilozofija mu je *ila drugi i isto tako isti o*lik tra5enja 9oga kao i teologija! S jednako du*okom vjerom uzdizao je oi $rema kr'4anskim ne*esima kao 'to je s du*okom za)valno'4u gledao na grki 1lim$! Renesansa sa svojom 4utilno radosnom rasko'i nije mu se inila kao =alvinu i drugim zelotima ne$rijatelji%a reforma%ije nego jedino njezina slo*odnija sestra! (enastanjen ni u jednom kraju a udomljen i udoma4en na %ijelom svijetu $rvi svijesni kozmo$olit i Evro$eja% nije $riznavao nadmo4i jednog naroda nad drugim! Svoje je sr%e odgojio tako da je sve narode o%jenjivao $rema nji)ovim naj$lemenitijim i najo*razovanijim du)ovima $rema nji)ovoj du)ovnoj eliti? svi su mu *ili jednako vrijedni njegove lju*avi! Sa*rati sve tako do*ro misaone ljude iz svi) zemalja rasa i klasa u jedan veliki savez o*razovani) - takav je uzvi'eni $oku'aj $reuzeo na se*e kao svoj 5ivotni %ilj i dok je latinski jezik taj jezik nad jezi%ima uzdigao do novoga umjetnikog o*lika i jezika za s$orazumijevanje stvorio +A je narodima Evro$e -B neza*oravno djelo! - nad-narodni jedinstveni misaoni i izra5ajni o*lik! (jegovo o$se5no znanje osvrtalo se za)valno u $ro'lost? njegov du) vjernika nare7ivao mu je da s $ouzdanjem gleda u *udu4nost! Stalno je nasu$rot tomu odvra4ao oi od $ojava *ar*arstva koje je s tvrdokornim ne$rijateljstvom nastojalo da lu7aki $o*rka 9o5ji $lan svijeta! Samo vi'a stvaralaka sfera *ratski ga je $rivlaila i smatrao je zada4om svakoga vi'eg du)a da taj $rostor $rodu5i i $ro'iri da uzmogne jedam$ut $o$ut ne*eskoga svjetla ne$omu4eno i jedinstveno o*u)vatiti %ijelo ovjeanstvo! (a tom je naime $oivala najdu*lja vjera ;$odjedno lije$a tragina za*luda< ovoga ranog )umanizma" Erazmo i njegovi $rista'e smatrali su mogu4im na$redak ovjeanstva $utem $rosvjetiteljstva te su se nadali da se mo5e odgojiti i $ojedina% i ljudska sku$nost $utem o$4eg $ro'irenja o*razovanja $isma studija i knjige! Te je rane idealiste odlikovalo dirljivo i gotovo religiozno $ouzdanje da se ljudska narav mo5e o$lemeniti ustrajnim njegovanjem uenja i itanja! =ao uenjak koji vjeruje u snagu knjige nije Erazmo nikada sumnjao u to da se mo5e $oduavati etika odnosno da ju mo5e $risvojiti svom du)u svatko ako se kako tre*a o*razuje! &itanje $ot$unog )armoniziranja 5ivota inilo mu se da je osigurano $utem )umaniza%ije ovjeanstva koju je on u svom du)u stvorio! Takav visoki san inio mu se kao sna5ni magnet da iz svi) zemalja $rivue samo naj*olje du)ove! Svakom ovjeku koji etiki osje4a ini se vlastita eksisten%ija neznatnom i ne*itnom *ez utje'ne misli *ez tla$nje koja $ro'iruje du) da i on kao jedini%a $ridonosi u nekoj mjeri svojim vlastitim nastojanjima i djelima o$4oj moraliza%iji svijeta! (a'a sada'njost ima da *ude ste$eni%a k vi'em usavr-'enju samo $ri$rema k mnogo savr'enijom 5ivotnom $ro%esu! Tko umije da inom $otvrdi tu snagu ++ vjere u moralni na$redak ovjeanstva i da ga u$uti $rema novom idealu $ostaje du)ovni voda svoga $okoljenja! Takvim je vodom $ostao Erazmo Rotterdamski! Cu) i do*a vremena veoma su $ogodovali njegovoj ideji da se Evro$a ujedini u du)u )umanizma! 3elika otkri4a i izumi izvr'eni na $rijelomu D3! i D3/! vijeka $re$orod nauka i umjetnosti $utem renesanse $ostali su $onovo $oslije dugog vremena usre4iteljskim nadnarodnim do5ivljajem %ijele Evro$e! &o $rvi $ut je o$et $oslije ne*rojeni) godina $ritiska du) za$adnoga svijeta o5ivio $ovjerenjem u vlastitu misiju $a su iz svi) zemalja naj*olje idealistike snage $ritje%ale )umanizmu! Svaki je )tio da $ostane gra7anin svjetski gra7anin u ovom %arstvu kulture du)a! Carevi i $a$e knezovi i sve4eni%i umjetni%i i dr5avni%i mladi4i i 5ene natje%ali su se u tom tko 4e $risvojiti vi'e znanja i tko 4e vi'e umjeti! Eatinski jezik *io je nji)ov zajedniki *ratski jezik $rvi Fes$eranto du)a" $o $rvi $ut - istaknimo tu injeni%u s $riznanjem - $oslije $ada rimske %iviliza%ije $oelo je klijati u re$u*li%i uenjaka Erazma Rotterdam-skog zrno o$4e evro$ske kulture! &o $rvi $ut je

nasu$rot ta'tine $ojedinog naroda $ostala do*ro*it %ijelog ovjeanstva %ilj *ratske idealistike sku$ine! / ta te5nja ovjeka du)a da se u du)u s$aja taj za)tjev jezika da se s$orazumijevaju jednim jezikom naroda da se konano zadovolje u nadnarodnom taj je triumf razuma *io $odjedno i triumf Erazma njegov sveti ali kratki i $rolazni as na satu svijeta! Za'to - to je *olno $itanje - nije moglo du5e trajati tako isto %arstvo: Za'to ti sami uzvi'eni )umanitarni ideali du)ovnoga uzajamnog s$orazuma za'to ta "erazmov'tina" nije *ila kadra da utvrdi istinsku trajnu vlast nad svijetom koji je ve4 odavna $ouen o *esmisli%i svakog ne$rijateljstva: .i moramo sasvim jasno *iti na istu o tom +G i $riznati da ideal koji ima $red oima jedino i iskljuivo o$4e do*ro ne 4e zadovoljiti nikada $ot$uno 'iroke narodne mase! =od $rosjeni) $riroda tra5i i mr5nja - uz istu snagu lju*avi - svoje mrano $ravo! Se*inost $ojedin%a )o4e da iz svake ideje izvue *rzo line koristi! .asama su uvijek $ristu$nije konkretne o$i$ljive stvari nego li maglovite a$strak%ije! Stoga uvijek u $olitikom+ 5ivotu najlak'e na7e $rista'e svaka $arola koja umjesto ideala $roklamira ne$rijateljstvo i lako s)vatljivu o$reku koja se o*ra4a $rotiv jedne klase $rotiv druge rase $rotiv druge religije jer samo tako najlak'e mo5e fanatizam da ras$ali svoj zloinaki $lamen! 8 $oimanju omladine koja je *ila *or*ena i koja je izgarala od 5e7e da svom $rotivniku skoi u oi nije *ilo nadnaravne sveljudske ideologije Erazma Rotterdamskog koja je te5ila za ujedinjenjem! Erazmov $an)umani ideal nije imao elementa koji *i mogao djelovati o$tiki nije *io kadar da $ro*udi onaj elementarni $oti%aj koji karakterizira otvoreno iskljuenje ne$rijatelja i njegovo iz*a%ivanje izvan vlastite religijske zajedni%e! Stoga 4e tako7er *eskonano lak'u zada4u imati uvijek stranaki du)ovi koji tjeraju vjeno ljudsko nezadovoljstvo u odre7enom $rav%u vjetra! Erazmova $ak nauka )umanizam koji uni'tava sve mr5nje junaki i str$ljivo usmjeruje sve svoje na$ore $rema jednom jedva vidljivom %ilju ostaje i jest ideal du)ovne aristokra%ije sve dok se ne ostvari Erazmov san o jednom evro$skom narodu! Stoga idealisti a ujedno $oznavao%i ljudske naravi kakovi su $ioniri gesala *udu4ega *ratskog s$orazuma ovjeanstva moraju sami se*i davati jasno rauna o tom da nji)ovu djelu uvijek $rijeti vjena ira%ionalna strast oni moraju $o5rtvovano *iti svijesni da uvijek mogu nastati orkani fanatizma koji izviru iz $radu*ina ljudski) instinkata i koji mogu sve nasi$e $re$laviti i razoriti! >otovo svaka nova +H

genera%ija do5ivljava takve reak%ionarne nalete i tada je njezina moralna o*veza da te nasrtaje $re5ivi *ez unutra'nje z*rke! 1so*na Erazmova tragika $oivala je u tom da je u$ravo on najnefanatiniji najantifanatiniji od svi) ljudi i to u$ravo u asu kada je nad-narodna ideja $o $rvi $ut $o*jedonosno za*listala nad Evro$om uvuen u jednu od najdivljiji) eks$lozija narodno-religiozne strasti koju uo$4e $oznaje $ovijest! 8o$4e ne si5u oni doga7aji koje mi nazivamo )istorijski znatnima u 5ivu narodnu svijest! Sami veliki talasi rata za)vatali su u $reda'njim stolje4ima samo $ojedine narode $ojedine $okrajine! .oglo je ljudima koji 5ivu du)ovnim 5ivotom $o4i za rukom da se dr5e $ostran%e za vrijeme takovi) religijski) ili so%ijalni) $ertur*a%ija te da ne sudjeluju u $olitikim razraunavanjima! (ajrjeitiji je dokaz za to sam >oet)e koji je *ez za$reka za vrijeme *uke na$oleonski) ratova izgra7ivao svoj unutra'nji 5ivot! =atkada o$et veoma rijetko u teaju $ovijesti nastaju o$rene na$etosti tako velike snage razmaka da se %ijeli svijet $o$ut ru$%a raskine na dva dijela! >olemi taj raskid %ije$a $o$rijeko svaku zemlju svaki grad svaku ku4u svaku o*itelj svako sr%e! Sa svi) strana sa stra)ovitim $ritiskom nadmo4 se mase s$u'ta na individuum i on se ne mo5e *raniti ne mo5e se s$asiti od kolektivnog *ijesa takav *ijesni sudar valova ne do$u'ta nikome da mirno i sigurno stoji $ostran%e! &ot$una razdvajanja svijeta mogu se ras-$lamtjeti z*og trvenja o$reka jednoga so%ijalnog religijskog i svakoga drugog du)ovno-teorijskogF $ro*lema ali u stvari je to uvijek fanatizam a

sasvim je sve jedno kakav je materijal od kojeg se za$ali! 1n )o4e samo da gori da *ukti da iz*a%i snagu svoje mr5nje! / u$ravo u tim a$okali$tikim )istorijskim asovima tla$nje masa raskida naje'4e demon rata lan%e uma i ru'i se slo*odno i s u5itkom! nad svijet! 8 takvim stra)ovitim asovima o$4eg *ijesa mase i %ije$anja svijeta na uzajamne ne$rijateljske ta*ore $ostaje volja $ojedin%a nemo4na! 8zaludno-je nastojanje du)ovnog ovjeka da se s$asi u odje-/jenoj sferi $romatranja? vrijeme ga sili da ude u vrtlog raz*je'njele gomile na desno ili lijevo u jednu ili u drugu etu? name4e mu se ovo ili ono geslo! (ikomu od stotinu tisu4a i milijuna *ora%a" ne tre*a u takvim asovima ve4e odva5nosti ve4e snage du)a ve4e moralne neslomivosti i odlunosti nego ovjeku sredine koji ne 4e da se $odvrgne nikakvom *ijesu mase ni jednostranosti mi'ljenja! / ovdje $oinje tragedija Erazma! 1n je $oku'ao kao $rvi njemaki reformator ;i za$ravo jedini jer su drugi reformatori *ili $rije revolu%ionar%i nego reformatori< da $rema zakonima uma o*novi katoliku %rkvu! 0li sud*ina 'alje $rotiv njega dalekovidnog ovjeka du)a evolu%ionara - ovjeka ina? Eut)era revolu%ionar%a demonski tjeranog izaslanika glu)e $remo4i njemakog $uka! 2eljezna seljaka $esni%a doktora .artina smrskala je jednim udar%em ono 'to se fina samo $erom o*oru5ana Erazmova ruka trudila da nje5no i $la'ljivo s$oji!! (a vjekove je ras%ije$an evro$ski kr'4anski svijet na dva dijela katoli%i $rotiv $rotestanata sjever $rotiv juga germanski narodi $rotiv romanski)! 8 tom $eriodu u tom asu $ostojao je za njemakog za$adnog ovjeka samo jedan iz*or jedna odluka"" /li za $a$u ili za Eut)era za vlast &etrovi) kljueva ili za evan7elje! 0li Erazmo jedini me7u vo7ama onoga do*a sustegao se da $rije7e na ovu ili onuI stranu! / to je djelo s$omena vrijedno! (ije stu$io ni na stranu %rkve ni na stranu reforma%ije? osje4ao" je da je vezan i s jednom i drugom! S evangelikom naukom jer je on *io $rvi koji ju je iz uvjerenja tra5io i una$re7ivao - a sa %rkvom katolikom +-

jer je on u njoj *ranio $osljednju jedinstvenu du)ovnu forma%iju svijeta koji je $ro$adao! 3idio je na desnoj strani $retjeranost a i na lijevoj je strani *ilo $retjeranosti desno fanatizam i lijevo fanatizam i on koji je *io ne$romjenljivi $rotivnik svakoga fanatizma nije se mogao u$regnuti u jaram ni jedne ni druge skrajnosti! Jtio je da jedino slu5i $od zastavom umjerenosti $ravednosti! 8zalud je )tio da s$asi od tog ras%je$a i sva7e Ko$4eljudski elemenat zajedniko kulturno do*ro? stao je kao $omirljivi ovjek $o sredini a tim samim na najo$asnijem mjestu! >olim je rukama $oku'ao da ujedini vatru i vodu da $omiri jednog fanatika s drugim" nemogu4e i stoga dvostruko velianstveno nastojanje! (jegovo stanovi'te nisu razumjeli u nijednom ta*oru! 1*a su se ta*ora nadala - jer je *lago govorio - da 4e ga $redo*iti za svoju vlastitu stvar! im su o*a ta*ora s)vatila da taj slo*odni du) ne 4e da $risegne vjernost i oda ast ni jednom tu7em uvjerenju ili dogmi o*asut je s desne i s lijeve strane mr5njom i $orugom! 9udu4i da se Erazmo nije $riklonio ni jednoj ni drugoj stran%i $osvadio se s o*je! "Za >uelfe sam >i*elin a za >i*eline - >uelf!" Eut)er $rotestant *a%io je te'ku kletvu na njegovo ime a %rkva je katolika stavila na indeL sva njegova djela! (i $rijetnja ni $sovka nijesu Erazma sklonuli da $rije7e u jednu ili u drugu stranku? nulli %on%edo nikomu ne 4u $ri$adati tomu svome naelu i uzrei%i ostao je vjeran do kraja! Jomo $er se ovjek za se*e koji ide svojim vlastitim $utevima sve do $osljednje konsekven%ije! 8mjetnik uzvi'eni du) u Erazmovu smislu ima zada4u - nasu$rot $olitiarima i vo7ama koji vode k jednostranoj strasti - da *ude razumni $osrednik ovjek mjere i sredine! 1n ne mo5e da stoji ni na kakvoj fronti nego jedino i samo $rotiv zajednikog ne$rijatelja svakoga slo*odnog mi'ljenja" $rotiv svakog fanatizma? ne $o+M stran%e od stranaka - jer je umjetnik $ozvan da suosje4a sa svim ljudskim - nego nad njima au dessus de la melee suz*ijaju4i jednu i drugu $retjeranost i kod svi) ljudi onu $rokletu *esmislenu

mr5nju! To Erazmovo stanovi'te tu njegovu neodlunost ili *olje tu njegovu nesklonost da se odlui nazvali su suvremeni%i i $otom%i na $rostaki nain kukavilukom te su se *istroumnom ovjeku rugali da mlako oklijeva i da je $o$ut vremena $romjenljiv! / u istinu" Erazmo nije kao Ninkelried stajao otvoreni) grudi $rema svijetu? neustra'ivi )eroizam nije *io njegov nain! 1n se o$rezno sklonuo na stranu i $o$ustljivo *alansiraju4i $o$ut trstike na desno i lijevo uvijek je $azio da se ne dade $relomiti i da se uvijek mo5e $onovo $odi4i! Svoje uvjerenje o nezavisnosti svoj "nulli %on%edo" nije $onosno nosio $red so*om kao monstran%u nego ga je sakrivao $od ka$utom kao tat svoju svjetiljku! Za vrijeme najdivljiji) sudara mr5nje i tla$nje $rivremeno *i se '4u4urivao i sakrivao u skrovi'tima ili $otajnim $utevima? ali - i to je najva5nije - on je sauvao svoje du)ovno *lago svoju vjeru u ovjeanstvo i neozlje7enu je donosio ku4i iz stra)ovitog orkana mr5nje svoga vremena! (a tom malom stijenju ;fitilju< koji je jedva tinjao mogli su kasnije S$inoza Eessing i 3oltaire a mo4i 4e i svi *udu4i Evro$ej%i za$aliti svoje zu*lje ;svjetiljke<! =ao jedini od svoje du)ovne genera%ije Erazmo je ostao vjerniji %ijelom ovjeanstvu nego li $ojedinom lanu! Caleko od *ojnog $olja ne ulaze4i u sastav ni jedne ni druge vojske -B a na njega su zavoj'tile o*je B- umro je osamljen sam! 1samljen a i$ak - a to je odluno - nezavisan i slo*odan! &ovijest je ne$ravedna $rema $o*je7enim! 1na ne voli ljude umjerenosti $osrednike i $omirljive ljude ovjenosti! Strastveni fanati%i su njezini /juG +O *im%i oni koji ne znaju mjere divlji $ustolovi du)a i ak%ije" stoga je $rezirno $ro'la mimo tog ti)og sluge ovjeanstva! (a golemoj areni reforma%ije stoji Erazmo Rotterdamski u $ozadini! Svi drugi is$unjavaju drugaije svoj udes" svi su oni o$sjednuti svojim genijem i vjerovanjem! Jus umire u $lamenu lomae koja *ukti Savanarola - na vje'a-lima u @irenzi Serveta je u oganj $orinuo zelot =alvin! Svaki ima svoj tragini sat" Tomu .iinzera 'ti$ali su s u5arenim klije'tima Jo)na =noLa $ri*ili su avlima na njegovu galiju Eut)er koji je svojim 'irokim nogama du*oko $rodro u njemaku zemlju gromkim je glasom zatutnjio $rotiv %ara i %arstva svoj" "Ja ne mogu drugaije!" Toma .orus i Jo)n @is)er $redali su svoje glave na u*ojnikoj kladi Zwingli izmr%varen 'esto$erom $ada na $oljani =a$$ela - sve su to neza*oravni likovi *or*eni i o$sjednuti *ijesom svoje-vjere ekstatini u svojoj $atnji veliki u svom udesu! /za nji) gori sud*onosni $lamen religiozne tla$nje u daljinu o$usto'ene gradine seljakog rata svjedoe *ogo)ulno da su /susa $oimali na drugaiji razliiti nain nego li su ga $oimali zeloti? $oru'eni gradovi o$ljakana dvori'ta za vrijeme tridesetogodi'njeg i stogodi'njeg rata - svi se ti a$okali$tiki krajo*razi tu5e ne*esima na zemaljsku nerazumnu stra-stvenost i ne$o$ustljivost! &osred te vreve ne'to malo iza veliki) voda %rkvenog rata i izrazito $ostran%e od nji) sviju odlikuje se su$tilno sjenom lake tuge zamraeno li%e Erazma Rotterdamskog! (e stoji uz nikakav mueniki stu$ njegova ruka nije o*oru5ana maem nikakva gorljiva strast ne %eri njegova li%a! Jasno se uzdi5e umilno ne*eski $lavo oko koje je Jol*ein za vjena vremena naslikao i kroz svu tu *uku strasti gleda u *udu4nost i u na'e dane koji nijesu ni'ta manje uz*urkani! /zraz mirne rezigna%ije o*avija tugom njegovo elo - a) on $ozna vjenu glu$ost svijeta? ali i$ak laki +P jedva zamjetljivi ti)i smije'ak sigurnosti titra oko njegovi) ustiju! Taj iskusni ovjek zna do*ro da je karakteristika svi) strasti da 4e se na kraju krajeva is%r$sti i da 4e i) nestati! Sud*ina je svakog fanatizma da 4e sam se*e izigrati! 8m nasu$rot vjeni ti)i i str$ljivi umije da eka da ustraje i da $o*je7uje! =atkada ako drugi $ijano *ue mora um 'utjeti i zamuknuti! 0li njegovo vrijeme dolazi uvijek $onovo dolazi! "!/Sfl

& 1 > E EC 8 E&1J8 &rijelaz iz $etnaestog u 'esnaesti vijek sud*onosno je do*a Evro$e koje se $o dramatskoj snazi jedro4e mo5e u$orediti samo s na'im dana'njim vremenom! Jednim zama)om $ro'iruje se evro$sko $odruje stekav'i svjetsku $rostornost! Jedan izurn jedno otkri4e ide za drugim! Za)valjuju4i neustra'ivom juna'tvu novog $okoljenja $omora%a dostiglo se za nekoliko godina ono 'to je z*og o$4e ravnodu'nosti ili nedostatka odva5nosti le5alo na ugaru u tijeku stolje4a! =ao na elektrinom satu iskau *rojevi" +QPM! odva5no do$ire Ciaz kao $rvi Evro-$eja% sve do rta Co*re nade +Q,G! do$lovio je =olum*o do ameriki) otoka +Q,O! Se*astijan Ca*ot do Ea*radora a time do amerikog ko$na! Tek 'to je *ijela rasa $ostala svijesna da $ostoji novi kontinent ve4 $lovi 3as%o de >ama od*ijaju4i se od Sansi*ara u Cali%ut i otvara morski $ut u /ndiju +-AA! otkriva Ca*ral 9raziliju konano od +-+,! do +-GG! $oduzima i sretno $rivodi kraju .agal)aes najznatniji in koji je krunisao sva otkri4a - $rvo $utovanje ovjeka oko zemlje iz 6$anjolske u 6$anjolsku! Za)valjuju4i tome $riznalo se da je istinit $rvi krom$ir .artina 9e)aima iz +Q,A! godine - $rvi glo*us kojemu su se $ri njegovoj $ojavi izrugivali kao nekr'4anskoj )i$otezi i lu7akom djelu? naj-smioniji in je $otvrdio istinitost najodva5nije misli! &reko no4i se za misaono ovjeanstvo okrugla lo$ta na kojoj je ono dosad nesigurno i $ritisnuto kao na nekoj terra in%ognita kru5ilo kroz zvjezdane $rostore ostvarila tako da se mogla okolo naokolo o$loviti i $re$loviti! .ore $ak dosada lazurna $uGA st inja koja se talasala u mitskom *eskraju $ostalo je eiemenat koji se mogao mjeriti uzdu5 i $o$rijeko? iako je $redan ovjeanstvu na uslugu! S jednim Rama)om $ojaala se evro$ska mu5evnost i smionost! J%R! stanke *ez odmora odigrava se divlja utakmi%a u istra5ivanju kosmosa! Svaki $ut kad *i to$ovi Cadiza ili Eisa*ona najavljivali do*rodo'li%u galeo-n i ma koji su se vra4ali ku4i 'tr%alo *i se znati5eljno mno'tvo u luku da uje nove vijesti o novootkri-v%nim zemljama da se divi jo' nevi7enim $ti%ama 5ivotinjama i ljudima? s grozom gledaju na orija'ke tovare zlata i sre*ra u svim se smjerovima 'iri vijest $o %ijeloj Evro$i da je ona u tijeku jedne no4i za)valjuju4i du)ovnom juna'tvu svoje rase $ostala sredi'njom tokom i vladarom %ijelog svemira! >otovo u isto do*a istra5uje =o$ernik jo' ne$ristu$ne $utove ne*eski) tjelesa $ovr) naglo rasvjetljene zemlje i %ijelo to novo znanje za)valjuju4i nedavno otkrivenom tiskarskom umje4u $rodire $odjedno dotada ne$oznatom *rzinom u najudaljenija mjesta u najza*aenija sela Za$ada" $o $rvi $ut Evro$a od niza vjekova $ro5ivljava kolektivne do5ivljaje koji ju usre4uju i koji joj di5u $ouzdanje i una$re7uju 5ivot! 8 okviru jedne jedine genera%ije do*ili su $raelementi ljudskog nazora" $rostor i vrijeme sasvim druge mjere i vrednote! Jedino na' $osljednji $rijelom dvaju stolje4a s isto tako naglim skra4ivanjem $rostora i vremena $utom telefona radia auta i aero$lana $ro5ivio je jednako $romjenu 5ivotnog ritma $utem izuma i otkri4a! Tako naglo $ro'irenje vanjskoga $rostora svijeta $ovuklo je dakako za so*om i nasilnu 5e-idku $romjenu u $odruju du)a! Svaki je $ojedina% lnST iznenada $risiljen da misli u drugim dimenzijamu da rauna da 5ivi? ali $rije nego se mozak $rilagodio jedva s)vatljivoj $romjeni $romjenilo se ve4 uvstvo! 9es$omo4na z*rka $ola stra) $ola entuzijastika vrtoglavi%a uvijek je $rvi odgovor G+ du'e ako ona iznenada izgu*i svoju mjeru ako se sve norme i forme na kojima je ona dotada $oivala kao na neem $ostojanom sa*lasno skliznu $od nju! &reko no4i je sve ono dotada sigurno $ostalo $ro*lematino sve ono juera'nje inilo se kao da je *ilo $rije tisu4u godina kao da se $re5ivjelo? &tolo-mejeve ma$e koje su za dvadeset genera%ija *ile "neo*oriva svetinja $ostale su =olum*ovim i .agal-)aesovim otkri4ima i samoj dje%i na ruglo! Cjela koja su $isana i $re$isivana s $ot$unom vjerom u tijeku tisu4ljeta kojima su se divili kao ne$ogre'ivim djela koja su ras$ravljala o svemiru astronomiji geometriji medi%ini i matemati%i $rogla'ena su nevrijednim i natkriljenim! Sve 'to je $ostojalo u $ro'losti naglo je uvenulo $od vru4im da)om

novog vremena! (ado'ao je kraj svakom komentiranju i dis$utiranju? davni su se autoriteti sru'ili kao razoreni idoli stra)o$oitanja? sravnjeni su sa zemljom $a$irnati tornjevi skolastike o*zorje je $ostalo slo*odno! /z nenadanog raskrvavljenja evro$skog organizma novom svjetskom tvari razvila se du)ovna grozniava 5e7a za znanjem i znano'4u! Ritam se 5ivota u*rzao! .alo $o malo su se vr'ile $romjene i $oste$eni razvojni stadiji $o$rimili su $od utje%ajem te grozni%e nasilni tijek! Sve ne$omino trajno ne$romjenljivo kao $od utje%ajem $otresa zemlje $okrenuto je u gi*anje! Razliiti redovi i stali'i *a'tinjeni od srednjeg vijeka kao da su se $reokrenuli? mnogi su se $oeli $ridizati mnogi $ak $ro$adati! 3ite'tvo je $ro$alo gradovi su $oeli rasti selja'tvo je osiroma'jelo trgovina i rasko' %vali su tro$skom snagom za)valjuju4i $o7u*renju o%eanskim zlatom! Sve se nasilnije vr'io $ro%es vrenja! &o*jedonosni $rodor te)nike i $od-je!dno njezino $renaglo organiziranje i ra%ionaliziranje izazvao je analogno kao u dana'nji%i $ot$unu so%ijalnu $regru$a%iju! (astu$io je jedan od oni) asova kada je ovjeanstvo zaskoeno zama'no'4u GG svoga vlastitog stvaranja te kada je moralo na$eti sve svoje snage da samo se*e dostigne! Taj stra)ovito sna5ni udara% $otresao je sve zone ljudskog $oretka! 3elianstveni $rijelom vijeka i $revrat 5ivota na zemlji za)vatio je i onaj naj-donji sloj du'evnog %arstva koji inae $oiva nedotaknut unato svim )istorijskim *urama nad njim" za)vatio je religijsko vjerovanje! Cogma koju je katolika %rkva z*ila u vrstu ukoenu formu $rkosila je $o$ut ne$omine stijene svim orkanima i ova velika $oslu'nost $una vjerovanja *ila je $odjedno signum srednjeg vijeka! >ore je stojao autoritet i za$ovjedao a odozdo je gledalo u $ot$unoj vjeri odano ovjeanstvo i $rimalo $osve4ene rijei! (i najmanja sjena sumnje nije se usudila $odi4i $rotiv du)ovne istine i gdjegod se $okrenula i najmanja $ojava ot$ora oitovala je %rkva svoju o*ram*enu snagu" grom kletve razlomio je ma %areva i ugu'io da) )eretika! (arode $lemena rase i klase koji su uzajamno *ili tako tu7i i ne$rijateljski ujedinjavala je u jednu velianstvenu zajedni%u ta jednodu'na $onizna $oslu'nost i vjera koja se slije$o i *la5eno $odvrgavala" za$adno ovjeanstvo imalo je u srednjem vijeku samo jednu jednodu'nu du'u - du'u katoliku! Evro$a je u5ivala $oinak u krilu %rkve! =atkada su je $okretali i uz*u7ivali mistini sni ali je ona mirovala i svaki nagon za tra5enjem istine $utem znanja i znanosti *io joj je stran! Tek sada $o $rvi $ut $oinje da neki nemir $otresa du'u Za$ada" otkako su se zemaljske tajne mogle doznati za'to ne *i *ilo mogu4e otkriti i *o5anske: .alo $o malo ustaju $ojedin%i od kleanja us$ravljaju koljena na kojima su kleali $onizno s$u'tene glave i uzdi5u svoje $oglede $rema ne*u $ostavljaju4i razliita $itanja! 8mjesto dotada'nje $oniznosti i $o*o5nosti o5ivljuje i) nova odva5nost mi'ljenja i $ostavljanja $itanja! 8z mnoge smione $ustolove na ne$oznatim morima uz =olum*a &izarra .agalGH )aesa rada se novo $okoljenje du)ovni) konkvista-dora koji se odluno usu7uju $o4i u neizmjerne $rostore! Religijska nadmo4 koja je kroz vjekove *ila zatvorena u dogmi kao u jednoj za$ea4enoj *o%i eterski struji na$olje $rodire iz sve4eniki) kon%ila do u du*ine naroda! / u ovoj $osljednjoj sferi svijet )o4e da se o*novi i $reo*razi! Za)valjuju4i svomu $o*jedonosno $roku'anom $ouzdanju u samoga se*e ne osje4a se ovjek vi'e kao si4u'no *ezvoljno zrno $ra'ine koje 5e7a za rosom 9o5je milosti nego sredi'te z*ivanja kao nosila% snage koja $okre4e svijet! &okora i mrano $oni5enje $retvaraju se naglo u osje4aj samo$ouzdanja ije naj4utilnije i ne$rolazno o$ojenje mo4u o*u)vata-mo imenom "Renesansa"! 8z du)ovnog uitelja istu$a jednako$ravno nauni uz %rkvu nauka! / ovdje je najvi'i autoritet slomljen ili *arem $okole*an! (ado'ao je kraj $okorno nijemom ovjeanstvu Srednjeg vijeka! Rada se drugo ovjeanstvo koje s isto takvom religijskom gorljivo'4u $ita i istra5uje kako je $re7a'nje vjerovalo i molilo! /z samostana se 5e7a za znanjem $renosi na sveuili'ta koja se otvaraju gotovo u isto do*a u svim zemljama Evro$e i koja su $rave o*ram*ene gradine slo*odnog istra5ivanja! Stvara se $rostor za $jesnika mislio%a filozofa za istra5ivaa i otkrivaa svi) tajna ljudske du'e! Cu) salijeva svoju snagu u druge o*like? )umanizam $oku'ava da $ovrati ljudima *o5ansko *ez du)ovnog $osredovanja sve4enika i ve4 se $oinje - u

$oetku $ojedinano ali zatim no'eno sigurno'4u mase - veliki svjetski )istorijski za)tjev reforma%ije! 3elianstven je to as $rekretni%a dvaju vjekova koja je ujedno $rijelom dviju e$o)a! Evro$a je u jednom da)u stekla i sr%e du'u volju i e5nju! 1sje4a se nadmo4no kao %jelina $ozvana od jo' nes)vatljive za$ovjedi na $reo*ra5enje! Sat udara GQ *listavom s$remno'4u nemir vrije u zemljama *ojazan se i nestr$ljivost *ude u du'amai Zd tim svime vije se i le*di jedno jedin%ato tamno $risS kivanje glasa koji oslo*a7a i $okazuje $rave %iljeve! Sada i) nikada dano je du)u da o*novi svijet G-U . R0 (0 .E0C1ST (enatkriljivi je sim*ol toga nadnarodnog genija koji $ri$ada %ijelom svijetu" Erazmo nema nikakve domovine nema vlastitoga roditeljskog doma! Rodio se u neku ruku u $raznom $rostoru! /me Erazma Rotterdamskog koje je on okru5io svjetskom slavom nije *a'tinio ni od ota%a ni od $reda nego ga je sam uzeo! Jezik kojim je Erazmo Ro-tterdamski %ijeli 5ivot govorio nije *io njegov materinski nizozemski jezik nego naueni latinski! Can i $rilike njegova ro7enja o*avijene su zase*nim mrakom" jedva da je o tom i'ta drugo $oznato do li gole godine ro7enja +QMM! 8 $itanju ovog mraka i ne$oznani%a o njegovu $odrijetlu *ez sumnje nije ni Erazmo *ez ikakove krivnje! (ije volio da govori o njem jer je *io nezakonito dijete i 'to Je jo' gore sin sve4enika "eL illi%ito et ut timet in%esto damnatoVue %oitu genitus"! ;To 'to roman-tiki $ri$ovjeda o Erazmovu djetinjstvu C)arles "Reed u svom slavnom romanu "T)e Cloister and t)e Jeart" dakako da je samo fantastina izmi'ljotina<! Erazmovi roditelji umiru rano rod*ina 'to je s)vatljivo nastoji da se 'to $rije rije'i *astarda da ga 'to ve4ma udalji od se*e i to $o mogu4nosti *ez tro'kova za odgoj? sre4om je %rkva uvijek sklona da $rivue se*i darovito dijete! Sa devet godina $oslan je mali Cesiderius ;uistinu" ne5eljeni< u ka$tolsku 'kolu u Ceventer a zatim u Jerzogen*us%)" +QPO! ulazi u 0ugustinski samostan SteWn i to ne iz kakvog religijskog nagnu4a nego zato jer je taj samostan imao naj*olju klasinu knji5ni%u? tamo je oko +QPP! godine $olo5io redovniki zavjet! (ema s nijedne strane dokaza koji *i do$u'tali tvrdnju da se Erazmo u tim samostanskim godinama 5arke du'e *orio za $almu $o*o5nosti! 8$ravo o*ratno" kako mo5emo raza*rati iz njegovi) $isama zanimale su ga uglavnom lije$e umjetnosti latinska knji5evnost i slikarstvo! 9ilo kako mu drago do*iva godine +Q,G iz ruku utre%)tskog *isku$a sve4eniko $osve4enje! 8 sve4enikom odijelu vidjelo je Erazma kroz itav njegov 5ivot veoma malo ljudi! Tre*a uistinu nekog na$rezanja da dozovemo se*i u svijest da je taj slo*odoumni i neustra'ivi $isa% uistinu sve do asa smrti $ri$adao sve4enikom stale5u! 0li Erazmo je s)vatio veliko 5ivotno umje4e da na ti)i i neu$adni nain od*a%i od se*e sve 'to ga ti'ti i da u svakom odijelu i $od svakim nasiljem sauva se*i unutra'nju slo*odu! 1d dvaju $a$a us$jelo mu je da $oslije razliiti) najus$jeliji) izlika do*ije dis$enzu koja ga je oslo*a7ala da nosi sve4eniko odijelo! Eijenika svjedod5*a $oslu5ila mu je da ga oslo*ode od $osta a u samostan i $od samostansku stegu nije se )tio ni na jedan dan $ovratiti unato mol*ama o$omenama i $rijetnjama njegovi) $ret$ostavljeni)! Ta injeni%a otkriva nam ve4 jednu znatnu i mo5da naj)itniju %rtu njegova karaktera! Erazmo ne 4e da se ve5e uz *ilo koga ili uz *ilo 'ta! (e 4e da se trajno $odredi nikakvom knezu nikakvom gos$odaru a nije $ristao ni da se stalno $rimi %rkvene slu5*e! 8ro7eni nagon za nezavisno'4u $risilio ga je da ostane unutra'nje slo*odan i nikomu $odvr5en! 8 du*ini svoje du'e nije nikada $riznao nikakvog $ret$ostavljenog! (e nije nikada osje4ao nikakvi) o*aveza ni $rema dvoru ni $rema kojem sveuili'tu ni $rema kojem zvanju ni $rema kojem samostanu ni $rema kojoj %rkvi ni $rema kojem gradu! Svoju du)ovnu slo*odu *ranio je %ijeli 5i-

"GM GO vot a isto je tako s jednakom ti)om ali ustrajnom tvrdokorno'4u *ranio i svoju moralnu slo*odu! S ovom tako *itnom %rtom njegova karaktera ve5e se organski i druga %rta" Erazmo je dodu'e fanatik nezavisnosti ali stoga nije nikakav *untovnik nije revolu%ionara%! (a$rotiv gadili su mu se svi otvoreni suko*i! =ao mudri taktiar kloni se svakoga *eskorisnog ot$ora $rotiv vlasti i $rotiv vlastodr5a%a ovoga svijeta! 1n radije $aktira s njima nego da im se $rotivi? on radije kradomi%e izmamljuje svoju nezavisnost nego li da ju silom osvaja! (e *a%a sa se*e $o$ut Eut)era dramatskom smionom kretnjom augustinski )a*it koji mu $retijesno sa$inje du'u! (e? on ga radije ti)o svlai $o'to nekim $odzemnim $utem do*iva za to slu5*eno do$u'tenje svoje du)ovne vlasti! =ao do*ar uenik svoga zemljaka Reineke @u%)sa umije da se izmakne s$retno i okretno iz svake stu$i%e koju mu $odme4u da s$rijee i ogranie njegovu slo*odu! 1dvi'e o$rezan da $ostane junak *istrim svojim du)om koji savr'eno do*ro $oznaje ljudske sla*osti koji umije tono $redvi7ati $ostizava sve 'to mu tre*a da $ot$uno razvija svoju linost! 8 vjenoj svojoj *or*i za nezavisnost svoga 5ivotnog o*likovanja ne za)valjuje svoju $o*jedu odva5nosti nego du*okom $oznavanju ljudske du'e! 0li to veliko umje4e ;najte5e za svakoga umjetnika< da se*i 5ivot slo*odno i nezavisno o*likuje tre*a tek nauiti! Erazmova je 'kola *ila tvrda i dugotrajna! Tek sa dvadeset i 'est godina $olazi mu za rukom da se otrgne od samostana ija mu je du)ovna tjesno4a i ogranienost misli $ostala nesnosnom! 0li i$ak - a to je $rvi $oku'aj njegove di$lomatske s$retnosti -B on *je5i od svoji) $ret$ostavljeni) ali ne kao vjerolomni redovnik nego GP za)valjuju4i svojim tajnim $regovorima *iva $ozvan od *isku$a iz Cam*raia da ga $rati kao latinski tajnik na njegovu $utu u /taliju! 8 istoj godini kada je =olum*o otkrio 0meriku otkriva samostanski zatvorenik za se*e Evro$u svoj *udu4i svijet! (a sre4u *isku$ oklijeva sa svojim $utovanjem i tako Erazmo do*iva dosta vremena da u5iva 5ivot $o svojoj volji! (e mora da slu5i nikakve mise mo5e da sjedi %ijeli dan za velikim do*ro o$remljenim stolom i da se strastveno $osveti studiju latinski) i %rkveni) klasika i da osim toga $i'e svoj razgovor "0nti*ar*ari"" / uistinu taj nat$is njegova $rvijen%a mogao *i uostalom stajati $ristalo na svim naslovnim strani%ama njegovi) djela! (esvijes-no je za$oeo veliki $o)od svoga 5ivota $rotiv tamne neo*razovanosti glu$osti tradi%ionalne o)olosti? $ri tom je svoje o*iaje i navike $rofinjavao a svoje znanje $ro'irivao! 0li na 5alost Cam*rajski *isku$ odustaje od svoga $utovanja u Rim i lije$o $rovo7eno vrijeme ima da se svr'i jer latinski tajnik nije vi'e $otre*an! &osu7eni redovnik Erazmo tre*a da se $oslu'no $ovrati u svoj samostan! Sada kada je slatki otrov slo*ode jedam$ut usisao u se ne 4e da ga se odrekne nikada i $od nikoju %ijenu! 1n )ini ne$o$ustljivu e5nju za vi'im ste$enima du)ovne znanosti! Sa svom strasti i energijom svoga stra)a od samostana a istodo*no sa sve zrelijim umje4em svoje $si)ologije ne $restaje da salijetava *isku$a da ga s jednom sti$endijom $o'alje u &ariz da tamo $ostigne doktorat *ogoslovije! 9isku$ mu na$okon daje svoj *lagoslov i 'to je Erazmu *ilo va5nije kesu - i ako siroma'nu usku - kao sti$endij! 8zalud eka $rior samostana na svoga nevjernog *rata! .orat 4e da se navikne da ga eka godine i de%enije jer je Erazmo Rotterdamski ve4 odavno se*i $odijelio do$ust od redovnikog 5ivota a ujedno je izvoj'tio sam se*i za %ijeli svoj 5ivot slo*odu od *ilo kakve stege! I G, Cam*rajski *isku$ $odijelio je mladom 7aku uo*iajni sti$endij! 9ila je to oajno 'krta

7aka $la4a dana tridesetogodi'njem mu5u! S jetkom ironijom krsti Erazmo 'tedljivog $okrovitelja imenom "0ntime%enasa"! S osje4ajem du*okog $oni5enja mora navikao na slo*odu razma5en o$ulentnim *isku$skim stolom stanovati u "domus $au$erum" u $roslavljenom "College .ontaigu" koji mu nije nikako $rijao ni asketskim svojim $ravilima ni surovom moralno'4u svog $rav%a! Taj du)ovni zatvor smje'ten u #uartier Eatin na .ont Saint-.i%)el ;u okoli%i dana'njeg &anteona< visokim zidom ogra7uje zanimljivi svijet i 5ivot studenta Erazma od njegovi) svjetovni) kolega koji su veselo $rovodili vrijeme! =ao o zatvoru ili $o$ravili'tu govori Erazmo o tom teolo'kom zatvoru najlje$'i) godina svoje mladosti! /maju4i - 'to je za tu e$o)u *ilo udo - novovjeke $oglede na $itanja )igijene ne $restaje da se tu5i u listovima na stanje stvari u$adaju4i iz jedne lamenta%ije u drugu! S$avaoni%e nezdrave" zidovi )ladni kao led jedva malo okre-eni? s$avaoni%e ne$osredno granie sa za)odima! (itko nije kadar da $ro*oravi du5e vremena u tom zakislom "o%tenom kolegiju" a da ne o*oli na smrt ili da ne $lati toga 5ivotom! Jrana je tako7er nemogu4a" jaja gnjila meso usmr7eno vino ukiseljeno! (o4 je valjalo $rovoditi u neslavnim *or*ama s gamadi! "Colazi' li iz .ontaigu:" - ruga se na jednom mjestu u svojim =olokvijama! - "(esumnjivo si uresio glavu lovor-vijen%em:" "(e *u)ama" - glasi odgovor! Tada'nji samostanski odgoj nije se 5a%ao ni $rimjene tjelesne kazne! 0J ono 'to je u ime otvrdnuXa du'e i tijela str$ljivo $odnosio u tom istom zavodu dvadeset godina kasnije fanatini asketa Eovola - *i i 'i*u - $rotivi se nervoznoj nezavisnoj $rirodi Erazma Rotterdam-skog! >adi mu se i nain o*uke? *rzo u$oznaje du) skolastike s njezinim izumrlim formalizmom s njeHA zinim jalovim talmudski vje'tim domi'ljatostima! Sve mu se to gadilo! (jegova se umjetnika $riroda *uni - ne tako veselo i s nasladom kao kasnije Ra*elais ali s isto takim $rezirom - $rotiv nasilja du)a na toj $rokrustovoj $ostelji! "(itko od oni) koji su se ikada sastajali s muzama ili gra%ijama nije kadar s)vatiti misterija te nauke! Sve 'to si stekao od *onae litterae mora' izgu*iti ovdje mora' dati od se*e sve 'to si u$io iz vrela Jelikona! inim 'to mogu da ne izustim nijedne latinske rijei ni'ta 'to *i odisalo arom ili du)ovito'4u! / u tom sam $okazao ve4 na$redak da 4e vjerojatno *iti s$remni da me jednog dana $riznaju jednim od svoji)!" (a$okon mu nametne *olest ve4 odavna toliko $ri5eljkivanu izliku da $o*jegne iz tog mrskog zatvora tijela i du)a dakako uz %ijenu da se odrekne ste$ena doktora teologije! &oslije kratkog odmora vra4a se uistinu u &ariz ali ne vi'e u "o%teni kolegij" u "College-vinaigre!" 3oli da se uzdr5ava od $oduavanja i kore$eti%ija koje daje mladim *ogatim (ijem%ima i Englezima" u sve4eniku se $o*udila samostalnost umjetnika! 0li $osred toga na$ola sredovjenog jo' svijeta nije $redvi7ena samostalnost ovjejeg du)a! /zrazitim graduiranjem odjeljeni su jedni od drugi) svi stale5i" svjetovni i du)ovni kne5evi kleri%i %e)ovi vojni%i inovni%i o*rtni%i selja%i! Svaki s$e%ijalni stale5 ini ukoenu sku$inu i *ri5no se ogra7uje od svakog $rovalnika! 8 tom sustavu svijeta nema jo' mjesta za stvaralaki du) za uenjaka za oslo*o7enog umjetnika za muziara! Jonorari koji u konsekven%iji kasnije osiguravaju nezavisnost nisu jo' *ili izumljeni! 3i'em du)u ne ostaje me7utim nikakav drugi iz*or nego da se u$regne u slu5*u jednog od vladaju4i) stale5a! .ora $ostati slugom "H! kne5eva ili 9o5jim slugom! Zaradi toga 'to se umjetnost nije jo' smatrala za samostalnu snagu mora se umjetnik trsiti da stekne naklonost mogu4-nika mora ostati favorit milostivog gos$odina is$rositi se*i ovdje neki *enifi%ij tamo o$et $ensiju mora - sve do vremena Javdna i .ozarta - savijati kimu u o*inom krugu $o$ut lakaja! .ora u koliko ne 4e da umre od gladi da se ta'tima ula-giva $raznim dedika%ijama da zastra'uje kukavi%e $amfletima a da *ogate zasi$ava listovima u kojima moli milostinju! (e$restano u koliko mu nije $o'lo za rukom da do*ije stalno osiguranje sa strane jednog ili mnogi) $okrovitelja mora voditi sve novu i novu nedostojnu *or*u za kru) koja ga $oni5ava! (a taj je nain vegetiralo deset ili dvadeset $okoljenja umjetnika $oev'i od Naltera von der 3oge)veide $a sve do 9eet)ovena koji kao $rvi tra5i od

svoji) mogu4nika $onosno svoje umjetniko $ravo i *ez o*zira ga uzima! To $oni5ava-nje to smjerno o*aranje ela i laskanje nije *ilo uostalom tako velika 5rtva sa strane tako sarkastinog ovjeka koji osje4a svoju vlastitu visinu du)a kakav je *io Erazmo Rotterdamski! Rano je skroz na skroz $rogledao varavu igru dru'tvenog svijeta i kao ne*untovna narav $rimio je *ez $rigovora $rava koja su mu nametale du5nosti nastoje4i da i) 'to vje'tije $relomi i o*i7e! 8nato tomu njegov $ut k us$je)u nije $restajao da *ude manje muan a sigurno nije *io vrijedan zavisti! Sve do svoje $edesete godine 5ivota - tada su se redom monar)i i kne5evi otimali za njega a $a$e i reformatori su se o*ra4ali na njega mol*ama tada su ga salijetali tiskari a *ogata'i su smatrali svojom a'4u da mu mogu $oslati ku4i dar - uzdr5avao se! Erazmo od darovanog esto 'tavi'e is$ro'enog kru)a! S $osijedenom ve4 kosom mora se jo' ne$restano savijati i klanjati! 9ez*rojne su njegove $onizne $osvete ;dedika%ije< njegove laskave $oHG slani%e! /s$unjuju one $rete5ni dio njegova do$isivanja? njegove mol*e za milostinju stilizirane su s takvom vje'tinom s takvim majstorskim umje4em da *i sa*rane u knjigu $redstavljale klasini $rirunik za molio%e ;su$likante<! 0li $od tim esto sa5aljenja vrijednim nedostatkom $onosa i dostojanstva krije se u njega odluna im$ozantna volja da stee i odr5i nezavisnost! 1n je laskava% u svojim listovima da *i mogao u svojim djelima *iti 'to iskreniji i istinolju*iviji! Co$u'ta da ga svi o*asi$aju darovima ali se i$ak ne da ni od koga ku$iti! 1d*a%uje sve 'to *i ga moglo trajno vezati s *ilo "kakvom naroitom lino'4u! / ako je stekao ve4 me7unarodnu slavu kao uenjak kojemu su na desetke sveuili'ta nudili katedre voli da zauzima skromni $olo5aj korektora u tiskari 0ldusa u .le%ima ili tako7er da *ude mar'al $uta i mar'al dvora mla7a)ni) engleski) aristokrata ili jednostavno $arazit u ku4i *ogati) znana%a! Sve to dakako samo dotle dokle se njemu samomu svi7a ne ostaju4i nigdje dugo vremena na jednom mjestu! Ta u$orna Bodluna volja da osigura se*i slo*odu ta averzija da slu5i trajno *ilo komu uinila je Erazma nomadom kroz %ijeli njegov 5ivot! (e$rekidno je $utovao $o svim zemljama" danas je u Jolandiji zatim Ko$et u Engleskoj a ve4 kasnije u /taliji (jemakoj ili 6vaj%arskoj! &utuje najvi'e od svi) uenjaka svoga vremena i u$oznaje najvi'e zemalja! (ije nikada ni $ot$uno siroma'an ni veoma *ogat uvijek kao 9eet)oven "vise4i u zraku"! 0li to "$ovlaenje i $otezanje" dra5e je njegovoj filozofijskoj mental-nosti nego ku4a i ku4no ognji'te! 3oli da fungira kratko vrijeme kao skromni tajnik *isku$a nego da $ostane i sam *isku$ na stalno i uvijek! Radije mu $rija kratkotrajna slu5*a u ulozi kne5eva savjetnika nagra7enog za to sa $regr't dukata nego da zauzima slu5*u svemo4nog kan%elara vladara-kneza! 3oden ne$o$ravljivim tajnim instinktom iz*jegava H HH

taj ovjek du)a svaku vlast izvana svaku karijeru!! .o4 u sjeni oni) koji imaju vlast u sjeni mogu4-nika odijeljen od svake odgovornosti u ti)oj so*i itati do*re knjige i $isati sti)ove ne *iti niiji nared*odava% ali tako7er nikomu ni $odre7eni $odanik - na tom je $oivao kroz %ijeli 5ivot $ravi ideal Erazma Rotterdamskog! 8 ime te slo*ode du)a! kora%ao je nejedam$ut tamnim nerijetko 'tavi'e krivim $utevima koji su svi smjerali jednom i istom %ilju" uvr'4enju nezavisnosti njegove umjetnosti njegova 5ivota! Svoje $ravo $odruje djelovanja otkriva Eraz-mo Rotterdamski kao H+-togodi'nji ovjek! Co togU je vremena $re*ivao u samostanskim 4elijama okru5en tijesnim $le*ejskim du)ovima! S$artanski o*iaji koji su vladali u sjemeni'tima du)ovni $ritisak skolastike - sve je to *ilo za njegove su$tilne osje4ajne novosti 5eljne 5iv%e $ravo muenje! (jegov du) koji je *io $redis$oniran da o*u)vati daleke )orizonte nije se mogao razvijati u du'evno tijesnim grani%ama! 0li ta sol i ta

gorina *ili su mu $otre*ni da ga nada)nu ovom *es$rimjernom 5e-7om za u$oznavanjem svijeta ovom ne$o$ravljivom $otre*om slo*ode! Samostanski odgoj i stega nauili su ga kroz tako dugo vrijeme da zamrzi svako ogranienje tu$u tjesno4u i doktrinarsku jednostranost da zamrzi sve 'to je *rutalno i des$otski vladarsko kao stvari is$od dostojanstva ovjekova! 8$ravo to da se Erazmo Rotterdamski susreo sa srednjim vijekom tako iz*liza i da je tako osjetljivo iskusio na svojoj ko5i $ritisak okova uinilo ga je da je *io vjesnik novi) vremena! &oveden u Englesku od jednoga? od svoji) mladi) uenika lorda .ontjova $o $rvi $ut s neizmjernim usre4enjem di'e atmosferu kulture du)a koja krije$i! 8 do*ar HQ uk!-i as je do'ao me7u anglosaski svijet! &oslije *eskonanog rata 9ijele i Crvene Ru5e koji je $usto'io R%iniju u teaju de%enija $ro5ivljava Engleska $o-++S Tvo *lagoslov mira i svuda gdjegod se rat i $oli-nk?i nadu na drugom $lanu mo5e umjetnost i na us$ijevati i razvijati se slo*odno! &o $rvi se otvaraju oi skromnog *ijednog samostanskog i)vnika i $rivatnog" uitelja da $ostoji sfera u kojoj ?i- za jedine snage smatraju" du) i znanost! (itko ??a tu ne $ita za njegovo nezakonito ro7enje nitko ne *roji mise ni molitve koje on o*avlja! Cijene ga kao umjetnika kao intelektual%a kao ovjeka koji govori *iranom latin'tinom koji dr5i govore na gladak vje't i du)ovit nain $a ga stoga u$ravo zaradi ti) vrlina rado $rimaju u veoma distingvira-nim dru'tvima! /stinski us)it izaziva u njemu udesno gostolju*lje Engleza oarava ga $lemeniti nedo-!slatak $redrasuda! ! ! ! "de %es grands .vlords 0%%ords *eauL %l %ourtois magnanimes et forts"! =ako i) velia Ronsard! 8 toj zemlji javlja se $red njim razliiti nain mi'ljenja! 8nato tomu da je Ni%lif odavna ve4 za*oravljen sauvalo se u 1Lfordu i nadalje slo*odnije smionije $oimanje teologije! Tu na$okon nalazi Erazmo uitelje grkog jezika koji $red njim otvaraju novi klasi%izam! (ajsna5niji du)ovi najodliniji ljudi $ostaju njegovi $rijatelji i $okrovitelji! .ladi kralj da$ae Jenrik 3///! tada jo' knez nala5e da mu $redstave skromnog sve4enika! To donosi Erazmu $o'tovanje za sva vremena 'to svjedoi kakav je sna5an dojam izazvao svojim dr5anjem! (aj$lemenitiji tada'nji du)ovi" Toma .orus i Jo)n @is)er $ostaju njegovim naj*li5im $rijateljima Jo)n Colet i nad*isku$i" Nar)am i Cranmer $rijateljski ga $odu$iru! Sa strastvenom 5edom u$ija u se*e mladi )umanist onu atmosferu $unu du)ovne emana%ije iskori'4uju4i vrijeme iskazivane mu gostolju*ivosti na mnogostruko $ro'ireHnje i $rodu*ljenje svoga znanja! 8 sao*ra4aju s engleskim aristokratima u razgovorima s nji)ovim 5enama i $rijateljima nastoji da njegove dru'tvene forme $ostanu 'to su$tilnije! &ouzdanje u samog se*e oslonjeno na svijesti zauzetog $olo5aja $ridonosi k *rzom $reo*ra5enju Erazma! (es$retni $la'ljivi sve4enik $reru'ava se *rzo u neku vrstu mladog a**ea koji nosi )a*it kao veernje odijelo! &oinje da se *rine za 'to odliniju vanj'tinu za elegantno odijelo za dru'tveni ton ui ja'iti i loviti! (jegov u engleskim aristokratskim ku4ama usvojeni odlini nain dr5anja koji se tako o'tro razlikuje od $rostakog nezgra$nog dr5anja $okrajinski) )umanista $ridonio je u znatnoj mjeri da mu osigura ime ovjeka! koji dominira nad okolinom svojom kulturom du)a! (a'av'i se u sredi'tu $olitikog svijeta $ovezan srdanim $o*ratimskim vezama du)ovne srodnosti s najjaim du)ovima %rkve i dvora stekao je ove 'iroke )orizonte koji o*u)vataju svemir )orizonte kojima se divio svijet! "&ita' me - $i'e s veseljem jednom od $rijatelja - da li lju*im Englesku! 8 koliko si mi ikada vjerovao molim Te izvoli mi $ovjerovati i ovog $uta da nikada ni'ta nije na me utje%alo jednako do*ro! (alazim ovdje tako ugodnu zdravu klimu a ujedno tako mnogo kulture i uenosti - ne uenosti *analne koja %je$idlaari nego du*okog eksaktnog znanja i klasinog o*razovanja jednako na $odruju latinskog kao i grkog jezika tako da osim za onim stvarima 'to

se tamo mogu vidjeti malo eznem zai /talijom! =olikogod $uta slu'am nagovaranja svoga $rijatelja Coleta ini mi se kao da $rislu'kujem samoga "&latona! 0 je li ikada $riroda stvorila do*ro)otnije delikatnije i sretnije *i4e od Tome .ora:" 8 Engleskoj se izlijeio Erazmo od Srednjeg 3ijeka! HM 0li %ijela ta lju*av $rema Engleskoj nije ga uinila Englezom! 3ra4a se iz nje kao kozmo$olit kao gra7anin svijeta kao oslo*o7ena $riroda kojas o*u)va4a svemirske vidokruge! 1datle je njegova lju*av uvijek tamo gdje vlada znanje kultura knjiga i nauka! Za njega ne dijele zemlje i rijeke i mora kozmos a ne dijele ga ni stale5i rase i klase! 1n $oznaje samo dva sloja" aristokra%iju o*razovanja i du)a kao gornji svijet $le*s i *ar*arstvo kao donji! 1datle je njegova domovina tamo gdje vlada knjiga i rije "eloVuentia" i "eruditio"! To tvrdokorno ograniavanje na krug du)ovne aristokra%ije $osred tako tankog sloja kulture li'ava u neku ruku Erazma Rotterdamskog i njegovo djelovanje trajni) korijena! =ao istinski kozmo$olit ostaje on svuda gost nigdje ne $reuzima o*iaja i karakteristini) %rta dotinog naroda nigdje ne $osu7uje ni jednog 5ivog jezika! (a svim svojim *ez*rojnim $utovanjima mimoilazio je u$ravo mimo naj)itniji) elemenata $ojedine zemlje ne o*ra4aju4i na nji) nikakve $a5nje! /talija @ran%uska (jemaka i Engleska sastojale su se za njega od nekoliko desetaka ljudi s kojima je on mogao ugla7eno razgovarati? u $ojedinim gradovima $ostojale su za nj sama knji5ni%e! 1sim toga je $romatrao gdje su gostione uaji'4e ljudi najuljudniji i vina najsla7a! Sve drugo osim kulta knjige *ilo je za nj za-/voreno! (e gleda ni na slike niti slu'a glaz*e! (e o*ra4a $a5nje ni na to da su u Rimu stvarali Eio-nardo Raffael ili .i%)elangelo! 1du'evljenje $a$a Ra umjetnost kori kao suvi'nu rasi$nost kao anti-%vangeliku lju*av za sjajem! Erazmo nije nikada ritao 0riostovi) strofa u Engleskoj mu je C)au%er lud kao 'to mu je u @ran%uskoj tuda fran%uska $oezija! (jegovo je u)o *ilo uistinu otvoreno samo HO "za jedan jezik za latinski! >uten*ergova umjetnost *ila je za njega jedina muza s kojom se $o*ratimio ! on najsu$tilniji ti$ knji5evnika koji mo5e $ojmiti sadr5aj svijeta $omo4u slova ;litterae<! Jedini $ut kojim je dolazio u doti%aj sa stvarno'4u *io je $ut $omo4u knjiga s kojima je imao vi'e $osla nego sa 5enama! "Eju*io je knjige jer su *ile ti)e nisu $okazivale svoje nadmo4i i *ile su nes)vatljive i ne-j$ristu$ne masi! 8 tom je vidio jedinu $ovlasti%u o*razovani) $osred o$4ega *es$ravlja svijeta! 8 toj je samo sferi mogao on inae 'tedljivi ovjek da $ostane rasi$nikom! / ako je $oku'ao da sa $osvetama se*i $riskr*i nova%a inio je to jedino u svr)a da mo5e ku$ovati uvijek vi'e i vi'e grki) i latinski) klasika! 1n je lju*io knjige ne samo zaradi nji)ova sadr5aja nego i) je o*o5avao na 4utilni nain? kao jedan od $rvi) *i*liofila divio se samom Bnji)ovu $ostojanju i $ostanku nji)ovoj divnoj $rirunoj i istodo*no estetikoj formi! (ajrasko'niji i naj*la5eniji momenti u njegovu 5ivotu su *ili kad je mogao stojati kod 0ldusa u .le%ima ili kod @ro*a u 9aselu u niskoj so*i%i za 'tam$anje me7u radni%ima da $rima iz tiska jo' vla5ne arke da u zajedni%i s majstorima ove umjetnosti stavlja urese i nje5ne ini%ijale? kao lova% o'trog vida sa svje5e za'iljenim $erom na*ada tiskarske $ogre'ke ili *rzo zaokru5ava na mokrim listovima latinsku frazu istije / klasinije! Rad na knjigama i za knjige *ila je naj$rirodnija forma njegove eksisten%ije! (a taj nain nije Erazmo Rotterdamski nikada ni 5ivio u narodima i zemljama nego nad njima u nekoj tana)nijoj $rozirnijoj atmosferi u tour dUivoire umjetnika akademika! 0li s tog tornja koji je *io $osve sagra7en od knjiga i rada virio je s iskrenim interesom dolje on drugi Einkej kako *i slo*odno jasno i $ravedno vidio i s)vatio 5ivi 5ivot! HP S)vatiti i to uvijek *olje s)vatiti *ila je jedina $rava naslada ovoga znamenitog genija! 8 strogom !mislu ne mo5e se mo5da Erazmo nazvati nikako du*ljim du)om? on ne ide u onu sku$inu ljudi koji umiju o jednom $itanju razmisliti do kraja? nije jedan od veliki) du)ova koji $reo*razuju svemir i koji su kadri da ga o*dare $lanetarnim sustavom lU!razmove su istine za$ravo samo

razja'njenja! &a i ako se njegov du) nije odlikovao oso*itom du*inom karakterizirala ga je i$ak neo*ina o$se5nost! /< koliko ne $ri$ada Erazmu slava du*okog mislio%a valja $riznati da je *io slo*odouman u smislu 3ol-tairea i Eessinga koji gleda svijet i stvari trijezno raz*orito i jasno! 9io je $rosvjetitelj u naj$lemenitijem znaenju te rijei! 6irenje jasno4e i $o'tenja *ilo mu je $rirodna funk%ija! >adila mu se svaka z*rka organski je zazirao od svega mistinog i metafizikog? $o$ut >oet)ea nije ni'ta tako mrzio kao "ne*ulozno"! &rivlaila ga je i mamila daljina a ne du*ljina" nije se nikada naginjao nad &as%a-lovim "$onorom" nije $oznavao $otresa Eut)era Eovole ili Costojevskog ni oni) stra'ni) kriza koje su ve4 tajanstveno srodne sa smr4u i ludilom! Sve $retjerano ostalo je tu7e njegovoj naravi sklonoj na razmi'ljanje! 0li s druge strane nije nijedan ovjek Srednjeg vijeka *io tako $raznovjeran kao on! 3jerojatno se ti)o smje'kao gledaju4i greve i krize svoji) suvremenika $aklenske vizije Savonarole $aniki stra) Eut)era astralne fantazije &ara%elsusa? razumio je i umio je da uini razumljivim samo ono 'to je *ilo uistinu jasno i s)vatljivo! Jasno4a je *ila organika $riro7ena ose*itost njegova $ogleda? 'togod je osvjetljivao svojim ne$odmitljivim okom *ilo je odma) jasno i sre7eno! Za)valjuju4i kristalnoj $rozirnosti mi'ljenja i uvi7avnosti osje4aja $ostao je Erazmo velik razja'njiva svega kritik vremena odgajatelj i uitelj svoga vijeka uitelj ne samo za svoje $okoljenje nego i za svoje *li5nje H, jer svi $rosvjetitelji slo*odni mislio%i i en%iklo$edisti osamnaestog vijeka i mnogi $edagozi devetnaestog vijeka su du) od njegova du)a! 8 svemu trijeznom i $ounom krije se o$asnost da se $retvori u filistrozno? ako nam se $rosvjetiteljstvo sedamnaestog i osamnaestog vijeka gadi radi svoga drzovitog $reten%ioznog sofistikog "umovanja" nije to Erazmova krivnja! =rivnju valja $ri$isati radije majmunskom o$ona'anju Eraz-move metode $ri emu o$ona'atelji nisu imali-Erazmova du)a ! Svim onim sitnim du)ovima nedostajalo je zrn%a etike soli one suverene su$eriornosti du)a koja ini listove i dialoge nji)ova majstora tako interesantnim i $ridaje im toliko $re-udesnoga literarnog ukusa! 8 Erazmu je uvijek *alan%irao neki veseli $odrugljivi )ir s dostojanstvenom ueno'4u! 9io je dosta jak da se mo5e sa svojom du)ovnom snagom i $oigrati? nada sve je+ umio da 5onglira *listavom ali ne zloestom ka-ustikom ni mali%ioznom dosjetljivo'4u koju je od! njega *a'tinio Swift a zatim Eessing 3oltaire i S)aw! =ao $rvi veliki stilist novog vremena umio je Erazmo Rotterdamski da 5mirkaju4i $ri'a$ne neke! )eretike istine umio je da naj'kakljivije stvari s genijalnom drzovito'4u i nenadma'ivom vje'tinom $rotura i $rokriomari u svoja djela unato *udnoj %enzuri? *io je on o$asni *untovnik koji sam se*e nije nikada izvrgavao o$asnosti jer je *io za'ti4en uenjakim talarom ili *rzo navuenim odijelom vragoljana lu7aka! Za desetinu oni) smioni) stvari koje je Erazmo u svojim djelima iznio drugi su do'li na lomau samo zato jer su i) nes$retno iz-*r*ljali? Erazmove knjige uzimali su $a$e i %rkveni knezovi kraljevi i vojvode te su autora 'tavi'eo*asi$avali dostojanstvom i darovima! Za)valjuju4i svomu literarno-)umanistikom umje4u vanjskog $reo*laenja us$jelo je Erazmu da za$ravo %ijeli taj eks$lozivni materijal Reforma%ije $rokriomari" QA u samostane i kne5evske dvorove! S njime $oinje-- svuda je on *io $ionir - majstorstvo $olitike $roze od njezine %ijele skale $jesni'tva sve do *odrog $askvila! /z njegova du)a izvirala je ona krilata umjetnost $lamenite rijei koja se tako udesno usavr'ena od 3oltairea Jeinea i (ietzs%)ea? ruga svim svjetovnim i du)ovnim vlastima i koja je za $ostoje4i $oredak stvari *ila o$asnija nego gru*i otvoreni na$adaj te'ki) na$adaa! Za)valjuju4i Erazmu $ostaje knji5evnik $o $rvi $ut evro$ska sila uz druge sile! / injeni%a da on knji5evnost nije u$otrije*io za disolu%iju i )u'kanje nego sama-za s$ajanje i zajedni%u znai njegovu trajnu slavu! Erazmo Rotterdamski nije *io odma) od $oetka takav veliki $isa%! ovjek njegove vrste mora ostarjeti da uzmogne vr'iti utje%aj na svijet! &as%al S$inoza (ietzs%)e mogu umrijeti mladi jer nji)ov sa*rani du) nji)ov du) sinteze nalazi u$ravo u naju5im i najz*ijenijim o*li%ima savr'enstvo izra5avanja! (asu$rot tomu Erazmo du) koji sa*ire tra5i komentira i kom$rimira

koji %r$i gra7u za $redenje misli ne samo iz samoga se*e nego je stie i iz vanjskog svijeta ne djeluje svojim intenzitetom nego svojim ekstenzitetom! Erazmo je *io vi'e" umjela% nego umjetnik? za njegovu vjeno s$remnu *udnu inteligen%iju $isanje je samo drugi o*lik razgovora? ono nije za njegovu du)ovnu $okretnost znailo nikakav oso*it trud i on sam izjavljuje jedam$ut da mu je manje na$ora zadavalo da na$i'e jedno djelo negoli da $roita korekturu kojeg djela! (e tre*a ni da se ras$aljuje ni da se uz*u7uje? njegov je razum i onako *r5i nego li ga mo5e slijediti rije! ".eni se inilo" $i'e mu Zwingli "kad !sam itao Tvoj s$is kao da te ujem gdje govori' i kao da vidim kako se $okre4e Tvoja malena ali Q+ -okretna figura"! 6to lak'e $i'e to je sve uvjerljivije? 'to vi'e stvara to stvarnije djeluje! &rvo djelo koje Erazmu donosi slavu za)valjuje svoj us$je) sluaju ili jo' *olje nesvijesnoj s$oznaji atmosfere vremena! 8 teaju godina mladi je Erazmo sastavio u svr)u o*uke za svoje uenike z*irku latinski) %itata! =od jedne zgodne $rilike dao ju je u &arizu tiskati $od imenom "0dagia"! / ne)oti%e je izi'ao ususret sno*izmu vremena jer je u$ravo tada latinski jezik *io u velikoj modi i svaki ovjek literarnog ranga - ta zlo$ora*a si5e sve do na'eg vijeka - smatrao je svojom du5nosti da svoje $ismo ili ras$ravu uresi latinskim %itatima! S$retni Erazmov iz*or %itata $ri'tedio je svim )umanistikim sno*ovima da itaju klasike! 0ko netko $i'e $ismo ne tre*a da odsada valja i $relistava duge folijante jer on za)valjuju4i Erazmu mo5e lako kao na udi%u da u)vati ovu ili onu lije$u floskulu iz "0dagia"! / *udu4i da su sno*ovi u svim vremenima *rojni Erazmova je knjiga *rzo $ro-krila $ut? na desetke izdanja - svako je dalje izdanje sadr5avalo vi'e %itata nego $ret)odno - tiskalo se u svim zemljama! / tako je najedam$ut ime na)oeta i *astarda Erazma $ostalo slavno u %ijelom evro$skom svijetu nekoliko dialoga u svr)u da 'to lak'e naue latinski a ve4 se iz toga stvara za tri genera%ije jedna itanka! =ada misli da je u svojoj "&o)vali glu$osti" na$isao tek 'aljivu satiru ras$lamsava tom knjigom revolu%iju $rotiv autoriteta! (ovim komentiranim $rijevodom *i*lije iz grkoga na latinski udara temelje nove teologije! =ada je za jednu $o*o5nu 5enu koja je jadikovala radi nereligiozne ravnodu'nosti svoga mu5a za nekoliko dana na$isao utje'nu knjigu stvorio je katekizam nove evan-gelike $o*o5nosti! (i ne %iljaju4i nikada svijesno $oga7a uvijek u glavno sredi'te! ega god se suvereno dotakne slo*odni i smioni du) $ostaje novostF za svijet koji je okovan u $re5ivjelim $redod5*ama! Tko naime samostalno misli misli ujedno naj*olje i naj$ro*itanije za sve!

Jednokratni us$je) ne dokazuje ni'ta o karijeri $is%a! &onavlja li se uvijek i uvijek o$et i svaki $ut na drugom $odruju tada se oznauje $ravi $oziv i zvanje tada je oit oso*it instinkt kod ovog umjetnika! Ta se snaga ne da $ojaati ta se umjetnost ne da izuiti? nikada ni Erazmo $i'u4i - ne %ilja svijesno na us$je)? ali svaki $ut na veoma neoekivani nain nailazi na us$je)! 1dr5avaju4i sa svojim $rivatnim ueni%ima "%olloVuia" $i'e za nji) QG QH ?B SE/=0 "Ei%e Erazma Rotterdamskog je jedno od najrjeitiji) najodluniji) li%a koje $oznajem" ree Eavater kojemu doista nitko ne 4e zanijekati izvrsno $oznavanje fizionomija! =ao odluno li%e kao li%e koje govori o jednom novom ljudskom! ti$u osje4ali su ga i veliki slikari svoga vremena! (e

manje nego 'est $uta izvr'io je u razliitim" njegovim godinama %ontrefait velikoga "&rae%e$-tora mundi" naj$re%izniji od svi) $ortretista Jans Jol*ein? dva $uta - 0l*re%)t Curer? jedam$ut #uinten .atsvs! (ijedan drugi (ijema% ne mo5e se $onositi slinom $roslavljenom ikonografijom! .ogu4nost da jedan umjetnik smije $ortretirati Erazma lumen mundi *ila je ujedno $oklon javno iskazan veliini univerzalnog ovjeka koji je ujedinio odjeljene $redstavnike %e)ova $ojedini) umjetnosti u jedno jedino )umanistiko *ratstvo $rosvjete! 8 Erazmu su uzveliali slikari svoga $okrovitelja velikoga $rvo*or%a nove moralne organiza%ije svijeta! Stoga su ga na svojim $lo)ama $rikazivali sa svim njegovim insignijama ove du)ovne mo4i! =ao ratnik sa svojom o$remom 'ljemom i maem $lemi4 sa gr*om i geslom *isku$ s $rstenom i u ornatu tako se javlja na svakoj sli%i Erazmo vojskovo7a novootkrivenog oru5ja kao ovjek s knjigom! Svi ga *ez izuzetka slikaju okru5enog knjigama kao nekom vojnikom etom? uvijek gdje $i'e i stvara" kod Ciirera dr5i u lijevoj ru%i %rnilo a u desnoj $ero $okraj njega le5e $isma a $red njim folijanti u gomili! Jol*ein ga jedam$ut $rikazuje kako je ruku naslonio na knjigu koja nosi sim*oliki nat$is QQ "Jeraklova djela" - vje'ti $oklon kojim slavi titan-sku snagu djela koja je on izvr'io! Crugi ga $ut gleda kako on $ola5e ruku na glavu starorimskog *oga Terminusa formuliraju4i i stvaraju4i na taj nain "$ojam"! 8vijek $ak istodo*no s $rikazivanjem tjelesnog lika Erazmova *iva ak%entuirana "njegova su$tilnost du*oka $romi'ljenost mudra *ojazan" ;Eavater<! 8vijek su nagla'ene njegove %rte mislio%a istra5ivaa autoanalitika 'to inae $rodu)ovljenom njegovu naliju $odjeljuje ne$ris$odo*ivi i neza*oravni sjaj! 0li samo $o se*i $romatrano isto s tjelesnog stanovi'ta samo kao maska kao $ovr'ina *ez o*zira na snagu koja se iznutra saku$lja u njegovim oima nije se Erazmovo li%e ni u kojem sluaju moglo nazvati lije$im! &riroda nije ovoga du)ovno *ogatog ovjeka odvi'e o*ilno o*darila u tjelesnom $ogledu! Carovala mu je samo neznatnu mjeru istinske 5ivotne $uno4e i vitalnosti" sasvim" maleno tijelo usku glavu umjesto kre$kog zdravog i ot$ornog tijela! 8 5ilama je njegovim strujila tanka *ijela krv *ez tem$eramenta a osjetljive je 5iv%e o*avijala delikatna ko5a s *olje5ljivom *ojom koja se godinama me5kurala $o$ut sivog kr)kog $ergamena i raskomadavala u tisu4e na*ora i *razda! &osvuda se Kosje4a taj nedostatak vitalnosti? kosa $rerijetka i nezasi4ena $igmentom $rilju*ljuje se *ez*ojnim $ramovima k slje$ooi%ama ruke siroma'ne krvlju svijetle $rozirne $o$ut ala*astra odvi'e o'tri nos str'i gledan iz $tije $ers$ektive $reusko izrezane $revi'e si*ilinske su mu usni%e sa svojim sla*im glasom? $remalene su mu i $rikrivene oi unato svoj nji)ovoj snazi svijetla? nigdje ne $lamsa 5ivlja *oja nijedna se $una forma ne zaokru5ava u ovom strogom radinom i asketskom li%u! Te'ko je se*i $redstaviti toga uenog ovjeka mladim kad je ja'io konja $livao i kada se maevao! =ada se sa 5enama 'alio ili da$ae milovao okru5en od vjetra

i nevremena glasno govore4i i smiju4i se! (e)oti%e nam $ri razgledanju ovoga su$tilnog malo konser-vativno su)og redovnikog li%a $adaju na um zatvoreni $rozori vru4ina ugrijane $e4i $ra'ina knjiga no4i $rovedene u uenju *ez sna i dani $rovedeni u ne$rekidnom radu? nikakva to$lina nikakva emana%ija snage ne izvire iz tog li%a i uistinu ze*ao je Erazmo? taj se ovjeuljak navikao da sjedi u so*i o*laio u odijela 'iroki) rukava de*ela i $odstavljena krznom? u vjenom stra)u od $ro$u)a $okriva uvijek sa *arretom od kadife glavu koja je $rerano o4elavjela! To je li%e ovjeka koji ne 5ivi u 5ivotu nego u mi'ljenju ija snaga ne le5i u itavom njegovom tijelu nego se jedino sku$lja u ko'tanom svodu iza slje$oo%i%a! (emo4an $rema stvarnosti ima Erazmo samo u radu mozga %ijelu zali)u istinske svoje 5ivotnosti! Jedino za)valjuju4i toj du)ovnoj auri $o$rima Erazmovo li%e svoje znaenje" ne$ris$odo*iv neza*oravan je zato $ortret iz Jol*einova kista na kojem je genijalni slikar $rikazao Erazma u

najsvetijem asu u stvaralakom zanosu rada! Taj $ortret majstorsko Jol*einovo djelo i mo5da najsavr'eniji slikarski $rikaz jednog knji5evnika u asu kada se $ro5ivljena rije magiki $retvara u vidljivi znak $isma! Sjetimo se samo slike - a tko *i ju mogao za*oraviti makar ju je samo jedam$ut vidio! -" Erazmo stoji $red svojim stolom za $isanje i osje4a se ne)oti%e sve do najnje5niji) 5iva%a da je on sam! 8 ovom $rostoru vlada $ot$una ti'ina vrata iza leda ovjeka $ri radu moraju *iti zatvorena nitko ne ide ni'ta se ne mie u uskoj 4eliji! Ca se doga7alo unaokolo ma 'togod izmaklo *i $a5nji ovjeka koji je zadu*ljen u svoje misli i koji je zanesen u transu stvaranja! (jegova ne$ominost odi'e kamenitim mirom ali $ogledamo li ga $o*li5e onda o$a5amo da to nije stanje mira nego da je on $ot$uno zaronuo u se*e u svoje tajanstveno stanje QM koje je iskljuivo u du*ini du'e! 8 najna$etijoj?U kon%entra%iji slijedi svijetlo njegovi) zjeni%a koje svijetli $lavkasto za rijeima $isma na *ijelom listu gdje desna uska tanka gotovo 5enska ruka vue" svoje znakove $okorna svojoj za$ovjedi koja dolazi odozgor! 8sta su zatvorena elo svijetli ti)o i )ladno? ini se da $ero me)aniki i lagano stavlja svoja slova na ti)i list! .ali na$rijed nagnuti mi'i4 izme7u o*rva odaje na$rezanje njegova misaonog" rada koji se vr'i nevidljivo gotovo nezamjetljivo! 1vaj mali greviti na*or u *lizini stvaralake sfere-mozga do$u'ta da gotovo nematerijalno osjetimo *olesnu *or*u da na7e adekvatni izraz da na7e rije koja u$ravo otkriva misao! .i'ljenje istu$a tu u$ravo tjelesno i s)va4a se" sve je u tom ovjeku" na$etost a ti'ina oko njega je $ro5eta tajanstvenim strujama? izvrsno je u)va4en inae te'ko $rislu'kivani as kemikog $retvaranja du)ovne materije u formu i $ismo! Sate i sate mo5emo gledati tu sliku i $rislu'kivati tu zatitralu uz*i*anu ti'inu $unuU stvaralake misli jer u sim*olu Erazma u $oslu-ovjekovjeio je Jol*ein $osve4eni autoritet svakog ovjeka du)a nevidljivu str$ljivost svakoga istinskog umjetnika! Samo se u toj sli%i osje4a Erazmova individualna" *itnost? samo se u njoj naslu4uje sakrivena snaga iza maloga kr5ljavog tijela koje je sa so*om vukao taj ovjek du)a kao dosadnu kr)ku $u5evu ku4i%u!! itav je svoj 5ivot $atio Erazmo od ne$ouzdanosti i kr)kosti svog zdravlja jer 'to mu je $riroda uskratila na mi'i%ama $odijelila mu je $reo*ilno na 5iv%ima! 8vijek ve4 kao mladi ovjek tr$i on neura-! steniki a mo5da i )i$o)ondriki na $reosjetljivosti svoji) organa $riroda je $revi'e tijesno $revi'e kratko skrojeni za'titni $okriva raza$eia nad njim? QO" Kuvijek je ostalo jedno mjesto neza'ti4eno i neosjetljivo! as mu 5eluda% uskrati funk%iju as mu o$et reumatizam trga udove as ga mue kamen%i as ga 'ti$a kao nekim klije'tima $odagra svaki o'triji da) zraka djeluje na nadsenzitivnog Erazma $o$ut )ladno4e na 'u$lji zu*! (jegova $isma sainjavaju ne$rekidni izvje'taj o *olesti! (ijedna mu klima ne $rija $ot$uno? stenje za vru4ine magla ga ini melankolinim? zazire od vjetra smrzava se kod naj*la5e )ladno4e a s druge o$et strane ne $odnosi u5areni) kaljeva na $e4i? svako is$arivanje neistog zraka $rouzrokuje mu glavo*olju i vrtoglavi%u! 8zalud se ne$rekidno zamotava u krzna i de*ela odijela" sve to nedostaje da se normalno ugrije tijelo svaki dan tre*a *urgund%a da njegovu mlitavu krv $os$je'i u %irkula%iji! /li ako je vino samo za jednu slamku kiselo javljaju se ve4 signali u$ozorenja u %rijevima! Strastveno osjetljiv za do*ro s$remljeno jelo izvrstan E$ikurov uenik neiska-zano se *oji rdave )rane jer mu se kod $okvarenog mesa *uni 5eluda% i ve4 samo vonj ri*a sa$inje mu grevito grlo! 1va osjetljivost sili ga na razma5e-nost? kultura mu $ostaje $rva $otre*a" Erazmo mo5e samo fine i to$le tkanine nositi na svom tijelu mo5e da s$ava samo u istim krevetima? na njegovom stolu za rad svijetle samo sku$o%jene vo'tane svije4e umjesto uo*iajeni) lui od smole! Zaradi ti) navika svako mu je $utovanje odurna $ustolovina i izvje'taji vjenog $utnika o tada jo' veoma zaostalim njemakim svrati'tima sainjavaju kulturno-)istorijski nenadoknadivi i $odjedno za*avni katalog kletvi i $ogrda! Svaki dan na $utu ku4i u 9asel ide $okrajnim $utevima kako *i iz daleka umakao oso*ito smradnoj uli%i jer svaki o*lik smrada *uke neisto4e dima a isto tako i u du)ovnom $odruju - surovosti i *uke $rouzrokuje njegovoj senzi*ilnosti u*itanu du'evnu muku!

QP =ada su ga jedam$ut $rijatelji u Rimu $oveli na *or*u s *ikovima izjavljuje on s izrazom ga7enja da "ga ne vesele takve krvave igre ti $re-osta%i *ar*arstva"! (jegova unutra'nja nje5nost tr$i od svakog o*lika nekulture! 1ajan tra5i ovaj osamljeni )igijeniar $osred vijeka u kojem je *ila zanemarena kultura tijela u *ar*arskom svijetu istu onu isto4u koju ostvaruje kao umjetnik kao $isa% u svom stilu i u svom radu! (jegov moderni nervozni organizam imao je kulturne $otre*e kasniji) vjekova koje nisu njegovi suvremeni%i surovi) kostiju neosjetljive ko5e i 5eljezni) 5iva%a mogli ni s)vatiti! 0li stra) njegova stra)a je kuga koja se tada u*itano $renosila iz jedne zemlje u drugu! im je uo da se ta %rna zaraza $ojavila makar gdjegod $a *ilo to i stotinu milja daleko ve4 su ga srsi $rolazili? odma) je smotao svoje 'atore i $o*jegao u $aninom stra)u $osve ravnodu'an $rema tomu da ga %ar zove na vije4anja ili da ga tra5e najzamamljiviji glasni%i" $red samim so*om *io *i $oni5en sam *i se se*i zgadio da vidi svoje tijelo gdje ga rastae gamad gdje je $okriveno osi$om i gadnim ranama! Taj $reveliki stra) od *ilo kakve *olesti nije Erazmo nikada tajio i kao $o'teni ovjek zemaljskoga svijeta ne stidi se nikako da $rizna da "zadr)4e $ri samom imenu smrti"! Jer kao svaki koji rado radi i koji svoj rad s)va4a oz*iljno ne 5eli da $ane 5rtvom glu$oga ludog sluaja *esmislene zaraze! / u$ravo zato jer sam do*ro $oznaje svoju uro7enu tjelesnu sla*ost i jer $oznaje svoju nervoznu i odatle oso*itu ugro5enost 'tedi on i uva svoje maleno osjetljivo tijelo s *ri5ljivom ekonomijom! =loni se o*ilni) goz*i $azi *ri5no na isto4u i do*ro $ri$ravljenu )ranu *je5i od zamamni) 3enerini) dra5i i $rije svega se *oji .arsa *oga rata! 'to vi'e stari i 'to mu tjelesne osjetljivosti zadaju ve4e muke to svijesnije $o$rima njegova 5ivotna metoda karakter stalne o*ram*ene Q Q, *or*e kako *i za se*e s$asio malo mira sigurnosti i izoliranosti 'to sve tre*a za svoju jedinu 5ivotnu nasladu za rad! / samo za)valjuju4i toj )igijenskoj *ri5ljivosti tom 4utilnom odri%anju Erazmu je $o'lo za rukom u$ravo ne'to nevjerojatno" da kr)ka kola svoga tijela vozi kroz najdivljiju i naj$ustiju e$o)u svi) vremena i to $uni) sedamdeset godina? a $ri tom da sauva jedino 'to mu je u njegovu o$stanku *ilo uistinu va5no" svetost svoga $ogleda i intaktnu slo*odu svoga du)a! S tako $la'ljivim 5iv%ima i takvom $revelikom osje4ajno'4u organa te'ko ovjek $ostaje junak? takva ne$ouzdana tjelesna konstitu%ija morala se neiz*je5ivo odraziti na dr5anju i karakteru ovjeka! Costa je da $ogledamo na du)ovno o*lije Erazma Rotterdamskog $a da se uvjerimo kako je taj delikatni sla*i ovjeuljak $osred divlji) sna5ni) $riroda Renesanse i Reforma%ije *io malo s$oso*an za vo7u stranke! "(ijedne %rte izrazite $rodorne smionosti" sudi Eavater $o njegovu li%u a isto to vrijedi i o Erazmovu karakteru! Taj ovjek *ez tem$eramenta nije dorastao istinskoj *or*i! 8mio je jedino da se *rani metodom $oznati) 5ivotinji%a koje su u asu o$asnosti simulirale mrtvilo iii su mijenjale *oju? najradije se kod svake *uke $ovlai u svoju $u5evu ku4i%u u svoju radnu so*u! Samo iza nasi$a svoji) knjiga osje4a se du)ovno slo*odnim! >otovo je muno $romatrati Erazma u sud*onosnim asovima jer im do7e do gustog od'ulja se 5urno izvan zone o$asnosti osiguravaju4i svoj uzmak od svake nu5ne odluke neo*vezatnim "ako" i "u toliko" *alansira izme7u "da" i "ne" z*unjuje svoje $rijatelje i raz*je'njava svoje ne$rijatelje! Tkogod je )tio raunati na njega kao svoga saveznika osjetio *i se sasvim $revarenim! Jer Erazmo kao ne$okole*iva nezavisna individualnost ne 4e nikomu da ostane vjeran nego se*i samomu! >adi mu se instinktivno svaka vrsta odluke jer su one -A o*veze i du5nosti! Cante ovjek koji strastveno lju*i *a%io *i ga vjerojatno radi njegova )ladnog dr5anja u $red$akao "neutralnima" onim an7elima koji u *or*i izme7u 9oga i Eu%ifera ne 4e da $ristanu ni uz jednu stranu !!! Vuel %attivo 4oro Cegli angeli %)e non furon re*elli (eU fur fedeli a Cio ma $er se foro"! &osvuda gdje se tra5i odanost i $reuzimanje $ot$une o*aveze $ovlai se Erazmo u svoju )ladnu $u5evu ku4i%u izvan stranarstva za nijednu ideju svijeta i za

nikakvo osvjedoenje ne *i *io s$reman da svoju glavu $olo5i kao muenik $od sjekiru! (itko nije *io vi'e svijestan od njega samoga te svim suvremeni%ima $oznate sla*osti karaktera! Rado je $riznavao da njegovo tijelo i njegova du'a ne sadr5avaju ni'ta od one materije od koje se stvara $riroda muenika! &odjedno je $risvojio se*i za svoje 5ivotno dr5anje &latonovu skalu vrednovanja da su $ravednost i $o$ustljivost $rve vrline ovjeka" tek na drugom mjestu dolazi odva5nost! Erazmova se sranost oitovala najve4ma u tom da je *io toliko iskren te se nije stidio svoje stra'lji-vosti ;to je uostalom veoma rijedak o*lik $o'tenja u svim vremenima<! =ada su mu jedam$ut surovo $rigovorili nedostatak *or*ene )ra*rosti odgovorio je smje'kaju4i se i fino sa suverenom rijei" "To *i *io uistinu te5ak $rigovor kad *i) ja *io 'vaj%arski $la4enik! 0li ja sam uenjak i tre*am mira za svoj rad!" Jedini vrsti elemenat u tom nesigurnom ovjeku *io je" neumorno i $ravilno radini mozak koji je funk%ionirao kao odjeljeni udesno is$ravni stvor izvan njegova kr)koga tijela! Taj mozak nije! $oznavao nikakvi) za$reka nikakva umora nikakva kole*anja nikakve nesigurnosti! 1d najmla7i) godina svoga 5ivota sve do asa smrti djeluje s jed-+!

nako jasnom snagom koja na daleko sije svijetlo! &o mesu i krvi sla*i )i$o)ondar *io je Erazmo titan rada! Za svoje sla*o tijelo tako malo istro'eno tre*ao je jedva vi'e od tri do etiri sata s$avanja u GQ sati? ostali) dvadeset sati neumorno je radio itao je $isao dis$utirao kola%ionirao i korigirao! &i'e na $utovanju u kolima koja se tresu u svakoj gostioni $retvara svaki stol u radni $ult! 9iti *udan znailo je za njega isto 'to i knji5evno djelovati a $isaljka mu je *ila u neku ruku kao 'esti $rst ruke! 8'anen medu svojim knjigama i $a$irima $romatra kao iz jedne %amera o*s%ura lju*omorno / znati5eljno sva z*ivanja? nikakav na$redak u znanostima nikakav izum nijedan $amflet nijedan $olitiki doga7aj ne mo5e izmaknuti njegovu $ogledu koji ne$restano vre*a! &utem knjiga i $isama zna za sve 'to se z*iva na okruglom svijetu! injeni%a da se to s$oznavanje odigravalo gotovo samo $utem $isanog i tiskanog slova da se izmjena tvari sa stvarno'4u kod Erazma vr'ila samo na %ere*ralnom $utu unijelo je dakako u njegovo djelo %rtu akademizma neku a$straktnu )ladno4u? kao 'to je i njegovu tijelu tako je i njegovim djelima nedostajalo sonosti i 4utilnosti! Samo okom mozga a ne sa svim 5ivim organima s)va4a taj ovjek svijet ali ta njegova znati5eljnost 5e7a za znanjem o*u)vata sve sfere! =ao jedan $omini reflektor razasi$a svoje svijetlo na sve $ro*leme 5ivota i osvjetljuje i) $ravilnom i *e'4utnom o'trinom? to je $ot$uno moderni a$arat mi'ljenja nenatkriljive $re%iznosti i velianstvenog dosega! Jedva da koje $olje suvremenog djelovanja ostaje neosvjetljeno? na svakom $odruju mi'ljenja ovaj $oti%ajni nemirno lutaju4i i i$ak jasno *istro gledaju4i du) $retea je i $ionir kasnije z*ijenijeg truda! Erazmo je imao u$ravo magiki instinkt vilinskog 'ta$a da $rorie i $redvi7a! 1sje4ao je na svakom mjestu mimo kojeg su njegovi suvremeni%i ravnodu'no -G $rolazili zlatne i sre*rne 5i%e $ro*lema koji se u$ravo tra5e! 1n i) osje4a nju'i on $rvi na nji) u$ozorava ali se na tom zadovoljstvu otkrivaa esto naje'4e is%r$ljivao njegov nezadovoljeni interes koji se daleko 'irio! &ravi $ak rad otko$avaI nja $rosijavanja i $rosu7ivanja $rave vrijednosti ti) zlatonosni) naslaga ostavlja svojim $otom%ima! 1vdje le5i njegova grani%a! Erazmo ;ili *olje" njegovo velianstveno oko mozga< osvjetljuje samo $ro*leme on i) ne rje'ava" kao 'to njegovoj krvi njegovu tijelu nedostaje strasti koja $ulzira tako nedostaje njegovu stvarala'tvu vanjskog fanatizma $osljednje zagri5enosti *ijesa jednostranosti! (jegov je svijet daljina a ne du*ljina! Stoga Je svako $rosu7ivanje ove znamenite f $odjedno riadvremenske figure ne$ravedno u koliko se o*azire samo na njegovo djelo a ne i na njegovo djelovanje! Erazmo je *io naime du'a za mnogo

slojeva konglomerat najrazliitiji) s$oso*nostiF z*roj a ne jedinstvo! Smion i $la'ljiv $rodoran a i$ak neodluan $rije $osljednjeg udar%a *or*en u du)u mirolju*iv u sr%u ta't kao literat i du*oko $okoran kao ovjek ske$tik i idealist s$aja on sve o$reke u la*avoj mje'avini! 8enjak marljiv $o$ut mrava teolog slo*odne misli surovi kritik svoje e$o)e i *lagi $edagog ne'to trijezni $jesnik i *riljantni autor e$istolarne umjetnosti jetki satirik i nje5ni a$ostol svake ovjenosti - to je sve istodo*no *ilo u ovom o$se5nom du)u? ti se elementi nijesu uzajamno suz*ijali niti su se tiskali! (jegov talent nad talentima da ujedinjuje sve su$rotnosti da rje'ava o$reke nije se oitovao samo u njegovu vanjskom 5ivotu nego je djelovao i $od njegovom vlastitom ko5om! &o $rirodi same stvari nije se iz takve mnogostrukosti moglo razviti nikakvo jedinstveno djelovanje i 'to mi nazivamo erazmovom su$stan%ijom erazmovskim idejama na'lo je u $ojedinim njegovim nasljedni%ima za)valjuju4i z*ije-H nijoj formi izra5avanja $rodornije izrazitije znaenje nego u samom Erazmu! (jemaka reforma%ija i $rosvjetiteljstvo slo*odno istra5ivanje *i*lije i s druge strane Ra*elaisova i Swiftova satira evro$ska ideja i moderni )umanizam - to su sve ideje iz njegova mi'ljenja a ne njegov vlastiti in? $osvuda je on dao $rvi $oti%aj svuda je $okrenuo $ro*leme ali su svuda $ro*lemi $retekli njega samoga! Rijetko su kada $rirode koje s)va4aju $odjedno i $rirode koje izvr'uju jer dalekovidnost koi snagu udaranja "rijetko se kada" kako veli Eut)er "$oduzima do*ro djelo iz mudrosti i o$reznosti sve se mora z*iti u neznanju"! Erazmo je *io svijetlo svoga stolje4a drugi su *ili njegova snaga" on je osvjetljavao $ut a drugi su njime kora%ali dok je sam on kao izvor svjetlosti ostajao u sjeni! 0li tko $okazuje $utove u (ovo isto je tako vrijedan $o'tovanja kao onaj koji $rvi njima kora%a? i oni koji u nevidljivom djeluju izvr'ili su svoj in! -Q .0JST1RS=E >1C/(E Sretni ne$ris$odo*ivi je sluaj u 5ivotu umjetnika ako mu $ode za rukom da nade tematski o*lik umjetnosti u koju mo5e da )armonijski sa*ere sumu svoji) darovitosti! To je $o'lo za rukom Erazmu za)valjuju4i *lje'tavoj sa savr'enim majstorstvom izvedenoj ideji u njegovoj "&o)vali glu$osti"! 1vdje su se *ratski na'li na oku$u uenjak *ogat o$se5nim znanjem surovi kritik suvremene mu e$o)e i satirini rugala%! 8 nijednom od njegovi) djela ne $re$oznajemo Erazma kao majstora kao u ovom najglasovitijem i jedinom djelu koje se $o*jedonosno odu$rlo ni'tavilu vremena i slave! &ri tom je ovaj majstorski )ita% u$eren u samo sr%e e$o)e is$alila la*ava ruka kao u igri? u $uni) sedam dana i uistinu samo da olak'a svoje sr%e -" ova je sjajna satira na$isana na du'ak! 0li u$ravo ova lako4a dala mu je krila i *ez*ri5nost u lijetu! Erazmo je tada imao $reko etrdeset godina i nije samo neizmjerno mnogo itao i $isao nego i s )ladnim i ske$tikim okom du*oko gledao u ovjeanstvo! (ije mu se svi7alo! 3idio je kako! malo mo4i ima um nad stvarno'4u? vrlo mu se ludo inio itav taj z*rkani 5ivot! (a koju je god stranu $ogledao vidio je svuda u du)u sonet S)akes$earea" "Zaslugu $o$ut $rosjaka ro7enu! / oskudno "ni'ta" o$remljeno u sjaju / umjetnost u lan%ima vlasti i du) li'en svi) $rava i iskreno $o'tenje - nazvano glu$o'4u!" Tko je du5e vremena *io siroma'an kao on tko je duge sate *io u mraku $red vratima $ro'e%i o -milostinju taj je usisao u svoje sr%e svu gorinu" kao u 5unu s$u5vu taj zna za ne$ravednost i nedotu$avu glu$ost svi) ljudski) $ot)vata! 8sni%e su mu titrale kad'to od srd5*e i $rigu'enog krika! 0li Erazmo nije *io u du*ini du'e "seditiosus" - nije *io *untovnika narav" nije *io $o ras$olo5enju radikal" iz*a%ivanje reski) $atetiki) o$tu5a*a nije odgovaralo umjerenom o$reznom njegovu tem$eramentu! Erazmu je $ot$uno nedostajalo naivne i lije$e tla$nje kako *i se jednim

zama)om jednim udar%em moglo uni'titi sve zlo na svijetu? - emu da se zato raskrsti sa svijetom razmi'lja s rezigna%ijom - *udu4i da ga i onako ne mo5e mijenjati i *udu4i da varanje drugi) i varanje samog se*e $ri$ada vjeno ljudskom i ne$romjenljivom! .udra% ne jadikuje mudra% se ne uz*u7uje" gleda s o'trim oima i $rezirnim ustima na lude $ot)vate i u Canteovu smislu ">uarda e $assa!" ;">ledaj i $ro7i!"<U ide mirno dalje svojim vlastitim ustrajnim $utom=atkada $ak $ovoljnije lak'e ras$olo5enje raz-vedruje surovi rezignirani $ogled mudra%a" tada se smje'ka i s ovim smije'kom osvjetljuje ironiki svijet! Erazmov $ut vodio je oni) dana ;g! +-A,< $reko 0l$i? $ovratio se iz /talije! Tamo je na'ao %rkvu u $ot$unom $ro$adanju? $a$u Julija kao %ondottiera okru5enog svojim ratni%ima *isku$e umjesto u a$ostolskom siroma'tvu u sjaju i dangu*i $ro5ivio je u toj zemlji rasula zloinaki ratni *ijes kne5eva koji su se $o$ut vukova uzajamno zatirali drzovitost mogu4nika grozno osiroma'enje naroda? du*oko je o$et $ogledao u $onor stra)ovitog *esmisla! 0li sada je to le5alo kao tamni o*lak iza osunani) vr)una%a 0l$i! Erazmo uenjak ovjek knjige sjedio je u sedlu nije vukao - oso*ito sretni sluaj - svoju filolo'ku $rtljagu svoje %odi-%es i $ergamente na koje je inae njegova znati5elja *ila komentatorski $rilje$ljena! (jegov se du)? osje4ao ovdje slo*odnim u slo*odnom zraku veselio -M se igri i o*ijesti? tada mu $ade na um ins$ira%ija za jedan s$is 'arena i aro*na ins$ira%ija $o$ut le$tira i $onese ju sa so*om s ovoga sretnog $utovanja! Tek 'to je $ris$io u Englesku dao se u svijetlom $ovjerljivom sjedi'tu Tome .orusa na $isanje malenog 'aljivog s$isa za$ravo samo da $ru5i razonodu sa*ranom krugu $rijatelja i u$otrije*iv'i igru rijei nazva ga u slavu Tome .orusa "En%o-mium moria" ;"Eaus Stultitiae" latinski 'to se najlje$'e dade $revesti kao "&o)vala glu$osti"<! 8$oredimo li ga s oz*iljnim va5nim nauno o$tere4enim glavnim djelima Erazma odlikuje se ovaj mali drzoviti satirikon nekako mladenakim o*ijesnim elementima ne'to je vitak i *rzonog! 0li ni o$seg ni te5ina ne $ridaju djelima umjetnosti nji)ovu ne$rolaznu unutra'nju vrijednost! / kao a $olitikoj sferi jedna jedina sona rije geslo ili smrtonosna dosjetka e'4e odlunije djeluje nego demostenski govor? isto tako u $odruju knji5evnosti *ro'ure nad5ivljuju esto velika sna5na djela! 1d +PA svezaka 3oltairea ostala je sve do na'i) dana jedino 5iva $odrugljiva z*ijena novela "Candide"! 1d *rojni) folijanata Erazma Rotterdamskog koji je vrlo rado $isao najjae 5ivi sluajno dijete *odroga veselog )ira *listava igra du)a" "Eaus stultitiae!" Jedinstveni i jo' nikad ne$onovljeni umjetniki $otez ovog djela je taj da je autor genijalno u'anen kao u streljakom jarku! Erazmo ne govori u svoje vlastito ime da ka5e sve gorke istine koje *a%a u li%e mogu4ni%ima ovoga svijeta! 8mjesto se*e 'alje na katedru "stultitia" glu$ost da sama se*e )vali! Tim nastaje za*avni #ui$roVuo! (ikada se ne zna tko za$ravo govori" govori li Erazmo oz*iljno govori li glu$ost in $ersona -: kojoj i$ak valja o$rostiti najgru*lje i najdrzovitije: S ovom dvoznano'4u stvara Erazmo se*i za sve drzovite uvrede sakrosanktnu $ozi%iju! (jegovo vlastito mi'ljenje ne da se s)vatiti ako *i i$ak $alo komu na um da ga na$ane zaradi koje o'trije streli%e ili udar%a *iem ili z*og koje zagri5enije $odrugljive rijei koje on si$a dare5ljivom rukom na sve strane on se o$et $odrugljivo *rani" "(isam to ja rekao nego gos$oda Stultitia i tko da uzme oz*iljno govor ludosti:" Jedini s$as i izlaz slo*odni) mislila%a u do*a inkvizitorske %enzure u e$o)i $omraenja *io je da se $utem ironije i sim*ola $ro-kriomari u svijet kritika e$o)e! Rijetko je kada kome us$jelo da vje'tije iskoristi sveto lu7ako $ravo da se slo*odno izrazi - kao Erazmo u ovoj satiri koja $redstavlja $rvo najsmionije i $odjedno umjetniko djelo svoje genera%ije! Z*ilja i 'ala znanje i vedro lakrdijanje istina i $retjeranje vrte se tu u nekom 'arenom klu$ku koje se uvijek veselo izmie iz ruku kadgod ga )o4emo da u)vatimo ili oz*iljno ras$letemo! 8$oredujemo li tu su$tilnu satiru sa surovim *or*ama nedu)ovitim ukorima njegovi) suvremenika nije te'ko razumjeti kako je taj *lje'tavi $o5ar us)i4ivao oslo*a7ao i osvjetljavao $osred du)ovne tame %ijeli jedan vijek!

Satira se 'aljivo $oinje! >os$o7a Stultitia u togi uenjaka ali vragoljastom ka$om na glavi ;tako ju je Jol*ein slikao< $enje se na katedru i dr5i akademski $o)valni govor se*i samoj u ast! 1na je jedina - )vali se tako sama - koja zajedno sa svojim slu5avkama" laskanjem i samolju*ljem dr5i u $okretu %ijeli svijet! "9ez mene nema u 5ivotu nikakvog saveza nikakve trajne zajedni%e! (ijedan narod ne *i dugo $odnosio svoga kneza nijedna slu5avka svoje milostive gos$ode nijedan uitelj uenika $rijatelj $rijatelja 5ena svog mu5a gostioniar gosta drug druga ukratko nijedan ovjek ne *i mogao tr$jeti drugoga kada se ne *i -P uzajamno ili as varali ili kada jedan drugom ne *i as kadili ili kad jedan drugom ne *i mirno $o$u'tali ili na$okon ako ne *i *ilo sve zainjeno $ri-dodatkom glu$osti!" Samo z*og $re%jenjivanja nova%a trudi se trgova% samo z*og "zamamne ta'te slave" i za)valjuju4i divljem ognju *esmrtnosti stvara $jesnik a samo za)valjuju4i svojoj tla$nji $ostaje ratnik smion! Trijezno mudri ovjek $o*jegao *i iz svake *or*e i z*og zarade radio *i samo ono najnu5nije? ne *i $omaknuo ni $rstom i ne *i na$rezao svog du)a kad u njemu ne *i *ila usa7ena ova lu7aka *iljka koja ra7a 5e7u za vjeno'4u! / sada 5iva)no $u%ketaju $aradoksi! Jedino ova gos$o7a stultitia koja dariva ovjeanstvu tla$nje ona ga jedina usre4uje! Svaki je ovjek *ez izuzetka to sretniji 'to ve4ma slije$o $odlije5e svojim strastima 'to neraz*oritije 5ivi! Svako naime razmi'ljanje i muenje samog se*e zamrauje samo du'u! Jasno4a i mudrost ne $ru5aju nikada naslade? nasladu daruju samo o$ajanje eksal-ta%ija tla$nja *ijes? doza glu$osti $ri$ada svakomu istinskom 5ivotu i $ravednik ovjek *istrog $ogleda koji nije $odvrgnut nikakvim strastima nije ni u kojem sluaju normalan nego znai jednu vrstu a*normalnog! "Samo onaj nad kojim u 5ivotu zavlada glu$ost mo5e se nazvati istinskim ovjekom!" Stoga se na sva usta )vali stultitia kao $ravi stimulans svakog ljudskog djelovanja? ona u zavodnikoj suadi razla5e kao sve mnogo slavljene vrline svijeta" jasno i istinsko gledanje iskrenost i $o'tenje? one slu5e u *itnosti samo tomu da ogoravaju 5ivot ovjeku koji i) vr'i! / *udu4i da je osim toga ova gos$oda uena %itira ona se*i u $rilog $onosno onu Sofoklovu" "Samo u nerazumnosti je 5ivot mio!" Ca na strogo akademiki nain uvrsti svoju tezu toku $o toku gorljivo vue na svom lu7akom kono$%u niz svjedoka! Svaki stale5 oituje $ri -, toj velikoj $aradi svoju oso*itu tla$nju! Svi se natjeu" *r*ljavi govorni%i %je$idlaarski $ravniki uenja%i filozofi od koji) *i svaki 5elio da %ijeli svijet zatvori u svojoj vre4i $lemstvo koje se $onosi svojim $odrijetlom? lakom%i za nov%em skolasti%i i knji5evni%i igrai i ratni%i na$okon vjeni glu$ani zamamljeni tla$njom svoji) uvstava? lju*avni%i koji u $redmetu svoje lju*avi vide izuzetnu z*irku svake naslade i lje$ote! S neu$oredivim $oznavanjem svijeta sa*rao je Erazmo sjajnu galeriju ljudske glu$osti! 3elikim komediografima kao .o-lieru ili 9en Jonsonu dosta je *ilo da $osegnu u to kazali'te lutaka da iz njegovi) karikatura ski%irani) lakim %rtama formiraju istinske 5ive ljude! (ijednu varijantu ljudske glu$osti nije za*oravio nijednu nije mimoi'ao i u toj $ot$unosti slike na'ao je za se*e najvr'4u o*ranu! Tko se naime mo5e smatrati s$e%ijalno o'tro izrugan kad nijedan drugi stale5 nije *olje $ro'ao od njegova: (a$okon i $o $rvi $ut mo5e se i5ivjeti %ijela Erazmova univerzalnost sve njegove intelektualne sile njegova dosjetka i njegovo znanje njegov svijetli $ogled i njegov )umor! Ske$ti%izam i su$eriornost njegova $ogleda na svijet iz*ijaju u tom djelu u tisu4ama iskara i *oja *lje'tave rakete! 3isoki du) is$unjava se ovdje u savr'enoj igri! 8 najdu*ljem svom temelju *io je taj s$is za Erazma vi'e nego 'ala i on se mogao u$ravo uY ovom $rividno sitnom radu oitovati jer je to njegovo omiljelo djelo "Eaus stultitiae" du)ovni o*raun s vlastitom svojom umjetnikom svije'4u s najdu*ljim *i4em samog autora! Erazmo kojeg nije nitko mogao zavesti u *ludnju i kojeg nije ni'ta moglo $revariti $oznavao je najsakriveniji uzrok sla*osti koja zaustavlja njegovo istinsko $jesniko stvaranje naime da se on uvijek osje4ao $revi'e raz*orito a $remalo strastveno! Znao je da mu stoji na $utu $revelika doza raz*orite odva5nosti MA

i njegovo ostajanje izvan svake stranke i njegovo dr5anje nad stvarima stavlja ga izvan svega 5ivota! 8m je uvijek regulativna snaga koja nije nikada sama $o se*i stvaralaka? istinsko $roduktivno stvaranje mora uvijek izvirati uistinu iz tla$nje! 9udu4i da je *io udesno *ez tla$nje zanosa Erazmo je ostao %io svoj 5ivot *ez strasti )ladni i veliki uenjak koji nije nikada u$oznao $osljednje sre4e 5ivota $ot$une $redanosti i svetog izgaranja samoga se*e! &o $rvi i jedini $ut mo5e se za)valjuju4i toj knji5i%i osjetiti da je Erazmo $otajno tr$io radi svoje $revelike razumnosti svoje $ravednosti svoje o*azrivosti i umjerenosti! / kako uvijek umjetnik najsigurnije stvara kada on $reo*razuje vlastite nedostatke i e5nje u $lastiki o*lik tako se i ovdje za$ravo ovjek nadaren )ladnim trijeznim $rosu7ivanjem $okazao $ozvanim $ar eLellan%e da is$jeva vedru )imnu glu$osti i da se na najrazumniji nain izruga o*o5avateljima iste mudrosti! 0li ni inae se ne smijemo z*og suverene kra-*ulje u toj knjizi dati varati u $ogledu njezine $rave nakane! Ta $rividno lakrdija'ka "&o)vala glu$osti" *ila je is$od svoje $okladne kra*ulje jedna od najo$asniji) knjiga svoga vremena! 1no 'to nas danas $rivlai kao du)ovite iskre )umora u stvari je odigralo ulogu eks$lozije koja je $rokrila $ut Refor-ma%iji! "&o)vala glu$osti" ide u niz najdjelotvorniji) $amfleta koji su ikada na$isani! Sa zaudenjem i ogorenjem $ovratili su se tada njemaki )odoasni%i iz Rima gdje su $a$e i kardinali $rovodili rasko'ni i ne4udoredni 5ivot talijanski) renesansni) knezova? istinske religiozne $rirode uvijek su sve nestr$ljivije tra5ile reformu %rkve "in %a$ite et in mem*ris"! 0li Rim $a$a u sjaju od*ijao je sve $ritu5*e $a i one najdo*ronamjernije? na $anju sa sve5nji4em u ustima $odnijeli su kaznu svi oni koji su $reglasno ili odvi'e strastveno govorili" samo u surovim $ukim srokovima i sonim anegdotama M+ moglo se dati odu'ka ogorenju nad zlo$ora*om trgovine s relikvijama i o$ro'tenjem grije)a! &odzemno iz ruke u ruku kurzirali su le%i sa slikom $a$e kao golemog $auka koji si'e krv! Zasluga je Erazma Rotterdamskog 'to je javno 5igosao registar grije)a kurije" majstor izra5avanja u dvostrukom znaenju iskori'4uje svoj veliki umjetniki $otez te do$u'ta Stultitii da izrazi sve ono o$asno - nu5no odluno ustav'i $rotiv religiozni) zlo$ora*a! / $remda je on to*o5e samo luda koja ma'e *iem razumiju svi kritiku namjeru rijei kao" "kada *i svi najvi'i sve4eni%i $a$e namjesni%i /susovi nastojali da mu u 5ivotu *udu slini kad *i )tjeli da $odnose njegovo siroma'tvo da $odnesu njegove muke da $reuzmu na se*e njegov kri5 da dijele (jegov $rezir $rema svemu $rivremenom tko *i se na svijetu vi'e tu5io nego oni: =oliko *i *laga morali izgu*iti sveti o%i kada *i mudrost *arem jedam$ut zavladala nji)ovim du)om: 8mjesto stra)oviti) *ogatstava oni) *o5anski) asti mogu4nosti dijeljenja toliki) slu5*i i dostojanstava tako *rojni) dis$enza tako raznovrsni) $oreza naslada i u5itaka - umjesto svega toga nado'le *i no4i *ez" sna dani $osta molitve suze i vje5*e u $o*o5nogti i tisu4e drugi) muka!" / naglo is$ada stultitia iz! svoje lu7ake uloge i sasvim jasno i izrazito izjavljuje za)tjev *udu4e Reforma%ije u svijetu" "9udu4i da %ijela /susova nauka ne $oiva ni na em drugom nego samo na krotkosti str$ljivosti i $reziru svega zemaljskog onda je kao na dlanu 'to se tim misli re4i! /sus je )tio svoje namjesnike da o*oru5a uistinu svojim smislom i za)tjevao je stoga da oni ne samo svoje %i$ele i d5e$ove nego i svoja odijela odlo5e da *udu savr'eno goli i da samo vr'e svoj a$ostolat! (e tre*aju ni'ta drugo uza se imati osim maa ali ne onog maa koji slu5i za gra*e5" i umorstvo nego maa du)a koji $rodire do u naj-unutra'njiji temelj du'e i koji s jednim udar%em umrtvljuje sve strasti kako *i se u sr%u za%ariia" $o*o5nost!" /z te 'ale $ostala je ne$redvi7eno jetka z*ilja! /s$od lu7ake odore gleda ne$revarljivo strogo oko velikog kritika e$o)e! >lu$ost je izrekla ono 'to $otajno gori na ustima tisu4a i stotina tisu4a ljudi! Jae $rodornije razumljivije nego *ilo koje drugo $ismo vremena $ri*li5ila je i rastumaila svijesti svijeta nu5nost rigorozne %rkvene reforme! 8vijek! *iva tako da autoritet $ostoje4eg $oretka mora *iti $oljuljan u svojim temeljima $rije nego se uzmogne izgraditi novi $oredak! 8 svim )istorijskim du)ovnim $revratima rad kritika i $rosvjetitelja ide $red! stvarao%em i o*noviteljem" zemlji'te mora *iti ras-ko$ano $rije nego li 'to $rimi u se zrno sjemena!

0li samo nijekanje i kritiziranje ne odgovara na nikakvom $odruju du)ovnom dr5anju Erazma?" ako on ukazuje na $ogre'ke ini to samo zato da i) ukloni i da i) zamijeni is$ravnim stanjem! (ikada on ne kori iz nekog u5itka za ukorom kojim *i $okazao na$r4eno svoju su$eriornost! (jegovu du)u toleran%ije nije *ilo ni'ta dalje nego gru*i na$adaj $rotiv katolike %rkve? kao )umanist ne sanja Eraz-mo o $o*uni $rotiv svega %rkvenog nego o $onovnoj "reflores%en%iji" o $re$orodu religiozni) $itanja o o*novi kr'4anske ideje $utem $ovratka k njezinoj nekada'njoj nazarenskoj isto4i! =ao 'to su se i u isto do*a u vrijeme Renesanse nauka i umjetnost $omladile za)valjuju4i $ovratku k antiknim uzorima tako se nada ErazmUo da 4e se %rkva koja se gu'i $od surovim slojem formalnosti $re$oroditi isko$avanjem njezina $raiskonskog vrela $ovratkom nau%i evan7elja i time $ravoj /susovoj rijei i na$okon "otkri4em /susa koji je skriven $od dogmatskim naukama!" S ovom uvijek istakMG nutom 5eljom stu$io je Erazmo - $retea kao $osvuda - na elo Reforma%ije! 0li )umanizam $o svojoj *iti nije nikada revolu%ionaran i ako Erazmo $o svojim $oti%ajima %rkvene reforme vr'i najva5nije usluge s$remanja $uteva i$ak se njegovo umovanje $ot$uno mirolju*ivo suste5e jo' od otvorene s)izme! (e *i on mogao nikada i4i stazama Eut)era Zwinglija ili Calvina u nji)ovu 5estokom od*a%ivanju i uklanjanju s $uta svi) za$reka? nije suvereno odluivao o tom 'to je u katolikoj %rkvi is$ravno a 'to neis$ravno koji su sakramenti do$ustivi a koji nisu $ravi da li se $osljednja veera ima s)vatiti su$stan%ijalno ili ne-su$stan%ijalno? on se samo ograniava da naglasi da se *itnost $o*o5nosti ne krije u odr5avanju vanjski) o*lika i da $itanje istinske vjere ovjeka mo5e t<iti samo rje'eno u du*ini njegove vlastite du'e! (e ini ovjeka kr'4aninom ni kult sveta%a ni )odo-a'4enje ni $jevanje $salama ni skolastika teologija sa svojim ne$lodnim "judaizmom" nego ga ini kr'4aninom njegova vlastita du'evna afirma%ija njegovo ljudsko kr'4ansko 5ivotno dr5anje! Sve%ima ne slu5i naj*olje onaj koji sa*ire ii $o'tuje nji)ove kosti niti onaj koji )odoasti k nji)ovim gro*ovima ili koji $ali najvi'e svije4a nego onaj koji tra5i da najsavr'enije u svom $rivatnom 5ivotu nasljeduje nji)ov $o*o5ni 5ivot! 1dlunije nego sve odr5avanje svi) o*reda i molitava nego svi $ostovi i slu5enja misa jest lini 5ivot u du)u /susovom! "9itnost na'e religije je mir i s$orazum!" / ovdje kao svuda trudi se Erazmo da $ridigne sve 'to 5ivi do o$4eljudskog znaenja umjesto da ga ugu'i u mrtvim formulama+! Svijesno ide za tim da kr'4anstvo oslo*odi od isto %rkveni) zaslona! Sve 'to je *ilo etiki savr'eno medu ljudima nastoji da uklo$i kao $lodonosni elemenat u ideju kr'4anstva! 8 vijeku ogranienosti i dogmatskog fanatizma izrie taj veliki )umanist udesnu rije koja $ro'iruje svijet" ">djegod nai7e' na istinu $romatraj ju kr'4anski!" Tim udara most $rema svim vremenima i zonama! Tko $o$ut Erazma $romatra mudrost ovjenost i 4udorednost svuda kao o*like najvi'eg )umaniteta i time ve4 $o se*i kao kr'4anstvo ne 4e $rema uzoru samostanski) zelota $roganjati filozofe antike u $akao ;"sveti Sokrat" uskliknuo je jedam$ut odu'evljeni Erazmo< nego 4e i4i za tim da $reveze sve $lemenito i veliko iz $ro'losti u religiozno $odruje "kao 'to su 2idovi sa so*om $onijeli u sferu religijskog kulta svoje zlatne i sre*rne s$rave da urese njima svetinju!" (i'ta 'to je ikada *ilo znatno u djelu ljudske moralnosti ili 4udorednog du)a ne tre*a da se $rema erazmovskom s)va4anju religije odlui od kr'4anstva $utem ukoene ograde jer u tom 'to je ljudsko nema ni kr'4anski) ni $oganski) istina nego je u svim svojim o*li%ima istina *o5anska! Stoga Erazmo ne govori nikada o teologiji /susa ni o nau%i o vjeri nego o "filozofiji /susa" dakle o nau%i o nainu 5ivota! =r'4anstvo je za njega samo drugaija rije za visoku i )umanu 4udorednost! Te temeljne Erazmove ideje djeluju u $araleli s ar)itektonskom snagom katolike eksegeze i $lamenog instinkta lju*avi mistiara mo5da malo $losnato i o$4enito ali su sasvim )umane? ovdje kao na svakom $odruju znanja ne si5e Erazmovo djelovanje toliko u du*ljinu koliko u daljinu (jegov "En%)iridion militis %)ristiani" ;"&rirunik kr'4anskog *or%a"< sastavljen kao $rigodni s$is na 5elju neke $o*o5ne $lemenite gos$ode kao o$omena njezinu mu5u $ostaje narodno-*ogoslovski

$rirunik i reforma%ija sa svojim *or*eno radikalnim za)tjevima nalazi u tom djelu ve4 uzorano $olje u koje 4e lako zasijati svoje sjeme! .isija ovog osamljenog glasnika u $ustinji Erazma Rotterdamskog nije *ila Mda ot$one ovu *or*u nego da *or*u koja je $rijetila da *ukne uti'a $omirljivim $rojektima u $osljednjem asu! 8 do*a kada se na kon%ilima vodi ogorena $re$irka oko si4u'ni) dogmatski) $ojedinosti sanja Erazmo o $osljednjoj sintezi svi) $o'teni) forma du)ovnog vjerovanja o $re$orodu kr'4anstva koje tre*a da sav svijet za uvijek oslo*odi $re$irke i suko*a i da time $odigne uistinu vjeru u 9oga na visinu istinske religije ovjeanstva! I Jedna od oznaka Erazmove mnogostrukosti *ila je ta 'to je umio da jednu te istu misao izrazi na vi'e naina! 8 "&o)vali glu$osti" ne$odmitljivi je kritik svoje e$o)e $rikazao zlo$ora*e u krilu katolike %rkve? u "&riruniku kr'4anskog *or%a" na%rtao je iz svoji) sanja o$4e s)vatljivi ideal $rodu)ovljene i )umanizirane religioznosti! /stodo*no $ak $revode4i $onovo - kao kritik tekstova filolog i egzegeta - evan7elje s grkoga na latinski ostvario je svoju teoriju koja je nagovje'tavala "nu5nost da se isko$aju $raizvori kr'4anstva!" Taj je $rijevod za tada'nje do*a djelo gotovo jednake vrijednosti kao Eu-t)erov $rijevod *i*lije na njemaki jezik kojemu je Erazmov $rijevod $rokrio $ut! &ovratak k izvorima $rave vjere tra5enje $rave vjere u tim izvorima gdje oni struje *o5anski isto ne$omu4eni nikakovom dogmom - tako je glasio $ostulat koji je Erazmo $ostavio na novo )umanistiko *ogoslovlje! S najdu*ljim instinktom za $otre*e vremena u$u4uje on +- godina $rije Eu-t)era na taj rad kao na oso*ito odluan! >odine +-AQ $i'e" "(e mogu re4i kako ja odluno $unim jedrima te5im k Svetom &ismu i kako mi se sve gadi 'to me od njeg odvra4a ili 'to me zadr5ava na tom $utu"! /susov 5ivot kako se $ri$ovjeda u EvanMM delju ne tre*a da du5e *ude $rivilegij redovnika i sve4enika te ljudi koji znaju latinski! Cijeli narod mora u tom sudjelovati" "seljak mora uz $lug itati Evan7elje tkala% uz tkalaki stan"? 5eni se mora dati mogu4nost da ovu jezgru %ijelog kr'4anstva $redaje dalje svojoj dje%i! &rije nego se Erazmo usudi da $otakne veliku misao da se *i*lija $revede i na narodne jezike o$a5a taj uenjak da je vulgata jedini od %rkve do$u'teni i odo*reni latinski $rijevod *i*lije u tijeku vremena *io izvrgnut mnogim tamnim nejasno4ama te da mu se u filolo'kom $ogledu mo5e mnogo toga $rigovoriti! /stinu ne smije ukaljati nikakva zemaljska ljaga? tako $oduzima stra)ovito djelo marljivosti da *i*liju jo' jedam$ut $revede na latinski jezik i da svoje razlike i slo*odnija? s)va4anja kritiki $o$rati o$se5nim komentarom! Taj novi $rijevod *i*lije koji istodo*no izlazi na latinskom i grkom jeziku godine +-+M kod @ro*ena u 9aselu znai $onovo jedan revolu%ionarni korak" du) slo*odoumnog istra5ivanja $o*jedonosno je $rodro i u -K $osljednji fakultet teologiju! / sada se $onovo doga7a ono 'to je za Erazma ti$sko" i tamo gdje revolu%ioni-zira umije da tako vje'to sauva vanjske forme da i najsna5niji udara% ne $ostaje otvorenim na$adajem! 8 svr)u da una$rijed slomi svaki na$adaj teologa $osve4uje ovaj svoj $rvi slo*odni $rijevod *i*lije vladaru %rkve $a$i Eeonu D! koji sam $ro5et )umanistikim du)om odgovara $rijateljski u svom 9reve" ".i smo se o*radovali" i 'tavi'e )vali mar koji je Erazmo $osvetio tom djelu! Za)valjuju4i svojoj kon%ilijantnoj naravi uvijek je Erazmo znao da individualno $revlada suko* izme7u %rkvenog i slo*odnog istra5ivanja koji *i kod svi) drugi) izazvao najstra'nija ne$rijateljstva" njegov genij $osredovanja i njegovo umje4e *lagog izravnanja M: triumfiralo je $o*jedonosno i u ovoj najna$etijoj sferi! S ove tri knjige Erazmo je stekao za se*e svoju e$o)u! 1 najodlunijem $ro*lemu svoje genera%ije izrekao je svijetlu $rosvjetljenu rije? mirni svima s)vatljivi )umani nain kojim on $rikazuje

naj-5are $ro*leme svoga vremena $ri*avilja mu neizmjerne sim$atije! 8vijek osje4a ovjeanstvo du*oku za)valnost $rema onima koji smatraju mogu4im na$redak $omo4u razuma? s)vatit 4e se to Kusre4enje novog vijeka da se $oslije svi) uz*u7eni) redovnika svadljivi) fanatika *ez*o5ni) $odruglji-va%a i nerazumljivi) $rofesora skolastike na'ao konano jedan ovjek u Evro$i koji je $rosu7ivao du)ovne i du'evne stvari jedino sa ljudskog stanovi'ta? svijet se radovao da $ostoji du'a koja lju*i svijet du'a koja unato svim nes$orazum%ima vjeruje u ovaj svijet i )o4e da ga vodi $rema svijetlu! Tako se doga7a 'to se uvijek doga7a ako $ojedini ovjek odluno $ristu$a da rije'i naelni $ro*lem svoje e$o)e" sa*ire se oko njega o$4ina i umno5ava sa svim ti)im oekivanjem njegovu stvaralaku snagu! Sva snaga sva nestr$ljivost svo i'ekivanje da 4e se ovjeanstvo 4udoredno $ridi4i $utem novonastali) nauka na'lo je na$okon svoje 5ari'te u ovom ovjeku" on ili nitko drugi misle oni mo5e da ukloni stra)ovitu na$etost koja is$unjava svijet! /me Erazma Rotterdamskog osvjetljeno dotad samo literarnom slavom $o$rima na $oetku +M! vijeka neus$oredivu snagu" .ogao *i kad *i *io smionog sr%a da diktatorski iskoristi tu svoju snagu za in svjetski za in reformatorski! 0li in nije njegovo B$odruje! Erazmo Rotterdamski mo5e samo svijetliti Ba! ne formirati samo s$remati a ne is$unjavati! Re-forma%ija ne 4e na svom elu nositi njegovo ime! Crugi 4e 5eti 'to je on sijao! BMP 3EE//(0 / >R0(/CE J8.0(/Z.0 /zme7u etrdesete i $edesete godine svoga 5ivota $ostigao je Erazmo Rotterdamski zenit svoje slave" od vjekova nije $oznavala Evro$a ve4e slave! (ijedno ime njegovi) suvremenika" Ciirera Raffaela Eio-narda &ara%elsusa ili .i%)elangela nije se s$ominjalo oni) dana u du)ovnom kosmosu s jednakim stra)o$oitanjem? djela nijednog $is%a nijesu tiskana u tolikim *ez*rojnim izdanjima kao djela Erazma Rotterdamskog nikakav moralni i umjetniki ugled ne mo5e se u$orediti s njegovim! Erazmo" to znai za $oetak 'esnaestog vijeka sinonim mudra%a "o$timum et maiLimum" ili sve ono 'to se mo5e naj*oljeg i najvi'eg zamisliti kako ga slavi .elan%)-t)on u svojoj latinskoj $o)valnoj )imni? on je autoritet koji se ne dade sru'iti" u naunim $jesnikim svjetovnim i du)ovnim $itanjima! Slavljen je as kao "do%tor universalis" as kao "knez znanosti" i "za'titnik $o'tene teologije"? nazivali su ga "svijetlom svijeta" ili "&itijom Za$ada" "vir in%om$ara*ilis et do%torum $)oeniL"! (ikakva $o)vala nije za njegovu oso*u $revelika! "Erazmo" $i'e .itian - "uzdi5e se nad ljudsku mjeru! 1n je *o5anski $a ga valja $o'tivati kao *o5ansko *i4e u $oniznoj $o*o5-nosti!" Crugi )umanist Camerarius govori o njem" "Svaki koji ne 4e da *ude smatran tudin%em u %arstvu muza divi mu se velia ga slavi ga! Svaki koji us$ije da do*ije od njega list stie neizmjernu slavu slavi najvelianstveniji triumf! 0 tko smije s njim govoriti taj je *la5en i *lagoslovljen na zemlji!" 8 istinu $oela je kao neka utakmi%a u svr)u da se stee milost - jo' sve do nedavna - ne$oznaM, tog uenjaka koji se sve dotada jedva uzdr5avao od $isanja $osveta ;dedika%ija< davanja instruk%ija i $rosjaenja! .orao se na $onizne naine umiljavati da od mogu4nika izmudri mr'ave *enefi%ije! Sada se ti isti mogu4ni%i jagme za njegovu milost! 8 svakom sluaju to je sjajan igrokaz dostojan da se vidi kad su zemaljske sile i nov%i $risiljeni da slu5e du)u! Carevi kraljevi i kne5evi ministri i uenja%i $a$e i kardinali natjeu se u odanosti da steku Erazmovu milost" Car =arlo gos$odar o*aju svjetova nudi mu mjesto u svom vije4u? Jenrik 3///! 5eli da ga $rivue k se*i u Englesku @erdinand 0ustrijski k se*i u 9e @ranjo /! - u &ariz! /z (izozemske iz 9ra*anta 8garske &oljske i &ortugalske dolaze mu najzamamnije $onude? $et sveuili'ta *ore se za ast da mu $odijele katedru tri $a$e $i'u mu listove $une stra)o$oitanja! 8 njegovoj se so*i gomilaju do*rovoljni tri*uti *ogati) $o'tovala%a zlatni vrevi i sre*rno $osude? 'alju mu *ave vina i drago%jene knjige? na sve ga naine $rimamljuju i $ozivaju da sa njegovom slavom umno5e svoju vlastitu! Erazmo $ak mudar i ske$tian u sti ma) $rima sve te darove i asti veoma uljudno! Co$u'ta da ga darivaju do$u'ta da ga )vale i slave - i to rado i 'tavi'e sa ne$ritajenotn nasladom - sve to do$u'ta ali se on ne $rodaje! Co$u'ta da ga slu5e ali on ne 4e da

$reuzme nikakve slu5*e on ne$okole*ivi *ora% one unutra'nje slo*ode i ne$odmitljivosti umjetnika koju je u$oznao kao nu5ni $reduvjet svakoga moralnog djelovanja! Zna da 4e *iti najjai ostane li vjeran samomu se*i! =ako li *i to *ilo suvi'no i glu$o kad *i )tio raznositi svoju slavu od dvora do dvora umjesto da joj do$usti da svijetli jasno i mirno $o$ut zvijezde nad vlastitim njegovim domom! Erazmo ne tre*a ve4 odavno nikome i nikamo $utovati" svi dolaze k njemu! 9asel jer je u njemu on stanovao OA - $ostao je du)ovno sredi'te svijeta! (ijedan knez nijedan uenjak nijedan ovjek koji dr5i do svog ugleda ne $ro$u'ta da se na $ro$utovanju svrati velikom mudra%u i da mu iska5e svoje $o'tovanje! Razgovarati s Erazmom - vrijedi kao neka vrsta kulturnog vite'tva i $osjet Erazmu ;isto kao u devetnaestom vijeku >oet)eu< znaio je najoitije Kodavanje $oasti sim*olikom nosio%u nevidljive du)ovne mo4i! 8 svr)u da do*iju signum iz njegove ruke u svoju s$omen-knjigu $utuju visoki $lemi4i i uenja%i i $o nekoliko dana do njega! Jedan kardinal $a$in ne4ak koji je tri $uta uzalud $ozivao Erazma Rotterdama k svojem stolu ne osje4a se $ovrije7enim z*og toga 'to mu je Erazmo od*io $ozive te ga i$ak $o)a7a u $rljavoj tiskarskoj so*i kod @ro*ena! Svaki list koji Erazmo $i'e uokviruje $rimala% ti *rokat i $okazuje ga kao relikviju $rijateljima $unim stra)o$oitanja! .ajstorova $re$oruka $o$ut Sezama otvara sva vrata? nikada kao Erazmo nije imao nijedan ovjek ni >oet)e ni 3oltaire - tolike vladalake snage u Evro$i a da ju je za)valjivao samo snazi svoga du)ovnog $ostojanja! Taj dominantni Erazmov $olo5aj $rosu7ivan sa stanovi'ta na'eg vremena i $rema dana'njim kriterijama nije $ot$uno s)vatljiv ni s o*zirom na njegovo djelo ni na njegovu linost! Canas vidimo u Erazmu ovjeka mudroga )umanitarnog mnogostrukog s$oso*nog da $otie i $rivlai ali ne du)a koji zanosi ili $reo*razuje svijet! Erazmo je za svoj vijek *io vi'e nego literarna $ojava? $ostao je i *io je sim*oliki izra5aj svoje najtajanstvenije du)ovne e5nje! Svaka e$o)a koja )o4e da se o*novi $roji%ira i utjelovljuje $rije svega svoj ideal u vidljivi o*lik? du) vremena da *i mogao sam *olje razumjeti i $redstaviti se*i svoje vlastito *i4e iza*ire jednog ovjeka kao ti$ i dok ovog $ojedinog i sluO+ ajnog individua uzdi5e daleko nad njegovu mjeru o$aja se u neku ruku vlastitim odu'evljenjem! (ova uvstva i misli uvijek su s)vatljivi samo oda*ranom krugu? 'iroka masa ne mo5e i) nikada s)vatiti u a$straktnoj formi nego samo sjetilno i antro$o-morfno? stoga ona rado umjesto ideje $ostavlja ovjeka sliku $rauzor koji nastoji da vjerno o$ona'a! Ta 5elja vremena nailazi na $ot$uni odraz i na kratko vrijeme u Erazmu jer je on "uomo universale" koji u se*i nema nikakve jednostranosti koji mnogo zna koji slo*odno gleda u *udu4nost $ostao idealni ti$ novog $okoljenja! 8 )umanizmu slavi e$o)a svoju vlastitu odva5nost u mi'ljenju i svoju novu nadu! Tada $rvi $ut du)ovna snaga-stie $rednost nad *a'tinjenom i tradi%ionalnom! / kako se sna5no i kako se *rzo vr'i ta $romjena vrednota dokazuje injeni%a da se stari vlastodr'%i do*rovoljno $odre7uju novim! Samo je sim*oliki gest kada se =arlo 3! na u5as svoji) dvorjanika gr*i da $odigne $astirskom sinu Tizianu kist kojf mu je $ao na zemlju! Sim*oliki je tako7er da $a$a na$u'ta Sikstinsku ka$elu $okoravaju4i se surovom" nalogu .i%)elangela koji ga tjera jer da ga $a$ina nazonost u ka$eli smeta u radu! Znak je vremena *io tako7er da su $rinevi i *isku$i sa*irali umjesto oru5ja knjige slike i ruko$ise? nesvijesno su ka$itulirali $red s$oznajom da je mo4 stvaralakog du)a na za$adu nastu$ila svoje gos$odstvo i da su umjetnike tvorevine odre7ene da nad5ive $olitike-i ratne s$omenike e$o)e! &o $rvi $ut Evro$a vidi svoj smisao i svoje $oslanje u su$eriornosti du)a ! u izgradnji jedne jedinstvene za$adnoevro$ske %iviliza%ije u uzornoj stvaralakoj svjetskoj kulturi! Za ovo novo naziranje oda*ire vrijeme Erazma za svog stjegono'u! =ao "anti*ar*arus" kao *ora% koji suz*ija svaku zaostalost sav tradi%ionalizam kao nagovjestitelj uzvi'enije slo*odnije i )umanije"

ovjenosti kao $utokaz *udu4ega svjetskog gra7anstva $rednjai Erazmo svima drugima! .i dana'nji ljudi svakako osje4amo da je smionost istra5ivanja velianstvenost *or*e faustovstvo novog onog vijeka u drugom du*ljem ti$u "uomo universale" izra5eno *eskonano ve)Uanstvenije i to u Eionardu i &ara%elsusu! 0li u$ravo ono 'to je na kraju *ilo na u'tr* Erazmovoj veliini njegova jasna ;dosta odvi'e $rozirna< razumljivost njegovo zadovoljstvo s onim 'to se mo5e u$oznati njegovo uljudno ur*ano *i4e inilo je tada njegovu sre4u! / instinktivno je is$ravno iza*rao e$o)u" svaka o*nova svijeta svako njegovo $ot$uno $reoranje $ostaje odjedam$ut djelo umjereni) reformatora a nenasilni) revolu%ionara%a i u Erazmu vide njegovi savremeni%i sim*ol razuma koji djeluje mirno ali ne$restano! Evro$a u jednom udesnom )i$u $ro-5ivljuje )umanistiku toliko $ri5eljkivanu viziju jedinstvene %iviliza%ije koja 4e za)valjuju4i samo jednom svjetskom jeziku samo jednoj svjetskoj religiji jednoj svjetskoj kulturi udariti kraj $rastaroj sud*onosnoj neslozi taj neza*oravni $oku'aj ostaje za uvijek vezan uz lik i ime Erazma Rotterdamskog! (jegove su ideje 5elje i sanje za jedan svjetski sat svladale Evro$u te je njegov i na' fatum da je ova ista du)ovna volja konanog $omirenja i ujedinjenja za$ada ostala *rzo za*oravljen intermezzo u krvlju na$isanoj tragediji na'e zajednike domovine!! Taj Erazmov im$erij koji je $o $rvi $ut - znamenit sat! - o*u)vatao sve zemlje narode i jezike Evro$e imao je *lagu vladu! =ako je to gos$odstvo steeno *ez nasilja za)valjuju4i samo $rivlaivoj i uvjerljivoj snazi du)a zazire )umanizam od svakog nasilja! /za*ran samo $er a%%lamationem ne vr'i Erazmo nikakve diktature koju o*ino zaslije$i vlast! Co*rovoljna s$remnost i unutra'nja slo*oda su temeljni kanoni vladanja u njegovoj nei/

OG OH" "vidljivoj dr5avi! Erazmova du)ovnost ne $odnosi intoleran%ije koja je *ila $rije toga $oznata kod knezova i religija? ne 4e da intoleran%ijom $odvrgne ljude nji)ovu )umanistikom i )umanitarnom idealu nego on kao svijetlo koje otvoreno svijetli i koje u $odruje svoje iste sfere mami 5ivotinje koje lutaju u mraku - 5eli s $itomim uvjeravanjem da $rivue k jasno4i sve one koji ne znaju i koji stoje $o strani! Jumanizam nije im$erijalistian on ne $oznaje nikakvi) ne$rijatelja i ne 5eli nikakvi) sluga! Tko ne 4e da $ri$ada iza*ranom krugu mo5e ostati vani nitko ga ne sili nitko mu ne narivava silom novi ideal? svaka intoleran%ija - koja o*ino uvijek $otjee iz ne$oznavanja $osve je tu7a ovoj nau%i A s$orazumu svijeta! S druge se $ak strane nikomu ne oduzima $ravo da ude u to du)ovno *ratstvo! Jumanist mo5e $ostati svaki koji te5i za vi'im o*razovanjem i kulturom? svaki ovjek svakog sta le5a *io mu'kara% ili 5ena vitez ili sve4enik kralj ili trgova% laik ili redovnik mo5e $ristu$iti u ovu slo*odnu zajedni%u? u njoj nikoga ne $itaju ni za rasu ni za klasu ni za narodnu ili jezinu $ri$ad nost! Tako nastaje novi $ojam u evro$skom mi'lje nju" nadnarodni! Jezi%i koji su dosad *ili ne$remo stivi ogradni zid me7u ljudima ne tre*aju vi'e da dijele ljude" $ostavljen je most izme7u nji) sviju + to $utem zajedni%e jezika o$4e vrijednog )uma nistikoga latinskog jezika i isto tako tre*a da rodolju*ni ideal kao nedostatan - jer je odvi'e

Btijesan - *ude $odre7en evro$skom nadnarodnom idealu! "Cijeli je svijet jedna zajednika domovina" $roklamira Erazmo u svojoj "#uerela $a%is" i s toga dominantnog vidikov%a ini mu se u*ojnika ne sloga medu narodima i mr5nja me7u Englezima (ijem%ima i @ran%uzima *esmisli%om" "Za'to nas -rastavljaju sva ta luda imena vi'e nego nas ujedinjuje /susovo ime:" Sve te sva7e u Evro$i za )umaOOQ nistikog ovjeka nijesu ni'ta drugo nego nes$ora-zum%i koje je skrivilo $remaleno razumijevanje odvi'e nisko o*razovanje? zada4a *udu4eg Evro$ej%a mora *iti - umjesto da uvstveno $odlije5e is$raznim $retenzijama sitni) kne5eva fanatiki) sekta'a i narodni) egoista - da naglasi sve 'to s$aja i ve5e evro$sko nad narodnim sveljudsko nad domovinskim i da $ojam kr'4anstva kao jedne religiozne zajedni%e $retvori u $ojam univerzalnog kr'4anstva ti $ojam odane i $onizne lju*avi $rema ovjeanstvu! Erazmovska ideja ide dakle za vi'im %iljevima nego ista kozmo$olitska zajedni%a? u njoj ve4 djeluje odluna volja k novoj du)ovnoj formi jedinstva za$adnog svijeta! / $rije toga su $ojedini ljudi $oku'ali da $ostignu ujedinjenje Evro$e" rimski %arevi =arlo 3eliki kasnije 4e to isto uiniti (a$oleon - ali su ovi autokrati s ognjem i 5eljezom nastojali da oku$e narode i dr5ave? sa eki4em nasilja razorila je $esni%a osvajaa sla*ija %arstva da i) okuje u lan%e! =od Erazma se - odluna razlika! - javlja Evro$a kao moralna ideja kao savr'en neegoistiki i du)oWni za)tjev? s njim $oinje onaj jo' neis$unjeni $ostulat Sjedinjeni) dr5ava Evro$e u znaku zajednike kulture i %iviliza%ije! 9itni je uvjet ;to je samo $o se*i razumljivo< za Erazma kao *or%a ove i svi) ideja za s$orazumijevanje da iskljui svako nasilje a oso*ito da ukloni rat taj "*rodolom svake do*re stvari!" Erazmo se smatra $rvim literarnim teoretikom $a%ifizma? u do*a ne$rekidni) ratova na$isao je ni'ta manje nego $et s$isa $rotiv rata? g! +-AQ a$el na @ili$a Eije$oga g! +-+Q - $oziv na Cam*rajskog *isku$a "da *i se kao kr'4anski knezovi u ime =rista zauzeli za mir!" >od! +-+- u s$isu "0dagia" o*jelodanio je glasoviti lanak s vjeno istinitim nat$isom" O"Cul%e *ellum ineL$ertis" ;"samo se onima koji! nis-u iskusili rata ini rat lije$"<! >! +-+M u svojoj "&ou%i $o*o5nog i kr'4anskog kneza" o*ra4a se s o$omenama mladom %aru =arlu 3! i na$okon godine +-+O izlazi $revedena na sve jezike i $ro'irena svuda "#uerela $a%is" - "Tu5*a mira koji su svi narodi i $u%i Evro$e na$ustili $re$la'ili i uni'tili!" 0li ve4 tada gotovo $ola tisu4lje4a $rije na'eg vremena *io je Erazmo $ot$uno svijestan da rjeiti $rijatelj mira jedva mo5e raunati na za)valnost i odo*renje! "Co'lo je dotle da se smatra 5ivotinjskim lu7akim i nekr'4anskim da se otvaraju usta $rotiv rata!" To ga i$ak ne $rijei da s uvijek $o-navljanom odluno'4u u do*a kada je gos$odarilo $ravo 5eljezne $esni%e i najsuroviji) nasilja otvori svoje na$adaje $rotiv svadljivosti kne5eva! &o njegovu mi'ljenju Ci%ero ima $ravo kad ka5e da je "ne$ravedan mir jo' uvijek *olji nego naj$ravedniji rat" $a zatim %io arsenal argumenata iz kojeg *i se jo' i danas moglo o*ilno %r$iti iznosi $rotiv rata taj *ora% $a%ifizma! "=ada se 5ivotinje uzajamno na$adaju" tu5i se on "to razumijem i o$ra'tam im z*og nji)ova neznanja" ali *i ljudi morali s$oznati da rat ve4 sam $o se*i znai ne$ravdu jer on ne $oga7a o*ino one koji ga za$odjenu i vode nego gotovo uvijek sav teret $ada na nevine na siroma'ni narod koji nema niti od $o*jede ni od $oraza 'to da do*ije! "3e4ina udara%a snalazi one koji) se rat ni'ta ne tie i ako u ratu sve naj*olje us$ije u svakom je sluaju usre4enje jedne strane 'teta i ru'evina druge!" Stoga ideju rata ne valja nikada s$ajati s idejom $ravednosti i onda - $ita on $onovo - kako mo5e uo$4e da jedan rat *ude $ravedan: Za Erazma nema ni u teolo'kom ni u filozofskom $odruju a$solutne istine koja *i o$4enito vrijedila! /stina za njega uvijek mnogo znai i ima mnogo *oja a isto tako i $ravo? stoga ne tre*a "da ni na OM

kojem mjestu *ude knez o$rezniji nego li na to%i kada se ima $rikloniti ratu? i ne tre*a da *ezuvjetno insistira na svom $ravu jer tko naime ne gleda na svoju stvar kao na jedino $ravednu:" Svako $ravo ima dvije strane sve stvari su "o*ojadisane i od stranarstva $okvarene"? a kada se*i ve4 netko uo*razi da je $ravo na njegovoj strani i$ak se to njegovo $ravo ne mora odluiti silom a niti se nasiljem ima zavr'iti jer "jedan rat raste iz drugoga a iz jednoga rastu dva!" Za ljude du)a ne znai dakle odluka $utem oru5ja nikada moralno rje'enje konflikta? izriito izjavljuje Erazmo da u sluaju rata uenja%i vi'i du)ovi svi) narodnosti ne tre*aju da $rekinu uzajamne svoje $rijateljske odnose! (ji)ov stav ne smije nikada *iti takav da $ojaava o$reke u nazorima medu mi'ljenjima narodima rasama i klasama $utem *urnog stranarstva! 1ni tre*a da ustraju ne$okole*ljivo u istoj sferi ovjenosti i $ravednosti! (ji)ova vjena zada4a ostaje da "nedo*roj ne-kr'4anskoj i zvjerski divljoj *esmisli%i rata" su$rotstavljaju ideju svjetske zajedni%e i svjetskog kr'4anstva! Erazmo ni'ta 5e'4e ne $rigovara %rkvi kao najvi'em moralnom forumu nego to 'to ona $u'ta na %jedilu veliku augustinsku ideju "kr'4anskoga svjetskog mira" zaradi $ojaanja svoje zemaljske mo4i! "(e stide se teolozi i majstori kr'4anskog 5ivota da *udu glavni za$odjevai $okretai i za$aljivai one stvari koju je /sus =rist tako mnogo i vrlo mrzio" klie on srdito i "=ako mo5e *isku$ski 'ta$ i ma infula i 'ljem evan7elje i 'tit i4i zajedno:!=ako se u isto do*a mo5e $ro$ovjedati /susova nauka i rat: =ako se mo5e jednom te istom fanfarom slaviti 9oga i vraga:" "Ratniki du)ovnik" nije ni'ta drugo nego nega%ija 9o5je rijei jer on nijee najvi'u $oruku koju mu je $oslao njegov gos$odar i uitelj kad je rekao" ".ir s vama!" OO Erazmo je uvijek strastven kada god uzdi5e svoj glas $rotiv rata mr5nje i jednostrane ogranienosti ali ta strastvenost njegove srd5*e nikada ne muti jasno4e njegova $romatranja svijeta! 8 isto do*a idealist sr%a i ske$tik razuma znao je Erazmo za sve o$reke koje u realnom $rostoru stoje na $utu o5ivotvorenju onoga "kr'4anskog svjetskog mira" i onoga omni$otentnog gos$odovanja )umanitarnog razuma! ovjek koji je u svojoj "&o)vali glu$osti" o$isao sve vrste ljudske tla$nje i *esmisli%e koje se ne dadu iskorijeniti nije $ri$adao k onim idealistikim sanjarima koji misle da mogu" $isanom rijeju knjigama $ro$ovjedima i ras$ravama u*iti ili *arem samo omamiti u ljudskoj $rirodi onaj imanentni nagon za nasiljem? on se nije-varao u $ogledu injeni%e da taj u5itak u snazi i to veselje u *or*i jo' od kani*alski) dana kroz vjekove i tisu4lje4a vrije u krvi kao muklo sje4anje na $ramr5nju $rvotne ljudske zvijeri i da 4e *iti $otre*no jo' stolje4a i mo5da tisu4lje4a moralnog" odgoja i kulturnog formiranja ljudske $rirode da se $ot$uno de*estijalizira i )umanizira ljudski rod!! Znao je da se elementarni nagoni ne dadu ukloniti *lagim i moralnim rijeima? stoga je $rimao *ar*arstvo ovoga svijeta kao neiz*je5ivu i zasada nesavladivu injeni%u! Stoga je on svoju $ravu *or*u? $renio u drugu sferu! =ao ovjek du)a mogao se? uvijek o*ratiti na svoga $o*ratima du)ovnog ovjeka - ne na vodene i zavedene nego na vo7e nat kne5eve sve4enike uenjake umjetnike na one koje-je on smatrao i inio odgovornima za svaki nemir u evro$skom svijetu! =ao dalekovidni mislila% odavno je u$oznao da u$ora*a nasilja sama $o se*i ne-ugro5ava u tolikoj mjeri svijet! (asilje je kratkog da)a djeluje na kratku metu? ono se trga *ijesno i zaslje$ljeno ali *es%iljno u svojoj volji kratko u svomI mi'ljenju i $oslije nagli) svoji) eks$lozija ru'i se!-u nemo4! Tamo gdje djeluje zarazno i gdje kao $siOP )oza uz*u7uje %ijele sku$ine stvara samo nedis%i$linirane ete koje se ras$r'e im se ras)ladi $rva vru4ina! (ikada u %ijelom tijeku $ovijesti nijesu $ostojale $o*une i eks$lozije o$asne za $ravi $oredak svijeta u koliko njim nijesu u$ravljali idejni vo7e!! Tek u asu kada nagon za nasiljem slu5i jednoj ideji ili se $oslu5i jednom idejom nastaju $ravi tumulti krvave i razorne revolu%ije jer tek $o jednoj $aroliU $ostaje jedna eta strankom tek $o organiza%iji vojskom a tek $o dogmi $okretom! Svi nasilni suko*i u ovjeanstvu u manjoj su mjeri rezultat nasilne volje koja je u krvi ovjeanstva dok i) je ir ve4oj mjeri skrivila ideologija koja tu nasilnu volju ras$lamsava i koja ju tjera $rotiv una$rijed odre7enog drugog dijela ovjeanstva! Tek fanatizam taj *astard ro7en iz

du)a i nasilja te5i da nametne %ijelom svijetu diktaturu jedne dakako svoje vlastite ideje kao jedino do$u'tene forme vjerovanja i 5ivota? %ije$a ljudsku zajedni%u u ne$rijatelje i $rijatelje $rista'e i $rotivnike junake ili zloin%e vjernike ili )eretike? $riznavaju4i samo svoj vlastiti sistem i o$ravdanost samo vlastite svoje istine moraU u$otrije*iti nasilje da $otlai svaku drugu ideologiju u mnogostrukosti $ojava koje je )tjela 9o5ja-volja! (ije slije$o nasilje rodilo na svijet sva ona silovita ogranienja du)ovne slo*ode slo*ode mi'ljenja inkvizi%ije i %enzure? ono nije rodilo ni lomae ni strati'ta? sve je to rodio ukoeni fanatizam taj genij jednostranosti i zakleti ne$rijateljU univerzalnosti taj zaro*ljenik jedne jedin%ate ideje koji ide za tim da nasilno str$a %ijelo ovjeanstvo-u taj svoj zatvor! Stoga se u $oimanju )umaniste Erazma koji u$u4uje uvijek na zajedni%u ovjeanstva kao na njegov najvi'i i najsvetiji $osjed ne mo5e se vi'i du) o$teretiti nikakvom ve4om krivnjom nego akoI se o$tu5i da daje izliku vjeno s$remnoj volji masa O,I na nasilje 'irenjem jednostrane ideologije! Tim $utem uz*u7uje on $rasnage koje 4e njegove $rvotne misli u divljem naletu $resti4i i njegove najistije namjere razoriti! Jedan jedini ovjek mo5e ras$aliti strast u masi ali gotovo nikada mu nije *ilo mogu4e Uda razudanu strast $onovo suzdr5i! Tko svoju rije uda)njuje u sla*i $lamiak mora *iti svijestan da mo5e iz njeg nastati razorni $o5ar! Tko $otie fanatizam time 'to $rogla'uje samo jedan jedin%ati sistem o$stanka mi'ljenja i vjerovanja jedino vrijednim mora u$oznati odgovornost da time $oziva na razdvajanje svijeta na du)ovni i $ravi rat $rotiv svake druge forme mi'ljenja i 5ivota! Svaka tiranija jedne misli je navje'taj rata $rotiv du)ovne slo*ode ovjeanstva i tko $o$ut Erazma tra5i za sve ideje vr)ovnu sintezu o$4eljudsku )armoniju mora stoga svaki o*lik jednostranosti u mi'ljenju fanatike zaslje$ljenosti $rotiv svakog drugog mi'ljenja $osma-trati kao na$adaj na svoju vlastitu misao s$orazumijevanja! Stoga se ne mo5e ovjek )umanistiki odgojen i )umano ras$olo5en u Erazmovu smislu za$rise4i na *ilo kakvu ideologiju jer sve ideje $o svom *i4u te5e za )egemonijom? ne smije se vezati s nijednom strankom jer je du5nost svakog lana stranke da gleda misli i osje4a stranaki! ovjek Erazmova kova mora da svakom $rigodom ouva slo*odu mi'ljenja i djelovanja jer *ez slo*ode nije mogu4a $ravednost ta jedin%ata ideja koja mora *iti zajedniki vr)ovni ideal %ijelom ovjeanstvu! Erazmovski misliti - znai stoga nezavisno misliti Erazmovski djelovati znai djelovati u smislu s$orazumijevanja! Erazmist ovjek koji vjeruje u ovjeanstvo ne mo5e da u okviru svoje 5ivotne okoline $odu$ire nikakve elemente koji rastavljaju nego samo one koji s$ajaju? ne mo5e da jaa jednostrane ++ nji)ovoj jednostranosti ne$rijatelje u nji)ovu ne$rijateljstvu nego na$rotiv mora da 'iri gesla uzajamnog s$orazuma i 'to je do*a fanatinije u svom stranarstvu to odlunije mora ustrajati u svom nadstranarstvu koje u svim za*ludama i z*rkama gleda na sve ono 'to je zajedniko ovjeanstvu? mora *iti ne$odmitljivi *rani du)ovne slo*ode i $ravde na zemlji! Erazmo $riznaje svakoj ideji $ravo na o$stanak ali nijednoj ne $riznaje da smije imati $retenzije na iskljuivo gos$odstvo? on koji je sam $oku'ao da s)vati i uzvelia glu$ost nije u naelu ne$rijatelj nijedne teorije ni teze? ali $ostaje ne$rijatelj svake teze u onom asu kada ona )o4e da izvr'i nasilje nad drugima! Jumanist koji zna mnogo lju*i svijet u$ravo zaradi njegove raznolikosti i njegove ga o$reke ne $la'e! (i'ta nije dalje od njega nego to da $o uzoru fanatika i sistematika )o4e da iskorijeni sve o$reke? fanati%i *i naime )tjeli da svim vrednotama dadu jedno ime i da svemu %vije4u dadu jedan o*lik i jednu *oju! 8$ravo to je signum )umanistikog du)a da ne $rosu7uje o$reke kao ne$rijateljstvo nego da tra5i za sve 'to se na oko ini nes$ojivo nadre7eno jedinstvo! 9udu4i da je Erazmo u samom se*i znao da $omiri inae o'tro ne$rijateljske elemente kr'4anstvo i antiku slo*odoumlje i *ogoslovlje renesansu i re-forma%iju moralo mu se initi mogu4im da 4e i %ijelo ovjeanstvo jedam$ut mnogostrukost svoji) $ojava uklo$iti u usre4iteljsku sku$nu igru i da 4e svoje o$reke $reo*raziti u vi'i sklad! To $osljednje s$orazumijevanje svijeta evro$sko i du)ovno sainjava za$ravo jedini religiozni elemenat vjere inae )ladnog i ra%ionalnog )umanizma! =ao 'to drugi u ovom tamnom vijeku $riznaju i 'ire svoju vjeru u 9oga s jednakom

5arkom gorljivo'4u navje'4uje i )umanizam misiju svoje vjere u ovjeanstvo" da je smisao %ilj i *udu4nost svijeta da 5ivi ne u ime jednostranosti nego u ime zajedni%e kako *i time $ostajao sve )umaniji sve ovjeniji!

PA P+ Za ovaj odgoj k )umanitetu $ozna )umanizam samo jedan $ut" $ut o*razovanja! Erazmo i Erazmi%i misle da se ljudsko u ovjeku mo5e $ojaati samo $omo4u o*razovanja i knjige jer se samo neo*razovani samo ne$oueni ne$romi'ljeno $odaje svojim strastima! 1*razovani ovjek %ivilizirani ovjek - tu le5i za$ravo tragika $ogre'nog zakljuivanja )umanista - nije s$oso*an da vr'i surovo nasilje i kad *i o*razovani kultivirani i %ivilizirani ljudi stekli $remo4 nestalo *i samo od se*e sve 'to je kaotino i zvjersko a ratovi i $rogoni du)a *i $ostali ana)ronizmima! 8 svom $re%jenjivanju %ivilizatorskog znaenja )umanisti krivo s)va4aju $rasnage nagona s nji)ovom neukrotivom snagom $a svojim kulturnim o$timizmom *analiziraju stra'ni i jedva rje'ivi $ro*lem mr5nje mase i velike strastvene $si)oze ovjeanstva! (ji)ov je raun odvi'e jednostavan" za nji) $ostoje samo dva sloja donji i gornji! Colje ne%ivilizirana surova strastvena masa gore jasna sfera o*razovani) )umanitarni) i %ivilizirani) ljudi koji razumiju! &rema tom sastavu svijeta ini im se glavni rad svr'en ukoliko im us$ije da sve ve4e dijelove donji) nekultivirani) slojeva $rivuku u gornji sloj kulturni! =ako u Evro$i ima sve manje neo*ra7ene zemlje $o kojoj su lutale $rije divlje i o$asno gra*e5ljive zvijeri isto se tako u ljudskom svijetu mora i4i zatim da se malo $o malo iskorijeni neraz*or i surovost u na'im evro$skim $odrujima i da se stvori slo*odna jasna i $lodna zona ovjenosti! Stoga $ostavljaju )umanisti umjesto religiozne misli - ideju ne$rekidnog na$retka ovjeanstva! /deja na$retka $rije nego je za)valjuju4i Canvinu $ostala nauna metoda $ostaje $o njoj moralnim idealom" na njem se temelje osamnaesti i devetnaesti vijek? u mnogom su $ogledu Erazmovske ideje glavna naela modernoga dru'tvenog $oretka! 8nato PG tomu ne *i *ilo ni'ta $ogre'nije nego kad *ismo u )umanizmu ili $rije svega u Erazmu Rotterdamskom vidjeli demokratu ili $reteu li*eralizma! (i jedan jedin%ati as ne misli ni Erazmo ni njegovi na to da narodu jo' neo*razovanom i maloljetnom - za nji) je svaki ne$rosvjetljeni ovjek maloljetan - $riznaju ma i najneznatnije $ravo! &remda dodu'e a$straktno lju*e %ijelo ovjeanstvo uvaju se 'to *ri5nije da imaju *ilo 'to zajedniko s $rofanum vulgus! Costa je da to $ogledamo *li5e $a da se uvjerimo da umjesto davnoga aristokratskog $onosa u$ravlja njima $onos druge vrste onaj koji se jo' ouvao u teaju triju slijede4i) vjekova? to je akademski $onos ;nadutost< koji $riznaje samo ovjeku sa znanjem latinskog jezika i koji ima sveuili'no o*razovanje $ravo da odluuje 'to je $ravo ili ne-$ravo 'to je 4udoredno ili ne4udoredno! Jumanisti su isto tako odluili da u$ravljaju svijetom u ime razuma kao knezovi u ime sile i %rkva u ime /susa! (ji)ov san - je oligar)ija vladanje aristokra%ijeU o*razovanja? samo naj*olji najkulturniji ol a$iotoi tre*aju da u smislu >rka $reuzmu vodstvo $olis dr5ave! Svijesni svoga nadmo4nog znanja svoga jasnijeg i )umanijeg nazora osje4aju se oni sami $ozvanim da kao $osredni%i i vode interveniraju u svr)u da uklone lude i reak%ionarne sva7e me7u narodima! To $o*olj'anje $rilika ne 4e nikako da $ostignu $omo4u naroda nego nekako nad $ukom masom! Jumanisti stoga u najdu*ljem se temelju ne odriu vite'tva nego tra5e njegovu o*novu u du)ovnom+ o*liku! (adaju se da 4e svijet osvojiti $erom kao 'to su ga $redstavni%i vite'tva osvojili maem! (esvijesno stvaraju za se*e slino kao oni tamo vlastiti dru'tveni $oredak vlastitu dru'tvenu konven%iju koja se rastavlja od *ar*arstva i razvija kao vrsta dvorskog %eremonijala! Jumanisti $ridaju svojim imenima neki $lemi4ki $rizvuk $revode4i i) PH

na latinski ili grki kako *i time sakrili svoje vlastito $uko $odrijetlo! (azivaju se .elan%)ton umjesto S%)warzerd .vkonius umjesto >eiss)tisler 1learius umjesto 1els%)lager C)vtraeus umjesto =o%))afe i Co%)laeus umjesto Co*ni%k? odijevaju se oso*ito *ri5ljivo u %rna odijela s na*orima da se i u vanjskom $ogledu razlikuju od ostali) gradski) ljudi! Smatrali *i isto tako za $oni5enje da na$isu jednu knjigu ili jedno $ismo u materinskom jeziku u$ravo tako kao 'to *i se vitez razljutio da ide $je'i%e u $ratnji s o*inim $ri$rostim $ukom umjesto da ja'i na elu sviju na svom $onosnom konju! Svaki se $ojedina% zaradi zajednikoga kulturnog ideala osje4a o*vezanim da zauzme oso*ito odlino dr5anje u sao*ra4aju kloni se 5estoki) rijei i njeguje ur*anu uljudnost u vijeku surovosti i $rostote! 8 rijei i $ismu u govoru i dr5anju $aze aristokrati du)a na odlinost u mi'ljenju i izrazu? tako se jo' odrazuje $osljednji sjaj vite'tva koje izumire i koje je sa %arem .aksimilijanom si'lo u gro* u tom du)ovnom redu koji je umjesto kri5a iza*rao knjigu kao svoju zastavu i gr*! / kao 'to je $lemenito vite'tvo $alo nemo4no $od surovom $remo4i to$ova koji su *ljuvali silu tako je isto ova uzvi'ena idealistika eta $odlegla *ez svijesti $od udar%em sna5ne seljake $uke revolu%ije jednog Eut)era Zwinglija! 8$ravo to zao*ila5enje naroda ta ravnodu'nost $rema stvarnosti ve4 una$rijed je oduzela Erazmovu %arstvu svaku mogu4nost trajanja a njegove je ideje ne$osredno li'ila djelotvorne snage" organska temeljna $ogre'ka )umanizma *ila je ta 'to je on )tio da $oduava $uk s visoka umjesto da $oku'a da ga razumije i da se dade $ouiti od njega! Tim akademskim idealistima inilo se da ve4 vladaju jer je nji)ovo %arstvo sezalo daleko jer su imali u svim zemljama dvorovima sveuili'tima samostanima i %rkvama svoje sluge $oslanike i legate koji PQ su $onosno najavljivali na$redak "eruditio" ;uenosti< i "eloVuentia" ;rjeitosti< i u dotada *ar*arskim $odrujima? $rema du*ini je o*u)vatalo ovo %arstvo samo tanki gornji sloj i *ilo je sla*o ukorijenjeno u stvarnosti! Co*ivaju4i svaki dan $isma iz &oljske i e'ke iz 8garske i &ortugalske $isma $una odu'evljenja s$oznavaju4i da se svi %arevi kraljevi i $a$e natjeu za njegovu milost mogao se je Era-zmo u mnogim asovima zatvoren u so*u za studij $odavati tla$nji da je %arstvo Ratio ve4 trajno utemeljeno! 0li z*og ovi) latinski) $isama nije ga za*rinjavala 'utnja velike milijunske mase ni mrmljanje 'to je sve 5e'4e tutnjilo iz ovi) neizmjerni) du*ina! 9udu4i da za )umanizam nije $ostojao $uk jer ga je on smatrao nefinim i nedostojnim da se o*razovani ovjek *ori za njegovu milost i da se uo$4e u$u'ta s neo*razovanim s *ar*arima )umanizam je uvijek samo $ostojao za )a$$W few a nikada za narod? njegovo $latonsko kraljevstvo ovjenosti ostalo je na$okon %arstvo u o*la%ima kao $reista tvorevina stvaralakog du)a koji svijetli samo jedan kratki as zamraenom svijetu i koji ga s visina zaarava dra5esnim $ogledom! 0li stvarnoj *uri - a ve4 ona $rijeti iz tame - ne 4e ta )ladna umjetna tvorevina odoljeti te 4e *ez *or*e $rije4i u za*orav! (ajdu*lju tragiku )umanizma i uzrok njegove *rze $ro$asti nalazimo u tom 'to su njegove ideje *ile velike ali su ljudi koji su i) $ro$ovjedali *ili maleni! .aleni dio smije'nosti $rionuo je uz ove idealiste zatvorene uvijek u svojoj so*i? *ili su smije'ni kao svi akademski $o*olj'ivai svijeta sve su)e du'e svi do*ronamjerni estiti malo ta'ti $edanti koji nose svoja latinska imena kao du)ovnu jna'karadu" 'kolska $edanterija $okrila je $ra'inom Pnji)ove %vatu4e misli! Cirljivi su ovi mali Erazmovi drugovi u svojoj $rofesorskoj naivnosti? malo su slini onim valjanim ljudima koji su danas sa*rani u filantro$skim dru'tvima? oni su teoretski idealisti koji vjeruju u na$redak kao u religiju trijezni sanjari koji za svojim radnim stolom konstruiraju 4udoredni svijet i $i'u teze vjenog mira dok se u stvarnom svijetu vodi jedan rat za drugim i dok oni isti $a$e %arevi i knezovi koji odu'evljeno odo*ravaju nji)ove ideje za s$orazum istodo*no jedni UKs drugim odnosno jedni $rotiv drugi) $aktiraju i $o svijetu siju mr5nju i $o5ar! &rona7e li se kakav Ci%eronov manuskri$t misli )umanistiki lan da K%ijeli svemir mora zatutnjiti u svim svojim zglo*ni-%ama i 5ili%ama od kli%anja! Svaki $amfleti4 izaziva u njem strast i $o5ar! 0li

'to $okre4e ljude uli%e 'to vlada u du*inama masa to oni ne znaju i ne 4e da znaju i *udu4i da ostaju zatvoreni u svojim so*ama gu*i nji)ova do*ronamjerna rije svaki odjek u stvarnosti! 1vom sud*onosnom rastavom nedostatkom strasti i rodni) $uki) elemenata nije )umanizmu nikada $o'lo za rukom da svojim $lodonosnim idejama uda)ne $ravu $lodnost! 3elianstveni o$timizam koji je sadr5an u temelju nji)ove nauke nije *io kadar da uzraste i da se razvije jer se medu ovim teoretskim $edagozima ideje ovjenosti nije nalazio nijedan jedini kojemu *i *ila $riro7ena $uno4a snage rijei kako *i njegov glas mogao dose4i u du*ine naroda! 3elika sveta ideja $resu'uje za $ar vjekova u mlo)avom $okoljenju! 0li i$ak ovaj )istorijski sat kada je sveti o*lak vjere u ovjenost svojim *lagim nekrvavim svijetlom rasvijetlio na'u evro$sku zemlju *io je lije$ i ako je njegova tla$nja kao da su ve4 narodi u znaku du)a $omireni i ujedinjeni *ila $reuranjena? PM moramo se svega toga sje4ati sa stra)o$oitanjem i za)valno'4u! 8vijek su svijetu $otre*ni ljudi koji se 5a%aju da vjeruju da $ovijest nije ni'ta drugo nego tu$o monotono o$etovanje same se*e jedna igra koja se u $romijenjenom ru)u *esmisleno o*navlja? $otre*ni su svijetu oni ljudi koji umjesto toga intuitivno vjeruju da moralni na$redak znai da se ljudski rod na nevidljivim ljestvi%ama uzdi5e od 5ivotinjstva k *o5anstvu od *rutalnog nasilja k du)u koji sve mudro sre7uje i da je $osljednja najve4a ste$eni%a $ot$unog s$orazuma ve4 *lizu gotovo dosegnuta! Renesansa i )umanizam stvorili su takav o$timistian as u kojem se vjerovalo u svijet! Stoga lju*imo taj $eriod i 'tujmo njegovu $lodnu tla$nju! &o $rvi se $ut za na'e evro$sko $okoljenje rodilo $ovjerenje u samo se*e vjera u vlastitu mogu4nost vjera da je natkrililo sve $re-da'nje e$o)e i da o*razuje vi'e svjesnije mudrije ovjeanstvo vi'e od onoga koje je stvorila >rka i Rim! ini se da je stvarnost davala $ravo tim $ro$ovjedni%ima novog o$timizma! Zar se ne de'avaju u ove dane divna z*ivanja koja natkriljuju sva $re-da'nja: Zar se nijesu u Ciireru i Eionardu rodili novi Zeus i 0$elles a u .i%)elangelu novi @idija: Zar nauka ne ure7uje zvije57e i novi svijet $o jasnim i novim zakonima: Zar ne stvara nova% koji o*ilno $ritjee iz novo otkriveni) zemalja neizmjerno *ogatstvo a o$et ovo novu umjetnost: Zar nije aro*nom djelu >uten*erga $o'lo za rukom da izvr'i $ravo udo koje sada tisu4erostruko razasi$a na zemlji stvaralake i $rosvjetiteljske rijei: (e ne mo5e vi'e dugo trajati klie Erazmo i njegovi drugovi - i ovjeanstvo 4e tako o*ilno o*dareno i $oueno za)valjuju4i svojoj vlastitoj $lodnoj snazi morati da u$ozna svoju moralnu misiju da u *udu4e vi'e *ratski 5ivi da 4udoredno djeluje i da iskorijeni sve zaostatke svoje zvjerske naravi! &o$ut PO

triumfalne tru*lje grmi kroz %ijeli svijet $okli 8lri%)a von Juttena" - "2ivjeti je naslada!" s $uno vjere i nestr$ljivosti gledaju iz kruni'ta Erazmova %arstva gra7ani nove Evro$e u svijetli trak na o*zorju *udu4nosti koji se ini da na$okon $oslije" duge no4i du)a najavljuje dan o$4ega $omirenja svijeta! (a 5alost nije to sveta zora koja rudi nad mranom zemljom" to je $o5ar koji 4e razoriti nji)ov idealni svijet! =ao 'to su >ermani u klasini Rim tako je Eut)er fanatini ovjek ak%ije $rodro s nesavladivom $rodornom snagom na%ionalnoga $ukog $okreta u nji)ov nadnarodni idealistiki san! / jo' $rije nego je )umanizam uistinu $oeo svoje djelo ujedinjenja svijeta smrskava Reforma%ija $osljednje du)ovno jedinstvo Evro$e i ras$olovljuje o$4u %rkvu - e%%lesia universalis na dva dijela 5eljeznim udar%em eki4a! PP 3EE/=/ &R1T/3(/= 1dlune snage sud*ina i smrt rijetko kada" snalaze ovjeka a da ga $rije ne o$omenu na svoje $ri*li5enje! Svaki $ut 'alju one ti)oga $oslanika s li%em $od ko$renom i gotovo nikada ne do$ire

tajanstveni zov u svijet onoga koji tre*a da ga uje! .edu *ez*rojnim $ismima $unim $riznanja? i $o'tovanja koja su Erazmu oni) godina na$unila sve ladi%e nalazi se i jedno od ++ $rosin%a +-+M godine od S$alatinusa tajnika saskog elektora! .e7u" formulama $unim udivljenja i uenim sao$4enjima $rio$4uje mu S$alatin da se u njegovu gradu nalazi mladi augustinski redovnik koji Erazma $o'tuje najve4ma ali da u $itanju istonog grije)a nije jednakog mi'ljenja s njim! (e sla5e se ni s mi'ljenjem 0ristotela da je ovjek $ravedan ako $ravedno radi nego da on sa svoje strane vjeruje da je $ravedan onaj koji do*iva mogu4nost i koji je kadar da $ravedno radi? "$rije svega se mora oso*a $reo*raziti a tek tada slijede djela!" Taj list $redstavlja komad svjetske $ovijesti! &o $rvi $ut se o*ra4a doktor Eut)er na velikog majstora ;on je za$ravo i nitko drugi onaj nes$omenuti jo' ne$oznati augustinski redovnik< a njegov se $rigovor na zaudenja vrijedni nain tie-sredi'njeg $itanja $rema kojem ti veliki $aladini Reforma%ije imaju u *udu4nosti zauzeti ne$rijateljsko stanovi'te! 8istinu Erazmo je samo letimina o*ratio $a5nju na taj odlomak lista! =ako *i i mogao on tako za$oslen okru5en svim $oklonima na4i vremena da oz*iljno dis$utira o teolo'kim $itanjima s nekim *ezimenim redovnikom iz Saske:U P,I

ita dakle dalje ni ne naslu4uju4i da je s ovim satom $oela $rekretni%a u njegovu 5ivotu i u svijetu! Cotada je stojao on sam gos$odar Evro$e i majstor nove evangelike nauke sada je $ak ustao veliki njegov $rotivnik! Ti)im $rstom koji je jedva mogao uti $oku%ao je na njegovu ku4u i njegovo sr%e .artin Eut)er kojega ime nije dosad s$omenuto ali kojeg 4e svijet naskoro nazvati *a'ti-nikom i $o*jednikom Erazma Rotterdamskog! &oslije $rvog susreta Eut)era s Erazmom u du)ovnom svjetskom $rostoru nije za %ijelo vrijeme nji)ova 5ivota do'lo do linog susretaja u zemaljskom $rostoru? od $rvog do $osljednjeg asa o*a su ova mu5a iz*jegavali jedan drugoga? u *ez*rojnim s$isima i na *ez*rojnim *akrorezima slika uz sliku ime uz ime slavljeni su o*oji%a kao oslo*odio%i is$od rimskog jarma kao $rvi $o'teni njemaki evan7elisti! &ovijest nas je u tom $ogledu li'ila velikoga dramatskog efekta! Tako je $roma'ena *ila $rigoda da se o*a velika $rotivnika $ogledaju okom u oko li%em u li%e! Rijetko je sud*ina svijeta formirala dva ovjeka du)ovno i tjelesno u dva tako ekstremna kontrasta kao Erazma Rotterdamskog i Eut)era! =rvlju i tijelom mjerom i o*likom du)ovnim i 5ivotnim stavom od vanjskog izgleda $a do najunutra'njijeg 5ivota $ri$adali su razliitim od $rirode ne$rijateljskim rasama karaktera" kon%ilijan%ija $rotiv fanatizma razum $rotiv strasti kultura $rotiv elementarne snage kozmo$olitizam $rotiv na%ionalizma evolu%ija $rotiv revolu%ije! Ta se o$reka oitovala ve4 u sjetilnim tjelesnim oznakama" Eut)er sin rudara $otomak seljaka zdrav i $rezdrav dr)4u4i u$ravo od vlastite z*ijene ,A snage vitalan i sa svim surovim u5itkom zaradi ove vitalnosti - "Ja 5derem kao e) a loem kao (ijema%" - komad 5ivota koji gotovo $u%a od zdravlja snaga i divlja'tvo %ijelog naroda sa*rano u toj )i$ertrofiranoj $rirodi! =ada govori *ue svi tonovi u njegovu glasu svaka je rije sona i surovo slana kao svje5e is$eeni seljaki kru) svi elementi $rirode osje4aju se u njem zemlja sa svojim mirisom i sokom sa svojim 7u*rom i gnojem! &o$ut snage *ure divlje i destruktivno juri'a ovaj vatreni govor na njemaku zemlju! Eut)erov genij tisu4u $uta vi'e le5i u ovoj $ukoj ve)emen%iji nego u njegovoj intelektualnosti! Slino kao 'to govori jezikom strogo $ukim $ojaanim $ak golemim $ridodatkom stvaralake mo4i isto tako njegove misli nesvijesno $roizlaze iz mase i $redstavljaju volju naroda u jednoj do najvi'eg ste$ena strasti $ojaanoj $oten%iji! (jegova linost je $odjedno $rodor svega njemakog svi) njemaki) instinkata koji $rosvjeduju i koji se *une - u svijest svijeta! / dok narod ulazi u njegovu ideologiju ulazi Eut)er /stodo*no u $ovijest svoga naroda! 3ra4a elementu svoju elementarnu $rasnagu! 0ko sada $o redu $renesemo svoj $ogled sa sna5nog mesnatog $unokrvnog zemaljskog Eu-t)erova

tijela na ijem niskom elu nasilno iskau naj$rije zgreni na$eti mi'i4i volje koji $otsje4aju na rogove .i%)elangelova .ojsija - $renesemo li dakle svoj $ogled s ovoga ovjeka krvi $reko na du)ovnog ovjeka Erazma koji je *io u li%u $erga-mentske *oje fine tanke ko5e kr)ke nje5ne figure ako fiziki u$oredimo samo ta dva ovjeka odma) 4emo uoiti" izme7u ta dva antagonista ne 4e trajno $rijateljstvo ili s$orazum nikada *iti mogu4! 8vijek "*ole5ljiv uvijek se smrzavaju4i u )ladu svoje so*e uvijek umotan u svoja krzna vjeito ku*ure4i sa zdravljem - dok je Eut)er *io u$ravo $rekomjerno ,+ zdrav - ima Erazmo $remalo onog 'to onaj ima $remnogo! Cok ova nje5na $riroda ne$restano mora svoju *olesnu *lijedu krv $rigrijavati s jakim *ur-gund%em dotle Eut)er - o$reke u sitnim stvarima su veoma $lastine - svaki dan $ije "witten*er'ko" $ivo da otu$i svoje vru4e i %rveno na*ujale 5ile za do*ro %rno s$avanje! =ada Eut)er govori onda tutnji ku4a trese se %rkva kole*a se svijet ali kod stola medu $rijateljima mo5e se do*ro sa stenjanjem smijati i rado di5e odan u *ogosloviji - najve4ma muzi%i glas na mu5evno sonorno $jevanje! Erazmo $ak govori sla*o i nje5no kao tu*erkulozni ovjek umjetno *rusi i zaokru5ava reeni%e i 'ilji i) u fine $ointe! Eut)eru struji govor a $ero mu sr%e "kao slije$i konj!" 1d Eut)erove linosti $roizlazi nasilje u atmosferu? sve one koji se oko njega oku$ljaju .elan%)tona S$alatina i 'tavi'e knezove dr5i $o svojem gos$odsko-mu5ev-nom *i4u u nekoj vrsti slu5inske $okornosti! Eraz-mova se snaga na$rotiv oituje najjae tamo gdje se on mo5e vidjeti" u djelima $ismima u $isanoj rijei! (e za)valjuje ni'ta svom malom siroma'nom tijelu nego sve za)valjuje samo svojoj visokoj dalekoj du)ovnosti koja o*u)vata svijet! / du)ovnost ove o*oji%e mu5eva $otjee iz sasvim razliiti) rasa misaonog svijeta! Erazmo je *ez sumnje dalekovidniji ovjek ve4eg znanja nijedna mu stvar 5ivota nije tu7a! (jegov razum jasan i *ez*ojan kao danje svijetlo $rodire kroz sve $ukotine i zglo*ni%e u tajne i osvjetljuje svaki $redmet! Eut)er o$et ima *eskonano manji )orizont nego Erazmo ali stoga vi'e du*ine? njegov je svijet u5i neizmjerno u5i nego Erazmov ali svakoj od svoji) misli svakom od svoji) osvjedoenja umije da dade razma) svoje linosti! 1n sve u$ija u se*e i tamo ,G sve grije u svojoj %rvenoj krvi on o$lo7uje svaku ideju svojom vitalnom snagom on ju fanatizira i ono 'to je jedam$ut s$oznao i $riznao to vi'e nikada ne $u'ta! Svaka se tvrdnja sraste s njegovim %ijelim *i4em i do*iva od njega stra'nu dinamiku snagu! (a desetke su $uta Eut)er i Erazmo izrekli iste misli ali 'to u Erazma vr'i samo fini du)ovni ar na $rosvjetljene to $ostaje u Eut)era za)valjuju4i njegovoj $rivlaivoj snazi odma) $arola *ojni $okli $lastiki za)tjev! Te svoje za)tjeve name4e on svijetu razjareno kao *i*lijske lisi%e sa $lamenim ugarkom da za$ale savjest %ijelog ovjeanstva! Sve Erazmovsko %ilja na kraju na mir i zadovoljenje du)a a sve Eut)ersko na visoku na$etost i $otres uvstva? stoga je Erazmo "ske$tikus" najjai tamo gdje govori najjasnije najtrijeznije i naj$rozirnije Eut)er $ak "&ater eLtati%us" tamo gdje mu srd5*a i mr5nja najdivlje otskau iz usta! Takva o$reka mora organski dovesti do ne$rijateljstva $a makar %ilj *or*e *io jednak! 8 $oetku )o4e Eut)er i Erazmo isto ali nji)ovi tem$eramenti Tio4e to na $ot$uno o$reni nain tako da to u$ravo zaradi nji)ova *i4a $ostaje su$rotno! (e$rijateljstvo je oitovao $rvi Eut)er! 1d svi) genijalni) ljudi koji su ikada )odali zemljom *io je Eut)er mo5da najfanatiniji najne$ristu$niji $ou%i najot$orniji i najudaljeniji od $omirljivosti! 1kolo se*e $odnosio je samo one koji su mu $ovla7ivali da se njima mo5e $oslu5iti a one o$et koji su mu se $rotivili tre*ao je da na njima iskali svoju srd5*u i da i) smrska! Za Erazma je o$et nedostatak fanatizma $ostao religija i tvrdi diktatorski ton Eut)era - *ez o*zira na to 'to je govorio - urezao mu se kao zli no5 u du'u! Eut)erovo udaranje vrstom $esni%om o stol i *ijesno $jenjenje $ri govoru ,H nije Erazmo koji je gledao u o$4em skladnom mirolju*ivom s$orazumu $redstavnika du)ovnog

svijeta - vr)ovni %ilj mogao fiziki $odnijeti! Sigurnost Eut)era u samog se*e ;on je to nazivao sigurno'4u 9oga< djelovala je na Erazma razdra5ljivo inila mu se *lasfemikom $reuzetno'4u u na'em svijetu koji nu5no ne$restano $odlije5e za*ludi i tla$nji! Samo!se $ak $o se*i razumije da je Eut)er morao mrziti onu Erazmovu mlakost i neodlunost u $itanjima vjere morao je mrziti njegovu nesklonost za odluku njegovu glatkost $o$ustljivost sklizavost njegova uvjerenja koje se nije moglo nikada jednoznano utvrditi? u$ravo ta estetska savr'enost "umjetni govor" umjesto jasnog $riznanja razljevala je 5u u njemu! 8 najdu*ljoj *itnosti Erazma *ilo je ne'to 'to je elementarno moralo razdra5iti Eut)era a isto tako je u najdu*ljoj *itnosti Erazma *ilo ne'to 'to je elementarno moralo razdra5iti Eut)era a isto tako je u najdu*ljoj *itnosti Eut)era *ilo ne'to 'to Erazmo elementarno nije mogao $odnositi! Eudo je stoga s)va4anje kao da se ima $ri$isati samo vanjskim o*zirima i sluajnostima 'to se ta dva a$ostola nove evan7eoske nauke nijesu slo5ila u zajednikom djelu! / ono najslinije moralo je kod razliite *oje krvi i nji)ova du)a $ostati drugaije *oje jer je nji)ova razliitost *ila organska! &rodirala je ona od gornjega svijeta mozga sve do s$leta instinkta $a kanalima krvi u onu du*inu kojom ne vlada vi'e svijesna volja mi'ljenja! Stoga su se z*og $olitike i do*ra zajednikog $itanja mogli dugo vremena uzajamno 'tedjeti? mogli su kao dva drvena $anja neko vrijeme $loviti jedan uz drugog u istoj struji ali na $rvom zavoju i $rekretni%i $uta morali su se sud*onosno sudariti" taj svjetski )istorijski suko* je neiz*je5iv! ,Q &o*jednik u ovoj *or*i kako je to *ilo ve4 una$rijed sigurno morao je *iti Eut)er ne samo zato 'to je njegov genij *io sna5niji nego i 'to je *io navikao na rat i 'to je *io rato*orniji kao *ora%! Eut)er je *io i za %ijelo vrijeme 5ivota ostao *or*ena $riroda ro7eni *ojd5ija s 9ogom ovjekom i sotonom! Rat je *io za njega ne samo u5itak i izlaz da iz se*e is$razni $rekomjernu snagu nego je *io i u$ravo s$as za njegovu $renakr%anu narav! 9oriti se sva7ati se $sovati $re$irati se znailo jX za njega neku vrstu $u'tanja krvi jer samo u ru'enju i mla4enju okolo se*e lijevo i desno osje4a i is$unjava svoju %ijelu ljudsku mjeru? sa strastvenim veseljem *a%a se stoga u svaku $ravednu i ne$ravednu stvar! ">otovo smrtna me grozota $ro5ima" $i'e 9u%er njegov $rijatelj "kad $omislim na *ijes koji ku)a u ovjeku im on ima $osla s jednim $rotivnikom! Jer ne mo5e se zanijekati Eut)er se *ori kao jedan o$sjednuti ovjek kad se *ori i to uvijek samo %ijelim svojim tijelom s ras$lamsalom 5ui s oima na*reklim od krvi i s usni%ama $unim $jene? ini se kao da on s ovim furor teuto-ni%us tjera iz se*e $odjedno otrov koji u njegovoj krvi ras$aljuje grozniavi 5ar! / uistinu uvijek onda kada se on u *ijesnom slje$ilu sudari i kada i is$razni svoju srd5*u $ostaje mu lagano "tada se osvje5ava u meni %ijela krv moj ingenium $ostaje-jasan a na$asti uzmiu!" (a rati'tu $ostaje visoko o*razovani Co%tor t)eologiae ti$skim Eands-kne%)tom" "0ko ja do7em udaram odma) kijaom" o*uzima ga *ijesna surovost ma)nita o$sjednutost on se la4a *ezo*zirno svakog oru5ja koje mu do7e $od ruku s$reman da se jednako do*ro $oslu5i s *lje'tavim dijalektikim maem kao s vilama za 7u*re $unima *lata i *alege? *ezo*zirno uklanja svaku za$reku u sluaju $otre*e ne zazire ni od la5i ni od klevete samo da uni'ti $rotivnika! "8 ime ,$o*olj'anja i za volju %rkve ne mora se ovjek kloniti ni do*re jake la5i!" 1sje4aj vite'tva $ot$uno je ne$oznat ovomu seljakom *or%u! (i $rema $o*je-7enom ne$rijatelju ne $oznaje $lemenitosti ni sa-ue'4a! / ovjeka koji ve4 *ez o*rane le5i na tlu mlati on dalje u slije$oj *ijesnoj mr5nji! 1n klie kad su Toma .iinzer i +A!AAA seljaka sramotno smaknuti i $onosi se svijetlim glasom "da je nji)ova krv na njegovu vratu!" Raduje se da su "svinjski" "Zwingli i =arlstadt i svi drugi koji su se ikada njemu us$rotivili *ijedno $ro$ali! (ije se nikada dogodilo da je taj u svojoj mr5nji sna5ni ovjek koji je $livao od 5e7e za osvetom odao svom ne$rijatelju *arem $oslije njegove smrti $ravedno $riznanje! Eut)er je na $ro$ovjedaoni%i imao zanosan ljudski glas u ku4i je *io $rijateljski o*iteljski ota% kao umjetnik i $jesnik *io je izraz najvi'e kulture? odma) im $one razmiri%a $retvara se u $ravog sotonu o$sjednutog sna5nim ma)nitim gnjevom koga ne smeta nikakav o*zir ni $ravednost! /z ovog *ijesnog nagona njegove $rirode tra5i on %ijeloga svog 5ivota

rat jer mu se *or*a ne ini samo najveseliji -Ko*lik 5ivota nego i moralno najis$ravniji! "ovjek a oso*ito kr'4anin mora *iti ratnik" govorio *i esto gledaju4i se u zr%alo? u jednom od kasniji) listova ;+-Q+< uzdi5e on ovo $riznanje do ne*esa s tajanstvenom tvrdnjom kao da "je sigurno da se 9og *ori!" Erazmo na$rotiv kao kr'4anin i )umanist ne $ozna ni *or*enog /susa ni *ojovnog 9oga! .r5nja i osvetljivost ine mu se kao kulturnom aristokrati - $ovratak u $le*ejstvo i *ar*arstvo! >adi mu se *uka tunjava svaka divlja sva7a! Erazma kao kon%ilijantno ro7enu $rirodu ne veseli ni najmanje $re$irka koja je Eut)eru izvor u5itka! 3eoma se karakteristino izra5ava o svom stra)u od $re$irke" "=ada *i) mogao do*iti veliki $osjed i kad *i) U,M Kradi njega morao voditi $ro%es radije *i) se odrekao tog $osjeda!" (ema sumnje da Erazmo kao intelektuala% voli diskusiju s jednako uenim ljudima? ali isto tako kao 'to vitez smatra turnire $lemenitom igrom tako isto i Erazmo smatra diskusiju zgodnim o*likom da se ljudi natjeu $red forumom ueni) )umanista u svom vje'tom glatkom du)u i u svojoj maevalakoj umjetnosti oelienoj u ognju klasi%izma! &ar iskara vr%nuti $ar svje5i) doskoi%a iz*iti lo'eg latinistu z*a%iti sa sedla takova du)ovno-vite'ka igra nije Erazmu strana! (ikada on ne 4e s)vatiti Eut)erovo veselje da smrska ne$rijatelja? nikada ni u jednom od svoji) s$orova ne 4e za*oraviti na o*zire uljudnosti $rema $rotivniku ne da da se $oda "u*ojnikoj" mr5nji s kojom Eut)er na$ada svoje $rotivnike! Erazmo nije ro7en za *or%a jer on u $osljednjem smislu nema nikakvog ukoenog uvjerenja za koje se *ori! 1*jektivne $rirode imaju malo sigurnosti u se*e! 1dvi'e su sklone da sumnjaju u vlastitu snagu svoji) $ogleda te su s$remne da uvijek uzmu u o*zir argumente $rotivnika! im $ak do$ustimo da $rotivnik do7e do rijei znai ve4 da mu ne'to kon%ediramo u njegovu korist? do*ro se *ori samo onaj koji je zaslije$ljen od *ijesa i koji na u'i navlai 'ljem $rkosa samo da ni'ta ne uje i onaj koga njegova vlastita o$sjednutost u *or*i 'titi $o$ut ne$ro*ojne za'titne ko5e! Za ekstatinog redovnika Eut)era svaki je njegov $rotivnik izaslanik $akla ne$rijatelj /susa koga valja $o du5nosti uni'titi! Jumanitarni Erazmo osje4a $rema naj*jesnijoj $retjeranosti $rotivnika samilosno sa5aljenje! Zwingli je sjajno za)vatio $rotivnost karaktera o*aju rivala u$orediv'i slikovito Eut)era s 0jaLom Erazma s 1disejom! 0jaL-Eut)er ovjek je rata i smionosti ro7en u *or*i ovjek koji se ne osje4a nigdje *olje nego na $olju *itke! 1disej-Erazmo samo sluajno *aen O ,O na rati'te sretan je kada se mo5e $ovratiti u ti)u svoju /taku na *lagoslovljeni otok kontem$la%ije kad mo5e $rije4i iz svijeta ina u svijet du)a gdje su $rivremene $o*jede ili $orazi *ez znaenja $rema ne$o*jedivoj neotklonivoj sada'njosti $latonski) ideja! Erazmo nije *io stvoren za rat i on to nije znao! >dje je on djelovao $rotiv zakona svoje $rirode i gdje se u$ustio u *or*u morao je nu5no $odle4i! 8vijek naime kada umjetnik ili uenjak $rekorauje svoju grani%u stoje4i na $utu ovjeku ina ovjeku $esni%e umanjuje svoju vlastitu mjeru! ovjek du)a ne smije stati ni na iju stranu njegovo je %arstvo $ravednost koja stoji nad svakim razdorom! Erazmo nije uo $rvoga ti)og Eut)erova ku%aF nja! (askoro je morao na4uliti u'i i ovo novo ime usaditi u svoje sr%e jer 5eljezni udar%i s kojima ne$oznati augustinski redovnik $ri*ija svoji) ,teza na %rkvena vrata u Nitten*ergu odjekuju %ijelim njemakim %arstvom! "=ao da *i sami an7eli *ili glasni%i" tako *rzo o*ilaze od ruke do ruke tiskane teze koje se jo' nijesu ni osu'jele od 'tam$arske *oje! =ao $reko no4i s$ominje se na %ijelom $odruju njemaki) zemalja uz ime Erazma Rotter-damskog i ime .artina Eut)era kao najestitijeg $rvo*or%a slo*odne kr'4anske teologije! 3oden genijalnim instinktomi dotakao je *udu4i $uki tri*un u$ravo osjetljivu toku gdje je njemaki narod naj*olje osje4ao $ritisak rimske kurije" o$ro'tenje grije)a! (i'ta ne $odnosi jedan narod nevoljkije te5e nego jedan tri*ut koji mu nametne neka vanjska sila? da je u ovom sluaju %rkva iskori'tavala $rvotni stra) ljudski) stvorenja $utem agenata koji su tu u $ro%entima zainteresirani te ga $utem $rofesionalni) $rodavaa o$ro'tenja grije)a $retvarala u zvonki nova%

nadalje da je taj nova% istisnut od njemaki) seljaka i gra7ana s $redoenim *lagajnikim %eduljama i'ao izvan zemlje i to u Rim ve4 je dugo izazivalo muklo i jo' nijemo narodno ogorenje u %ijeloj zemlji - Eut)er je svojim odlunim inom samo $ot$alio to ogorenje! Jasno se $okazalo da ne znai korenje zlo$ora*e nego o*lik ukora )istorijsko rje'enje $itanja! / Erazmo i drugi )umanisti du)ovito su se rugali ovom o$ro'tenju grije)a ovim otku$ni%ama koje su tre*ale da ovjeka oslo*ode od istili'ta! 0li $oruga i dosjetka kao negativne injeni%e rastvaraju $ostoje4e snage ne $riku$ljaju4i novi) snaga za stvaralaki udara%! Eut)er umjesto toga kao dramatska $riroda mo5da jedina uistinu dramatska u $ovijesti (jemake umije u$ravljana uro7enim $rvotnim instinktom da za)vati i $rika5e svaku stvar dramatino i s)vatljivo za sve! 1d $rvog $ak asa imao je taj ro7eni narodni vo7a genijalni dar $lastike geste koja znai 'iroko razvijeni $rogram rijei! =ada kratko i izrazito veli u svojim tezama" "&a$a ne mo5e o$ra'tati nikakvog grije)a" ili "&a$a ne mo5e ot$ustiti nikakve kazne osim one koju je on sam nametnuo" to su znaile rijei koje su sijevnule $o$ut *ljeska a zagrmjele $o$ut grmljavine u svijesti %ijelog naroda! &od nji)ovim udar%em $oinje da se trese &etrova %rkva! >dje su Erazmo i njegovi $o*udili $a5nju du)ovnika $orugama i kritiziranjem a da nijesu $rodrli u zone strasti mase tamo dosi5e Eut)er s jednim udar%em du*ljinu narodnog" osje4aja! Za dvije godine $ostaje on sim*ol (jemake tri*un svi) antirimski) narodni) 5elja i za)tjeva kon%entrirana snaga svakog ot$ora! Takav o'troumni i znati5eljni suvremenik kao Erazmo morao je *ez sumnje veoma *rzo doznati za Eut)erov in! Za$ravo je tre*ao da se veseli jer je tim na njegovu stranu stu$io jedan saveznik u *or*i za novu slo*odnu teologiju! / dakako ne uje se s njegove strane nijedna rije ukora! "Svima se Kdo*rima svi7a Eut)erova smionost"? "Eut)er je nesumnjivo dosada *io koristan svijetu!" 8 tako se $rijateljskom tonu izra5ava Erazmo svojim $rijateljima )umanistima o Eut)erovu istu$u! &rvu svoju sumnju izrie dalekovidni $si)olog svakako ve4 veoma o$rezno! ".nogo je toga Eut)er izvrsno ukorio" - i odma) za tim kao da dolije4e kaki uzda)" "samo kad *i to inio na malo umjereniji nain!" @ini $oznavala% ljudske du'e instinktivno osje4a odvi'e ras$aljeni Eut)erov tem$eramenat kao o$asnost? )itno ga dade o$omenuti da se uvijek ne istrava jednako surovo! ".eni se ini da se skromno'4u dade mnogo vi'e $osti4i nego na$ra-sito'4u? tako je /sus osvojio svijet!" (e uznemiruju dakle Erazma ni Eut)erove rijei ni teze nego jedino intona%ija njegova istu$anja demago'ki fanatiki ak%enat u svemu 'to Eut)er $i'e i ini! Takva delikatna teolo'ka $itanja *olje je $rema Erazmovu mi'ljenju ras$ravljati ti)im glasom u uenom krugu dr5e4i akademskom latin'tinom $ri tom vulgus $ro-fanum $ostran%e! (e smije se teologija izvikivati tako glasno na uli%i da *i se $ostolari i kramari mogli surovo 5estiti z*og tako su$tilni) tema! Svaka diskusija $red galerijom i za galeriju $%nizuje $rema mi'ljenju )umanista niveau te neiz*je5ivo izaziva o$asnost "tumultusa" $o*une narodnog uz*u7enja! Erazmo mrzi svaku $ro$agandu i svaku agita%iju u $rilog istine jer vjeruje u njezinu snagu koja sama od se*e djeluje! .isli da se s$oznaja istine no'ena u svijet na krilima rijei mora 'iriti isto du)ovnim $utom te da ne tre*a ni odo*ravanja mase ni stvaranja stranaka da u svom *i4u $ostane istinitija i stvarnija! Cu)ovni ovjek nema $rema njegovu mi'ljenju ni'ta drugo da radi nego da ustanovljuje istine i jasno4e i da i) formulira? suvi'no je da se za nji) *ori! (e iz zavisti kako ga Ko$tu5uju njegovi $rotivni%i nego iz $o'tenog osjeHAA aja stra)a iz du)ovno-aristokratske odgovornosti gleda Erazmo s nezadovoljstvom kako se iza Eut)erova juri'a rijeima $o$ut stra)ovitog o*laka $ra'ine di5e uz*u7enje naroda! "=ad *i samo *io umjereniji"" uvijek se $onavlja Erazmova tu5*a na neumjerene i $otajno ga ti'ti svijesni $redosje4aj? da njegovo du)ovno %arstvo *onae litterae znanosti i )umanosti ne 4e mo4i da odoli takvom svjetskom orkanu! Jo' uvijek nijesu Erazmo i Eut)er izmijenili nijedne rijei jo' ne$rekidno 'ute o*a najslavnija mu5a njemake reforma%ije i ta 'utnja $oinje da malo $o malo udara u oi! 1$rezni Erazmo nema $ovoda da se lino u$u'ta s neuraunljivim Eu-t)erom a Eut)er

$ak 'to ga vi'e tjera vlastito osvjedoenje u *or*u $ostaje sve ske$tiniji $rema ske$tiku Erazmu! "Ejudske stvari znae za njega vi'e nego *o5anske" $i'e on o Erazmu oznaiv'i tim majstorski uzajamnu distan%u i o$reku" za Eu-t)era su na svijetu *ile najva5nije religiozne stvari a za Erazma - ljudske! 8 tim ve4 godinama ne stoji vi'e Eut)er sam! (e 5ele4i toga ili mo5da ne s)va4aju4i toga sasvim $ostao je sa svojim samo du)ovno mi'ljenim za)tjevima eks$onent mnogostruki) zemaljski) interesa 5rtveni ovan njemake narodne stvari va5na figura u $olitikoj 'a)ovskoj igri izme7u $a$e %ara i njemaki) knezova! Sasvim strani i $osvema ne-evangeliki izra*ljivai njegova us$je)a $oinju da se *ore za njegovu oso*u da ju iskoriste za svoje vlastite zemaljske %iljeve! .alo $o malo stvara se ve4 oko $ojedinog ovjeka nu%leus *udu4e stranke *udu4eg religioznog sistema! Cugo vremena $rije nego se oko Eut)era sku$ila velika vojska $rotestantizma okru5io ga je u skladu s organizatornim njemakim genijem ve4 glavni $olitiki *ogoslovni +A+ juridiki sto5er" .elan%)ton S$alatin knezovi $lemi4i i uenja%i! Znati5eljno gledaju strani $oslani%i na saskom elektoratu misle4i na to da li se ne *i dalo iz ovog tvrdog ovjeka izrezati klin koji *i mogli za*iti u sna5ni im$erij" fina $olitika di$loma%ija tka ve4 svoje niti s Eut)erovim isto 4udoredno zami'ljenim za)tjevima! 8$ravo njegov naju5i krug tra5i saveznike i .elan%)ton koji do*ro zna koji 4e se tumult morati $odi4i kad jedam$ut iza7e Eut)erov s$is "&lemstvu njemake na%ije" ne $restaje da ustrajno tra5i da $redo*ije tako va5an autoritet vanstranakog Erazma za evangeliku stvar! (a$okon Eut)er $o$u'ta .elan%)tovim za)tjevima i GP! o5ujka +-+,! o*ra4a se $o $rvi $ut lino na Erazma! .edu *itne karakteristike )umanistikog $isma ide *ezuvjetno laskava uljudnost s$ojena s u$ravo kineskim $oni5enjem samoga se*e! Stoga nije ni'ta Koso*itog ako Eut)er $oinje svoj list u tonu )imne" "/ma li ikoga ije mi'ljenje ne *i *ilo is$unjeno Erazmom: =oga on nije $oduio koga on nije svladao:" (ema tako7er nikakvog znaenja da Eut)er sam se*e $rikazuje nezgra$nim momkom s neo$ranim rukama koji jo' nije nauio kako se $ismeno o*ra4a istinski visoko uenom ovjeku! 0li *udu4i da je uo da je Erazmu njegovo ime $oznato $o "ni'tetnoj" o$as%i o o$rostu mogla *i se dalja 'utnja izme7u nji) o*oji%e krivo tumaiti! "&riznaj dakle Ti do*ri ovjee ako Ti je ugodno i ovoga malog *rata u =ristu koji je tek dostojan da se sa svojim neznanjem $oko$a negdje u tamni kut da ne *ude $oznat $od istim ne*om i $od istim sun%em!" Samo zaradi te jedine reeni%e na$isano je %ijelo $ismo! Sadr5ava sve 'to Eut)er oekuje od Erazma" $ismo odo*ravanja neku njegovoj nau%i $rijateljsku rije ;mi *ismo danas rekli" 'to se dade $u*li%istiki iskoristiti<! Sat je taman i odluan za Eut)era? ot$oeo je rat $rotiv najmo4nijeg na zemlji i ve4 je u Rimu s$remna *ula da ga $rokune! +AG 9ilo *i stoga veoma va5no da u toj *or*i $redo*ije Erazma za svoga moralnog $omo4nika! .o5da *i $utem Erazma mogao odluiti $o*jedu na Eut)erovu stranu jer je Erazmovo ime *ilo na glasu s ne$od-mitljivosti! ovjek koji ne $ri$ada nikakvoj stran%i za stranake je ljude najva5nija i naj*olja zastava! 0li Erazmo ne 4e nikada da $reuzme o*avezu a $ogotovu ne 4e da *ude jama% za jedan dug koji se jo' ne mo5e izraunati! Jer sada otvoreno odo*riti Eut)erovu nauku" znai una$rijed odo*riti sve njegove *udu4e knjige i s$ise i na$adaje znai odo*riti $ostu$ak ovjeka koji ne zna mjere kojega se "nasilni i *untovniki nain $isanja" doima uskla7enog Erazma muno u du*inu du'e! 8ostalom 'to je Eut)erova stvar: 6to je ona danas godine +-+,! 'to 4e ona *iti sjutra: Stati na stranu jednoga ovjeka o*vezati se nekomu - znai odre4i se znatnog dijela svoje vlastite moralne nezavisnosti znai $riznati is$ravnim za)tjeve ija se zama'nost ne dade danas $redvidjeti! (e Erazmo ne do$u'ta da mu *ilo tko ogranii slo*odu! .o5da ve4 fini nos starog klerika osje4a laki )eretiki miris iz Eut)e-rovi) djela! Ca se suvi'no kom$romitira nije *ila nikada ni vrlina ni snaga Erazma Rotterdamskog! Stoga on u svom odgovoru naj*ri5nije iz*jegava da ka5e "da" ili "ne"! &onaj$rije izgra7uje on za

se*e vje'to nasi$ te desno i lijevo izjavljuje da on nije temeljito itao Eut)erova djela! 8istinu je $ak $rema slovu $rava Erazmu kao katolikom sve4eniku za*ranjeno da *ez izriitog do$u'tenja svoji) $ret$ostavljeni) ita %rkvi ne$rijateljske knjige" sa skrajnjim o$rezom istie Erazmo taj vje'ti sastavlja $isama taj argumenat kao is$riku da iz*jegne *ilo kakvu odlunu izjavu! Za)valjuje "*ratu u /susu" izvje'4uje ga o stra)ovitom uz*u7enju koje su Eut)erove knjige izazvale u Eouvainu i kako su i) ne$rijatelji ru5no na$adali - ime $ak okoli'nim $utem izrie neku sim$atiju! 0li kako se u$ravo majstorski kloni taj strastveni nezavisni o+AH vjek da izree *ilo kakvu rije odo*renja kojom *i se morao o*vezati! /zriito nagla'ava da je Eut)erov komentar $salama samo "$relistao" ;degu-stavi< da ga dakle nije itao i da se "nada" da 4e *iti od velike koristi! / o$et o$isna 5elja umjesto suda? i da se samo $onovo ogradi od Eut)era ruga se on to*o5njim vijestima kao da *i sam on sudjelovao u sastavljanju Eut)erovi) s$isa nazivaju4i te glasine ludima i zloradima! (a$okon $ak $ostaje Erazmo sasvim jasan! /zjavljuje kratko i jezgrovito da ne 5eli da ga uvuku u tu razmiri%u" "Cr5im se koliko samo vi'e mogu neutralnim ;integrum< da mogu *olje una$re7ivati nauke koje o$et %vatu i mislim da se mudrim suzdr5avanjem vi'e $ostizava nego li nasilnim u$litanjem!" Zatim u$ozorava to$lo Eut)era da *ude umjeren i svr'ava $ismo $o*o5nom i neo*vezatnom 5eljom da "*i /sus dao Eu-t)eru svaki dan sve vi'e svoga du)a!" Tim je listom $odvukao Erazmo svoje stanovi'te! 1no je isto kao u s$oru s Reu%)linom kada je rekao" "Ja nisam Reu%)linijana% i ne sudjelujem u strankama? ja sam kr'4anin i $oznam samo kr'4ane a nikakve Reu%)linijan%e ili Erazmijan%e!" 1dluio je da ne ide ni koraka dalje nego 'to on uistinu )o4e! Erazmo je $la'ljiv ovjek ali stra) ima i snagu gledanja" u divnom nenadano jasnomI osvjetljenju uvstva vidi kad'to )alu%inatorski ono 'to 4e do4i! 9istriji nego li svi drugi )umanisti koji kli%anjem $ozdravljaju Eut)era kao s$asitelja u$oznaje Erazmo u agresivnom *ezo*zirnom tonu Eut)era $redznake "tumultusa" on vidi umjesto re-forma%ije revolu%iju i ne 4e da ni u kojem sluaju krene tim o$asnim $utem! "6to *i) ja mogao $omo4i kad *i) $ostao drug u njegovoj o$asnosti osim to da *i umjesto jednog *ila dva ovjeka u$ro$a'tena!!!: (eke je stvari izvrsno izrekao i +AQ do*ro o$ominjao i ja *i) samo )tio da on ne *i ove do*re stvari $oremetio svojim nesnosnim $ogre'kama! / da je on to sve na$isao na $o*o5an nain ne *i) svoje glave izvrgavao o$asnosti zaT volju istine! (ema svako snage da *ude muenik i ja se tu5an moram *ojati da *i) u sluaju tumulta $o'ao tragom sv! &etra! &okoravam se za$ovjedima $a$e i knezova ako su $ravedne i str$ljivo $odnosim nji)ove zle zakone jer je to sigurnije! Cr5im da takvo dr5anje $ristaje svim do*ronamjernim ljudima ako ne vide nikakve nade u us$je'an ot$or!" &od utje%ajem svoje du'evne $la'ljivosti kao i $od utje%ajem svoga ne$okole*ivog osje4aja nezavisnoF-sti Erazmo je vrsto odluio da se u svom radu ne ve5e s nikim $a ni s Eut)erom! (eka Eut)er ide svojim $utem a Erazmo 4e svojim" skla$aju samo dogovor da ne 4e jedan $rotiv drugoga ne$rijateljski nastu$iti! &onuda za skla$anje saveza je od*ijena zakljuen je samo $akt o neutralitetu! Eut)eru je *ilo su7eno da stvori dramu i Erazmo se nada - uzaludna nada! - da 4e mu *iti do$u'teno da ostane samo gledala% "s$e%tator"! "0ko 9og kako to $roizlazi iz sna5nog na$retka Eut)erove ak%ije sve to tako )o4e i ako smatra da je zaradi $okvare-nosti ovi) vremena nu5dan tako surovi lijenik onda nije moja stvar da mu se $rotivim!" 0li u $olitikim vremenima ostati izvana ostati" nestranar te5e je nego li $rije4i u ovu ili onu stranku? nova stranka nastoji da se $ozove na Eraz-ma na veliki njegov jad! Erazmo je udario temelje-reformatorske kritike %rkve koju je Eut)er $retvorio u na$adaj $rotiv $a$instva on je kako to katoliki *ogoslovi ogoreno vele "snio jaja koja je izlegao Eut)er!" Jtio on ili ne )tio Erazmo je u nekom $ogledu odgovoran za Eut)erov in jer mu je on krio $ut" "8*i Erasmus innuit illi% Eut)er irruit!" >dje je on o$rezno otvorio vrata drugi je nasilno $rovalio i Erazmo mora $riznati Zwin-gliju" "Sve 'to Eut)er tra5i ja sam sam nauavao

+A/ samo ne tako 5estoko i *ez onog govora koji ide za ekstremima!" Jedino metoda dijeli jednoga od drugoga! 1*oji%a su $ostavili istu dijagnozu" da %rkva le*di u 5ivotnoj o$asnosti i da zaradi $olaganja va5nosti na izvanjske elemente srlja u svoju $ro$ast! 0li dok Erazmo $redla5e da se sve *olesti malo $o malo lijee da se *ri5no i $olagano vr'i $ro%es i'4enja krvi $utem injek%ija soli razuma i satire dotle Eut)er tra5i krvavu o$era%iju! Erazmo je takav $o 5ivot $ogi*eljni $ostu$ak od*io ve4 iz stra)a $red krvlju? on se $rotivio svakom nasilju" "vrsta je moja odluka da se radije dadem rastrgati na komade nego da $odu$irem ras%je$ oso*ito u $itanjima vjere!" .nogo Eut)erovi) $rista'a $ozivaju se na evangeliku reeni%u" "(isam do'ao da nosim mir nego ma!" "&remda ja uvi7am da *i u B%rkvi tre*alo mnogo toga $romijeniti u korist religije i$ak mi se veoma malo svi7a sve 'to vodi k $o*uni ove vrste!" Erazmo s odluno'4u koja $ot-sje4a na Tolstoja od*ija svaki a$el na silu i izjavljuje da je radije s$reman da i dalje $odnosi ovo fatalno stanje stvari nego da tu $romjenu otku$i uz %ijenu "tumultusa" i krvo$roli4a! Cok drugi kratkovidniji i o$timistiniji )umanisti $ovla7uju Eut)erov in kao oslo*o7enje %rkve kao s$as (jemake u$oznaje on u tom %ije$anje "e%%lesiae uni-versalis" na narodne %rkve i rastavu (jemake od jedinstva Za$ada! Erazmo naslu4uje sr%em - vi'e nego 'to mo5e znati razumom - da takva rastava (jemake i drugi) germanski) zemalja od vlasti &etrovi) kljua ne mo5e *iti izvr'ena *ez najkrvaviji) i u*ojniki) suko*a! / *udu4i da za njega znai rat nazadak *ar*arski $ovratak u davno $re5ivjele e$o)e ula5e on %ijelu svoju snagu da za$rijei tu skrajnju katastrofu u kr'4anskom svijetu! Tada za Erazma nastaje naglo zada4a )istorijske ;va5nosti koja u *iti nadilazi njegove sile" mora da nad svim tima razdra5enim ljudima utjelovi zdravi razum i da samo o*oru5an $erom *rani jedinstvo Evro$e +AM jedinstvo %rkve jedinstvo )umaniteta i kozmo$olitizma $rotiv ras$adanja i uni'tenja! Erazmo $oinje svoju $omirljivu misiju time da $oku'ava da umiri Eut)era! (e$rekidno ga $utem $rijatelja zaklinje i $oduava ;njega koji se ne da $oduiti< da ne! $i'e tako "*untovniki" da ne naF uava evan7elja na tako "neevangelian" nain" "2elio *i) da se Eut)er na neko vrijeme suzdr5i od svi) s$orova i vodi evangeliku stvar isto *ez ikakvi) nuzgredni) $rimjesa! /mao *i vi'e us$je)a!" / $rije svega $ak" ne mora se svaka stvar $retresati javno a $ogotovu se ne moraju ni u kojem sluaju za)tjevi za %rkvenom reformom vikati u u'i nemirnoj i za kavgu sklonoj masi! =ako rjeito nasu$rot agitatorskoj snazi rjeitosti slavi Erazmo ono drugo majstorstvo du)ovnog ovjeka visoku umjetnost 'utnje u $ravo do*a" "(e mora se uvijek izre4i %ijela istina! .nogo zavisi od naina na koji se o*javljuje!" To s)va4anje da se istina s o*zirom na $rivremenu korist mo5e makar samo jednu minutu $re'utjeti mora *iti Eut)eru nerazumljivo! Za njega iskrenog is$ovjedao%a najsvetija je du5nost savjesti da se svaka jota i svaki slog istine koju je du'a i sr%e u$oznalo i is$ovijeda na $una usta *ez o*zira na to da li 4e nastati rat tumult ili 4e se sru'iti ne*esa! 8mjetnost 'utnje ne mo5e i ne 4e da Eut)er naui! 8 tijeku ti) etiriju godina $ro%vao mu je u ustima novi sna5ni jezik a u njegovim rukama sa*rale su se neizmjerne sile nagomilane tu5*e %ijelog naroda! Cjeloku$na njemaka narodna svijest sva u 5udnji da revolu%ionarno ustane $rotiv svega 'to je romansko i %arsko mr5nja na $o$ove mr5nja na stran%e mukli so%ijalni religiozni 5ar koji u Kselja'tvu *uja otkako je ono $reuzelo za svoju saveznu zastavu visoku izmu ;9unds%)u)< - sve je +AO to $ro*u7eno udar%em Eut)erova eki4a na %rkvenaF vrata u Nitten*ergu! Svi stale5i knezovi selja%i- gra7ani osje4aju da je nji)ova $rivatna i stale'ka stvar $osve4ena u evan7elju! Cijeli njemaki narodU vidio je u Eut)eru ovjeka odva5nosti i ina $a je sada u njega u*a%io svoju dotad ras%je$kanu strast! 8vijek $ak kada se narodni elemenat $ove5e sa-so%ijalnim u 5aru

religiozne ekstaze nastaju oni $otresi koji uz*urkaju svemir! 8 koliko se $ak - kao 'to je u Eut)erovu sluaju - nade samo jedan" ovjek na mjestu u kojem *ez*rojni $ojedin%i nalaze ostvarenu svoju nesvijesnu volju onda u tom ovjeku rastu u$ravo magike snage! =omu %ijeli narod na $rvi $oziv ulijeva svoju vlastitu snagu? lako $odlije5e $oku'aju da se osje4a kao glasnik vjenog gos$odara" i $oslije ne*rojeno godina govori jedan ovjek u (jemakoj $onovo $rorokim glasom! "9og mi je naredio da ja $oduavam i su" dim kao jedan od a$ostola i evangelista u njemakoj zemlji!" Ekstatik osje4a kao da mu je 9og dodijelio tu zada4u da $roisti %rkvu da oslo*odi njemaki narod iz ruku "0ntikrista" $a$e toga "zakra*uljenog i inkor$oriranog 7avla" da ga oslo*odi rijeju ! a ako ne ide drugaije maem i vatrom i krvlju! 8 jedno takvo u)o koje je is$unjeno zaglu'nim kli%anjem naroda i 9o5jom za$ovjedi mora *iti uzaludan $osao" $ro$ovijedati o$omenu i o$rez! (askoro Eut)er $restaje da slu'a ono 'to Erazmo $i'e i misli? on ga vi'e ne tre*a! 2eljeznim nemilosrdnim korakom ide on svojim )istorijskim $utem na$rijed! S isto takvom 5ivosti kao na Eut)era o*ra4a se Erazmo u isto do*a na $rotivnu stranu na $a$u i *isku$e na knezove i vladare da i) o$omene da se ne *i $renaglili svojim tvrdim istu$om $rotiv Eut)era! / ovdje on o$et nailazi na svog starog ne$rijatelja na djelu - na slije$i fanatizam koji je sam se*i dovoljan i koji ne 4e da $rizna svoje vlastite $ogre'ke! Tako on o$ominje da *i dizanje +AP F$rokletstva *ilo mo5da odvi'e velika surovost! "8 linosti Eut)era imamo $osla sa $osvema $o'tenim ovjekom iji se nain 5ivota o$4enito )vali! /stina je Eut)er je sumnjao o $itanju o$rosta ali i drugi su se $rije njega izjavljivali veoma smiono u ovom -smislu!" "(ije svaka za*luda ve4 i )ereza" o$ominje vjeni $omirljivi $osrednik i o$ravdava svoga najogorenijeg $rotivnika Eut)era time 'to je "on mnoge stvari na$isao $rije nego je o njima temeljito razmislio? dakle kriva je $renaglost a ne zla namjera!" 8 jednom takvom sluaju ne mora se uvijek vikati za lomaom i ne valja svakog sumnjiv%a o$tu5ivati radi )erezije! Zar ne *i *ilo u$ut-nije da Eut)era o$omenemo i $oduimo umjesto da ga ukorimo i razdra5imo: "(aj*olje *i sredstvo za $omirenje *ilo" $i'e kardinalu Cam$eggiu "kad *i $a$a od svake stranke zatra5io otvoreno $riznanje vjere! Tim *i se iz*jegla zlo$ora*a krivog $rikazivanja stvari a $odjedno *i se osla*io *ijes govorenja i $isanja!" &onovo i $onovo uvijek $omirljivi "Erazmo tra5i saziv kon%ila savjetuje da se u uenom i du)ovnom krugu $ovjerljivo ras$rave sve te teze 'to *i moralo dovesti "do s$orazuma dostojnog kr'4anskog du)a!" 0li Rim u jednakom je stu$nju glu) na Eraz-move o$omene kao i Nitten*erg! 8 to su do*a zanimale $a$u druge *rige" njegov lju*ljeni Raffaelo Sanzio taj *o5anski dar Renesanse novonastalom svijetu umire iznenada u ove dane! Tko 4e sada dostojno svr'iti slike vatikanski) stanza: Tko 4e dovr'iti gradnju tako smiono zami'ljene &etrove %rkve: &a$i iz roda .edi%eja%a sto $uta je va5nija umjetnost - velika i trajna - nego mala redovnika sva7a negdje gore u malom saskom $okrajinskom gradi4u! / u$ravo jer je taj %rkveni knez tako $oduzetan za $oslove u velikom stilu gleda ravnodu'no na toga si4u'nog redovnika! (jegovi kardinali $onosni i samosvijesni - zar nije tek nedavno Savonarola *aen na lomau i zar nisu )ereti%i iz +A, ft 6$anjolske $rotjerani: - tra5e $rokletstvo kao jedini odgovor na Eut)erov ne$oslu)! Za'to da se taj teolog jo' $reslu'ava i za'to da se $ravdaju s ovim seljakim teologom: Erazmova $isma sve njegove o$omene stavljaju se na stranu *ez $a5nje? 5urno se s$rema u rimskoj kan%elariji $a$inska *ulla koja ogla'ava kletvu? $oslana je za$ovjed na legate da sa svom snagom i surovo'4u istu$e $rotiv njemakog vode $o*une! Radi tvrdoglavosti na desnoj i lijevoj strani $ro$u'tena je $rva i stoga naj*olja mogu4nost s$orazuma! 0 i$ak" u onim danima odluke - $remalo se o*ratila $a5nja na ovu s%enu u $ozadini -- dos$ijeva %ijela sud*ina njemake reforma%ije na kratak as u Erazmove ruke! Car =arlo je sazvao sa*or u

Norms gdje se nad Eut)erovim $itanjem u koliko se on u $osljednji as ne $okloni tre*ao da $relomi 'ta$! (a sa*or je $ozvan i Eut)erov zemaljski $oglavar @riedri%) Saski koji jo' tada nije *io njegov otvoreni $rista'a nego samo $okrovitelj! Taj znameniti ovjek koji je *io $o*o5an $rema naelima Crkve najve4i sa*ira relikvija i svetaki) kostiju u (jemakoj zatim stvari kojima se Eut)er rugao kao *es$osli%i i vra5joj igri gaji neke sim$atije $rema Eut)eru i $onosan je na ovjeka koji je njegovo sveuili'te u Nitten*ergu o*asuo tolikomU slavom u %ijelom svijetu! 0li se ne usu7uje da otvoreno stane na njegovu stranu! Z*og o$reznosti a i z*og toga jer se jo' nije odluio u svojoj unutra'njosti dr5i se di$lomatski $ovueno iz*jegavaju4i lini doti%aj s Eut)erom! (e $rima ga da mo5e ;tono kao Erazmo< u sluaju $otre*e $okriti se*e i re4i da ad $ersonam nije imao s njim nikada $osla! /z $olitiki) $ak o*zira i stoga jer tog jakog seljaka mo5e do*ro u$otrije*iti u 'a)ovskoj *or*i $rotiv %ara i konano iz $artikularistikog $onosa ++A na svoju vlastitu sudsku kom$eten%iju - dr5ao je-dotada svoju $okroviteljsku ruku nad Eut)erom kojega je unato $a$inskoj kletvi ostavio i nadalje i na $ro$ovjedaoni%i i na katedri! 0li sada ta o$rezna za'tita $ostaje o$asnost! 8 koliko $ak Eut)er kako se moglo oekivati *udeosu7en na $rogonstvo tada znai da se zemaljski knez koji ga i dalje 'titi javno *uni $rotiv %ara! 0 na takvu otvorenu $o*unu nijesu se na$ola $rotestantski knezovi jo' $ravo odluili! 1ni dodu'eI znaju da je nji)ov %ar vojniki nemo4an da je se*i o*je ruke svezao ratom $rotiv @ran%uske i /talije! 3rijeme *i *ilo mo5da $ovoljno da se umno5i vlastita mo4 i evangelika stvar *i veoma $ogodovala za takav istu$ kao najlje$'a i najslavnija izlika $redU li%em $ovijesti! 0li @riedri%)u lino $o*o5nom i estitom ovjeku u njegovoj unutra'njosti nije jo' jasno da li je ovaj njegov sve4enik i $rofesor i uistinu glasnik istinske evangelike nauke ili samo-jedan od *ez*rojni) sanjara i sekta'a! Jo' on nije odluio da li *i $red 9ogom i $red zemaljskom slavom mogao odgovarati da i nadalje 'titi ovog velikog a i$ak o$asnog du)a! 8 ovom neodlunom ras$olo5enju doznaje @riedri%) na $rolazu u =oln da Erazmo *oravi kao gost u tom gradu! &utem svog tajnika S$alatina dade ga odma) $ozvati k se*i! Jo' uvijek va5i Erazmo kao vr)ovni moralni autoritet u svjetovnim i *ogoslovnim $itanjima jo' uvijek ga stvarno kruni $o'teno steena slava ne$okole*iva nestranarstva! /z Eraz-movi) usta oekuje @riedri%) najsigurnije savjete u svojoj nesigurnosti? $ostavlja mu otvoreno $itanje da li Eut)er ima $ravo ili ne! 0li Erazmo ne voli $itanja koja iziskuju izriito "da" ili "ne"! 8 ovom sluaju ve5e se sa sudom koji ima izre4i neizmjerna odgovornost! Jer ako odo*ri o$ravdanost Eut)e-rovi) djela i rijei @riedri%) o)ra*ren u svojoj du'i i nadalje 4e dr5ati nad Eut)erom ruku - zallt 'titni%u tako da je Eut)er a time i njemaka refor-ma%ija s$a'ena! 0ko ga zemaljski $oglavar o*es)ra*ljen $usti na %jedilu onda Eut)er mora *je5ati iz zemlje da se s$asi od lomae! /zme7u ovog "da" i "ne" le5i sud*ina svijeta i kad *i Erazmo *io uistinu kako su to njegovi $rotivni%i tvrdili zavidan ili ne$rijateljski ras$olo5en $rotiv svoga velikog druga sada ili nikada $ru5ila mu se $rilika da ga se jedam$ut za uvijek rije'i! 1'tra negativna rije sklonila *i nesumnjivo elektora da $ovue svoju ruku za'titni%u s Eut)erove glave! Toga dana -! studenog +-GA! le5ala je sud*ina njemake refor-ma%ije le5ala je svjetska $ovijest vjerojatno sasvim u Erazmovoj nje5noj i dr)tavoj ru%i! Erazmo zastu$a u tom asu $o'teno stanovi'te! (ije to nikakvo )ra*ro niti toliko veliko odluno )erojsko dr5anje ali je i$ak ;a to je ve4 mnogo< $o'teno dr5anje! (a $itanje kneza - elektora da li on mo5e vidjeti u Eut)erovim nazorima ne'to ne$ravedno i )eretiko nastoji naj$rije da se izvue doskoi%om ;ne 4e da *ude ni na ijoj strani< kao da je glavna Eut)erova krivnja *ila da je on "'e$ao $a$u za krunu a redovnike za tr*u)!" (a oz*iljan $ak za)tjev da izjavi svoje mi'ljenje tumai on u GG kratke reeni%e koje on zove aLio-mima svoje lino mi'ljenje o Eut)erovoj nau%i $rema svom naj*oljem znanju i savjesti! (eke reeni%e glase negativno kao na $r!" "Eut)er zlora*i $a$inu *lagost" ali u odlunim tezama stu$a Erazmo od-va5no na stranu ugro5enog! "1d svi) sveuili'ta samo su dva osudila Eut)era ali nijedno od nji) nije o$rovrglo njegovi) tvrdnja! Eut)er tra5i samo

ne'to $ravedno kad 5eli otvorenu diskusiju i ne$ristrane su%e!" / dalje" "(aj*olje *i *ilo i za $a$u da se %ijela stvar u$uti uglednim nesumnjivim su%ima da ju oni $rosude! Svijet 5e7a za istim evan7eljem i itav teaj vremena ide za tim! (e *i se valjalo tom instinktu su$rotstaviti na tako omra5en nain!" =onani Erazmov savjet glasi da se to delikatno ++G $itanje uredi na javnom kon%ilu i to $utem $o$ustljivosti $rije nego li se stvar izrodi u "tumul-tus" i $rije nego se na svijetu za vjekove $osije nemir! S ovim rijeima ;Eut)er je Erazmu zlo za)valio< nastu$io je dalekose5ni o*rat u korist Reforma%ije! / ako ne'to malo zau7en z*og neki) dvomisli%a i o$rezni) u$ozoravanja Erazma ini iz*orni knez sve tono onako kako mu je veliki )umanist $redlo5io u onom no4nom razgovoru! Slijede4eg dana M! studenoga tra5i @riedri%) od $a$inskog $oslanika" Tre*a da Eut)era $reslu'aju $ravedni slo*odni i nestranaki su%i? tra5i dalje da se njegove knjige ne s$ale $rije nego ti su%i ne izreknu $resudu! Time on $rosvjeduje $rotiv *ezo*zirnog stanovi'ta Rima i %ara" $rotestantizam njemaki) knezova $odigao je $o $rvi $ut svoj glas! Tajanstvenom $omo4i u sud*onosnom je asu $omogao Erazmo odluno Reforma%iju zaslu5iv'i time s$omenik umjesto kamenja koje su oni kasnije na njeg *a%ali! 1d*ija )istorijski sat u Normsu! >rad je $re$un sve do krovova i do vr)ova! .ladi %ar ulazi unutra u $ratnji legata $oslanika iz*orni) knezova tajnika? okru5en je konjani%ima i "landskne%)tima!" (ekoliko dana kasnije tim istim $utem kre4e maleni redovnik jedan jedin%ati ovjek udaren $a$inim $rokletstvom ali za'ti4en i s$a'en od )eretike lomae samo jednim $o$ratnim $ismom koje je smotao i nosi u d5e$u! &o drugi $ut odjekuju uli%ama kli%anja i odu'evljenja! Jednoga ovjeka %ara iza*rali su njemaki knezovi a drugoga je iza*rao njemaki $uk za vo7u (jemake! &rvi uvodni govor ote5e sud*onosnu odluku! Jo' je 5iva Erazmova odluka jo' vlada ti)a nada u mogu4nost $osrednikog $omirenja! Crugog dana vije4anja izrie Eut)er )istorijsku rije" "1vdje stoP ++H jim ja ne mogu drugaije"! Svijet je raskinut na dva dijela" $o $rvi $ut od vremena Jana Jusa na'ao se jedan smioni ovjek koji je $red li%em %ara i sa*ranim dvorom uskratio %rkvi $oslu'nost! Ti)a grozota $ro5ima dvorski krug? svi 'a$u4u i ude se drzovitom malom redovniku! Colje $ak "landskne%)ti" odo*ravaju Eut)eru kli%anjem! (aslu4uju li da iz toga negativnog stava $u'e za nji) do*ar vjetar: (ju'e li te $ti%e koje navje'4uju *uru da se ve4 $ri*li5ava rat: >dje je $ak u tom satu Erazmo: 8 tom )istorijskom satu - u tom za$ravo le5i njegova tragina krivnja - ostao je $la'ljivo u svojoj radnoj so*i! =ao $rijatelj legata 0leandra iz mladosti s kojim je u .le%ima dijelio stol i $ostelju kao ovjek %areva $ovjerenja kao idejni $rista'a evangelika imao *i on jednu jedinu mogu4nost da zaustavi tvrdu odluku! 0li se on vjeno $la'ljivi *oji da otvoreno istu$i i tek na vijest o fatalnom kraju $ostaje svijestan da je $ro$ustio momenat u ne$ovrat" "Ca sam ja tamo *io uinio *i) sve mogu4e da svojim umjerenim $ostu$kom ne do$ustim" te tragedije!" 0li $ro$u'teni )istorijski satovi ne dadu se vi'e $ovratiti! (enazoni ima uvijek krivo! 8 tom u$ravo asu nije Erazmo *a%io na tezulju da $odu$re svoje uvjerenje %ijelu te5inu vlastite oso*e snage i nazonosti? stoga je njegova Eraz-movska stvar izgu*ljena! Eut)er je ulo5io u svoju stvar %ijeloga se*e vr)ovnu mo4 svoje odva5nosti i neslomljivu snagu svoje volje za $o*jedom" stoga je njegova volja+ $ostala in! ++Q 91R90 Z0 (EZ03/S(1ST Erazmo misli da su Normski sa*or $rokletstvo %rkve i %arski edikt o $rogonstvu - ve4ina teologa dijeli njegovo uvstvo - $rekri5ili neo$ozivo refor-ma%ijski Eut)erov $oku'aj! To 'to $oslije toga ostaje je otvorena $o*una $rotiv dr5ave i %rkve novi al*igenzerizam waldenzerizam ili )usitizam koji 4e $o svoj $rili%i *iti jednako okrutno uni'ten - u$ravo to ratniko krvavo rije'enje )tio je Erazmo ukloniti! (jegov je san *io da evangeliku nauku reformatorski ugradi u %rkvu i takav *i

%ilj rado $ot$omogao! "1stane li Eut)er u krilu katolike %rkve rado 4u stu$iti na njegovu stranu" o*e4ao je javno! 0li nauen na nasilno djelovanje Eut)er se jednom kretnjom i razderinom otrgnuo za uvijek od Rima! Sada je sve $ro'lo! "Eut)erova je tragedija $ri kraju? o) da se nije nikada $ojavio na $ozorni%u" tu5i se razoarani $rijatelj mira! 8ga'ena je iskra evangelike nauke $otonula je zvijezda du)ovnog svijetla "a%tum est de stellula lu%is evangeli%ae"! Sada 4e o /susovoj stvari odluivati $anduri i to$ovi? Erazmo je $ak sam odluio da u svakom *udu4em suko*u stane $ostran%e osje4a se odvi'e sla* $rema veliini $oku'aja! &riznaje skru'eno da u tako stra'noj i odgovornoj odlu%i nema one sigurnosti u 9oga i u samog se*e kojom se $onose drugi" ".ogu Zwingli i 9u%er da imaju du)a? Erazmo nije ni'ta drugo nego ovjek i on ne mo5e da uje govora du)a!" -A-godi'nji Rotterdama% koji je ve4 odavno stekao du*oki uvid u ne$rodirljivost 9o5ji) $ro*lema ne osje4a se $ozvanim da vodi rije u tom s$oru? samo tamo )o4e da slu5i ti)o i $onizno gdje vlada vjena jasno4a" ++znanosti i umjetnosti! Stoga *je5i od teologije iz dr5avne $olitike od %rkveni) razmiri%a u svoju radnu so*u od sva7e u uzvi'enu 'utnju knjiga? Bovdje on mo5e da *ude koristan svijetu! Cakle natrag u 4eliju stari ovjee zatvori $rozore $rotiv vremena! &re$usti *or*u drugima koji u svojim sr%ima osje4aju 9o5ji zov i $osveti se ti'oj zada4i - o*rani istine u istijoj sferi umjetnosti i znanosti! "Za)tjevaju li $okvareni o*iaji rimskog klera izvanredni lijek to ne $ristoji ni meni ni meni slinima da $reuzetno $reuzimamo $osao lijeenja! Radije $odnosim stanje stvari nego da 'ijem nove nemire iji $rava% esto smjera na $rotivni %ilj! Jotimi%e nijesam *io niti 4u ikada $ostati *untovnik ili uesnik $o*une!" Erazmo se $ovukao iz %rkveni) razmiri%a i zatvorio se u okvir umjetnosti nauke vlastitog djela! 1sje4a ga7enje $rema sva7ama stranaka! "Consulo Vuieti meae" samo on )o4e mira i svetog otiuma svakog umjetnika! 0li svijet kao da se zakleo da ga ne 4e $ustiti u miru! /ma vremena u kojima se neutralnost smatra zloinom? u $olitiki uz*u7enim asovima za)tijeva svijet jasnu odluku "za" ili "$rotiv" luteranstvo ili $a$instvo! >rad Eouvain ZEMwen< gdje *oravi Erazmo ote'ava mu njegovo mirolju*ivo dr5anje dok %ijela reformatorska (jemaka kori Erazma da je on $remlaki Eut)erov $rijatelj? $rotiv Erazma istu$a o'tro katoliki fakultet i naziva ga zaetnikom "Eut)erove kuge"! Studenti kao uvijek juri'no odjeljenje svakog radikalizma $rire7uju *urne demonstra%ije $rotiv Erazma $revr4u mu katedru? istodo*no se s louvainski) $ro$ovjedaoni%a si$aju na njega gromovi i $a$in se legat 0leander mora zauzeti %ijelim svojim autoritetom da ukroti javne $sovke $rotiv svoji) stari) drugova! 1dva5nost nije nikada *ila jaka Erazmova strana! =ao nekada od kuge tako je on sada $o*jegao od mr5nje iz grada gdje je kroz godine vr'io svoj $osao! Stari nomad 5urno je sa*rao sve ++M svoje skromne stvari i krenuo na $ut! ".oram se uvati da me o$sjednuti i ma)niti (ijem%i $rije nego 'to na$ustim (jemaku ne raskidaju u komade!" ovjek izvan stranaka uvijek za$ada u vrtlog najogoreniji) razmiri%a! Erazmo ne 4e vi'e da stanuje u nijednom izrazito katolikom gradu ali ni u kakvom reformiranom! Jedino neutralno $odruje ini mu se da odgovara njegovu udesu! Stoga tra5i skloni'te u stalnom sjedi'tu svake nezavisnosti - u 6vaj%ar-skoj! 9asel $ostaje na dugo vremena njegovo $re*ivali'te! 9asel smje'ten u sredi'njoj to%i Evro$e ti) i otmjen isti) uli%a na$uen mirnim ljudima koji ne $oznaju strasti ne $odvr5en nijednom vladaru koji se *ori za vlast demokratski slo*odan ini se da osigurava nezavisnom uenjaku ostvarenje 5eljkovanog ideala ti'ine! Erazmo nalazi tu sveuili'te i uene $rijatelje koji ga $oznavaju i okru5uju $o'tovanjem nalazi i famuluse uslu5ne $omo4nike u njegovu djelu kao i takve umjetnike kao Jol*eina a $rije svega @ro*ena tiskara velikog majstora svoje struke s kojim ga ve4 godine s$aja zajedniki rad omiljeo njegovu sr%u! >orljivi 'tovatelji ureduju mu udo*ni dom! 8 tom slo*odnom mjestu $rikladnom za stanovanje $o $rvi $ut do-5ivljuje $o svijetu uvijek tjerani skitni%a u neku ruku osje4aj rodnog doma4eg zakutka! 1vdje mo5e da 5ivi du)ovnim 5ivotom a zatim da se kre4e u istinskom a se*i milom svijetu! Tamo

samo gdje u miru i ti'ini mo5e da $i'e svoje knjige tamo gdje i) tiskaju *ri5ljivo mo5e se on do*ro osje4ati! 9asel $ostaje za njega veliko sredi'te mira i odmora! 3jeni $utnik $ro5ivio je tu dulje nego igdje drugdje" $reko osam godina! 8 tijeku tog vremena $ovezala su se o*a ta imena" 1datle se ne mo5e $omisliti na Erazma a da se ne $omisli na 9asel a ne mo5e se ni ++O $omisliti na 9asel a da se ne $omisli na Erazma! Jo' i danas stoji skr*ljivo uvani njegov dom gdje je sauvano nekoliko Erazmovi) $ortreta iz Jol-*einova kista koji je ovjekovjeio i $otomstvu namro njegov lik! 8 toj je ku4i na$isao Erazmo mnogo najlje$'i) svoji) djela $rije svega "Col-loVuia" one sjajne latinske dijaloge zami'ljene $rvotno kao oda*rana 'tiva za maloga @ro*ena a iz koji) su kasnije %ijela $okoljenja uila $o njima umjetnost latinske $roze! 1vdje je ujedno dovr'io $ot$uno izdanje ota%a Crkve odatle je slao u svijet list za listom! 8'anen u svojoj radioni%i $ravoj tvr7avi rada daleko od *uke i vrtloga stvarao je djelo za djelom a kada je intelektualni svijet Evro$e gledao za svojim vodom tra5io ga je u starom kraljevskom gradu nad Rajnom! 9asel je ovi) godina za)valjuju4i Erazmu $ostao evro$ska du)ovna $rijestolni%a! 1ko velikog uenjaka oku$io se niz )umanistiki) uenjaka kao" 1e%olam$adius R)e-nanus 0mer*a%) i drugi! (ijedna od ugledni) linosti nijedan knez ili uenjak nijedan $rijatelj lije$i) umjetnosti ne *i $ro$ustio $riliku da $o)odi Erazma u tiskari @ro*ena i u ku4i "zum Euft"! /z @ran%uske (jemake i /talije )odoastili su u 9asel )umanisti da vide uenog ovjeka na $oslu! =ada su se u Nit-ten*ergu Ziiri%)u i u svim sveuili'tima vodili 5estoki teolo'ki s$orovi ini se da je ovdje u ti'ini 9asela jo' jedam$ut stvoreno $osljednje skloni'te za umjetnosti i nauke! (e o*manjuj se stari ovjee $ravo je Tvoje vrijeme $ro'lo! Tvoje je $olje o$usto'eno! (a svijetu vrije rat rat na smrt i 5ivot? gomilaju se ve4 ne$rijateljske )orde! (ema tu mjesta za slo*odni nezavisni du)! Svijet ne tr$i oni) koji stoje $ostran%e! Ras$lamsao se o$4i )istorijski rat za $re$orod Evan7elja ili $rotiv njega! (e $oma5e vi'e ++P zatvaranje $rozora tra5enje *ijega u nasi$ima od knjiga! Sada kada je Eut)er od jednoga kraja Evro$e sve do drugoga ras%je$io kr'4anski svijet ne valja vi'e turati glave u $ijesak nastoje4i izmo-tati se djejim izgovorom kao da se nije italo njegovi) djela! Sada i desno i lijevo *jesni vjeno grozno u$orno geslo vlasti" "Tko nije s nama taj je $rotiv nas!" =ada se svemir ras$ada na dva ne$rijateljska ta*ora $rolazi taj ras%je$ kroz svakoga ovjeka na$ose! (e Erazmo uzalud si tra5io s$asa u *ijegu! 1gnjem 4e te istjerati iz tvoje sigurne tvr7ave! 3rijeme u kojem Ti je dosu7eno da 5ivi' tra5i otvoreno is$ovjedanje? svijet )o4e da vidi na ijoj strani stoji njegov vo7a Erazmo" za Eut)erom ili $rotiv njega $rotiv $a$e ili za njim! &oinje se $otresna s%ena! Svijet )o4e da silom uvue u rat ovjeka koji je izmoren ratovanjem! "(esre4a je" - tu5i se ---togodi'nji Erazmo - "da me taj )istorijski vi)or zatekao u asu kada sam se mogao da nadam odmoru koji sam zaslu5io mnogogodi'njim radom! Za'to mi nije do$u'teno da *udem samo $osmatra te tragedije kada sam tako malo s$oso*an da sudjelujem u njoj u ulozi aktivnog glum%a i kada se ve4 i onako mnogo drugi) ljudi $o5udno gura na s%enu:" 8 to do*a $rijeloma $ostaje razgla'ena slava o*avezom a $odjedno i $rokletstvom! ovjek $o$ut Erazma odvi'e je izlo5en znati5elji svijeta njegova je rije odvi'e va5na a da *i se stranaki ljudi s desna i lijeva )tjeli da odreku oslon%a o njegov autoritet! (a sve naine vuku ga i tegle vode o*aju ne$rijateljski) stranaka da ga $redo*iju za svoju stvar! .ame ga nov%em i laskanjem rugaju mu se 'to nema odva5nosti samo da $rekinu njegovu $reo$reznu mudru 'utnju! &la'e ga krivom vije'4u da je njegova djela za*ranio Rim i da i) je dao s$aliti? iskrivljuju njegove listove ++, iskre4u njegove rijei! 8 jednom takvom asu oituje se s$e%ijalno jasno i izrazito istinska vrijednost nezavisnog ovjeka! Carevi kraljevi i tri $a$e a s druge strane Eut)er .elan%)ton i Zwingli - svi se natjeu za rijei odo*renja iz Erazmovi) usta! .ogao *i $osti4i

sva zemaljska do*ra i odlikovanja kada *i $ristao da se $rikljui jednoj ili drugoj stran%i! Sam zna da *i mogao "stojati u $rvom redu" Reforma%ije" kada *i se izriito izjavio za nju! S druge strane s$ominje" "mogao *i) do*iti *isku$iju kada *i) ne'to na$isao $rotiv Eut)era"! 0li estitost Erazma u$ravo se suste5e od te *ezo*zirnosti i jednostranosti $riznanja! (e mo5e iz du*ine sr%a da *rani $a$insku %rkvu jer je on $rvi u tom s$oru istakao i osudio njezine zlo$ora*e tra5e4i njezinu o*novu! (e 4e da se i$ak ve5e $osvema" s evangeli%ima jer ne nose svijetu Erazmove ideje /susa mira nego u$ravo na$rotiv $ostali su razuzdani revnitelji i fanati%i! (e$rekidno viu" - "Evan7elje! Evan7elje! 8 svakom sluaju oni sami )o4e da *udu njegovi tumai! (ekada je evan7elje krotilo divljake inilo je od raz*ojnika do*roinitelje od svadlji-va%a mirolju*ive ljude a onima koji su kleli skla$alo je usta na *lagoslov! Sada'nji $ak $ro$ovjedni%i evan7elja di5u *unu kao o$sjednuti i *a%aju-najgore klevete na zaslu5ne! 3idim nove li%e!mjer!ee nove tirane a ne vidim ni jedne $ak iskre evange-likog du)a!" (e! Erazmo ne 4e da javno $rizna-da je $rista'a ni jednog ni drugog" ni $a$e ni Eut)era! Tra5i mira iskljuivo mira samo mira da se dr5i $ostran%e u ti'ini? )o4e da se oda samo radu kojemu je svr)a na$redak %ijelog ovjeanstva! "Consulo Vuieti meae!" 0li Erazmova slava je odvi'e velika a ekanje-na njegovu izjavu odvi'e je nesnosno! /z %ijelog se svijeta mno5e $ozivi da istu$i na $ozorni%u i da u! +GA / svoje ime i u ime svi) izree odlunu rije! =ako je du*oko ukorijenjena vjera medu ljudima vi'ega du)a u $lemenitu ne$odmitljivu njegovu du'u svjedoi ganutljivi a$el $roiza'ao iz du*ine sr%a velikoga njemakog umjetnika! 0l*re%)t Ciirer u$oznao-se s Erazmom na svom $utu $o Jolandiji! (ekoliko mjese%i kasnije kada se ra'irila vijest da Eut)er vo7a njemakoga vjerskog $itanja ne 5ivi vidi Ciirer u Erazmu jedinoga koji *i *io dostojan da nastavi sveto djelo! 8 du*ini du'e $otresen $oziva u svom-dnevniku Erazma ovim rijeima" "1 Erazme Rotter-damski gdje si ostao: Slu'aj o Ti /susov vite5e istu$i na$rijed na stranu /susa *rani istinu ste%i mueniku krunu! Ti si i$ak stari ovjek uo sam" od Te*e samoga da sam se*i daje' tek dvije godine u teaju koji) 4e' godina *iti kadar da ne'to izvr'i'! &osveti i) $ro$ovjedanju Evan7elja i 'irenju $rave kr'4anske vjere u 9oga daj oglasi se a vrata $aklena rimska stoli%a kako veli /sus ne 4e mo4i ni'ta uiniti $rotiv Te*e ! ! ! 1 Erazmo sa*eri se dr5i se da *i) Te mogao $red 9ogom slaviti te*e onako kako je na$isano o Cavidu jer uistinu to mo5e' izvr'iti i $oraziti >olijata!" Tako misli Ciirer a zajedno s njime %ijeli njemaki narod! /sto takve nade $ola5e u Erazma strogo isku'ana katolika %rkva! Zamjenik /susov na-zemlji $a$a 'alje u vlastorunom listu o$omenu koja doslovno jednako glasi" "/stu$i na$rijed istu$i na$rijed da $ri$omogne' 9o5ju stvar! 8$otrije*i svoje drago%jene darove na slavu 9o5ju! &omisli na to da s $omo4i 9oga zavisi od Te*e da se znatan dio oni) koje je Eut)er zaveo $ovrati na $ravi $ut da oni koji jo' nijesu ot$ali ostanu u %rkvi a oni *liski $adu da se od njeg za'tite!" 3ladala% kr'4anstva i njegovi *isku$i vladari svijeta Jenrik 3///! Engleski =arlo 3! i @ranjo /! +G+ isto tako i @erdinand 0ustrijski knez 9urgundije a s druge strane o$et vo7e Reforma%ije - svi se oku$ljaju oko Erazma mole4i ga i tra5e4i od njega kao nekada )omerski vladao%i $red 'atorom gnjevnog 0)ila - da se okani svoje $asivnosti i da se u$usti u *or*u! &rizor je velianstven! 8 $ovijesti je uistinu rijetkost da se mogu4ni%i ovoga svijeta natjeu za rije iz usta jednoga jedin%atog ovjeka du)a rijetkost je takva $ojava nesumnjivoga $o *jedonosnog gos$odstva du)ovne vlasti nad zemalj skom!

8 tom se asu javlja tajanstveni $rolom u linosti Erazma! (e do*a%uje on svima onima koji tra5e njegovu sklonost jasnu i junaku rije" "(e 4u!" - (e umije da se osokoli $a da otvoreno i izriito ka5e" "(e"! (e 4e da $ri$ada nijednoj stran%i" to donosi ast nezavisnosti njegova du)a! (a 5alost $ak ne 4e da se zamjeri nijednoj stran%i a to naj$ot$unijem njegovu $ravednom stanovi'tu oduzima svako dostojanstvo! 1n se ne usu7uje da $rema svim tim mogu4ni%ima ovoga svijeta koji su njegovi $okrovitelji i slavitelji ustane na otvoreni ot$or nego se $red svima nejasno izmotava lavira divagira *alansira tem$orizira - te'ko je na4i $ravi izraz kojim *ismo o%rtali umje4e njegova stanovi'ta - o*e4aje i odugovlai $i'e za)valna $isma ne ve5u4i se $ak niim laska s li%emjerno'4u is$riava svoju $ovuenost as *ole'4u as umorno'4u as nenad-le5no'4u! &a$i odgovara $retjeranom skromno'4u" =ako to: =ako *i se on tako maleni ovjek on kojega je o*razovanje is$od $rosjene mjere imao odva5iti na golemi in da iskorijeni )erezu: Engleskog kralja tje'i od mjese%a na mjese% iz go dine u godinu a istodo*no s druge strane nastoji K da .elan%)t)ona i Zwinglija umiri laskavim $ismima! (alazi na stotine izmotavanja i izmi'lja sve nove is$rike! 0li $od %ijelom tom nesim$atinom igrom izmotavanja i s$letaka krije se odluna volja" .GG "0ko tko ne mo5e %ijeniti Erazma jer da mu se ini odvi'e rdavim kr'4aninom slo*odno mu je da o meni misli kako mu se god svi7a! (e mogu *iti drugaiji nego kakav jesam! 0ko su komu drugomu od /susa =rista $odjeljeni ve4i darovi du)a nego li meni i odatle je vi'e siguran u se nego ja - neka u$otrije*i te darove na /susovu slavu! .ojoj naravi du)a ve4ma odgovara da idem ti'im i sigurnijim $utem! (e mogu drugaije $ostu$ati nego li da mrzim trzavi%e i da lju*im mir i s$orazum jer sam u$oznao kako su tamne i kom$li%irane sve ljudske stvari! Znam da je mnogo lak'e sijati z*rku nego unositi red! 9udu4i da se i$ak u vlastitim stvarima ne uzdam u svoj vlastiti razum radije odustajem od tog da se $ot$unom vrsto4om suda izrazujem o nainu mi'ljenja drugi) ljudi! .oja je 5elja *ila da se svi sku$a *orimo za $o*jedu kr'4anskog $itanja i evan7elja mira $rije svega da se *orimo *ez u$ora*e sile samo u smislu istine i razuma? da se svi s$orazumijemo s o*zirom na dostojanstvo sve4enika kao i na slo*odu $uka koji je na' /sus 5elio da vidi slo*odnim! Erazmo 4e- rado *iti na strani svi) oni) koji idu za tim %iljem $rema svojim naj*oljim silama! 0li ako *i $ak tko 5elio da me za$lete u z*rku ne 4e u meni imati ni vo7e ni druga!" Erazmova je odluka ne$okole*ljiva" godine je i godine $ustio da ekaju i ekaju %arevi kraljevi $a$e i reformatori Eut)er .elan%)ton Ciirer %ijeli veliki ratniki svijet i nikomu od nji) ne $olazi za rukom da iz njega tvrdoglavog ovjeka istisnu ma i jednu samo odlunu rije! (jegove se usni%e smje'kaju svakomu ali ostaju tvrdokorno zatvorene da izuste $osljednju odlunu rije! /ma tu jedan ovjek koji ne 4e da eka vru4i i nestr$ljivi ratnik du)a neukrotivo odluan da $resjee jednim udar%em taj gordijski vor! Taj je ne+GH str$ljivi ovjek" 8lri%) von Jutten! Taj "vitez $rotiv smrti i vraga" taj arkan7eo .i)ael njemake Refor-ma%ije gledao je u Erazma s vjerom i lju*avlju kao u svog o%a! Jumanizmu je *io u$ravo strastveno odan? naj-vru4a mu je *ila 5elja "da $ostane 0lki*ijad ovogU Sokrata"? %io svoj 5ivot stavio je u $ot$unom $ovjerenju u Erazmove ruke "in summa tako me *ogovi sauvali samo da nam Ti ostane' na slavu (jemake odrekao *i) se svega da mogu ostati zajedno s To*om!" Erazmo o$et koji je udivljenja u svako do*a rado $rimao ovoga je "jedinstvenoga miljenika muza" najsrdanije $odu$irao? lju*io je $lemenitoga mladog ovjeka koji je $o$ut 5eljezne 'eve *a%io neizmjerni $oklik u ne*o" "1 sae%ulum o litterae! Juvat vivere!" i ovo *la5eno $uno $ovjerenje" "(aslada je 5ivjeti!" 1n se $o'teno s ne$romijenjenom s$remno'4u za rad nadao da 4e u ovom

mladom studentu odgojiti novog majstora svjetske znanosti? ali je naskoro $rivukla $olitika mladog Juttena jer mu je naskoro $ostao zrak so*e knji5ni%a )umanizma malo $o malo $retijesna $remukla! .ladi vitez i vite'ki sin navlai o$et izazivnu rukavi%u? ne 4e vi'e samo da vodi $ero nego i ma $rotiv $a$e i $o$ova! &remda okrunjen lovorom latinskog $jesnika od*a%uje tu7i latinski ueni jezik da u na$redak njemakim rijeima $oziva vrijeme na oru5je za njemako evan7elje" Eatinski kojim sam nekada $isao nije *io svakom $oznat? sada 4e me uti domovina!" 0li (jemaka otjera ovog drznika a u Rimu ga )o4e da s$ale kao )eretika! &rotjeran iz ku4e i dvora osiroma'en i $renaglo ostario izjeden do u kosti od netajne fran%uske *olesti koja *udi grozotu o*asut irevima na$ola kao od rana raskidana divlja zvijer dovlai se $osljednjim silama trideset +GQ $et godi'nji Jutten u 9asel! Tu stanuje njegov veliki $rijatelj "svijetlo (jemake" njegov uitelj njegov majstor njegov za'titnik Erazmo iju je slavu $ro-$ovjedao ije ga je $rijateljstvo $ratilo ijim je $re$orunim $ismima do*ivao $ot$oru Erazmo kojemu za)valjuje znatan dio svoje i'ezle i na$ola razorene ve4 stvaralake mo4i! 9je5i k njemu ovaj demonski ovjek $rije konanog uni'tenja nastoji da se skloni on *rodoloma% koji se za)va4en od tamnog vala )vata $osljednje daske s$asa! 0li Erazmo -K nikada se sa5aljenja vrijedna $la'ljivost njegove du'e nije ve4ma razgoli4ila nego u ovom $otresnom $oku'aju - ne $u'ta $rokletoga u svoj dom! 3e4 dugo mu je neugodan i neudo*an ovaj vjeni svadljiva% i zagri5ljiva%? ve4 je u Eou-vainu kada je Jutten od njega tra5io da $o$ovima navijesti otvoren rat od*a%io Erazmo osorno taj $oziv! ".oja je zada4a da $odu$irem stvar o*razovanja!" (e 4e da ima $osla s ovim fanatikom s tim "Eut)erovim &iladesom" koji je $oeziju 5rtvovao $oliti%i! (e 4e da *arem ima s njime $osla otvoreno a oso*ito ne u ovom gradu gdje mu tisu4e u)oda gledaju u $rozor! 1n se *oji toga jadnog tjeranog ve4 na $ola usmr4enog ovjeka on se njega trostruko *oji u $rvom redu *oji ga se kao nosio%a zaraze ;od niega se Erazmo nije toliko *ojao kao zaraze<! Stra) ga je )vatao $ri samoj $omisli da *i ga taj zara5eni ovjek mogao zamoliti za gosto-lju*lje u njegovoj ku4i *ojao se drugo da mu ovaj "egens et omni*us re*us destitutus" - $rosjak *ez ikakvog vlasni'tva trajno $adne na teret i tre4e da 4e taj ovjek koji na$ada $a$u i njemaku na%iju koji $oziva na rat $rotiv $o$ova i koji )u'ka narod kom$romitirati njegovo izriito izra5eno vanstran-arstvo! Stoga on od*ija Juttenov $osjet u 9asel i to na svoj ve4 nain - ne s otvorenim i odlunim "(e 4u" nego - $od ni'tetnim i sitniavim izlikama da on ne mo5e zaradi svoji) *olova od ka+Gmeni4a i svoji) kolika $rimiti Juttena koji tre*a ugrijanu so*u a njemu samomu je nesnosan svaki vonj $e4i - jasni ili veoma jadni izgovor! Sada se $red oima %ijelog svijeta z*iva sramotni igrokaz! 8 9aselu koji je tada *io mali gra-7 sa u svemu mo5da stotinu uli%a i dva ili tri mjesta gdje svaki jedan drugoga $ozna 'e$a ve4 itave tjedne smilovanja vrijedni *olesnik 8lri%) von Jut-ten veliki $jesnik tragiki "Eandskne%)t" Eut)era i njemake Reforma%ije $o uli%ama grada i $o gostioni%ama! 1*ilazi ne$restano oko ku4e u kojoj stanuje Erazmo koji mu je nekada *io $rijatelj i koji je $rvi dao 5ivot onoj istoj evangelikoj stvari u ime koje se danas on $roklet *ori! =atkada stane na trgu i srdito *a%a $ogled na zamandaljena ;zakraunana< vrata na $la'ljivo zatvorene $rozore ovjeka koji ga je nekada nazvao "novim Eukia-nusom" s odu'evljenjem navje'4uju4i svijetu njegovu slavu kao velikoga suvremenog $jesnika - sa-tirika! /za nemilosrdno zatvoreni) zastora $o$ut s$u5a u svojoj ku4i%i sjedi Erazmo stari su)i ovjeuljak i ne mo5e od nestr$ljivosti da doeka da: ovaj njegov inatnik ovaj dosadni skitni%a konane na$usti njegov grad! &odzemno idu $oruke as ovamo as onamo jer Jutten jo' ne$rekidno eka da'e otvore vrata da mu stari $rijatelj $ru5i svoju" ruku $omo4ni%u i da mu u*la5i *ijedu! 0li Erazmo 'uti i sa gri5njom savjesti od*ija $rijatelja *riz!noT se sakrivaju4i

u ku4i! (a$okon odlazi Jutten iz grada otrovane krvi i otrovana sr%a! &utuje $reko u Zuri%) Zwingliju koji ga $rima *ez stra)a! 1d jedne *olesnike $ostelje do druge vue se mukotr$no i samo 4e to jo' nekoliko mjese%i $otrajati da mu zatim isko$aju: samotni gro* na otoku 8fenauu! 0li $rije nego se sru'i u gro* $odi5e ovaj - %rni vitez *ez stra)a i" $rijekora $o $osljednji $ut ve4 na$ola slomljeni" ma da *arem njegovom tu$om stranom smrtno" +GM $ogodi Erazma! 1n otvoreni $rista'a $orazuje neizmjerno o$reznoga koji ne 4e da se otvoreno" is$ovijedi! &ismo $uno *ijesne zlo*e - EL$ostu-latio %um Erasmo - na$ada nekada'njeg $rijatelja nekada'njeg vodu! 1krivljuje Erazma $red %ijelimI svijetom zaradi nezasitnog asto)le$lja koje ga ini zavidnim svakomu koji raste u vlasti ;ovo je *io udara% u stvarima Eut)era< o$tu5uje ga zaradi jadne ne$ouzdanosti ruga se njegovu nazoru i ogoreno vie da ga uje sva njegova zemlja da je ErazmoI $ustio na %jedilu i sramotno izdao na%ionalnu Eu-t)erovu stvar unato tomu 'to je u du*ini du'e $rista'a te stvari! S mrtvake $ostelje $oziva Erazma: 5arkim rijeima kad ve4 nema dosta odva5nosti da *rani evangeliku nauku da je *arem otvoreno na-$ane jer ga se u redovima evangelika vi'e nitko ne *oji" "S$remaj se stvar je sazrela za in i $ostala je zada4a dostojna Tvoje $oodmakle do*i! Sa*eri sve svoje sile i u$otrije*i i) na djelo - i ti 4e' na4i sveI svoje $rotivnike do*ro naoru5ane! Stranka Eut)e-rana koju si Ti )tio iz*risati s li%a zemlje eka Te na *or*u i ne 4e Ti je uskratiti!" 8 du*okoj s$oznaji" $otajnog ras%je$a u Erazmu veli Jutten svom $rotivniku una$rijed da on ne 4e takvoj *or*i dorasti jer se njegova savjest u mnogim $itanjima sla5e sI Eut)erom! "Jedan dio Tvoje linosti ne 4e se u takvom ste$enu okrenuti $rotiv nas koliko $rotiv vlastiti) Tvoji) djela! Ti 4e' *iti $risiljen da svoje vlastito znanje okrene' $rotiv samoga se*e i da rjeito ustane' $rotiv vlastite svoje nekada'nje rjeitosti! Tvoji vlastiti s$isi uzajamno 4e se $o*ijati!"Erazmo je odma) osjetio snagu zadanoga udar%a! Cosada su ga grizli samo mali $si! Tu i tamo dokazivali su mu zagri5eni skri*enti male $ogre'ke u $rijevodu dokazivali su mu nemarnost i neis$ravne %itate? ve4 ovi neo$asni u*odi ose vrlo su uznemirili osjetljivog Erazma! Sada ga $ak $o $rvi $ut na$ada istinski $rotivnik i $oziva ga $red li%e %ijele +GO (jemake! 8 $rvom stra)u $oku'ava on da suz*ije $ritisak Juttenova s$isa koji ide od ruke do ruke naj$rije samo u ruko$isu - ali kada mu to ne $olazi za rukom la4a se srdito $era i odgovara sa Bsvojim "S$ongia adversus as$ergines Jutteni" ;da sa s$u5vom iz*ri'e Juttenove na$adaje<! 1d*ija rije $o rije i ne *oji se da u toj ogorenoj *or*i %ilja $od $ojas u mjesto gdje zna da je Jutten ranjen i ve4 smrtno $ogo7en! 8 etiri stotine dvadeset i etiri $aragrafa o$rovrgava svaki $ojedini na$adaj da na kraju - uvijek je Erazmo velik kada se radi o odlunom $oslu o njegovoj nezavisnosti - izjavi sna5no i jasno $riznanje vjere" "8 tako mnogim knjigama u tako mnogim $ismima i u tako mnogim dis$utama ne$okole*ivo sam izjavio da se ne 5elim u$litati u *ilo koju stranaku stvar! 0ko se Jutten na mene srdi jer ja ne $odu$irem Eu-t)era kako on to 5eli mogu mu samo $onoviti 'to sam ve4 $rije H godine izjavio da ja ne 5elim da me uvuku u *ilo koju stranku da jesam i 5elim da *udem $ot$uno izvan stranaka! 6tavi'e ja ne ostajem sam izvan stranaka nego sokolim i sve svoje $rijatelje da se dr5e isto tako! 8 ovom smislu ostajem neslomljiv! &od strankom razumijevam" $ot$uno za$risegnu4e na sve 'to je Eut)er $isao ili $i'e ili 'to 4e ikada $isati? takva vrsta *ezgranine odanosti i samo$o5rtvovanja javlja se katkada kod izvrsni) ljudi ali ja sam javno izjavio svim svojim $rijateljima da mogu u koliko *i me mogli lju*iti samo kao *ezuvjetnog Eut)erana misliti o meni 'togod )o4e! 3olim slo*odu ne 4u i ne mogu slu5iti nikada nikakvoj stran%i!" njegov samotni gro*! Smrt je svladala Juttena $rije nego li ga je dosegao smrtni Erazmov udara%! 0li $o*jedenomu Juttenu na umoru je $o'lo za rukom da izvoj'ti svoju $osljednju $o*jedu" on je silom $ostigao ono 'to nisu mogli $osti4i ni %arevi ni kraljevi ni $a$a ni kler sa svom svojom

mo4i? s o'tri%om svoje $oruge istjerao je Erazma lisi%u iz njezine jame! Javno izazvan o$tu5en $red %ijelim svijetom zaradi kukaviluka i kole*ljivosti mora Erazmo sada da $rika5e da se ne *oji javne diskusije s najjaim od svi) svoji) $rotivnika s Eut)erom mora na$okon iznijeti svoje $oglede mora se izjaviti za ili $rotiv! Te'ka sr%a mora se Erazmo latiti $osla stari ovjek koji ni'ta drugo ne 4e nego svoj mir znaju4i sasvim do*ro da je Eut)erova stvar $ostala odavna $revi'e jaka i $resna5na a da *i se mogla $otisnuti $erom! Zna da ne 4e nikoga uvjeriti da ne 4e ni'ta $romjeniti i ni'ta $o*olj'ati! 9ez naslade *ez veselja ulazi u *or*u koja mu je *ila nametnuta! (e mo5e se vi'e $ovu4i! 0 kada je na$okon g! +-GQ! $redao u tiskaru s$is $rotiv Eu-t)era uzda)nuo je s olak'anjem" "0lea ia%ta est" "=o%ka je $ala!"

Taj o'tri $rotuudara% nije vi'e $ogodio Jut-tena! 8 asu kad je ljutiti Erazmov s$is izi'ao iz 'tam$e $oivao je Jutten vjeni *ora% u vjenom snu i ve4 *lagim 'umom o$lakuje zuri'ko jezero +GP +G, 3EE/=/ 19R08( =nji5evno za$lotnja'tvo nije samo oso*ina odre7enog vremena nego svi) vremena i u 'esnaestom vijeku kada su $redstavni%i du)ovnog svijeta *ili samo rijetko i na oko me7uso*no ne$ovezani razasuti $o zemljama ne ostaje ni'ta tajno u tom vjeno znati5eljnom uskom krugu! &rije nego se Erazmo latio $era $rije nego je uo$4e *io siguran da li 4e i kada 4e iza4i u *or*u zna se ve4 u Nitten*ergu 'to se u 9aselu namjerava! Eut)er je ve4 dugo vremena raunao s ovim na$adajem! "/stina je jaa od rjeitosti" $i'e ve4 g! +-GG! svom $rijatelju "vjera je ve4a nego uenost! (e 4u izazvati Erazma niti ne mislim na to da ga odma) od*ijem ako me on na$adne! /$ak mi se ini da nije u$utno da on snagu svoje rjeitosti u$eri $rotiv mene !!! ako *i se to i$ak usudio do5ivio *i da se /sus ne *oji ni vrata $akleni) ni mo4i zraka! Ja 4u se us$rotiviti glasovitom Erazmu i ne 4u se o*azirati ni na njegov ugled ime i stale5!" 1vaj list koji je - samo se $o se*i razumije - *io odre7en da se sao$4i dalje sadr5ava $rijetnju ili jo' vi'e o$omenu! /za ti) rijei osje4a se da *i Eut)er volio da se ukloni te'koj situa%iji diskusije $erom? s o*je strane nastoje $rijatelji da $osreduju za $omirenje! / .elan%)ton i Zwingli $oku'avaju jo' jedam$ut u interesu evangelike stvari da izme7u-9asela i Nitten*erga sklo$e mir! 3e4 se ini da je nji)ovo nastojanje na naj*oljem $utu! Tada Eut)er naglo neoekivano odluuje da oso*no na Erazma u$ravi svoju rije! 0li kako se $romijenio Eut)erov ton $oslije malo godina kada je on s uljudnom i nada sve uljudnom $onizno'4u $ristu$io "velikom ovjeku" s $oklonom uenika! Svijest o svom vlastitom )istorijskom $olo5aju osje4aj svoje vlastite misije daje sada njegovim rijeima metalni $atos! 6to znai jo' jedan $rotivnik vi'e za Eut)era koji se ve4 *ori $rotiv $a$e %ara i svi) ostali) vlasti na svijetu: Sit je te $ritajene igre! (e 4e da $odnosi ni nesigurnosti ni mlakog $aktiranja! "(esigurnu sumnjivu la*avu rije valja *ri5no ukloniti $utem rata $reokrenuti raskidati u lijetu i ne $ustiti je niti jedne jedine itave"! Eut)er )o4e jasno4u! &o $osljednji $ut $ru5a Erazmu ruku ali njegova je ruka sada u 5eljeznoj rukavi%i! &rve rijei zvue jo' uljudno i rezervirano" - "Costa sam dugo sjedio mirno dragi moj gos$odine Erazmo i $remda sam ekao da *iste 3i kao ve4i i stariji dokrajili 'utnju to me sili $oslije dugog ekanja lju*av da $onem $isati! 8 $rvom redu nemam ni'ta $rotiv toga da ste se vi tako nama otu7ili i da 3a'e djelovanje dolazi tako do*ro $a$i-stima ! ! !" 0li $oslije tog uvoda $rovaljuje sna5no i gotovo $rezirno unutra'nje nezadovoljstvo $rotiv kunktatora" "=ako mi vidimo da 3am >os$od nije dao tolike $ostojanosti tolike odva5nosti i smisla da odo*rite *or*u $rotiv te stra)ote i da s utje)om stu$ite na na'u stranu to ne 4emo od 3as tra5iti ono 'to $rekorauje grani%u na'i)

vlastiti) sila !! ! Ja *i) radije vidio da se ne *iste 3i na 'tetu va'i) darova u$litali u na'e djelovanje jer $remda *iste s 3a'im $olo5ajem i rjeito'4u mnogo mogli $osti4i to *i *ilo mnogo *olje *udu4i da 3a'e sr%e nije s nama da slu5ite 9ogu samo 3ama $ovjerenim talentom!" 2ali nadalje Erazmovu sla*o4u i $ovue-nost na$okon $ak do*a%uje odlunu rije da je va5nost ovog djelovanja ve4 odavna nad Erazmovim %iljem i da ne znai vi'e nikakvu o$asnost za njega +HA ni onda kad *i on Erazmo $rotiv njega nastu$io svom 5estinom? jo' manju 4e o$asnost znaiti kada *i ga od vremena na vrijeme *o%kao ili mu se rugao! 3ladalaki i gotovo u tonu za$ovjedanja za)tjeva Eut)er od Erazma da se "suzdr5i od svakog zagri5ljivogi retorskog i figurativnoalegorikog govora" i $rije svega ako ne mo5e ni'ta drugo uiniti "da ostane samo gledala% na'e tragedije" i da se ne $rikljui Eut)erovim $rotivni%ima! (e tre*a da ga na$ada djelima kao 'to ni on Eut)er sa svoje strane ne namjerava da ni'ta $oduzme $rotiv njega! "Costa se je na$okon grizlo moramo sada uznastojati da se vi'e medu so*om ne taremo i ne 5deremo!" Takvog lista u ovako drzovitom tonu nije Erazmo gos$odar )umanistikog svijeta nikada jo' ni od koga do*io! 8nato svoj svojoj $omirljivosti unato svoj svojoj sklonosti da mirno rije'i s$or ne misli stari ovjek da $odnosi da *i ga onaj koji ga je neko4 ovako $onizno molio za za'titu i okrilje tako s visoka tretirao kao ravnodu'nog *r*ljav%a! "9rinuo sam se *olje za evan7elje" odgovara on $onosno "nego mnogi koji se sada na sva usta razme4u s evan7eljem! 3idim da je ova o*nova mnogo $okvarila da je $orodila *untovnike ljude da lije$e znanosti idu rajim )odom da su $rijateljstva raskinuta i *ojim se da 4e nastati krvava *una! .ene $ak ne 4e ni'ta sklonuti da se odreem Evan7elja u $rilog ljudski) strasti!" S oso*itim naglaskom s$ominje na koliko *i za)valnosti i odo*ravanja nai'ao kod mogu4nika kad *i *io s$reman da nastu$i $rotiv Eut)era! 0li mo5da se stvarno vi'e koristi Evan7elju ako se nastu$i $rotiv Eut)era nego li mu koriste glu$ani koji su tako *uno stali na njegovu stranu i zaradi koji) se ne +HG *i is$latilo "da ostane samo gledala% te tragedije"! Eut)erova neslomljivost otvrdnula je kole*ljivu Erazmovu volju! "Samo da se to ne *i uistinu tragino svr'ilo" - uzdi'e u mranoj slutnji! / zatim se la4a $era svoga jedinog oru5ja! Erazmo je $ot$uno svijestan kakav je orija'ki $rotivnik istu$io $rotiv njega! .o5da u du*ini du'e zna 'tavi'e i za to da je Eut)er u *or*i nadmo4niji od njega Eut)er koji je snagom svoje srd5*e svladao dosada svakog svog $rotivnika! 0li $rava Eraz-mova jakost le5i u tom da on - to je najrje7i sluaj kod umjetnika - $ozna svoje vlastite grani%e! Zna da se taj du)ovni turnir odigrava $red oima %ijeloga o*razovanog svijeta? svi *ogoslovi i )umanisti Evro$e ekaju sa strastvenom nestr$lji-vo'4u na ovaj $rizor" stoga sada valja $otra5iti korisnu neosvojivu $ozi%iju? Erazmo je *ira majstorski! (e nasr4e neraz*orito ni na Eut)era ni na %ijelu evangeliku nauku nego u$ravo okom sokolovim $ronalazi u Eut)erovoj dogmi toke koje su sla*e ili *arem koje su najosjetljivije na udar%e! /za*ire na oko nuzgredno $itanje ali u stvari $itanje koje se tie u$ravo jezgre u dosta jo' la*avoj i nesigurnoj zgradi Eut)erova teolo'kog sustava! (ajve4ma sam zainteresiran Eut)er 4e morati "vrlo )valiti i slaviti "da si Ti jedini od svi) moji) $rotivnika *io mu5 koji je s)vatio jezgru %ijele stvari? Ti si *io jedini ovjek koji si uvidio nerv %ijele stvari i koji si je u ovoj *or*i vrsto 'e$ao za grkljan!" Erazmo je s izvanrednim umjetnikim razumom za ovaj dvo*oj iza*rao umjesto vrstog stanovi'ta jednog uvjerenja radije dijalektiki glatko tlo teolo'kog $itanja na kojem ga taj ovjek 5eljezne $esni%e ne 4e mo4i da $ot$uno svlada i smrska i na kojem je on svijestan da 4e ga nevidljivo $odu$irati i 'tititi najve4i filozofi svi) vremena! +HH &itanje koje Erazmo ini sredi'tem o*rauna je vjeno $itanje svake teologije" $itanje o slo*odi

ili neslo*odi ljudske volje! Za Eut)erovu strogu augustinsku nauku o $redestina%iji ostaje ovjek vjeno zaro*ljenik 9o5ji! (i trunak mu slo*odne volje ne $ri$ada i svaki in koji on vr'i ve4 je odavno $redvidio i odredio 9og? nikakvim do*rim djelima nikakvim *ona o$era nikakvim $okajanjem ni kaznom za grije)e ne R mo5e ljudska volja da se $ridigne i da se oslo*odi od tog tereta krivnje koju donosimo na svijet sa 5ivotom! Samo je $re$u'teno milosti 9o5joj da ovjeka $ovede na $ravi $ut! Su vremeno na'e umovanje izrazilo *i tu istu misao ovako" na' udes $ot$uno zavisi od sustava *a'ti njeni) uvjeta od konstela%ije $a je stoga na'a volja $osvema *ezmo4na u koliko 9og u nama ne 4e? ili govore4i >oet)eovim rijeima" J "sva volja je samo )tijenjem jer nam je tako nare7eno i $rema volji 'uti ti)a samovolja !!!" S takvim Eut)erovim nazorom ne mo5e se Erazmo )umanist koji u zemaljskom razumu vidi !svetu i od 9oga danu mo4 nikako slo5iti! 1n koji ne$okole*ljivo vjeruje da se ne samo $ojedini ovjek nego i %ijelo ovjeanstvo mo5e $utem $o'tene 'kolovane volje razvijati k uvijek vi'oj 4udorednosti mora se takvom ukoenom i gotovo islamskom fatalizmu u du*ini svoje du'e $rotiviti! 0li Erazmo ne *i *io Erazmo kad *i *ilo na kakvo $rotivniko mnijenje odgovorio osornim i surovim "(e"? ovdje kao i svuda za*a%uje samo ekstremizam sve ono otresito i *ezuvjetno u Eut)erovom deterministikom s)va4anju! 1n se sam kako to veli na svoj uvijek kole*ljivi nain "ne veseli vrstim tvrdnjama" on je uvijek sklon sumnji i rado sie u takvim sluajevima $odvrgava rijeima sv! &isama i Crkve! 8 svetom su &ismu izra5ena o$et ova s)va4anja tajanstveno i ne sasvim temeljito i stoga +HQ on dr5i da je veoma o$asno da tako rezolutno kao 'to to ini Eut)er negiramo ljudsku volju! 1n ni$o'to ne naziva Eut)erovo s)va4anje $osvema krivim ali on ustaje $rotiv gesla "non ni)ik ustaje $rotiv tvrdnje da sva do*ra djela koja ini jedan ovjek ne *i $red 9ogom imala u$ravo nikakvog uinka i da *i za to *ila $osvema suvi'na! 0ko sve kao 'to veli Eut)er $re$ustimo na volju jedino milosti 9o5joj 'to *i onda za ljude jo' uo$4e imalo smisla da ine do*ro: 3aljalo *i me7utim $redla5e u svojoj stalno $omirljivoj ulozi - $ustiti ovjeku *arem iluziju o slo*odnoj volji da on ne oajava i da mu se 9og ne ini okrutnim i ne$ravednim! "&rikljuujem se mi'ljenju oni) koji ovo ili ono $re$u'taju slo*odnoj volji ali velik dio milosti 9o5joj jer ne tre*a da mi tra5imo da iz*jegnemo S%illu $onosa zato da *udemo uvueni u Jari*du fatalizma!" 3idi se da u toj $re$ir%i $omirljivi Erazmo izlazi svojim $rotivni%ima do skrajnji) grani%a u susret! + tom $rilikom o$ominje da se va5nost slini) diskusija ne smije $re%jeniti! "3aljalo *i" - veli "samomu se*i $ostaviti $itanje da li je is$ravno da se zaradi nekoliko $aradoksalni) tvrdnja izazove *ura na %ijeloj zemaljskoj kugli:" / uistinu kada *i mu Eut)er $o$ustio za dlaku kada *i uinio samo jedan korak u svr)u da mu se $ri*li5i i taj *i se du)ovni s$or zavr'io u miru i slozi! 0li se Erazmo uzalud nada u $o$ustljivi s$orazum od naj-5eljeznijeg ela e$o)e od ovjeka koji u $itanjima vjere i uvjerenja ni na lomai ne *i o$orekao nijednog slova ni jedne jote od ovjeka koji *i kao ro7eni i zakleti fanatik volio u$ro$astiti se*e ili u$ro$astiti %ijeli svijet $rije nego li odustati od najsi4u'nijeg i najravnodu'nijeg $aragrafa svoje nauke! +HEut)er ne odgovara odma) Erazmu $remda ga u njegovoj srd5*i dra5i na$adaj na najogoreniji nain! "Cok sam ja se*i s drugim knjigama da govorim s do$u'tenjem iz*risao k !!! doitao sam-to Erazmovo $ismo do kraja $a sam mislio da ga *a%im za klu$u" veli na svoj $rostaki nain? ali

ove +-GQ! godine nametnuto mu je ne'to va5nije i te5e nego teolo'ka diskusija! 3jena sud*ina svakog revolu%ionar%a $oinje se na njemu is$unjavati te i on koji je )tio da uvede novi $oredak umjesto staroga razularuje kaotine snage i dos$ijeva u o$asnost da ga u njegovu radikalizmu natkrile jo' radikalniji! Eut)er je tra5io slo*odu rijei i is$ovijedanja uvjerenja sada to tra5e za se*e i drugi" $roro%i iz Zwi%kaua =arlstadta .iinzera sve samf usijani du)ovi kako i) on zove - i oni se sa*iru u ime Evan7elja na *unu $rotiv %ara i dr5ave? Eu-t)erove vlastite rijei $rotiv $lemstva i knezova $ostaju kod ti) savezni) seljaki) gomila zvijezdom vodiljom! 0li gdje je Eut)er 5elio samo du)ovnu religioznu revolu%iju za)tjeva sada ugnjeteno selja'tvo so%ijalnu i u$ravo komunistiku! (a Eut)eru se $onavlja ove godine du)ovna tragedija Erazma da se iz njegove rijei rodilo vi'e z*ivanja u svijetu nego je on sam )tio! Slino kao 'to je Eut)er Erazmu $rigovarao mlakost sada savezni selja%i ru'itelji samostana s$aljivai slika kore Eut)era nazivaju4i ga $ogrdnim imenima "novim $a$istikim sofistom ar%i$oganinom i ar%ideranom" "mladim $rijateljem 0ntikrista" "na$r4enim $rostakom iz Nitten*erga"! &onavlja se Erazmova sud*ina" ono 'to je Eut)er s)vatio u du)ovnom znaenju s)va4aju 'iroke mase i jo' ve4ma nji)ovi fanatizirani "tjelesni" vode ;kako on to sam veli< u "mesnatom" u surovo agitator-skom smislu! 3jena je konstela%ija revolu%ije da jedan val $re$lavi drugi" u koliko Erazmo odgovara 5irondistima u toliko $ersonifi%ira Eut)er Ro*es-$ierreovu stranku a Toma .iinzer i njegovi $ri+HM stase - .aratovu sku$inu! Eut)er koji je dotada *io neos$orivi voda mora se *oriti na dvije fronte $rotiv odvi'e mlaki) i odvi'e divlji) i mora da nosi odgovornost za so%ijalnu revolu%iju za ovaj najstra'niji i najkrvaviji ustanak koji je (jemaka" $ro5ivjela $oslije toliko vjekova! (jegovo ime nose gomile seljaka u sr%ima? samo njegova je $o*una i us$je) $rotiv %ara i dr5ave dala svim ovim ni5im *untovni%ima odva5nosti da se $odignu $rotiv svoji) grofova i ugnjetavaa! ".i 5anjemo sada $lod Tvoga du)a" mo5e mu sada Erazmo $ravom do-viknuti "ti ne $riznaje' *untovnike ali oni Te*e $riznaju!!! ti ne o$rovrgava' o$4eg uvjerenja da su Tvoje knjige *ile $ovod sve te nesre4e - oso*ito one koje su *ile sastavljene u njemakomU jeziku"! Eut)er je *io $red stra'nom odlukom" tre*a li da on koji je ukorijenjen u narodu koji u njem 5ivi i koji je sve digao $rotiv knezova zanijee sada svoju vezu sa selja'tvom koje se *ori za slo*odu u njegovu du)u i u ime Evan7elja ili se tre*a od%ije$iti od knezova: &o $rvi $ut ;$olo5aj je naime njegov u teaju no4i $ostao slian Erazmovom< $oku'ava on da djeluje Erazmovski! 1$ominje vladare i gos$odu na o*zirnost o$ominje selja'tvo "da kr'4ansko ime ne inite sramotnim $okrivalom 3a'ega nemirnog nestr$ljivog i nekr'4anskog $ostu$ka"! 0li stvar $ostaje nesnosna za tako samosvijes-nog ovjeka kakav je Eut)er" surovi $uk ne slu'a vi'e njega nego slu'a radije one koji mu najve4ma-o*e4avaju Tomu .iinzera i komunistike *ogoslove! .ora se na$okon odluiti jer ova razuzdana $o*una kom$romitira njegovo djelo! Razumije na$okon da je taj unutra'nji njemaki so%ijalni rat na smetnju njegovoj vlastitoj du)ovnoj *or*i $rotiv $a$instva! "=ada mi ti u*ojniki *untovni du)ovi ne *i mutili vodu sa svojim selja'tvom drugaije *i izgledalo sada $a$instvo"! =ada se $ak radi o njegovu vlasti+HOtom djelu i njegovoj misiji ne $ozna Eut)er ni odugovlaenja ni kole*anja! Sam revolu%ionara% mora da o'tro istu$i $rotiv njemake seljake revolu%ije a kadgod zauzme kakvo stanovi'te zauzima ga kao ekstremist na najve4ma jednostrani najnasilniji i najdivljiji nain! 1d svi) njegovi) s$isa je u$ravo taj s$is iz vremena kad su mu $rijetile najve4e o$asnosti najstra'niji i najkrvo5edniji! "Tko gine na strani knezova $ostaje *lagoslovljeni /susov muenik" - veli Eut)er "tko $ak $ada na onoj drugoj strani odlazi k vragu i stoga na toj strani tko samo mo5e mora sje4i gu'iti raskidati i *osti"! Eut)er tajno i javno $odsje4a na to da nema ni'ta otrov-nijeg ni'ta 'kodljivijeg i sotonskijeg od ovjeka koji se *uni i koji $od5i5e druge na *une! (emilosrdno $relazi jedam$ut za uvijek na stranu gos$ode $rotiv $uka" ".agara% )o4e da $rima *atine a $uk ;$uina< )o4e da nad njime vlada nasilje!" (i jedne rijei *lagosti ni milosti $rema $uku ne nalazi ovaj ratnik u asu kada *jesni $o*jedniko vite'tvo nad jadnim $odani%ima! (ema milosr7a u sr%u

toga !genijalnog ovjeka koji u svom gnjevu ne zna mjere? ne $okazuje su4uti $rema ne*rojenim 5rtvama od koji) su nji) tisu4e i tisu4e s $ovjerenjem krenuli u njegovo ime i u interesu njegova *untovnikog ina u rat $rotiv vite'ki) dvora%a! S odva5no'4u koja $o*u7uje grozotu na kraju kada su $olja Nit-ten*erga nato$ljena krvlju $riznaje" "Ja .artin Eut)er u*io sam u $o*unama sve seljake jer sam ja za$ovjedio naime da i) $ou*ijaju" sva nji)ova /srv na moju glavu!" Taj furor ta stra'na sila mr5nje le5i jo' u nje-"govu $eru kada je o*ra4a $rotiv Erazma! Sam teolo'ki ekskurs sam $o se*i *io *i mu jo' o$rostiv ali odu'evljeni $rijem i odjek koji je taj $oziv na umjerenost nai'ao na %ijelom $odruju )umanistikog svijeta $o*udio je njegov gnjev razdra5iv'i ga do najvi'e *jesno4e! Eut)er ne mo5e $odnijeti misli +HP da njegovi ne$rijatelji intoniraju sada triumfalnu svoju $jesmu! "Re%ite mi gdje je ovaj veliki .aka-*ej gdje je taj 'to je tako mo4no stojao nad svojom naukom:" (e samo 'to )o4e Erazmu da odgovori ;kada ga ne ti'ti vi'e skr* za seljako $itanje< nego )o4e da ga $ot$uno smrska! Sjede4i za stolom me7u sa*ranim svojim $rijateljima najavljuje svoju namjeru zastra'nim rijeima" "(ala5em 3am stoga na 9o5ju za$ovjed da *udete Erazmovi ne$rijatelji i da se klonite njegovi) knjiga! &isat 4u $rotiv njega $a makar ga moj s$is uni'tio i usmrtio? u*it 4u sotonu $erom" - i gotovo s $onosom dodaje" - "kao 'to sam u*io .iinzera kojega je krv $ala na moju glavu!" 0li u najve4oj svojoj strasti kada mu najvru4e vrije krv u 5ilama $okazuje se Eut)er kao veliki umjetnik kao genij njemakog jezika! Zna kako ima velikog $rotivnika $red so*om i u toj svijesti o*veze $ostalo je njegovo djelo velikim" nije $ostalo malim agresivnim *or*enim s$isom nego temeljitom o$se5nom knjigom koja *lije'ti slikama i koja zaglu'uje stra'4u knjigom koja svjedoi $odjedno o njegovoj teolo'koj uenosti a jo' velianstvenije o njegovoj $jesnikoj ljudskoj snazi! "Ce servo ar*itrio" - ras$rava o $odanstvu volje - ide u red najjai) $olemiki) s$isa toga *or*eno ras$olo5enog ovjeka a o*raun s Erazmom u red najznat-niji) diskusija koje su ikada u $odruju njemakog mi'ljenja *ile izraz *or*e izme7u dvoji%e ljudi o$renog ras$olo5enja ali najjae mjere! =akogod je $redmet te diskusije $o svojoj naravi tu7 i dalek na'em sada'njem osje4anju i$ak za)valjuju4i veliini o*aju *ora%a ostala je ova *or*a va5ni du)ovni doga7aj svjetske knji5evnosti! &rije nego 'to je Eut)er oda$eo $rvi udara% $rije nego je navukao 'ljem i $ri)vatio ko$lje na +H, u*ojniki na$adaj $odnosi na as ali samo na as ma na vite'ki uljudni i letimini $oklon! "1dajem Te*i samomu visoku ast i slavu kakvu nijesam inae nikada nikomu odao!" &riznaje sasvim $o'teno da je Erazmo s njim u svemu *lago i do*ro4udno-$ostu$ao $riznaje mu da je kao jedini od njegovi) $rotivnika "o$azio nerv %ijeloga tog $itanja!" &oslije toga vite'kog $oklona sti'4e Eut)er energino $esni%u $ostaje surov vra4aju4i se tako svom vlastitom elementu! 1dgovara uo$4e Erazmu samo zato "jer &avao za$ovjeda da se zae$e usta ne$otre*nim *r*ljav%ima"! / sada $oinje da zadaje udara% za udar%em! Sa sjajnom ti$ski Eut)erovom figurativnom snagom ru'i Erazma maljevima $rigovora da "svuda i u svemu )oda $o jajima nastoje4i da nijedno ne zgazi da o*ilazi oko a'a a da ne raz*ije nijedne!" Ruga mu se da "Erazmo ne 4e ni'ta da sa sigurno'4u ustvrdi a i$ak izra5ava takav sud" A nama? to je isto tako kao kad ovjek *je5i od sitne ki'e da $ane malo zatim u jezero!" Jednim razrezom otkriva su$rotnost izme7u Erazmova lu kavog raz*ora i vlastite svoje jasne iskrenosti i *ezo*zirnosti! Erazmo $ostavlja "udo*nost i tjelesni mir nad vjeru" dok je sam s$reman da sve is$ovjediU + $rizna "$a makar i %ijeli svijet ne samo $ostao $o$ri'te nemira nego i $ro$ao sav u ru'evinama"! =ad Erazmo u svom s$isu mudro o$ominje na o$rez

i u$u4uje na neke nejasne odlomke 9i*lije koje nijedan zemaljski ovjek nije kadar da razlo5i sa %ijelom sigurno'4u i osje4ajem $ot$une odgovor nosti dovikuje mu Eut)er $riznanje - odgovor" "9ez sigurnosti nema kr'4anstva! =r'4anin mora *iti siguran u svoju nauku i svoju istinu u $rotivnom sluaju nije kr'4anin!" Tko kole*a ote5e ili sumnja u $itanjima vjere taj mora jedam$ut za uvijek $re kinuti s *ogoslovijom! "Sveti Cu) nije ske$tik grmi Eut)er $unim glasom - nije $osijao nikada u na'im sr%ima nesigurnosti ni o*marne nego samo" +QA sna5nu sigurnost"! 8$orno stoji Eut)er na tom stanovi'tu da ovjek mo5e *iti do*ar samo u toliko u koliko ima u se*i 9oga a o$et zao u koliko njime ravna sotona! (jegova vlastita volja nije *itna? nemo4na je $rema neiz*je5ivoj i ne$romjenljivoj &rovidnosti 9o5joj! .alo $o malo nad s$e%ijalnim tim $itanjem i iz ovoga $ojedinanog $ovoda raste daleko ve4a i va5nija o$reka! =ao razme7a vode dijeli o*a ova reformatora religije $rema nji)ovu tem$eramentu $ot$uno razliito $oimanje o *itnosti i misiji /susovoj! Za )umanistu Erazma /sus je vijes-nik ovjenosti 9o5ansko *i4e koje je dalo svoju krv da ukloni sa svijeta svako $rolijevanje krvi i svaku neslogu? Eut)er $ak 9o5ji landskne%)t umjesto toga $oziva se na rijei Evan7elja koje veli da je /sus do'ao "ne da tra5i mir nego ma!" Tko )o4e daF*ude kr'4aninom - govori Erazmo - mora u njegovu smislu da *ude mirolju*iv i o*ziran? tko je kr'4anin odgovara neslomljivi Eut)er ne smije nikada ni u kojem sluaju da $o$u'ta u stvarima koje se tiu 9o5je rijei $a makar se radi toga sa*laznio %ijeli svijet! >eslo Eut)erova 5ivota su rijei koje je $rije nekoliko godina na$isao S$alatinu" "(e misli ni$o'to da se ta stvar *ez tumulta srd5*e i udara mo5e izvoj'titi! /z maa ne mo5e' nainiti $ero i iz rata mir! 9o5ja je rije rat srd5*a $ro$ast otrov" kao medvjed na $utu i lavi%a u 'umi istu$a $rotiv Efraimovi) sinova"! 2estoko od*ija stoga Erazmov $okli na ujedinjenje i s$orazum" "&restani sa svojim tu5*ama i vikanjem $rotiv te grozni%e ne koristi nikakav lijek! 1vaj rat je rat na'ega >os$oda 9oga koji ga je $o*udio i koji ne 4e $restati dokle-god ne osramoti sve ne$rijatelje svoje rijei"! .eki Erazmov govor nije $rema njemu ni'ta drugo nego nedostatak $ravoga kr'4anskog vjerovanja stoga *i se on morao ukloniti od tog i ostati kod svoji) zaslu5ni) radova na latinskom i grkom jeziku - ili govore4i *olje" kod svoje )umanistike za*ave! (e +Q+ valja da sa svojim ki4enim rijeima e$rka $o $ro*lemima koji mogu na4i rje'enje samo u 9o5joj sigurnosti koja le5i u du'i vjernika u du'i ovjeka koji vjeruje *ez ostatka! Ciktatorskim tonom tra5i Eut)er da Erazmo jedam$ut za uvijek odustane odU toga da se u$li4e u religijsku *or*u koja je $ostala svjetska )istorijska! "9og jo' nije )tio i nije Ti dao da ima' dovoljno snage za na'u stvar!" 0li on sam Eut)er osje4a $oziv i $rema tome sigurnost savjesti" "6to i tko sam ja i $o kakvom sam du)ir i stvari u'ao u ovu $re$irku to ja $re$u'tam 9ogu koji sve zna i da ova moja stvar nije $o mojoj nego $o njegovoj *o5anski slo*odnoj volji za$oela i da je dosada tako vodena!" Tim rijeima Eut)er $rovodi rastavu izme7u )umanizma i njemake Reforma%ije! Erazmovski i Eut)erski elemenat raz*or i strast religija ovjeanstva i vjerski fanatizam nadnarodnost i narodnost mnogostranost i jednostranost gi$kost i ukoenost B- ne mogu se nikada s$ojiti kao ni voda i vatra! =ada se god na zemlji sastanu jedno uz drugo ! sik4e u srd5*i jedan elemenat $rotiv drugoga! Eut)er ne 4e nikada Erazmu o$rostiti da mu se javno us$rotivio! 1vaj rato*orni ovjek nikada ne tr$i drugog kraja jedne $re$irke nego da svoga-$rotivnika $ot$uno *ezuvjetno uni'ti! Cok se Erazmo zadovoljava s jednokratnim odgovorom u o*liku dosta ;za njegov *lagi karakter< 5estokog s$isa "Jv$eras$istes" i dok se vra4a o$et svojim studijama dotle u du'i Eut)era gori i nadalje oganj mr5nje! (e $ro$u'ta nikakve $rilike da toga ovjeka zas$e stra'nim $ogrdama jer se usudio da se

us$rotivi tek u jednoj to%i njegove nauke! (jegova kako se Erazmo tu5i "krvnika" mr5nja ne zazire od nikakve $ogrde! "Tko smrska Erazma taj gu'i stjeni%u a ona vi'e smrdi mrtva nego 5iva!" (aziva ga "najza+QG gri5enijim ne$rijateljem /susa" i kad mu se jedam$ut $okazala Erazmova slika o$ominje $rijatelje da je to "lukavi $odmukli ovjek koji se narugao i 9og" i religiji" koji "dan i no4 izmi'lja $revrtljive nestalne rijei i kad se misli da je mnogo rekao onda nije rekao ni'ta"! Srdito dovikuje $rijateljima za stolom" "To ostavljam iza se*e u o$oru%i i za to uzimam 3as za svjedoke da ja dr5im Erazma najve4im /susovim ne$rijateljem kojeg je rodila zemlja u $osljednji) tisu4u godina!" / na$okon se ne 5a%a ni ovi) *lasfemiki) rijei" - "=ada se molim" neka *ude $osve4eno Tvoje ime onda ja $roklinjem Erazma i sve )eretike koji 9oga )ule i grde"! Eut)er ovjek gnjeva kojemu u *or*i navire krv u oi nije uvijek samo *ora% nego je za volju svoje nauke i njezina uinka $risiljen da *ude od vremena na vrijeme i di$lomat! 3jerojatno su ga $rijatelji u$ozorili kako on ne $ostu$a mudro 'to se je okomio $ustim $ogrdama i $orugama $rotiv ovog starog i od %ijele Evro$e visoko$o'tovanog" ovjeka! Stoga Eut)er odla5e ma iz ruke i uzima maslinovu grani%u! >odinu dana $oslije svoje stra)ovite dijatri*e u$ravlja ovom "vr)ovnom 9o5jem ne$rijatelju" gotovo 'aljivi list u kojem se is$riava da "ga je tako o'tro na$ao"! 0li sada Erazmo osorno od*ija svaki s$orazum! "Ja nijesam" odgovara tvrdo "tako djetinjast da *i) se $oslije toliki) $osljednji) $ogrda mogao umiriti 'alama ili laskanjem !!! emu su imale $oslu5iti sve $ogrdne o$aske i niske la5i da sam ja ateist ske$tik u $itanjima vjere da sam *ogo)ula% i ne znam sve 'ta jo'!!! To 'to se medu nama dvoji%om dogodilo nije va5no *arem ne za mene koji sam ve4 nad gro*om! 6to $ak mora razljutiti mene i svakoga $ristojnog ovjeka to je injeni%a da se z*og Tvoga drzovitog *estidnog i *untovnikog dr5anja razara %ijeli svijet!!! i da zaradi Tvoje volje ova *ura ne 4e dovesti do mirnog kraja za koji sam vodio rat!!! +QH (a' je s$or $rivatna stvar ali mene svakako *oli o$4a *ijeda i neizljeiva z*rka koju ne Za)valjujemo niem drugomu nego samo Tvojoj neo*uzdanoj naravi koja se ne da voditi od oni) koji Ti do*ro savjetuju ! ! ! 2elio *i) za Te*e drugu vrstu naravi du)a nego 'to je Tvoja koja te tako zanosi? ti mi $ak sa svoje strane mo5e' sve 5eljeti 'to )o4e' samo mi ne 5eli Tvoje du)ovne naravi osim ako li je Stvoritelj $romijeni! Sa tvrdom surovo'4u koja mu nije *ila svojstvena od*ija Erazmo ruku koja je razorila njegov svijet u ru'evine? ne 4e vi'e da $ozdravlja ni $ozna ovjeka koji je razorio mir %rkve i koji je izazvao najstra'niji "tumultus" du)a nad (jemakom i %ijelim svijetom! umrijeti! (ikakvoga velianstvenijeg sim*ola nije mogla stvoriti $ovijest za ovoga umjerenog ovjeka koji nije nigdje mogao $ustiti trajno korijenje i koji se nije nigdje mogao o$redijeliti ni za jednu stranku" iz Eouvaina ;Eowena< je morao *je5ati jer je grad *io odvi'e katoliki a iz 9asela jer je *io odvi'e $rotestantski! Slo*odni nezavisni du) koji ne K4e da se odlui ni za jednu stranku nema nigdje na svijetu svoje domovine!

0li je tumult zavladao svijetom i nitko ne mo5e $o*je4i od njega $a ni sam Erazmo! (emir je zakon koji mu je dosudila sud*ina i uvijek kolikogod $uta 5e7a za mirom i ti'inom *uni se svijet oko njega! / 9asel grad u koji se on sklonuo radi njegove neutralnosti za)vatila je grozni%a reforma%ije! .asa juri'a na %rkve kida slike i rez*arije s oltara koje zatim s$aljuje na trima velikim gomilama $red katedralom! &renera5eno gleda Erazmo svoga vjenog ne$rijatelja fanatizam kako *u%i s ognjem i maem Koko njegove ku4e! Samo mu malena utje)a $reostaje u ovoj *u%i" "(ije se $rolijevala krv -K o samo da tako uvijek ostane!" 0 sada kada je 9asel $ostao !sredi'te stranarske Reforma%ije ne 4e on komu se gadi sve stranako da *oravi du5e u njegovim zidinama!

6ezdesetogodi'nji Erazmo seli se kako *i $ostigao mir $otre*an za rad u ti'i austrijski @rei-*urg gdje mu gra7ani i vlasti izlaze u susret u sveanoj $ovor%i nude4i mu jednu od %arski) $alaa za stan! Erazmo ne $rima sjajnog doma i iza*ire malu ku4u uz samostan da tu mo5e u miru raditi i +QQ "+A +Q=1(0C! 6ezdesetogodi'nji ovjek umoran i is%r$ljen sjedi Erazmo u @rei*urgu $onovo iza svoji) knjiga i $o*jegao je - ve4 kako esto! - od gungule i nemira svijeta! Sve ve4ma nestaje maloga mr'avog tijela? sve ve4ma nalii njegovo na*orano nje5no li%e sa tisu4u vrasaka na $ergament is$isan mistikim znakovima i runama! ovjek koji je neko4 strastveno vjerovao u uskrsnu4e svijeta $omo4u du)a u o*novu ovjeanstva $utem istije ovjenosti $ostaje malo $o malo ogoreni $odrugljivi i ironini ovjek! angrizav i )irovit kao svi stari ne5enje tu5i se ne$restano na $ro$adanje znanosti na mrzost svoji) ne$rijatelja na sku$o4u i na $rijevarne metode *ankovni) ljudi na rdavo i kiselo vino! 3eliki veoma razoarani )umanist osje4a se stran u svijetu koji ne 4e da uva mira na svijetu u kojem se svaki dan iz $otaje u*ija razum od strasti a $ravednost od nasilja! Sr%e mu je ve4 odavno $ostalo $os$ano ali nije ruka ni udesno jasni i svijetli mozak koji $o$ut svjetiljke 'iri stalni i isti krug svijetla nad svime 'to dolazi u $olje gledanja toga ne$odmitljivog du)a! Jedan jedini $rijatelj najstariji naj*olji ostaje mu vjerno uz *ok - rad! /z dana u dan $i'e Erazmo $o trideset do etrdeset $isama is$isuje %ijele folijante $rijevodima %rkveni) ota%a nado$unjuje svoje kolokvije i o*raduje ne$regledni niz estetski) i moralni) s$isa! &i'e i djeluje sa svije'4u ovjeka koji vjeruje u $ravo i du5nost razuma da izrie svoju vjenu rije u neza)valni svijet! 0li u du*ini du'e zna on odavna" nema nikakvog smisla da u takvom asu svjetske tla$nje $oziva ljude na +QM ovjenost? on zna da je njegova visoka i uzvi'ena ideja )umanizma $o*jedena! Sve 'to je on )tio za im je te5io" s$orazum i do*ro4udno izmirenje umjesto $ustog ratovanja raz*ilo se o tvrdoglavost zelota! Za njegovo kraljevstvo du)a za njegovu $latonsku dr5avu nema mjesta $osred zemaljski) dr5ava? njegova re$u*lika uenjaka ne mo5e $ostojati $osred raz*oji'ta uz*u7eni) stranaka! /zme7u religije i religije izme7u Rima Ziiri%)a i Nitten-*erga vodi se *ijesni rat? izme7u (jemake @ran%uske /talije i 6$anjolske idu ne$restano vojne eks$edi%ije kao lutaju4i orkani! /susovo je ime $ostalo geslo rata i zastava za svaku oru5anu ak%iju! =ako li je $rema tome smije'no $isati ras$rave i o$ominjati knezove na raz*or! =ako je *esmisleno *iti zagovornik evangelike nauke kada namjesni%i i glasni%i 9oga u$otre*ljavaju rije evan7elja kao ratnu sjekiru! "Svi oni imaju ovi) - rijei u ustima" Evan7elje rije 9o5ja vjera /sus i du) a unato tomu vidim mnoge od nji) koji se $ona'aju tako kao da su $odsjednuti od sotone"! (e on nema vi'e smisla da u takvom vremenu $olitikog razdra5enja $reuzme ulogu $osrednika i $omiritelja? uzvi'eni san 4udoredno ujedinjenog evro$skoga )umanistikog svjetskog %arstva raz*io se o javu? a on sam Erazmo koji je taj san sanjao za ovjeanstvo $ostao je star umoran i suvi'an jer ga nitko ne 4e da uje! Svijet $rolazi mimo njega? svijet ga vi'e ne tre*a! 0li $rije nego 'to jedna svije4a ugasne uvijek ona jo' jedam$ut oajniki za%kili! &rije nego 'to vi)or vremena $otisne jednu ideju razvija ona jo' jedam$ut svoju $osljednju snagu! Jo' jedam$ut za-svijetli kratko - ali velianstveno erazmovskaS misao ideja $omirenja i $osredovanja! =arlo 3! vladar dvaju svjetova stvorio je znatnu odluku! Car vi'e nije nesigurni djeak kakav se $ojavio na +QO rir"fTWnnrr[ sa*oru u Normsu!RSazrio je! $od "tje ? trajem razoaranja i iskustava\ i velika $o*jeda

koju je on u$ravo izvoj'tio nad @ran%uskom daje mu konano nu5nu sigurnost i autoritet! &ovrativ'i se u (jemaku odluio je da unese konani red u religijski suko* i da jo' jedam$ut us$ostavi - $a *ilo to i silom - jedinstvo %rkve koje je Eut)er raskinuo! &rije nego li u$otrije*i silu )o4e da $oku'a u Erazmovu du)u $utem s$orazuma da stvori izmirenje izme7u stare %rkve i nove ideologije "da sazove kon%il mudri) ljudi *ez $redrasuda" da uju i razmotre u lju*avi i temeljitosti sve argumente koji mogu dovesti do izgradnje jedinstvene i o*novljene kr'4anske %rkve! 8 tu svr)u saziva %ar =arlo 3! dr5avni sa*or u 0ugs*urg! Taj je sa*or u 0ugs*urgu jedan od najve4i) njemaki) sud*onosni) asova i $ovr) toga $ravi $rav%ati )istorijski sat ovjeanstva jedna od oni) neo$ozivi) $ovjesni) $rigoda u kojima se $oten%ijalno krije %ijeli tijek naj*li5i) stolje4a! 8 vanjskom $ogledu nije taj sa*or *io tako dramatian kao onaj u Normsu ali s o*zirom na va5nost trajno djelotvorni) )istorijski) zakljuaka - augs*ur'ki sa*or jedva da imalo zaostaje za wormskim! / na jednom i na drugom radi se o du)ovno-du'evnom jedinstvu za$ada! 0ugs*ur'ki dani neo*ino su $ogodovali Eraz-movoj ideji njegovom za)tjevu da se du'evnodu)ovnim $rotivni%ima dade mogu4nost da $omirljivo ras$rave svoje misli! 1*je naime sile stara i nova %rkva $ogo7ene su ;od krize $a su stoga Ks$remne za uzajamne kon%esije! =atolika %rkva izgu*ila je mnogo od svog ne$ristu$noga uznositog $onosa kojim je u $oetku $romatrala mladoga njemakog )eretika sve dok nije zamjetila da je stvar reforma%ije $o$ut 'umskog $o5ara za)vatila %ijeli sjever Evro$e $a da iz sata u sat niu novi $lamenovi! 3e4 su (izozemska 6vedska zatim 6vaj+QP %arska Canska i Engleska $re'le u krilo nove nauke! &osvuda knezovi koji se nalaze uvijek u novanim ne$rilikama otkrivaju kako to $ro*itano una$re7uje nji)ove finan%ije ako se*i $risvoje u ime Evan7elja *ogata %rkvena do*ra? odavna ve4 sve tamo od vremena kada je jedan augustinski redovnik neka5njeno mogao na 5iva)noj vatri javno s$aliti $a$inu *ullu o $rokletstvu nemaju vi'e stara *or*ena sredstva Rima" $rokletstvo i eksor%izam onakve snage kao u Canossino do*a! (ajstra'nije je tr$jela $a$inska samosvijest od onda otkada je uvar &etrovi) kljueva morao sa 0ndelova Cvor%a gledati na o$ljakani Rim! "Sa%%o di Roma" $oremetio je odva5nost i o*ijest kurije za de%enije! 0li i za Eut)era kao i za njegove $rista'e nastu$io je $oslije )ala*uni) junaki) dana Normsa $eriod oz*iljne *rige! / u evangelikom je ta*oru tako7er rdavo s "milim jedinstvom %rkve"! &rije nego li je Eut)eru $o'lo za rukom da uvrsti temelje vlastite %rkve i da uini od nje zatvorenu organiza%iju di5u se ve4 nove $rotu%rkve" Zwinglijeva i =arlstadtova anglikanska %rkva Jenrika 3///! Zatim sekte "9ra4a zajednikog 5ivota" i 0na*a$tisti ;Cvokr'teni%i<! Eut)er sam *ezo*zirni $o'teni fanatik vjere uvjerio se da su njegova nastojanja sa isto du)ovnim karakterom s)va4ali mnogi u tjelesnom smislu i da su i) razjareno iskori'tavali za materijalni u5itak i korist! 3eoma lije$o o$isuje >ustav @revtag tra-gizam kasniji) Eut)erovi) godina" "Tko je iza*ran od volje &rovidnosti da stvara najve4e taj ru'i time samim dio vlastitog 5ivota! 6to je savjesniji to jae osje4a u du*ini du'e udara% koji je zadao $oretku svijeta! (a tom u$ravo $oiva tajanstveni *ol a i kajanje svake velike )istorijske misli!" &o $rvi se $ut u du'i ovoga tvrdoga i inae ne$omirljivog ovjeka $okazuje kao neki *ljesak laka volja za s$orazumom? njemaki knezovi kao i $rista'e koji su redovno natezali i $retezali strunu nje+Q, gove volje $ostali su o$rezniji sa asom kada su o$azili da nji)ov %ar i vladar =arlo 3! ima $onovo slo*odnu sna5nim 5eljezom naoru5anu ruku! .o5da *i - tako misli mnogi medu njima raz*oritije *ilo da se ne istu$a *untovniki $rotiv ovoga vladara Evro$e? tvrdoglavim ostajanjem kod svoga stanovi'ta mogla *i se izgu*iti i glava i zemlja!

&o $rvi $ut nema one stra'ne ne$o$ustljivosti koja je do toga i $oslije toga vladala u njemakim zemljama u $itanjima vjere! To $o$u'tanje na$etosti fanatizma davalo je $revelike mogu4nosti! =ada *i naime $o'lo za rukom da se do7e do s$orazuma izme7u davne Crkve i nove nauke u Erazmovskom smislu ujedinili *i se $onovo (ijem%i ujedinio *i se svijet u du)ovnom $ogledu i ne *i do'lo do stoljetnoga religijskog rata do gra7anskog rata do rata medu dr5avama sa svim groznim uni'tavanjem svi) kulturni) i materijalni) do*ara i vrednota! 9ila *i osigurana moralna nadmo4 (jemake na svijetu iz*jegla *i se sramota vjerski) $rogona! (e *i morale gorjeti lomae indeksi i inkvizi%ije ne *i utisnule okrutnoga svoga $eata na slo*odu du)a? $ri'tedjeli *i se te'ko isku'anoj Evro$i neizmjerni $orazi i nevolje! Sada tek neveliki $edalj dijeli o*a $rotivnika! Ca je $o'lo za rukom da se ukloni ta mala za$reka na $utu uzajamnog s$orazuma $o*jedio *i jo' jedam$ut razum $o*jedila *i stvar )umanizma $o*jedio *i Erazmo Rotterdamski! 1sim toga veoma $ovoljne izglede u takav s$orazum $ru5ala je tog $uta injeni%a da $redstavni'tvo $rotestantske stvari nije $ovjereno ne$o$ustljivim rukama Eut)era nego vi'e di$lomatskim .elan%)tona! Taj za udo meki $lemeniti ovjek u linosti kojega 'tuje $rotestantska %rkva najvjernijeg $rijatelja i saveznika Eut)erova *io je $odjed-no - udnovata stvar - %ijeli svoj 5ivot vjerni 'tovatelj njegova velikog $rotivnika Erazma koje+-A mu je ostao ne$okole*ljivi $rista'a i odani uenik! Jumanistiko i )umano $oimanje evangelike nauke u Erazmovskom smislu *ilo je 'tavi'e *li5e raz*oritoj naravi i 4udi .elan%)tona nego li strogo i surovo njezino formiranje u Eut)erovu smislu! 8nato tomu figura i snaga Eut)era djeluju na njega na sugestivan nain! 8 Nitten*ergu u ne$osrednoj njegovoj *lizini osje4ao je .elan%)ton da je $osvema $odre7en i odan Eut)eru? *io je $okorni njegov sluga koji mu se $onizno odao %ijelom svojom gorljivosti *istroga i organizatornoga svoga du)a! Tu $ak u 0ugs*urgu mogla se razvijati $o $rvi $ut izvan $odruja line vo7ine )i$noze i druga strana .elan%)tonove $rirode? moglo je *ez za$reke do4i do izra5aja sve 'to je u njem *ilo Erazmovskog! &ot$uno otvoreno izjavio je .elan%)ton u ovim augs*ur'kim danima $omirljivost do skrajnji) grani%a? ta je $omirljivost i'la tako daleko da je ve4 jednom nogom *io u $reda'njoj %rkvi! "0ugs*ur-'ka vjerois$ovijest" koju je on lino o*radio jer Eut)er kako sam $riznaje - "ne umije )odati tako ti)o i lagano" - ne sadr5ava u se*i unato izrazitom jasnom i umjetnikom njezinu formuliranju ni'ta 'to *i osorno $rovo%iralo katoliku %rkvu! /z diskusije su o$rezno uklonjena sva s$orna $itanja! Tako na $rimjer jedva da je s$omenuta uo$4e teorija $redestina%ije zaradi koje se tako mimoi'la sva najdelikatnija $itanja kao $itanje 9o5anski) $rava $a$e karakter "indele*ilis" vjeni karakter i ne-raskidljivost sve4enikog zavjeta sedam sveti) sakramenata! S o*iju strana ule su se za udo rijei $o$u'tanja i *lagosti! .elan%)ton $i'e" "&o'tujemo autoritet rimskog $a$e i %ijeli $ietizam $rema %rkvi u koliko nas samo rimski $a$a ne od*a%i!" Jedan $ak od $redstavnika 3atikana na $ola slu5*eno $riznaje da $odlije5e diskusiji $itanje sve4eniki) *rakova i redovnika koji nemaju $osve4enja! 8nato nagomilanim $ote'ko4ama $oeo je +-+ me7u uesni%ima svijetliti laki *ljesak nade! =ada *i se na mjestu na'ao ovjek koji u5iva visoki moralni autoritet ovjek $ro5et do u du*inu du'e vru4om voljom za mirom kada *i on u$otrije*io svu snagu svoje logike svoje majstorstvo u formuliranju ideja - mogao *i mo5da jo' u $osljednjem asu $omiriti katolike i $rotestante s kojima *i se osje4ao jednako $ovezan? jedne *i sklonio na $o$ustljivost i slogu $utem sim$atije druge $utem lojalnosti - i tada *i *ila s$a'ena evro$ska ideja! Taj jedan jedini ovjek *io je Erazmo Rotterdamski! Car =arla 3! vladar dvaju svjetova izriito ga je $ozvao na sa*or o*rativ'i se $ret)odno na njega s mol*om za savjet i $osredovanje! Tragino se $ak $onavlja tu ne$romjenljiva forma Erazmove sud*ine! (jemu koji je $redvi7ao ali koji se nije nikada usu7ivao da smiono istu$i ovjeku koji je *olje i tonije nego svi drugi osjetio sve )istorijske momente na $rekretni%i nije *ilo unato tomu dano zaradi neizljeivog nedostatka odva5nosti i zaradi line sla*osti da sve smiri i sredi? $ro$u'tao je da $itanja u $ravi as rije'i! /

toga je $uta $onovio svoju $ogre'ku )istorijske va5nosti! /sto tako kao 'to Eraz-ma nije *ilo na sa*oru u Normsu nije ga *ilo ni u-0ugs*urgu! / $onovo se nije mogao odluiti da lino-istu$i u o*ranu svoji) uvjerenja svoga $itanja! &i'e dakako listove mnogo listova na o*je strane? $i'e veoma mudro veoma ovjeno veoma uvjerljivo nastoji da sklone svoje $rijatelje na o*je strane" .elan%)tona a s druge strane $a$inskog izaslanika da $o7u u smjeru 'to ve4e uzajamne $o$ustljivosti! 0li $isana rije nema nikada u asovima $ojaane na$etosti u momentima $rijeloma snage usmenog istu$a koji udara 5ivom krvlju! 0 uostalom i Eut)er sa svoje strane 'alje iz =o*urga $oslanstvo za $oslanstvom a da .elan%)tona uini 'to surovijim-i ne$o$ustljivijim nego li *i to )tjela vlastita $omirljiva i na $o$u'tanje sklona .elan%)tonova narav! +-G (a kraju vije4anja zao'truju se $onovo o$reke jer nije nazoan $ravi genijalni $osrednik koji *i sve izmirivao! &osred ne*rojeni) diskusija *ri'e se misao s$orazuma kao $lodno zrno sjemena satrto me7u mlinskim kamenjem! 3eliki augs*ur'ki sa*or konano kida kr'4anstvo koje je )tio sjediniti u dva vjerska ta*ora? umjesto mira i $omirenja zavlada svijetom ras%je$ i nesloga! (eumoljivo formulira Eut)er svoj zakljuak! - "0ko ima da zato nastane rat neka *ude iz toga rat? dosta smo mi 5rtvovali molili i uinili!" 0 Erazmo zakljuuje tragiki" "0ko *ude' svjedok stra'ni) $oreme4enja na svijetu $omisli na to da i) je Erazmo $redvi7ao!" 1d onoga dana kada je njegova "Erazmovska ideja" $retr$jela $osljednji odluni $oraz $ostaje stara% u svojoj tvr7avi knjiga u @rei*urgu ve4 ne$otre*no *i4e *lijeda sjena minule svoje slave! 1n sam osje4a naj*olje da za ovjeka ti)og $o$u'tanja nema vi'e mjesta "u tom *unom ili *olje reeno *ijesom $odsjednutom svijetu"! Za'to da dalje vue sla*o od $odagre skvreno tijelo $o svijetu "koji je li'en svi) mirolju*ivi) osje4aja:" Erazmu je dosadio sav taj 5ivot kojeg je nekada sam volio! &otresno se otkida iz njegovi) ustiju mole4ivi $oziv" "1 da *i 9og )tio na$okon da me $ozove k se*i s ovoga svijeta kojim vlada *jesnilo!" >dje se naime mo5e jo' na4i za ovjeka du)a mjesto $osred e$o)e u kojoj fanatizam $od5i5e i truje sr%a: (a vr)ovno kraljevstvo )umanizma koje je on stvorio juri'aju ne$rijatelji i na$ola su ve4 zavladali njime! &ro'la? su vremena "eruditio et eloVuentia" ;uenosti i rjeitosti< ljudi ne uju vi'e su$tilne *ri5no razmotrene rijei $oezije nego uju jedino surovi i strastveni glas $olitike! .i'ljenjem je zavladao *ijes gomile? sve se uniformiralo u lut)erovom ili $a$inskom +-H! du)u! 8enja%i se vi'e ne *ore oru5jem oda*rani) listova i *ro'ura nego se o*asi$lju $o$ut $iljari%a ordinarnim $ogrdama! Ejudi ne 4e da jedan drugog razumiju nego nastoje da jedan drugomu nametnu nasiljem kao stranaki 5ig svoje vjerovanje svoju doktrinu! Jao si ga onima koji )o4e da ostanu $ostran%e i da ustraju u svom vlastitom naziranju na $itanja religije! &rotiv oni) koji )o4e da *udu izme7u stranaka i nad njima o*ra4a se dvostruka mr5nja! =ako li je u to do*a osamljen ovjek koji 5ivi du)ovnim 5ivotom! Za koga *i se jo' tre*alo $isati kada su z*og %ijele te $olitike vike i )ala*uke oglu'ile u'i za fine tonove za nje5nu i $roni%avu ironiju: S kim da se vode teolo'ke ras$rave A 9o5joj nau%i otkada je ta nauka $ala u ruke doktrina%a i zelota kojima kao $osljednji i najstvar niji dokaz da $odu$ru svoju is$ravnost slu5i solda teska konjani'tvo i to$ovi: 1t$oela je navala na sve one koji drugaije misle na sve slo*odoumne $oela je diktatura jednostranosti" misli se da se 'esto$erima i krvnikim maevima mo5e slu5iti kr'4anstvu? naj*rutalnije nasilje )vata u svoja klije 'ta najvi'e najsmionije du)ove medu vjerni%ima is$ravnog kr'4anstva! Raz*jesnio se tumult koji je on $redvidio" iz svi) krajeva javljaju grozne stra)o vite vijesti koje u$ravo gaze oajno njegovo sta-

rako sr%e! 8 &arizu je s$aljen na otvorenom ognju njegov $revodila% i uenik 9erVuin u Engleskoj su $ali $od krvnikim maem njegovi lju*ljeni naj$le menitiji $rijatelji" Jo)n @is)er i Toma .orus ;o sretan je onaj koji je imao snage da $odnese mue niku smrt za svoju vjeru!<! uv'i za sve te okrut ne vijesti uskliknuo je Erazmo uzda)om *oli" "&ro5ivljujem uvstva kao da sam ja sam umro u njima!" Zwingli s kojim je esto izmjenjivao listove + $rijateljske rijei u*ijen je na $olju *itke u =a$$elu! Toma .iinzer umro je muen stra)ovitim tor turama od koji) ne *i strasnije ni =inezi ni $ogani U+-Q mogli izmisliti! Cvokr'teni%ima kidaju jezike $ro$ovjedni%i trgaju nji)ova tijela u5arenim klije'tima i $eku i) na )eretikom stu$u? $ljakaju se %rkve $ale se knjige $o5ar li5e gradove Rim najve4i sjaj svijeta $usto'e vojni%i o) 9o5e kakvi sve zvjerski instinkti *ijesne u Tvoje ime! (e nema na svijetu mjesta za slo*odu mi'ljenja za razumijevanje i o*zir ni za temeljne ideje )umanistike nauke! 8mjetnosti ne mogu us$ijevati na tom tlu koje je nakva-'eno krvlju! Zavr'ila su se na desetke mo5da i na stotine godina tko zna mo5da za na uvijek vremena nadnarodne zajedni%e! / latinski taj $osljednji jezik ujedinjene Evro$e jezik Erazmova sr%a umire umri dakle i ti Erazmo! 0li o ko*i 5ivota! - jo' jedam$ut i$ak sada $o $osljednji $ut - mora vjeni $utnik da $ode na dalje $utovanje! Jo' jedam$ut kao sedamdeseto-godi'nji stara% *je5i naglo iz svoga doma! 1*uzela ga je i njemu samomu nes)vatljiva 5elja da na$usti @rei*urg i da krene u rodni 9ra*ant! &ozvao ga je tamo vladaju4i knez ali u du*ini $ak sr%a uje Erazmo drugi glas - zov smrti! 1svojio ga je tajanstveni nemir i on koji je %ijeli svoj vijek $ro5ivio kao kozmo$olit kao svijesni *esku4nik osje4a sada tjesko*nu lju*avnu e5nju za rodnom grudom! 8morno tijelo )o4e da se $ovrati tamo odakle je $roiza'lo? slutnja mu govori da se *li5i kona% njegova zemaljskog $utovanja! (e $olazi mu za rukom da se dovue do svog %ilja! 8 maloj $utnikoj koiji kojom se o*ino slu5e samo 5ene dovezao se $ot$uno osla*ljeni Erazmo u 9asel gdje 5eli da se neko vrijeme odmori i da eka dok se oto$i led da *i mogao da na $rolje4e krene na toliko 5eljkovani $ut u domovinu u 9ra*ant! 9asel ga zadr5ava ostatkom du)ovne to$line! /ma tu 'ai%u $rijatelja - @ro*enova sina 0mer+-*a%)a i druge! 1ni se *rinu da 'to *olje i $ovoljnije smjeste *olesnika uzimaju ga k se*i i njeguju! Stara je tiskara jo' uvijek na svom mjestu mo5e dakle usre4eni stara% da $ro5ivljava $romjenu mi'ljene i $isane rijei u tiskanu da udi'e masni vonj tiska da dr5i u rukama lije$o tiskane knjige i da s njima tim udesno 'utljivim ne$okole*ljivo mirolju*ivim $rijateljima vodi $oune monologe! 8 ti'ini od%ije$ljen $osvema od svijeta odvi'e umoran i ve4 is%r$ljen tako da ne mo5e da na$usti krevet na du5e nego na etiri do $et sati na dan $rovodi Erazmo kona% svoga 5ivota u unutra'njem mrazu! &ro5ivljava osje4aj da je za*oravljen i $roklet! =atoli%i se ne jagme vi'e za njegovu milost $rotestanti mu se rugaju! (ikomu vi'e nije $otre*an nitko se na njega ne o*ra4a s mol*om da mu dade svoj sud i svoj $ravorijek! ".oji se ne$rijatelji mno5e moji) $rijatelja sve ve4ma nestaje" oajno se tu5i osamljenik za kojega je kontakt s )umanistikim du)ovima $ostao najsavr'enija lje$ota i 5ivotna sre4a! 0li gle" jo' jedam$ut $oku%ava $o$ut zaka'njele lastavi%e na ve4 zamrznute $rozore rije $oniznog $o'tovanja i $ozdrava! "Sve 'to jesam i 'to sam vrijedan za)valjujem jedino Te*i i kada toga ne *i) $riznao *io *i) najneza)valniji ovjek svi) vremena! Salve itaVue etiam atVue etiam $ater aman-tissime $ater de%usVue $atriae literarum assertor veritatis $ro$ugnator invi%tissime! - Ca si zdravo i jo' jedam$ut zdravo lju*ljeni oe slavo domovine za'titni du'e umjetnosti nesavladivi

*or%e za istinu!" /me ovjeka koji je na$isao te rijei i kojega 4e slava zastrti Erazmovu slavu glasi" @ran%ois Ra*e-lais! 1n u osvitu svoje mlade slave $ozdravlja za$ad majstora koji gasne! 0 zatim stizava drugi list list iz Rima! (estr$ljivo otvara sedamdesetogodi'njf Erazmo omot i!!! odla5e list s osmje)om gorine! Zar mu se mo5da rugaju: (ovi $a$a nudi mu kardinalski 'e'ir zajedno sa svim- naj*ogatijima *enefi%i+-M jama sko$anim s tim - njemu Erazmu Rotter-damskom ovjeku koji je kroz %ijeli 5ivot s $rezirom za*a%ivao najvi'e i na tom svijetu najkorisnije $olo5aje u ime lju*avi $rema slo*odi! Sa su$eriornim osje4ajem $onosa od*a%uje tu gotovo uvredljivu novu ast" "Zar *i) mogao da ja sada ve4 stoje4i nad gro*om $reuzimam na se*e terete koje sam od*a%ivao kroz %ijeli svoj 5ivot:" (e! 8mire slo*odan kao 'to je i 5ivio slo*odan! Slo*odan i u gra7anskom odijelu *ez odlikovanja *ez zemaljski) asti slo*odan kao svi osamljeni ljudi a osamljen kao svi slo*odni du)ovi! 0li vjeni najvjerniji $rijatelj svake osamlje-nosti i naj*olji njegov tje'itelj rad - ostaje do $osljednjeg asa uz *olesnog star%a! Sa tijelom zgr*lje-nim od *oli le5e4i na $ostelji $i'e dr)tavim rukama i ne $restaje da $i'e ni danju ni no4u rade4i neumorno nad svojim komentarom 1rigena? $i'e *ro'ure i listove! (e $i'e vi'e ni za slavu ni za nova% nego jedino da zadovolji tajni nagon da $rodu)ovi 5ivot $utem uenja kako *i tako intenzivnije 5ivio da udi'e u se*e i izdaje iz se*e znanosti! Samo takvo vjeno $ro'irivanje i jaanje du)ovnoga $odruja 5ivota samo takav stalni tijek u krugu zadr5ava jo' njegovu krv u o$toku! 0ktivan do $osljednjeg asa *je5i kroz $osve4eni la*irint rada od svijeta koji on ne $riznaje ni ne razumije od svijeta koji njega ne K4e ni da $rizna ni da razumije! (a$okon stu$i uz njegovu $ostelju velika umiritelji%a! / sada kada mu je smrt tako *lizu smrt koje se je nada sve *ojao kroz %ijeli svoj 5ivot - gleda na nju umorni stara% ti)o $ozdravlja ju gotovo sa za)valno'4u! Zadr5ava *istri du) do $osljednjeg asa? u$oreduje jo' svoje $rijatelje koji mu stoje uz $ostelju" @ra*ena i 0mer-*a%)a - s $rijateljima Jo*a i za*avlja se s njima u najgladoj i najdu)ovitijoj latin'tini! 0li zatim kada mu nesta'i%a da)a gu'i grlo de'ava se ne'to ne-io*ino" on veliki uenjak )umanist koji je %ijeli +-O svoj 5ivot govorio samo latinski za*oravlja nenadano taj o*ini naj$rirodniji svoj jezik i u $riro7enom stra)u svakoga stvorenja te$aju njegove ukoene usni%e u djetinjstvu naueno rodno" "lieve >od"! &rva i $osljednja rije njegova 5ivota nalaze se u jednakom donjonjemakom zvuku! Jo' jedan zatim da) i na$okon stee ono 'to je najdu*lje 5elio %ijelom ovjeanstvu - mir! +-P ER0Z.130 1&1R8=0 8 isto vrijeme kada umiraju4i Erazmo Rotter-damski ostavlja *udu4im $okoljenjima u du)ovnu *a'tinu iza se*e dogmu evro$skog jedinstva kao najuzvi'eniju zada4u izlazi u @irenzi jedna od najkategoriniji) i najsmioniji) knjiga svjetske $ovijesti" $roslavljeni "&rin%i$e" kojoj je autor (i%olo .a%)iavelli! 8 tom djelu na$isanom matematikom jasno4om $riruniku *ezo*zirne $olitike $o*jednike vlasti i us$je)a formulirano je naelo sasvim o$reno Erazmovom i to na im$erativan konkretan nain kao u katekizmu! Cok Erazmo od vladara i naroda tra5i do*rovoljno mirolju*ivo $odre7enje svoji) im$erijalistiko-egoistiki) ideala *ratskoj zajedni%i ovjeanstva istie .a%)iavelli kao vr)ovni jedini ! $ravi %ilj mi'ljenja i djelovanja svakoga vladao%a - $ostignu4e najvi'e sile i vlasti! Sve sile $uke zajedni%e moraju $o .a%)iavellijevu mi'ljenju slu5iti narodnoj ideji s $osve4enjem jedne religijske ideje! Cr5avni o$stanak naj*ujniji $ro%vat vlastite individualnosti mora *iti vladao%ima jedini izraziti vidljivi lini %ilj %ilj sam za se*e i konani %ilj svakoga )istorijskog razvitka a *ezo*zirno $rovo7enje toga %ilja vr)ovni zadatak na $odruju svjetski) doga7aja! Za .a%)iavellija ima naelno i vr)ovno znaenje - vlast i razvitak vlasti a za Erazma $ravednost! Rodile su se na taj nain dvije dijametralno $olarno o$rene velike i vjene ideologije svjetske $olitike koje su za sva vremena odljevene u dvije forme" $raktina i idealna di$lomatska i etika

$olitika dr5ave i $olitika ovjeanstva! 8 $oimanju Erazma filozofskog o$servatora svijeta ide $olitika +-, - u du)u 0ristotela &latona i Toma 0kvinskog - u kategoriju etike" vladar koji u$ravlja dr5avom mora $rije svega da *ude sluga 9o5ji tuma moralni) ideja! Za .a%)iavellija $rofesionalnog di$lomatu koji zna $raktini $ogon u dr5avnim $isarni%ama $redstavlja $olitika amoralnu i $ot$uno samostalnu granu nauke! .alo ona ima zajednikog s etikom astronomijom ili geometrijom! 3ladar i u$ravlja "dr5avnog *roda ne tre*aju da sanjare o ovjeanstvu o tom maglovitom ne$reglednom $ojmu nego tre*a da *ez svi) sentimenata raunaju s ljudima kao konkretnim materijalom da umiju s najvi'om na$e-to'4u $rodiranja u ljudske du'e iskoristiti za se*e i za svoj narod snage i sla*osti svoji) $odre7eni) svoji) ne$rijatelja! S takvom samo jasno4om i s takvim o$rezom kao igra 'a)a valja $ostu$ati sa svojim $rotivni%ima nemaju4i $rema njima ni o*zira Bni milosti! Zada4a je vladara da za svoj narod iz-voj'ti svim sredstvima do$u'tenim ili nedo$u'tenim 'to mogu4e vi'e koristi $rednosti i nadmo4i! 3last / $ro'irenje o$sega vlasti u $oimanju .a%)iavellija vr)ovna je du5nost a us$je) je odluno $ravo svakoga vladara svakoga naroda! To $oimanje .a%)iavellija koje $osve4uje naelo sile moglo se dakako afirmirati u realnom $rostoru $ovijesti! (ije $olitika koja izjednauje i $omiruje ovjeanstvo nije Erazmizam - nego "*ezo*zirna trijezna $olitika koja iskori'4uje svaku $rigodu $olitika vlasti vladarskog roda u smislu "&rin%i$e" odluivala je od toga vremena o daljem dramatskom tijeku $ovijesti Evro$e! Cijela $okoljenja di$lomata uila su svoje )ladno umje4e iz $olitike knjige - rauni%e okrutno o'troumnog @irentin%a! =rvlju i 5eljezom o%rtane su grani%e medu !narodima i uvijek se $onovo tako $re%rtavaju! (aelo jedni) $rotiv drugi) a ne naelo jedni) sku$a s drugima - *ilo je geslo koje je $oti%alo na ak%iju najve4e strasti svi) naroda Evro$e! (ikada sve do dana dana'njega nije Erazmova ideja formirala )istorije nikada nije imala vidljivog utje%aja na sud*inu Evro$e! 3eliki )umanistiki san o izravnanju i ukidanju o$reka u du)u $ravednosti 5eljkovano ujedinjenje naroda $od zastavom zajednike kulture ostalo je neostvarena uto$ija mo5da 'tavi'e i ne-ostvarljiva u okviru na'e stvarnosti! 8 du)ovnom svijetu nalaze svoje mjesto sve o$reke! 1no 'to u stvarnom svijetu nikada ne istu$a $o*jedniki na javu ne $restaje da djeluje u svijetu du)a kao dinamika sila i u$ravo neostvareni ideali $okazuju nam se kao nenadvladivi! /deja koja se ne $ojavi ne znai niti da je stoga svladana niti da je kriva? ono 'to je nu5no $a makar i zakasni njegovo ostvarenje ostaje isto tako i nadalje nu5no! (asu$rot samo ideali koji se nijesu ostvarenjem ni istro'ili ni kom$romitirali ne $restaju djelovati u 5ivotu svakoga novog $okoljenja kao elemenat moralne $o*ude! 1ni samo ideali koji nijesu nikada is$unjeni vra4aju se ne$rekidno! Stoga tako7er u du)ovnom svijetu ne umanjuje vrijednosti )umanistikog Erazmovskog ideala injeni%a 'to se $rvi vidljivi $oku'aj evro$skog s$orazuma nije ostvario i 'to nije nikada stekao utje%aja na realnu $olitiku! 8 samoj *itnosti nastojanja k nadstranarstvu ne le5i mogu4nost da $ostane *ilo kada stranka i ve4ina! Jedva se mo5e oekivati da 4e najsvetija i najvi'a forma 5ivota taj >oet)eovski olim$ijski mir ikada $ostati formom i sadr5ajem kolektivne du'e! Sud*ina svakoga idealistikog )umanistikog ideala koji se odnosi na daljinu svjetskog $ogleda i na jasnu $roni%avost u5ivljavanja je ta da ostaje idealom aristokra%ije du)a koji je dan nekoli%ini koja ga uzdr5ava i kao najdrago%jeniju *a'tinsku rizni%u $renosi od du)a na du) od $okoljenja na $okoljenje! S druge $ak strane ta vjera u *udu4u zajedni%u ovjeanstva ne i'ezava nikada $ot$uno u nijednoj "$o)i $a ni u do*a najve4eg $oreme4enja! 1no 'to

+MA

++ +M+ je Erazmo taj vjeno razoarani ovjek koji se unato tomu ne $odaje razoaranju ostavio u *a'tinu $oslije se*e $osred kaosa rata i z*rke Evro$e nije *ilo ni'ta drugo nego $onavljanje o*nova vjene sanje svi) religija i mita o *udu4em nesuzdr5ivom )umaniziranju ovjenosti o $o*jedi jasnog $ravednog raz*ora nad egoistikim i $rolaznim strastima! Taj ideal $o $rvi $ut o%rtan $ragmatiki nesigurnom esto dr)tavom rukom o5ivljavao je uvijek novim nadama deset i dvadeset $okoljenja Evro$e! (i'ta od onog 'to je *ilo ikada mi'ljeno ili izreeno od jasnog du)a u$ravljanog istom moralnom snagom nije *ilo nikada ni zami'ljeno ni izreeno sasvim uzalud! &remda je te misli i rijei formirala sla*a ruka nes$oso*na da im dade savr'eni o*lik $o*u7uju one du) moralnosti na ne$restano o*navljano formiranje! 3jenom 4e slavom ;u stvarnom zemaljskom 5ivotu $o*je7enog< Erazma ostati da je on *io onaj koji je literarno krio $ut )umanitarnoj misli toj najjednostavnijoj ali ujedno vjenoj misli da je najvi'a zada4a ovjeanstva da $ostaje sve ve4ma ovjenije sve ve4ma odu)ovljenije i da sve vi'e razumije! &oslije njega govori njegov uenik .ontaigne kojemu je "neovjenost najgora od svi) $oroka" "Vue ie nUav $oint le %ourage de %on%evoir sans )orreur" on je glasnik uvi7av-nosti i $ra'tanja! S$inoza tra5i umjesto slije$i) strasti gos$odstvo "amor intelle%tualis"! Ciderot 3ol-taire i Eessing ske$ti%i a $odjedno idealisti *ore se $rotiv ograniavanja du)a u korist toleran%ije koja sve razumije! 8 S%)illera istu$a stvaralaka $jesniki krilata misija kozmo$olitizma! =ant istie za)tjev vjenog mira! 8vijek nanovo sve do Tolstoja >and)ija i Rollanda sa svom snagom logike tra5i za se*e du) s$orazuma moralno $ravo uz $ravo $esni%e kojim se koristi sila! 8vijek nanovo u$ravo u asovima naj5e'4e $re$irke svijeta $ro*ija se vjera u mogu4nost $omirenja ovjeanstva! ovjeanstvo +MG ne *i moglo nikada 5ivjeti i stvarati *ez utje'ne iluzije i nade u moralni na$redak *ez sanjarenja o konanom i trajnom s$orazumu! &remda mudri )ladni raund5ije ne$restano dokazuju *estemeljnost i *ezizglednost Erazmovskog ideala $remda stvarnost *eskonano $uta $otvr7uje is$ravnost nji)ovi) dokazivanja *it 4e uvijek $otre*ni svijetu oni koji uzdi5u faktore koji s$ajaju narode nad faktore koji i) dijele! 9it 4e $otre*ni oni koji ne $restaju da u ljudskim sr%ima uskrisuju vjeru u dolazak vi'e ovjenosti! 8 toj o$oru%i djeluje stvaralaki snaga velikog o*e4anja! Samo ono naime 'to $ovr) kruga vlastitog 5ivota $okazuje du)u $ut k o$4eljudskim $odrujima ulijeva $ojedin%u snagu nad vlastitom njegovom snagom! Jedino u nadoso*nim i jedva is$unjljivim za)tjevima osje4aju ljudi i narodi svoju istinsku i svetu mjeru! =ona%! +M: ER0Z.1 R1TTERC0.S=/" "&1J30E0 >E8&1ST/" S latinskog $reveo i *ilje'kama $o$ratio dr! /van Esi) ;"En%omium moriae Erasmi Roterdami id est Stultitiae Eaus anno .CDD/!< 1riginal knjige iz +-G+! uva se u zagre*akoj sveuili'noj knji5ni%i! &REC>131R ER0Z.1 &/6E S31. &R/J0TEEJ8 T1./ .1R8i< =ada sam nedavno $utovao iz /talije u Englesku morao sam dugo ja'iti? da ne izgu*im sve to vrijeme u razgovorima $ri kojima ne sudjeluju muze esto sam mislio na na'e zajednike studije koje sam dijelio s To*om? $renosio sam se u du)u svojim drugim $rijateljima koji su mi se u du)ovnom oku javljali s aureolom znanosti i do*rote! 8 ovim razmi'ljanjima Ti moj dragi

.oro G< zauzima' $rvo I< Sir T)omas .ore ;+QOP-+-H-< engleski )umanist dr5avnik i filozof autor 8to$ije ;od grke rijei "u" znai "ne" i "to$os" znai "mjesto" t! j! izmi'ljena dr5ava ili zemlja koja nigdje ne $ostoji< u kojoj $rikazuje dr5avu idealista dr5avu *ez nov%a i $rivatnog vlasni'tva! >odine +,H$rogla'en je .ore sve%em! .orova uto$istika dr5ava temelji se na $rin%i$u o*itelji na $rin%i$u monogamije i na $rin%i$u vjere! (jezin %ilj nije me)aniUka jednakost nego stvaranje du)ovnog ti$a ovjeka! 8stav 8to$ije je autonomistiki t! j! dr5ava se sastoji od -Q slo*odna grada od koji) svaki ima svog filar)a ;$lemenskog vladara< ;o T! .oru" v! 9erndt" 3atikan als T)ron der Nelt Eei$zig +,HA? Netzer-Nelte" =ir%)enleLi%on? 3orlander" 3on .a%)iavelli *is Eenin Eei$zig +,GM? 1n%ken" =lassiker der &olitik? dr! 0lfred @u%)s" Ceset katoli%kW%) $olitiku a di$lomatu &ferov +,HQ!< G< Erazmo Rotterdamski tumai svom $rijatelju Tomi .oru 'to ga je $onukalo da na$i'e ovu satiru? $rikazuje njezinu svr)u i smisao! Ta je satira danas naj$o$ularnije i najitanije od svi) Erazmovi) djela! 9o5i%a Eudost velia sama se*e! 8 du)u one Jora%ijeve "Ridentem di%ere verum" Eudost 'i*a jetkom ali su$tilnom i neuvredljivom ironijom kraljeve uenjake sve4enike filozofe 5ene mudra%e umi'ljene glave itd! =ako o'troumno iznosi *itnost ljudski) mana $oroka i nastojanja njegov je znameniti s$is ;koji je i dosad *io $o imenu $oznat svakom na'em o*razovanom ovjeku a +MO mjesto? ja sam - i ako nijesi *io nazoan - na'aoI u tom sje4anju - neosla*ljenu dra5 inilo mi se kaa da si $reda mnom i da u5ivam one satove koje smo $roveli sku$a i koje smatram najsla7ima u %ijelom svom 5ivotu! 8nato slatko4i ovi) snatrenja odluio sam da se *avim drugim $oslom? ali kako $rilike nijesu dale ni'ta seriozna $alo mi je na $amet da zaigram $o)valu ;$anegirik< ludosti! &itat 4e' koja me je &alladaH< mogla $otaknuti na taj $osao! &rije svega me je *o5i%a moj dragi .oro na tvoje ime $otsjetila! Samo ime ".oro" *li5i se grkom imenu ludosti ".oria" Q< dok si se ti sam kao najmudriji vrlo udaljio od ludosti o em svjedoi %ijeli na' vijek! Zatim sam mislio da 4e ova 'aljiva igrarija *iti $o Tvom ukusu? jer Te u$ravo 'ala ove vrste koja - da sam se*i $olaskam nije *ez du)a i uenosti - mora razveseliti! Ti $romatra' ljudske stvari s Cemokritovim $odrugljivim oima! &remda se Ti istaknutom svojom inteligen%ijom uzdi5e' nad gomilom i$ak ima' umje4e za)valjuju4i neo*ino lju*aznom i )umanom karakteru da si u svako do*a i u svakom dru'tvu rado s$reman da se s$usti' razumu velikog mno'tva ili kako veli jedna latinska $oslovi%a" ti si ovjek svi) satova! Ja mislim dakle da 4e' Ti ne samo $rimiti ovaj %vjeti4 govora kao zalog na'ega $rijateljstva nego 'tavi'e da 4e' ga jo' $rimiti $od svoje okrilje" ve4 je sada Tvoj jer ga Te*i $osve4ujem? nije vi'e moje vlasni'tvo! =ako ja $redvi7am $rotiv te knjige ne 4e ustati kritika nego kleveta! 3ikat 4e se da takve 'aljive igrarije nijesu dostojne moga teolo'kog dosada zaslugom "9inoze-Svjetski $is%i" $ristu$an na'oj italakoj javnosti< veoma aktuelan! H< &allas ;gr!< &allada nadimak grke *o5i%e mudrost: 0tene za'titni%e grada 0tene! I< >rki ludost? od te rijei $otjee i na' uzvik "more" ;vi'i smije re4i ni5emu<! +MP stojanstva i da se tako jetka satira $rotivi kr'4anskoj lju*avi i umjerenosti! (e 4e uzmanjkati ni takvi) okrivljivanja koja 4e re4i da sam $oku'ao da o5ivim Eu%ijanovu-< maniru i slo*odu antikne komedije?M< ukratko da grijem $o$ut Eu%ijana %ijeli svijet! .olim me7utim one koje ljuti nisko4a moga djela i le5erno njegovo tretiranje da uva5e da slijedim $rimjer oni) mnogi) slavni) autora koji su mi dali uzor za ovu knji5evnu vrstu koju nijesam ja izmislio! Zar nije $rije mnogo vjekova Jomer $jevao o *or*i 5a*a i mi'eva 3ergil o komar%u i valju'%ima od zelja 1vid o orasima: &olikrat i njegov $rotivnik /zokrat )valili su $odjednako 9usi-risa?O< >laukon je slavio ne$ravdu? @avorinus T)er-zita i etiridnevnu grozni%u P< Svnesius,< 4elavost Eu%ijan mu)e i $arazite! Zar nije Seneka veoma oz*iljni mudra% na$isao a$oteozu na %ara =lau-dija +A< a &lutar) jedan razgovor izme7u svog $rijatelja >rvllusa ++< $retvorenog u svinji4a i 8lWs-sesa:

Zar ne za)valjuju Eu%ijan i 0$ulej svoju slavu $ri$ovjesti o jednom magar%u i nije li nam na$okon netko ;ime sam mu za*oravio< ostavio u *a'tinu "o$oruku svinje zvane >runnius Cro%otta" koju s$ominje sveti Jeronim! -< Eu%ijan od Samosate grki satirik? o'tri%a njegove satire nije 'tedjela ni *ogove ni ljude! ]< Stara atika komedija neustra'ivo je izvrgavala ruglu sve $oroke javnoga ;dr5avnog< i $rivatnog 5ivota! O< Egi$atski kralj kojeg je u*io Jeraklo! 9usiris je sve stran%e koji *i do'li u njegovu zemlju 5rtvovao Zeusu! P< Tko $re*oli etiridnevnu grozni%u ;@avorinus navodi i &lafona za svjedoka< $oslije toga je jo' zdraviji i jai! ,< (ovo$latonist kasniji $tolomeUjski *isku$! +A< Seneka je %ara =laudija $retvorio u tikvu ;"a$o%olo%Wnt)osis"< sim*ol ludosti! Stoga ga je %ar $rotjerao na =orziku na osam godina! al< =irka je+ $omo4u svoji) arolija $retvorila >rWllusa u svinju! 8 svom razgovoru s 8llvssesom tvrdi >rvllus da su 5ivotinje sretnije od ljudi! +M,-

0ko moji kriti%i nijesu zadovoljni s ovim razlozima neka sami se*i umi'ljaju da ja da sam se*e $oza*avim igram 'a) ili da ja'im na drvenom konji4u! 9ilo *i odvi'e ne$ravedno da se uenja%ima za*rani svima do$u'tena za*avna 'ala i ako nji)ove lakrdije imaju oz*iljnu jezgru i ako je nji)ovo *r*ljanje $uno misli da itatelj sa u neku ruku otvorenom glavom mo5e iz ti) 'ala izvu4i vi'e koristi nego iz oz*iljni) sjajni) ras$rava neki) uenjaka! Ti zna' dragi moj .oro" jedan autor slavi govorni'tvo ili filozofiju u $anegiriku koji je $o$ut mozaika sastavljen od stotine $osu7eni) %itata drugi o*o5ava sjajnom rjeito'4u knezove? jedan dr5i do*ro kom$onirani govor da $otakne na rat $rotiv Turaka drugi $rorie *udu4nost a tre4i se o$et oz*iljno sva7a radi kojekakvi) sitni%a $o$ut kozje tirade! 0li kako nije ni'ta tako glu$o kao kad se 'ali s oz*iljnim i va5nim stvarima tako isto nije s druge strane tako smije'no kao kad se 'ala uzima s oz*iljne strane! Stoji do javnosti da ona izree sud o meni i mom s$isu? ako me ne zaslje$ljuje moje samolju*lje ;filautia< mislim da nijesam sasvim kao lu7ak iznio $o)valu ludosti! Ca se $ak osiguram od $rigovora koji *i se mogao $ojaviti z*og zagri5enosti moje satire $rimje4ujem da je od vajkada *ilo $ravo $oruge da se uo$4e neka5njivo 'ali i igra s ljudima $ret$ostavljaju4i samo da se ta slo*oda ne izo$ai u *jesno4u! udim se uistinu kako je na'e vrijeme $ostalo su$tilno kako ima fine u'i? svuda )o4e ljudi da slu'aju samo sveane i zvune titule vidimo 'tavi'e i ljude koji imaju izo$aene nazore o vjeri da *i najstra)ovitija )uljenja $rotiv =rista $odnijeli lak'e nego najneznatniju 'alu $rotiv $a$e ili svoji) knezova oso*ito ako je $o srijedi nji)ov materijalni interes ;$ros ta alfita<! ini li se $ak onaj koji kori %ijeli ljudski rod a da nikoga lino ne na$ada uistinu zagri5ljiv ili $ak ne $ru5a li on vi'e $oduke i o$omene: =ako *i) se ja tada veoma rugao sam +OA se*i: (adalje onaj koji udara *ez razlike na sve stale5e dokazuje dosta jasno da se on ne srdi nikako na ljude nego samo i jedino na nji)ove mane! 0ko se $ak osje4a netko uvrije7en u ovom s$isu i ako se tko tu5i onda on time samim samo $riznaje da je kriv i da se *oji da se smatra krivim! Sveti Jeronim je u tom $ogledu $ostu$ao jo' mnogo slo*odnije i satirinije? nije ga ni'ta

grizla savjest 'to je i imena s$omenuo! 6to se mene tie to sam ja *ez o*zira na to 'to sam uvijek ostao $ri o$4enitom svoje izraze u*la5ivao tako da 4e svaki raz*oriti itatelj u$oznati lako moju namjeru da mi se radilo vi'e o tom da razveselim nego li da ugrizem! Ja nijesam $o$ut /Juvenala ;si'ao da $reko$avam na dnu $okvarenosti ja sam o$isao ve4ma smije'ne nego sramotne o*iaje! =omu se $ak na$okon svi ovi razlozi ne ine toni taj neka *arem $omisli na to da je i$ak asno da ga kori ludost i da sam ja koji sam joj dao da govori morao sve rijei $rilagoditi karakteru svoje govorni%e! Za'to to sve tre*a da ka5em Te*i koji si tako s$retan $okrovitelj da Ti i onu stvar koja ne ide u red naj*olji) mo5e' $ovoljno *raniti i 'tititi! 8 to ime da si mi zdravo veoma mudri .oro i uzmi svoju ".oriju" do*ro $od okrilje! (a selu ;ladanju< $etog dana /da Junija ;t! j! ,! li$nja< +-AP! +O+ ? &1J30E0 >E8&1ST/ ;".orias Enkomion"< ;"En%omium morie"< Erazma Rotterdamskog E8C1ST >131R/ .a 'to mu god drago govore smrtni%i o meni ;jer ja znam kako zlo $rolazi Eudost i kod oni)najlu7i)< i$ak ja tvrdim da sam jedna jedina koja svojom snagom razveseljujem *ogove i ljude! Jo4ete li jedan veliki dokaz: - im sam u$ravo u do*ar as u'la u ovu *rojnu sku$'tinu da uzmem rije odma) kao da je sa mnom u'lo i veselje! (a svim se va'im li%ima o$a5a veselje? iznenada ste $odigli glave i s veselim ste i sim$atinim smije)om $ozdravljali moju $ojavu! Sada mi se ini kao da imam oko se*e *ogove Jomera $ijane od nektara i ne$ent)a +G< dok ste malo as s izrazima li%a $unim *riga izgledali kao da ste iza'li iz Trofo-nijevi)+H< $e4ina! =ao kada sun%e $oka5e svoje veselo i sjajno li%e $rema zemlji ili kao kad se $oslije %ie zime $ovrati mlado $rolje4e umiljatim zefirima i kada sve iznenada mijenja izgled i kada se $omla7ena $riroda zaodjeva u naj*ogatije *oje isto tako i moja nazonost mijenja va' izgled i izaziva istu $romjenu na va'im li%ima! (ajs$oso*niji govorni%i +G< Staro egi$atsko aro*no *ilje koje li'ava ovjekasvi) *riga kad se $ije u vinu! +H< To je *o5anstvo koje je redovito $rori%alo nesre4u i 5alost $a svi oni koji su izlazili iz njegove s$ilje kod Ee*adeje u 9eo%iji imali su tu5na i za*rinuta li%a! +OG velikom mukom dugim i do*ro $romi'ljenim razgovorima rastjeruju mukotr$ne *rige svoji) slu'atelja? ja $ak im se $ojavim i ve4 je stvar svr'ena! /li )o4ete li da znate za'to sam se ja danas $red vama $ojavila sa takvom divnom sveano'4u: - Ja 4u vam to re4i te $oklonite mi svoju $a5nju! Ja ne tre*am nikako takve stege kao za svete $ro$ovjedi! Tra5im onakvu $a5nju koju vi $oklanjate o*ma-ni%ima 'arlatanima lakrdija'ima na trgovima onakvu $a5nju kojom je isto tako moj lju*ljeni sljed*enik .idas odlikovao *oga &ana!+Q< &ro)tjelo mi se da danas *udem sofist ali ne sofist takve sofistike koja dana'nju mlade5 ne ui ni'ta drugo nego *eskorisnim lakrdijama i koja njezin du) ini jo' tvrdokornijim i $ravda'kijim nego 'to ga nalazimo u sva7i i $re$ir%i 5ena! (e ja 4u o$ona'ati one stare $is%e koji se samo da iz*jegnu sa*la5njivo ime mudra%a radije zovu sofi-stima! (ji)ov je glavni omiljeli $osao *io da slave govornikom vje'tinom u $o)valama *ogove i velike ljude! 3i 4ete tako7er uti $o)valu ali to ne 4e *iti ni u ast Jerkulovu ni u ast Solonovu? to 4e *iti moja vlastita $o)vala $o)vala meni ludosti u ast!"< / u $oetku ja vam moram re4i da $rezirem one mudra%e koji odma) nazivaju "*ezo*raznikom" onoga koji sam se*e )vali i $o)valama uzdi5e! .ogu ga nazvati lu7akom i $r$o'om ali moraju $riznati da je taj lu7ak dosljedan samomu se*i i svom karakteru! 8 istinu ni'ta nije loginije i $ristalije nego vidjeti ludost da sama svoje zasluge iznosi i da sama tru*i svoju slavu! (itko u ostalom +Q< 8 nekoj $re$ir%i izmje7u 0$olona i &ana odluio je

.idas u korist &ana! Stoga ga je 0$olon kaznio time da je do*io magare4e u'i! +-< Erazmo na veoma s$retan nain $u'ta samu ludost da govori da sama se*e )vali! =arakteristika je lu7aka da sami se*e veliaju i uznose $red drugima! +OH

ne 4e mo4i da $retendira da mene *olje $ozna nego li ja $oznam samu se*e: /li tko mo5e dati moju vjerniju sliku od mene same! /sto tako ja mislim da sam u tom ednija od ve4ine va'i) veliki) i va'i) mudri) ljudi na svijetu! 6ta rade ova gos$oda: - =rivi sram im za*ranjuje da se sami )vale! 1ni stoga $redo*ivaju za se*e nekoga retorskog laskav%a ili $late kojeg magnilokventnog $jesnika te slu'aju od njega $anegirik o se*i koji nije ni'ta drugo nego ista la5! .e7utim taj fini gos$odin 'iri $erje $o$ut $auna $onosno se 'e$iri $ri rijeima laskav%a koji lu7aka u$oreduje s *ogovima i koji istie kao uzor svi) kre$osti ovjeka o kojem je u$ravo $rotivno uvjeren koji kiti vranu tu7im $erjem koji $oku'ava $o*ijeliti %rn%a ukratko koji ini od mu)e slona! 6to se tie mene $ozivam se na omiljelu $oslovi%u" "0ko nema nikog tko da te )vali onda se smije' sam )valiti"! 0li u istinu ne mogu da se dosta naudim $ona'anju ljudi $rema meni! Je li to radi neza)valnosti ili nemarnosti: Svi su oni moji gorljivi sljed*eni%i svi oni *ez 5a%anja $rimaju moja do*roinstva ali unato tomu otkako $ostoji svijet nitko nije vodio *rige da $roslavi sa za)valno'4u u svom govoru ludost dok su 9usiris @alaris etiridnevna grozni%a mu)e 4elavost i druge grozote te vrste na'le svoje gorljive slavitelje koji nijesu 'tedjeli naj*olji) snaga svog du)a i tijela da $ridignu reene stvari u svojim $om$oznim $o)valama! 1vaj je govor koji 4ete uti im$roviza%ija koja nije dodu'e $rouenaj ali koja ne 4e sadr5avati nikakve la5i! Ja 3am ne velim ovo vjerujte mi na $o'tenu rije da se $odignem u vrijednosti kao 'to to ine $ri$rosti govorni%i! Ti ljudi vi i) do*ro znate $o'to su HA godina izra7ivali svoje djelo ;esto je to samo gra7a sa*rana iz drugi) knjiga< uvjeravaju nas sa svim svetim da je to djelo koje su oni na$isali za*avljaju4i se u tri dana ili da su ga ka+OQ zivali u $ero! 6to se tie mene meni je to neiska-zano veselje da govorim *ez $ri$rave sve 'to mii do7e na vr) jezika! (e oekujte ovdje ni defini%iju mene ludosti ni $odjelu u du)u 'kolski) govornika moje su*ra4e! To *i *io $rema mom mi'ljenju nesretan uvod u $redmet! 8 istinu moj $redmet to sam sama ja? mene definirati" znai zatvorite me u grani%e moje mo4i koja se $rote5e nad %ijeli ljudski rod? mene $odijeliti znai uni'titi jedinstvo kulta kojim me jednako asti $o$ut *o5anstva itav svijet *ez izuzetka! / u svemu za'to da vam dajem jednu defini%iju za$ravo jednu sjenu ne$ot$unu ski%u jedne stvari ta original imate 5iv $red oima: Ja sam kako vidite istinska ona darovatelji%aT svega do*ra ludost koju Eatin%i zovu stultitia a >r%i .oria! Zar je jo' to tre*alo da ka5em: Zar se to ne vidi na mom li%u zar to nije na$isano na mom elu ako *i se i$ak netko surovo $revario i )tio tvrditi da sam ja .inerva ili Sofija ;.udrost< taj tre*a samo da me estito $ogleda? temeljito 4e me u$oznati tako da ja ne tre*am ni rijei $rogovoriti jer moje li%e odaje i moju unutra'njost! =od mene nema ni liila ni $retvaranja? kakva sam $o svojoj vanj'tini tako je to i u mojoj du'i! Ja sam svuda i uvijek jednaka ;identina< samoj se*i" to je istina da ja svoji) $rista'a koji se naslovljuju $od smije'nom krinkom mudrosti kao "mudra%i" ne mogu nikako zatajiti? oni nalikuju na majmune $od gri-mizom ili na magar%e koji nose ko5u lava! .akar oni ulagali u svoje uloge jo' jednom tako velik trud u svr)u da se $retvaraju i$ak $ar magare4i) u'iju uvijek 4e odati na kraju .idasovu glavu! Jerkula mi! ti su mi vragoljani uistinu naj%rnje neza)valni! 3e4 dugo idu u red moji) najvjerniji) sljed*enika a i$ak se stide toga da $red javno'4u iska5u ovo-ime koje oni e'4e $red*a%uju drugima kao sramotno i neasno! 9udu4i da su oni uistinu veliki lu7a%i

+Oa unato tomu 5ele da i) drugi dr5e mudra%ima 'tavi'e ljudima $o$ut Talesa +M< zar i) ne *ismo tada $unim $ravom mogli nazvati "lu7a%ima mudrosti: ;morosofos t! j! moros Y lu7ak i sofos Y mudra%<! / u tom )o4u da o$ona'am na'e dana'nje govornike koji misle da su savr'eni *ogovi ako $o$ut $ijavi%e imaju dva jezika te smatraju neim udivljenja vrijednim 'to tu i tamo - esto dakako na ne$ravom mjestu - ume4u $o$ut mozaika neke grke mrvi%e kao ures svojim latinskim govorima! 0ko $ak ne znaju strane jezike onda izvlae iz kakve za$ra'ene knjige etiri ili $et starinski) rijei da za*lije'te vid slu'ateljstva! 1ni koji $oznavaju te rijei vesele se svom vlastitom znanju a oni koji ni'ta od toga ne razumiju dive se to vi'e 'to su ve4i ignoranti! Jer za moje vjerne lu7ake nije jedno od najneznatniji) veselja da s najve4im udi-vljenjem gledaju na sve 'to dolazi iz daleke udaljenosti! 0ko su me7utim neki asto)le$ni ;ta'ti< i rado 5ele da $o*ude vjeru kao da razumiju one strane jezike tre*a samo da se malo nasmije'e da $ljeskom odo*ravaju i da $o$ut magara%a stri5u ti'ima" "Tako je! Tako je!" 0li $ovratimo se o$et na'im ov%ama! 3i znate sada moje ime moja gos$odo gra7ani!!! koji $ridjevak ;e$iteton< da vam $ri'ijem: =ako da vas oslovim ako ne "moja veoma luda gos$odo:" .o5e li *o5i%a Eudost da asnije oslovi svoje $rista'e: 9udu4i da luda gos$odo samo nekoli%ina od vas znaju za moje $odrijetlo i rodoslovlje to 4u $oku'ati u koliko mi dadu muze svoju $omo4 da is$ri-$ovijedim svoju $ovijest! Znate una$rijed da ja nijesam k4erka ni =aosa ni Saturna ni Ja$eta ni *ilo kojega drugog od zastarjeli) $re5ivjeli) otr%ani) *ogova! .oj ota% je &luto *og *ogatstva ota% *ogova i ljudi? o da Jesiod Jomer i sam Ju$iter ne $rime te moje rijei s neodo*ravanjem da je on "ota% ljudi i *ogova"" &luto koji sada kao i neko4 $o svojoj volji sve sveto i $rofano okre4e gore i dolje &luto koji $o svojoj volji vodi rat i skla$a mir koji u$ravlja kraljevstva sa*ore sudove javne sjedni%e vjenanja skla$a ugovore saveze zakone ravna umjetnosti 'ale oz*iljnosti - o) ja ne mogu dalje jer mi $onestaje da)a ukratko koji $o svojoj volji vodi sve $oslove ljudi javne i $rivatne &luto *ez $omo4i kojega ne *i mogla $ostojati %ijela eta $jesniki) *o5anstava ili jo' vi'e reeno ni oda*rani) *ogova $rvog reda ili *i se $ak morali zadovoljiti sasvim mr'avom 5rtvenom )ranom &luto na$okon kojega je srd5*a tako stra'na da ni sama &allada ne mo5e od nje za'tititi smrtnike &luto kojega je milost tako sna5na da *i onaj koji ju u5iva mogao %ijelog Ju$itra sku$a sa svim njegovim munjama $otjerati k vragu! &onosim se da $otjeem od takvog o%a! .oj me ota% nije izvukao iz svog mozga kao 'to je mrana &allada $roiza'la iz Ju$itrove glave? mene je rodila (eota +O< najlje$'a i najvedrija od svi) nimfa! Ja nijesam $lod dosadne *rane du5nosti niti sam kao 'e$avi vulkan zakonito dijete nego su se moji roditelji s$ojili 'to je kud i kamo slade "u nje5nosti i lju*avi" kako veli na' Jomer! .oj ota% nije da i to do*ro znate onaj &luto 0ristofanov $ognut od tereta godina i slije$ nego je on mladenaki &luto jo' *ez ikakve tjelesne mane sa vru4om krvi koja mu struji *urno 5ilama dakako ne samo z*og vatrene mladenake snage nego jo' i gotovo vi'e z*og nektara koji je u5ivao u$ravo kod neke ne*eske goz*e $rilino o*ilno!

/ +M< Tales iz .ileta jedan od $rvi) sedam mudra%a koji je istakao da je voda $raelemenat svi) stvari ;v! 9azalina "&ovijest filozofije" Zagre* +,AM! /! dio<! +OM +G O< nimfa mladosti!

+OO 3ama 4e *iti milo da ujete i za mjesto moga ro7enja - jer to je dan danas od neke va5nosti za odlino $odrijetlo da se javnosti nagovjesti gdje je odjeknula njegova $rva dreka? - nijesam ro7ena ni na otoku Celosu koji $lovi niti sam $roiza'la iz morske utro*e niti sam ugledala svijetlo svijeta "u $resvodenim s$iljama" nego su moje rodno mjesto oni *la5eni oto%i na kojima sve us$ijeva a da se ne sije ni ne ore! Rad starost *olest ne$oznati su u mojoj domovini? na njezinim $oljanama ne nalazi se ni 0sfodelosovi) gomolja ni sljezovae ni luka gra)a ili inae takvi) o*ini) ku)injski) *iljaka? umjesto toga iz*a%uje zemlja sve 'to samo mo5e us)ititi oko i 'to mo5e goditi mirisu? molije +P< $ana%eje +,< ne$ent)es am*roziju lotos ru5e lju*i%e )ija%inte kao u vrtovima 0donisa! Ro7ena na tako divnom mjestu nijesam $oela svoj 5ivot nikako suzama nego sam se odma) $oela na svoju majku vragoljasto smijati! 8ostalom ne zavidim ja ni najmanje o%u svega Jroniju 'to je imao jednu kozu kao dojilju jer su mene na svojim $rsima )ranile dvije od naj$rijazniji) nimfa jedna .et)a GA< k4erka 9ak)ova druga 0$edija G+< k4erka &anova! 3idite i) o*je u mojoj $ratnji! 1vom $rilikom *it 4e vam milo da 3am odma) $redstavim svoje $ratili%e i slu5avke! 0ko izvolite imenovat 4u i) i na grkom jeziku! 1na lje$oti%a sa $onosno uzdignutim o*rvama je samolju*lje ;grki filautija<! 1na sa slatkim oima i rukama kao da 4e $ljeskati je laskanje ;grki kolakeja<! 1na koja na$ola s$ava zove se za*oravljivost ;grki Eet)e<! 1na tamo koja je $rekrstila ruke i $odu$rla se na laktove je stra) od rada ;t! j! lijenost grki mizo$onija<! 1na +P< aro*na trava koju je 1disej do*io od Jermefea i koja ga je 'titila od =irke! +,< sredstvo koje lijei sve *olesti i rane! GA< $ijanstvo ;o$iojenost<! G+< neotesanost! druga tamo naki4ena ru5ama kojoj miri'i %ijelo tijelo je $utenost ;Jedone<! 1na s neodre7enim $ogledom lutanja je neraz*or ;ludost grki anoja<! (a$okon ova ovdje okrugla do*ro ugojena sa *listavom ko5om zove se 5elja za u5itkom ;Trofe<! 8z ove nimfe vidite vi i dva *oga" jedan je =omus drugi .orfej ;*og s$avanja<! 1vdje su moje vjerne sluge $omo4u koji) vladam svuda na svijetu? vladam i nad onima koji vladaju drugima! Tako ste sada u$u4eni u moje $odrijetlo moj odgoj i moju $ratnju! Sada 4u vam -K *ez $retenzije da uzur$iram se*i ime jedne *o5i%e $rotumaiti kako sam ja $odjedno korisna i *ogovima i ljudima i kako daleko si5e moja *o5anska mo4! ujte dakle do*ro! (etko je jedam$ut veoma raz*orito $rimjetio da je to *itna karakteristika *oga da on ljudima olak'ava nji)ov $ut i da im ini do*ro! / kada su $o ovom naelu $ostali *ogovima oni koji su vino 5ito i druga sredstva za uzdr5avanje i $olje$'avanje 5ivota - donijeli smrtni%ima za'to onda ne *i zvali mene alfom svi) *o5anstava: Za'to me ne *i $o'tivali kao najvi'u svetinju mene koja sama svakom ovjeku dodjeljujem do*ra svake vrste: Jer u $rvom redu $oznajete li vi 'to se sla7eg i drago%jenijeg mo5e dati od samoga 5ivota: Jer tko vi'e sudjeluje $ri $roizvodnji svi) 5ivi) *i4a od mene: (iti ko$lje visoko ro7ene &allade niti egida Ju$itrova onoga koji sa*ire o*lake nemaju takvog utje%aja na $ostanak i ras$lodnju ljudskog roda! (e smije se za*oraviti da on sam ota% *ogova i kralj smrtnika koji mo5e da samo na jedan jedin%ati mig $otrese %ijelim 1lim$om mora svoju trozu*astu munju skromno odlo5iti na stranu mora ukloniti svoj stra)oviti izraz li%a kojim on ako mu se svidi mo5e da zastra'i svoju %ijelu ne*esku okoli%u te $o glumakom uzoru mora jadno da $reuzme strani lik" ako )o4e da $roizvodi dje%u za im on uostalom esto osje4a dosta e5nje!

+OP

+O,! Stoi%i umi'ljaju se*i da su oni od svi) smrtnika naj*li5i *ogovima! Cajte mi $ak samo jednoga od ovi) $o'tovani) uenjaka mo5e on *iti 'to se mene tie tri i etiri i tisu4u $uta stoik on 4e sigurno - ako ne svoju *radu *itni ures mudrosti - ures koji on uostalom ima zajedniki sa jar%em - a ono stalno munu strogost odlo5iti $ogladit 4e svoje elo $uno na*ora na$ustit 4e svoju tvrdu etiku te 4e morat da *ilo rijeju ili djelom $oini kakvu ludost - ukratko u$ravo mene velim ja mora zvati taj mudra% u $omo4 ako 5eli da $ostane ota%! / za'to ja $o svom o*iaju ne *i) s vama *r*ljala slo*odno i otvoreno: Re%ite mi je li glavi li%u $rsima ru%i u)u - a to su sve ugledni i $o'tovani udovi - dana s$oso*nost da $roizvode *ogove i ljude! 0ko se ne varam svi ti udovi sku$a -B ne vrijede ni'ta za ras-$lodnju? 'tavi'e ima tek jedan dio koji je tako lud tako vragoljast da ga ne mo5emo izre4i *ez smijanja i taj je mali ud $ravi multi$likator ljudskog roda! /z toga svetoga vrela %r$i svako *i4e svoj 5ivot i to sa ve4om sigurno'4u nego li kod &ita-goreGG< iz *roja etiri ;kvaterna<! =oji 4e ovjek zaklinjem vas svoju glavu $rignuti $od jaram ako on $ret)odno kao 'to to o*ino ine filozofi dostojno o%ijene teret i muku toga stanja! =oja 4e 5ena )tjeti da se $odvrgne *ranim du5nostima kada *i znala ili zrelo $romislila kako je o$asno i *olno ra7anje i kako je te5ak odgoj dje%e! 0ko se $rema tome za)valjuje 5ivot *raku i *rak onom ne-raz*oru koji je jedna od moji) $ratila%a onda je lako $rosuditi kakvu mi dugujete za)valnost! 2ena $ak koja je ve4 jedam$ut osjetila trnje *raka a i$ak se odluuje da $o drugi $ut na se*e $reuzme $ritisak oni) okova zar ne ini to ona $omo4u moje vjerne $ratili%e za*oravljivosti! GG< &itagora i njegovi sljed*eni%i smatrali su *roj etiri izvorom i korijenom sviju stvari! +PA Sama 3enera se ne *i unato Eukre%ijevu zagovaranju usudila tajiti da *i *ez moje $omo4i naskoro izgu*ila svoju snagu i jakost! /z ove dakle mile igre utvrditi svoje mjesto u smije)u 'ali i ludovanju $roizi'li su veliki filozofi koji) mjesto zastu$aju sada oni ljudi koje narod zove redovni%ima? iz istog izvora $otjeu i knezovi i kraljevi *isku$i i kardinali dakle i sami tri $ut sveti o%i a na$okon i %ijela eta $jesniki) *o5anstava iji je *roj tako velik da i) ni 1lim$ koji je veoma $rostran te'kom mukom mo5e o*u)vatiti! 0li to sve nije dosta da vam $oka5em da od mene izlazi kli%a i $raizvor 5ivota kad ja ne *i) i dokazala da za sve ugode 5ivota valja za)valjivati samoj mojoj dare5ljivosti! Zar *i zaslu5ivao ovaj zemaljski 5ivot *ez veselja ime 5ivota: Tako je! 3i $lje'4ete! Ja sam znala do*ro da nijedan medu vama nije tako mudar - ili *olje - dosta glu$ - ne ja 4u re4i i$ak radije mudar da zastu$a takav nazor! 3jerujte mi da stoi%i nikako ne $reziru u5itke $remda i) $red javno'4u najgorljivije kore i )ule? naravno druge o$ominju da se klonu od veselja da mogu malo zatim to sigurnije i $ot$unije u5ivati! 0li Ju$itra mi ovi li%emjer%i tre*a da mi jedam$ut iskreno ka5u da li ima u 5ivotu i jedan dan koji ne *i *io 5alostan *ri5an dosadan odvratan tego*an kad ga ne *ismo u5itkom i veseljem t! j! zainom ludosti uinili ukusnim! Svjedoanstvo Sofokla kojeg ne mogu dosta da na)valim dovoljno dokazuje tu istinu! 3i $oznajete njegovu divnu $o)valni%u meni u ast" "8 neraz*oru ;t! j! u ludosti< je samo 5ivot ugodan!" &rotumaimo mi to o$'irnije! (itko ne 4e $ore4i da nam se svi7aju najve4ma dje%a u nji)ovim $rvim godinama 5ivota i da su nam tada najdra5a! Za'to mi lju*imo %jelivamo i mazimo tako usrdno dje%u za'to osje4a i ne$rijatelj ganutljivost $ri nji)ovu $ogledu i 'titi i) u nevolji: Jer je $riroda koja sve mudro u$ravlja sa do*rim +P+ o$rezom utisnula novoro7enetu zamamni ar i aureolu ludosti $o kojoj se veselje koje oni *ude jo' $ove4ava ime se i tako zasladuje muka nji)ovi) odgojitelja i ime mogu do*iti neo$)odno $otre*nu naklonost svoji) za'titnika! /za djetinjstva slijedi mladost! Eju*imo nje5no dje%u koja %vatu $oma5emo im rado una$re7ujemo i) i $odu$iremo! / od koga $rima ova mladost svoj ar dra5est: 1d koga ako ne od mene koja im dajem tu maginu $ogodnost da 5ive 'to je mogu4e vi'e *ez*ri5no i ludo! 9it 4u ne$ot$una ako ne dodam da mladi ljudi u do*a svoga razvitka i

$oste$enog sazrijevanja vodeni u$utama i sao*ra4ajem s velikim svijetom nastu$aju $utem mudrosti ime sve vi'e i vi'e gu*e od %vata svoga lije$og o*lika ime nestaje u njima 5iva)nosti i nji)ov $okretni du) $ostaje ne$okretan a snaga im se sve vi'e umanjuje! 6to se vi'e mladi4 udaljuje od mene to vi'e odmie 5ivot od njega dok na$okon ne do7e do tego*nog i mrzovoljastoga starakog do*a ime ne samo drugima nego i samome se*i $ada na teret! Takav kona% 5ivotnoga $uta *io *i uistinu svim smrtni%ima nesnosan kad ja ne *i) $ru5ila svoju ruku $omo4ni%u! =ao 'to *ogovi kod $jesnika siroma'na ljudska stvorenja sauvaju metamorfozom od $ro$asti tako isto i ja $ovra4am one koji ve4 stoje na ru*u gro*a k djetinjstvu? stoga je izvrsna oznaka u $ukim ustima" "$ostao je djetinjast"; t! j! to je staro dijete<! 3i 4ete me sigurno $itati kako ja to za$ravo inim? to nije nikakva tajna! Ja svoje ljude vodim na izvor Eet)e na *la5ene otoke ;kroz donji svijet tee samo sasvim mali rukav ove rijeke<? tu im dajem da $unim gutljajima $iju iz rijeke za*oravi i gle! malo $o malo nestane nji)ovi) *riga i oni $onovo $ostaju dje%a! 0li oni melju reklo *i se govore ludosti! Co*ro! Ja to znam! 8$ravo je to ono 'to se zove $omla7enje! Zar ne znai *iti dijete" initi glu$osti rijeju i djelom! Eudost im +PG daje najlje$'i nakit! Zar nam se ne svi7a na dje%i najve4ma to 'to ni jesu mudra: Tko ne *i $red jednim djetetom koje *i govorilo kao zreo ovjek i radio kao zreli ovjekGH< osjetio kao $red jednim stra'ilom mr5nju i ogavnost! "Ja mrzim star-malo dijete" je $oznata latinska $oslovi%a! Tko *i mogao *iti u $rijateljskim vezama s jednim star%em koji *i uz svoje dugogodi'nje iskustvo sauvao jo' svu svje5u o'trinu svog du)a i suda: Stoga ja inim do*roinstvo 'to star%i $ostaju $onovo djetinjasti l meni imaju da za)vale da su *ez te'ki) *riga koje ne mogu iz*je4i mudra%i! 8ostalom nije moj ludi *r*ljava% ni$o'to razuzdani %e)ovski drug! (i'ta ne osje4a od dosade 5ivota koju mu5evno do*a jedva mo5e da $odnese! Ca katkada 'tavi'e do$ire tako daleko da ona tri slovaGQ< onog star%a kod &lauta $onovo $reuzima na se! Zar on ne *i *io veoma nesretan kad *i *io imalo mudar: 0li z*og moje do*rote 5ivi on sretno razveseljuje svoje $rijatelje i do*ro je do'ao na svim sveanostima! Zar ne govori kod Jomera sijedi nestor "sla7e od meda" G-< dok divlji 0)il daje odu'ka svojoj srd5*i u *unim rijeima! Zar ne ujemo kod istog $jesnika gdje star%i ratni%i sjede4i na zidovima *r*ljaju $ristojne stvari!GM< 8 tom $ogledu ini se da sre4a starosti 'tavi'e natkriljuje sre4u djetinjstva! Cjei%a ne mogu sudjelovati u onim dugim kozerijama *r*ljavosti koje 5ivotu daju toliko %ara! Calji dokaz za moje u$ore7enje je taj da star%i osje4aju $rema dje%i unutra'nju sklonost a dje%i se o$et veoma svi7aju star%i ;"jednaki se veseli jednakom"<! 8 istinu izme7u ta dva do*a 5ivota vidim samo jednu razliku" GH< u $si)o$atologiji sa$ientia $rae%oL! GQ< 0mo Y lju*im! G-< .elle dul%ior! GM< u asu kad su vidjeli lije$u Jelenu! ;Jomerova /lijada ///! sti) +-M dalje<! GO< grki" )os aej tu )omoju agei t)eos )os tu )omoju Skao 'to *og uvijek jednakog $ridru5uje jednakom<! +PH Starevo je elo na*orano i navje'4uje nam ve4i *roj ro7endana! /nae i star%i i dje%a imaju *ijele kose ni jedni ni drugi nemaju zu*i neugledna su tijela imaju tek na mlijeko te$aju *r*ljaju luduju za*oravljaju ne$a5ljivi su ukratko sve im je to zajedniko! 6to je ovjek stariji to se vi'e $ri*li5uje djetinjstvu dok se na$okon ne rastane sa svijetom kao dijete a da ni'ta ne osjeti ni o mrzosti 5ivotaGP< ni o naslu4ivanju smrti! Sada neka sudi o meni tkogod )o4e i kako )o4e i neka u$oreduje ovo moje do*roinstvo s metamorfozama koje su milo'4u drugi) *ogova $ale u dio smrtni%ima! (e 4u da govorim ovdje o stra'nim $osljedi%ama nji)ove srd5*e? samo )o4u da ka5em da *ogovi one koje odlikuju svojom milo'4u i za'titom $retvaraju u drvo u $ti%u u mu'i%u ili 'tavi'e u zmiju! =ao da $rijelaz od jednog *i4a u drugo ne znai smrt! Ja na$rotiv do$u'tam ovjeku da se $ovrati u svoju naj*olju i

najsretniju do* djetinjstvo! 8 istinu ja 4u vam re4i" =ada smrtni%i ne *i nikada do'li u doti%aj s mudro'4u i kad *i samo 5ivjeli $o mojim zakonima onda ne *i $oznavali nikakve starake do*i i u5ivali *i u sre4i vjenu mladost! &ogledajte samo jedam$ut mrane %rte li%a oni) koji su se zadu*ili u studij filozofije ili u druga te'ka i oz*iljna $itanja! ini se da su ti ljudi ve4 star%i $rije nego su jo' uo$4e *ili mladi4i jer u$ravo *rige i trajno na$orno du)ovno djelovanje malo $o malo u*ija 5ivotne du)ove i isisava 5ivotne sokove! .oji vjerni $odani%i izgledaju vrsto zdravo te su do*ro ugojeni? mogli *ismo i) dr5ati kako se veli do*ro utovljenim arkanskim svinjama! 1ni ne *i za%ijelo osje4ali tego*e starosti kada se ne *i katkada dali malo zaraziti od mudra%a! /stina je da ovjeku nije dosu7eno da ovdje na zemlji u5iva a$solutnu sre4u! GP< taedium vitae! +PQ 8 $rilog onog 'to 4u vam re4i mogu navesti jednu $oslovi%u koja veli da je jedino ludost kadra da zadr5i mladost u njezinu *ijegu i da us$ori dolazak $osljednjeg dana! &rema tome je i ono 'to seo*ino veli o stanovni%ima 9ra*anta $osve o*razlo5eno i is$ravno" 8mjesto da kao drugi ljudi $ostanu s godinama raz*oritiji $okazuju se sve to ludi 'to se ve4ma $ri*li5uju starakoj do*i? mo5e se $ak drzovito tvrditi da se s nijednim drugim narodom ne da ugodnije 5ivjeti $a ni onda ako taj drugi narod nije toliko $od $ritiskom godina! = ovima se $rikljuuju moji mili Jolandezi koji stanuju $od istim ne*om i koji imaju gotovo jednake o*iaje! Za'to da i) ne zovem svojima *udu4i da su meni $rivr5eni i *udu4i da su oni 'tavi'e zaslu5ili $ridjevak koji se izvodi od mog imena: Caleko od toga da *i se toga stidjeli vide 'tavi'e u tom oso*itu slavu! 8zalud mogu glu$i smrtni%i da tra5e .edeu Cir%u 3eneru i 0uroru ili *ilo kakvo drugo vrelo da i) $omladi! Co*ro $omla7enje mogu samo ja $odijeliti i $odjeljujem ga svakim danom! Ja imam jedina onaj udotvorni sok kojim je .erunononova k4erka $roduljila mladost svoga djeda Tit)ona? ja sam 3enera koja vra4a @aonu milosti ove mladosti tako da se i Safo u njega sasvim strastveno zalju*ila! .eni $ri$adaju i udotvorne trave ako takvi) uo$4e ima moja su aro*na sredstva moje je ono vrelo koje ne samo da $ovra4a i'ezlu mladost nego joj -B 'to je neus$oredivo vrednije - $odjeljuje 5ivotno trajanje! 0ko vi sada svi sku$a $riznate da na svijetu nema ni'ta drago%jenijeg i milijeg od mladosti ni'ta mrskije od starosti onda smijem zakljuiti $ravom da vi uvi7ate kako mi dugujete veliku za)valnost jer vam trajno dajem ne$ro%jenjivo do*ro te vas uvijek udaljujem od neizmjernog zla! Ja *oravim $redugo me7u ljudima! Razgledajte %ijelo ne*o i ja 4u rado $odnositi da mi i moje ime koje nosim izvrgne $orugama onaj koji na7e i jed^ +Pnog *esmrtnika koji *i ne'to vrijedio *ez moje $omo4i! Za'to ima 9ak)o efe* uvijek $uno li%e i *ujnu kosu mladi4a: Jer je on svoj %ijeli 5ivot lud uvijek $ijan uvijek na goz*ama u raskala'enosti i veselju $lesovima i igrama te nikada ne dolazi s &aladom u doti%aj! Ca on se ljuti ako ga smatraju mudrim te se on na$rotiv najve4ma veseli ludostima i *jesnilu svoji) $rista'a koji ga aste! (i'ta ga ne vrije7a $ridjevak "lakrdija'" koji mu daje grka $oslovi%a jer to znai jo' onu oznaku" on je jo' ludi nego .orv%)us!G,< &ravom je $rimjenio ime .o-rv%)us na njega jer mu o*ino o*ijesni selja%i glade li%e sa slatkim mo'tom i svje5im smokvama kad sjedi $red vratima svoga )rama! / koliko o'tri) sar-kastiki) strijela re4i 4e netko nije iz*a%ila "stara komedija" $rotiv va'eg $atrona 9ak)a! Eudi veseli *og! vikala je ta komedija? uistinu to zaslu5uje da je $roiza'ao iz Ju$itrova *edra!HA< Tako mi vjere tko medu vama ne *i radije *io takav lakrdija' o*ijesni lu7ak uvijek dra5estan vjeno mlad uvijek rado vi7en uvijek s do*rodo'li%ama doekivan nego du*okoumni Ju$iter koji se uvijek s$rema da svojim u5asom nekomu na$akosti ili stari &an koji se raduje 'to 'iri $aniki stra) ili divlji 3ulkan koji je u svojoj kovani%i $ostao sasvim %rn od dima i a7av ili na$okon sama &al-lada koja je $o svojoj gorgonskoj glavi i svom ko$lju stra'na i koja uvijek mjeri $o$rijeko! /$ak za'to =u$ido ostaje vjeni djeak: Za'to: Zato jer je $rijatelj 'aljivog *r*ljanja i jer se kloni

svakog raz*oritog ina svake raz*orite misli i jer ro*uje ludosti! / za'to je lje$ota iskoila iz $lavokose 3enere u neuvelom $roljetnom %vatu: Za'to: G,< grki" .ori)o moroteros! HA< &rema mitologiji je 9ak)us odrastao u *edru svoga o%a $o'to je njegovu majku u Ju$itrovu zagrljaju usmrtila Ju$itrova munja! +PM Zato jer ona $okazuje sa mnom neku srodnost i jer se svijetli kao moj ota% sasvim u zlatu i *ogatstvu i zove se i kod Jomera "Zlatnom 0froditom"! 3eselje je nikad ne na$u'ta ako smijemo vjerovati $jesni%ima ili ki$arima njezinim takma%ima! Zar nije *ila @loraH+< majka naslada jedna od glavni) *o5i%a koje su $o'tivali Rimljani: 0ko me7utim netko )o4e da $o*li5e sazna o 5ivotu mrani) i srditi) *ogova od Jomera i drugi) $jesnika onda 4e uvidjeti da i oni sve 5rtvuju ludosti! Za'to je onda $otre*no da vam se gromovnik Ju$iter klanja $ustolovnoj igri slatke lju*avi da vam govorim da se stroga Ciana koja $osvema za*oravlja svoj s$ol i %ijelo vrijeme $rovodi na lovu zalju*ila i$ak smrtno u lije$og Endvmiona!HG< &reko svi) oni) sitni) grije)a koje je .omus $rigovarao *esmrtnim *ogovima $relazim 'utke! /$ak su ga *ogovi u srd5*i iz*a%ili sku$a s 0tomHH< s ne*a na zemlju *udu4i da im je svojim vjenim *r*ljanjem dosa7ivao i *io na teret nji)ova *la5enstva! Sada luta siroma'ni $rognanik $osvuda naokolo i nitko mu ne $ru5a gostolju*ivog utoi'ta! =raljevske se $alae zatvaraju $red njim jer se moja drugari%a Easkanje HQ< koja tamo vlada u svim sr%ima sla5e s .omusom kao vuk s janjetom! &o'to su se *ogovi oslo*odili tako od $odrugljivoga moralnog su%a $re$u'taju se jer se ne moraju *ojati %enzora jo' slo*odnije 'ali i veselju i $rovode kako veli Jomer *ez*ri5ni 5ivot! =akvog li veselja u toj &ria$ovoj lakrdiji: ;jedna od figurativni) vrsta govora<! Zar ne $o*u7uje .erkur Uesto svojim kra7ama i lo$ovlu%ima zvonki smije): Zar se ne - za)valjuju4i 3ulkanu H+< Sveanosti @loralije $une $o)ote i $o5ude uvedene su g! GQ+! $r! /! HG< Selena ;Ciana< toliko se zalju*ila u Endvmiona da ga je odvukla u =arije na *rdo Eatmos! HH< *o5i%a nesre4e! PQ< grki" kolakija! +PO njegovu *aroknom $ona'anju njegovu 'e$avom )odu njegovim 'alama i lakrdijama ne trese dvorana od smije)a za vrijeme goz*e *ogova: 6to da ka5em o Silenu H-< tom starom zalju*ljenom lu7aku koji sa zde$astim &olifemom koji tetura amo tamo i ki4enim *osonogim nimfama $le'e seosko kolo:HM< 6to $ak da ka5em o Saturnu $ola kozi koji izvodi sa svojim skokovima *estidne atellane:HO< &an raz-veseljuje %ijeli svijet svojim *ljutavim i neukusnim $jesmama? njega *ogovi radije slu'aju nego li same muze oso*ito ako im je nektar ugrijao *o5anske mozgove! Tre*am li vam re4i 'to *esmrtni%i rade $oslije $i4a: >ovore i ine $oslije goz*e uistinu tako mnogo toga nes$retnog da se 'tavi'e ni ja Jerkula mi ne mogu nikako suzdr5ati od smije)a! 1vdje je *olje sjetiti se Jar$okrataHP< inae *i mo5da mogao neki korikejski *og uti kako ja ovdje $ri$ovjedam 'to ni .omus ne smije izre4i neka5njeno! =ao 'to veli Jomer i$ak je ve4 vrijeme da ostavimo ne*esnike i da se $ovratimo na zemlju jer vam )o4u da $otanko razlo5im da ljudi u5ivaju samo toliko sre4e i veselja koliko im ja do$ustim! &rije svega $ogledajmo s koliko se o*zira $riroda ova majka i stvoritelji%a ljudskog roda *rine da se $osvuda na zemlji sve zaini ludosti! Ja do$u'tam ako se *a' )o4e sa stoi%ima da se mudrost sastoji u tom da se vladamo $rema razumu a lud *iti znai da se $re$ustimo strastima! Sada su nam *ogovi dali mnogo vi'e ludosti nego li mudrosti sve iz stra)a da ljudima ne *ude u 5ivotu tu5no i turo*no! Eudost i mudrost su u nerazmjernom odnosu H-< Jermesov ili &anov sin $ratila% i odgojitelj *oga 9ak)a!

HM< CordaL grki tin gimno$odion tin kordaka tin t)retanolo! HO< 0tellani ;$o gradu 0telli< je $les neka vrsta )arlekinada starog Rima! HS< *og 'utnje ;s $rstom na ustima<! +PP kao un%a $rema asu! &ovr) toga *ogovi su razum stjerali u jedan mali kut glave a u itavom ostalom tijelu vladaju strasti! &rotiv razuma su $ostavljena dva stra'na ne$rijatelja" jedan je srd5*a koja za$o-vjeda u sr%u ovoj tvr7avi u unutra'njosti grudiju ovom izvoru svega 5ivota drugi je $uteni nagon koji je mo4an u $odruju ne$lemenitiji) dijelova! 6to mo5e razum $rotiv ove dvoji%e do*ro organizirani) tirana dokazuje dovoljno redovni nain 5ivota ljudi! Razum $romukne u $ro$ovjedanju *or*e $rotiv $oroka $ro$isuje ne$restano du5nosti i time je njegova mo4 $ri kraju? ti se $ak $odani%i *une $rotiv te kralji%e i viu sve vi'e i vi'e dok ta kralji%a ;razum< jednog dana $ane umorna uzmakne i $o$usti uzde svim stram$uti%ama! 9udu4i da je uostalom ovjek ro7en za u$ravljanje i vo7enje javni) $oslova i da je stoga $ravo da mu se $ove4a maleni komadi4 mozga stvoritelj u velikoj ne$rili%i a u nastojanju da doskoi tomu zlu 'to je mogu4e vi'e u$itao je $o svom o*iaju mene za savjet! /znijela sam mu u tom $ogledu jedan od moji) dostojni) $rijedloga" ">os$odine rekla sam dajte tom mu5u jednu U5enu! 2ena je dodu'e valja $riznati glu$o i ludo stvorenje ali je od $rirode krotka i mila? ako 5ivi sa mu5em u ku4noj zajedni%i lako 4e svojom o*ijesnom ludo'4u u*la5iti 5alost i oz*iljnost mu'kar%a i zasladiti mu 5ivot!" Time 'to je sumnjao da li tre*a 5enu u*rojiti u red umom o*dareni) ili drugi) *i4a )tio je &laton samo da time oznai istaknutu ludost ovoga s$ola! 8 stvari je 5eni svojstveno da *ude luda $a kad jedna 5ena sluajno )o4e da ju smatraju mudrom time samo $ove4ava svoju ludost? to je u$ravo tako kao da *i se )tjelo jednog vola - 'to se $rotivi i$ak %ijeloj njegovoj $rirodi - $omazati istim uljem kojim se o*ino slu5e atlete u %irkusu! Jer tkogod se $rotiv H,< komediografis $ri$isuju korikejskom *ogu ulogu $rislu'kivaa! +P, svoga vlastitog *i4a kiti liilom kre$osti i time )o4e da sakrije svoj $ravi karakter taj $ostizava samo o*ratno t! j! njegove se mane jo' reliefnije istiu! &ravom ka5e stara grka $oslovi%a" ".ajmun ostaje majmun $a makar on *io i grimizom $okriven"! Tako isto 5ena ostaje i$ak 5ena t! j! lu7akinja $a uzela kakvu mu god drago masku! Ja dakako ne mislim da je lije$i s$ol tako lud ! $a da 4e se na mene ljutiti ako mu $ri$isujem ludost jer sam ja i sama 5ena i to 'tavi'e $ersonifi%irana ludost! &rosudimo li sve to $o $ravu i s^ $rave strane 5ene mi moraju *iti za)valne jer sam i) ja Eudost u mnogim $ogledima ;usre4ila vi'e nego mu'kar%e! Jer u $rvom redu imaju 5ene $rednost zaradi svoje lje$ote koju $ravom mogu $ostaviti na $rvo mjesto na vr)una% jer $omo4u ari lje$ote tiraniziraju najokrutnije tirane! =od mu'kar%a ima esto $uta ve4 u samoj vanj'tini ne'to zastra'no" njegove surove %rte njegova surova ko5a njegova gusta *rada $rerani su znakovi starosti i to sve dolazi od same mukotr$ne mudrosti! 2ene nasu$rot tomu imaju uvijek glatke o*raze uvijek fini glas i nje5nu ko5u ukratko nji)ov je 5ivot vjena mladost! 2ene ne $oznaju drugog nastojanja ni am*i%ije osim one da se svide mu'kar%u! (ije li ta jedina jedin%ata svr)a svake 5enine skr*i kose e'ljanja masti miomirisa i drugi) mnogi) umjetni) sredstava koje one u$otre*ljavaju da $olje$'aju svoje li%e i da uznjeguju svoju ko5u: 2elite li da jo' jasnije s$oznate odnosno zar mi ne 4ete $riznati da samo ludost daje 5enama vlast i snagu nad mu'kar%ima: 8ostalom mu'kar%i do$u'taju 5enama sve - samo da im one za uzvrat dadu veselje i nasladu i 2ene to u$ravo ine razveseljuju mu'kar%e jedino $omo4u ludosti! /stinitost te reeni%e ne 4e mo4i nitko os$oriti koji o tom razmi'lja kakve sve glu$e nezgra$nosti mo5e jedan ovjek sa 5enom iz*r*ljatiF +,A T%akve sve *lesaste 'ale izvaliti samo da uzmogne u5ivati naslade i veselje jednog sati4a!!!

Ja sam vam time $okazala izvor $rve i najvi'e naslade 5ivota! &riznajem da neki ljudi oso*ito star%i koji su mnogo veseliji $ijan%i nego li kavaliri nalaze vr)una% svoje sre4e na dnu a'e! Ca li se $ak vesela goz*a uo$4e mo5e zamisliti *ez 5ena $re$u'tam drugima da to is$itaju? ali ja samo tvrdim da svaka goz*a koju ne o5ivljuje ludost nema najmilijeg zaina i da je zato *ljutava! Evo dokaza" 0ko medu gostima nema nijednoga koji *i mogao razveseliti uzvanike svojom $riro7enom ili namje'tenom ludo'4u onda valja $latiti lakrdija'a ili $rivu4i smije'nog $arazita koji umije da ludorijama otjera nelagodnu 'utnju i turo*nost sa stola! Jer 'to za$ravo koristi" $uniti 5eluda% najfinijim jelima i najsku$ljim $oslasti%ama kad u toj ugodi ne mo5e sudjelovati oko i u)o du) i sr%e smije)om igrom i 'alom: (e mogu $odnijeti takve $raznine $a sam stoga ja sama darovatelji%a takvi) u5itaka! Sve druge uo*iajene navike kod goz*a kao" 5drije*anje tko 4e *iti stoloravnatelj igranje ko%ke da se $os$je'i uzajamno zdravlje is$ijanje $o redu iz istoga vra $jevanje jedne $jesme okolo naokolo sa mir-tinom grani%om QA< $les $antomimika u kominim $olo5ajima sve to nije izmislilo sedam mudra%a >rke nego sam to izumila ja u korist ljudskog roda! 2ivot je tako ude'en da stvari koje imaju u se*i vi'e svojstava ludosti vi'e $ridonose i koriste 5ivotu smrtnika! 2alost je smrt! 9ez veselja ne *i uo$4e *ilo ni'ta goreg od 5ivota? veselje rastjeruje svaku tugu i dosadu! .o5da ima i$ak ljudi koji $reziru ovo veselje smatraju4i ga ne$otre*nim te i svoju jedin%atu sre4u vide u milom drugovanju s istinskim $rijateQA< .irtina grani%a $redavana je za vrijeme goz*e iz ruke u ruku! 1*iaj je naime *io da onaj koji $jeva dr5i grani%u u ru%i! +,+ /jima slave4i $rijateljstvo kao najve4e od svi) do*ara u 5ivotu i smatraju4i ga isto takvom neo$)odnom 5ivotnom $otre*om kao zrak vatru i vodu! &rijateljstvo je vele oni tako korisno da *i nestalo i sun%a kad *i nestalo $rijateljstva ono je tako $o'tovanja vrijedno - ;ako se ovaj izraz mo5e odnositi na tu stvar< - da se sami filozofi ne *oje da ga u*rajaju me7u glavna do*ra! 6to 4ete mi re4i ako vam ja $oka5em da sam u$ravo ja izvor i zaetni%a ;alfa i omega< ovoga neizmjernog do*roinstva: &azite ja 4u vam to $rotumaiti ali *ez ikakvi) krokodilski) zakljuaka *ez soritski)Q+< rogova i ostali) zakuasti) dijalektiki) 5onglira-nja? samo $omo4u muza vi 4ete to razumjeti i gotovo kao da 4ete $rstima o$i$ati! Ceder dakle $ogledajmo! Zar to nije u susjedstvu ludosti ako je ovjek o*ziran $rema $ogre'kama svoji) $rijatelja toliko da i) nastoji $rikriti zatvara u'i da i) ne uje da sam se*e vara zaradi nji) da je slije$ na sve te $ogre'ke 'tavi'e da i) %ijeni i da im se divi kao da su to kre$osti: 0ko jedan ovjek %jeliva made5 svoje $rijatelji%e ako se drugi veseli ru5noj izraslini na nosu svoje miljeni%e i ako ota% o svom 'kiljavom djetetu ;stra*izmu< tvrdi da on samo 5mirka 'to je to sve nego li najistija ludost: To je ludost i $riznat 4ete mi da je to $rin%i$ koji stvara i uzdr5ava $rijateljstvo! Ja ovdje govorim nesamo o onim smrtnim mueni%ima od koji) nije najsavr'eniji onaj koji nema $ogre'aka ;takvog smrtnika nema< nego onaj koji i) ima najmanje! 1ni naime mudra%i koji se $o svojoj mudrosti slave kao da su *ogu slini ili se nikada ne ve5u vezom $rijateljstva ili $ak $rijateljstvo smatraju samo tego*nom neugodnom vezom koju oni skla$aju samo Q+< $ojam iz logike! Sorites ;gr! soros gomila< la5ni je zakljuak koji se stvara gomilanjem $remisa i razloga ;e$itro)azam<! (jem! Jorners%)luss ili Soriteskette fr! argument %ornu! i li s veoma malo nji)! 0 to sve s jednostavnog razloga *udu4i da je $rete5na ve4ina ljudi luda i nema nijednog jedinog ovjeka koji nije makar samo je-dam$ut $oinio ovu ili onu ludost? istinska $ak i $rava veza mo5e $ostojati samo medu ljudima koji su slini jedni drugima i u slinosti valja tra5iti temelj $rijateljstva! 0ko se ovi strogi mislio%i katkada $ovezu uzajamnom sim$atijom onda je ta veza i$ak samo sla*a i kratkotrajna! 1ni imaju divne mu'i%e koje se mogu jedva zadovoljiti" $ogre'ke svoji) $rijatelja vide veoma *istro $o$ut orla ili e$idaur-ske zmije dok svoje vlastite

$ogre'ke ne vide kao 'to oni u onoj Ezo$ovoj *asni ne vide vlastiti) $ogre'aka koje u jednoj vre4i nose na le7ima! 0ko $ak uostalom *itnim $ogre'kama koje nalazite kod ovi) vi'i) du)ova $a i najsavr'eniji) dodate jo' razlike u starosti i o*razovanju $a jo' veliki *roj za*luda $ogre'aka i neus$je)a na ovom svijetu vidjet 4ete da $rijateljstvo ne 4e mo4i $otrajati ni samo jedan sat izme7u ovi) ljudi nadareni) 0rgusovim oima ne *ude li do*ro4udnosti ;grki euet)eja< ili kako vi to )o4ete oznaiti ludosti ili $ovodljivosti karaktera! Tomu se ne tre*a uditi! Zar nema =u$ido zaetnik i ota% svake sklonosti uvijek zavezane oi: =ako on stoga ru5no naziva lije$im to on djeluje i kod vas tako da je $redmet va'i) 5elja uvijek lije$ va'im oima i da je stara% zalju*ljen u stari%u kao djeak u djevoji%u! Tako je sada svuda na svijetu i svuda se tomu smiju? ali u$ravo to smije'no vr'i u 5ivotu neo*ino visoki ar te je jedan od najve4i) veza dru'tva! 6to sam u$ravo sada rekla o $rijateljskim vezama jo' u vi'em ste$enu mo5e se $rimjeniti na *rak koji je - $ravo govore4i - najunutra'njije sta$anje dvaju 5ivota u jedan! 9esmrtni *ogovi koliko *i rastava *rakova i jo' mnogo gori) stvari svakog dana $osvuda *ilo kad se ne *i uzdr5avala

+,G +H +,H ku4na zajedni%a izme7u mu5a i 5ene $utem laskanja 'ale $o$ustljivosti iluzija i $retvaranja ;a to sve ide u moju $ratnju<! =ako *i se malo *rakova moglo ostvariti da je mlado5enja tako mudar da se u5ivi u igru koju je njegova mlada koja je inae tako srame5ljiva tako edna igrala ve4 $rije *raka! =ako *i malo ve4 sklo$ljeni) *rakova *ilo kratkog vijeka kada mu5evi ne *i *ili $o$ustljivi ili slije$i $rema vladanju svoji) 5ena! To se zove ludost re4i 4e mi se a i $ravom i$ak je to ona ista ludost $omo4u koje se svi7a 5ena mu5u a mu5 5eni tako da je na kraju ku4a mirna i *rani 5ivot skladan! Rugaju se mu5u nazivaju ga rogonjom ;rogonos%em< $a$uarom i vrag zna kakve mu sve $ri'ivaju lije$e oznake na leda dok do*ro4udni mu5 i$ak nje5nim %jelovima gu'i la5ne suze svoje nevjerne *rane drugari%e! 0li zar nije deset $uta *olje da ovjek sam se*e tako vara nego da ga *o%ka lju*omornost da se sam 5dere u srd5*i da samo gun7a i da tu5no izgleda: 8kratko iz toga slijedi" *ez mene nema u dru'tvenom 5ivotu nikakve veze *ez mene *i $odanikom narodu naskoro dodijao njegov knez sluzi njegov gos$odar so*ari%i njezina milostiva gos$oda ueniku njegov uitelj $rijatelju njegov $rijatelj mu5u njegova 5ena doma4inu njegov gost drugu njegov drug! 8kratko nijedan ovjek ne *i tr$io drugoga kad se ne *i uzajamno as varali as jedan drugom ulagivali as o$et jedan drugom *ili na usluzi i kada se ne *i uzajamno mazali medom ludosti! Evo ovdje sam iznijela sve lije$e stvari ali 4ete uti jo' lje$'e! Re%ite mi molim vas mo5e li jedan ovjek koji sam se*e mrzi voljeti drugoga ovjeka: .o5e li se slagati s drugim onaj ovjek koji se sam sa so*om ne sla5e: .o5e li *ilo komu $rirediti u5itak i veselje ako je sam se*i )a muku i dosadu: Samo jedan lu7ak koji je jo' lu7i od ludosti mogao *i na ta $itanja jesno odgovoriti! 0ko vi mene $ro+,Q tjerate s ovog svijeta ne 4e vi'e nijedan ovjek mo4i da 5ivi s drugim nego 4e svaki sam se*i *iti na teret i sam 4e se se*i gaditi! &riroda koja kod mnogi) stvari $ostu$a vi'e ma4u)inski nego maj inski $odjelila je ljudima oso*ito raz*oritijim nesretnu sklonost da su nezadovoljni s onim 'to imaju i da zavide na svemu 'to imaju drugi! /z togU

$roizlazi da svi darovi dra5esti i ugodnosti 5ivota kr5ljave i $ro$adaju! emu koristi na $r! lje$ota najdrago%jenije do*ro koje mogu udijeliti *esmrt ni *ogovi ako ju rdavi vonj oku5i: 6to koristi mladost ako staraka turo*nost osakati sve sile: 8kratko kako 4ete vi unato svim zemaljskim $red nostima *ilo to za vas ili za druge djelovati kako se $ristoji - jer glavna je stvar svakog umje4a kao i svake radnje da se o*avlja s$retno - ako vam moja filautija ne *ude $ri ru%i kao $omo4ni%a ako vam ne $riskoi u $omo4 samolju*lje koje mi je milo $o$ut sestre! 8 stvari umije me $osvuda izvrsno zastu$ati u svakom $ogledu! Jer 'ta ima lu7eg nego li veseliti se i diviti se samo se*i! 0ko se to ne svi7a samolju*lju nijeste kadri da uinite ni'ta lje$'e ili $ristalije niti uo$4e ne'to 'to ne *i sa*la5njavalo va'u $ristojnost! 1duzmite 5ivotu taj stimulans i zain" odma) 4e govornik za$eti u svom $redavanju glaz*enik 4e svojim 4urli%ima izazvati samo su4utno sa5imanje ramenima glum%a 4e izvi5dati sku$a s njegovim kretnjama $jesnika 4e i muze ismijati slikar 4e $o5njeti samo $rezir sku$a sa sWojom umjetno'4u lijenik 4e umrijeti od gladi unato lijekovima - od (ireje $ostat 4ete Terzit od @aona (estor od .inerve svinja! 9ez samolju*lja ;filautije< ne mo5emo razlikovati glu$ana od mu dra%a ugodnog kozera od *r*ljav%a! seljaka od svjetskog ovjeka! S" (erria sumnje da je istina da svaki mora sam-se*i laskati i mora sam se*i odo*ravati $rije nego li mo5e tra5iti da mu drugi odadu $riznanje! Ca +,a ovjek *ude sretan dovoljno je da ne 5eli da *ude vi'e nego 'to jest? tu sre4u $ru5a samo moja sestra filautija! Za)valjuju4i njezinom do*roinstvu sav je svijet zadovoljan sa svojom vanj'tinom svojim du)om svojim ro7enjem svojim $olo5ajem svojim nainom 5ivota i svojom domovinom! /ra% se ne *i )tio zamijeniti sa Talijanom Traanin s 0te-njaninom Skit sa stanovnikom *la5eni) otoka! 8di-vljenja je vrijedna $rovidnost $rirode koja je u takvu *eskonanu raznolikost stvari unijela jednakost >dje $ak ona jedan od svoji) darova uskra4uje tamo za nadoknadu o*ilnije udijeljuje vi'$ filautiie ;samolju*lja<! /$ak ja to $osljednje uistinu ludo govorim jer je u$ravo ova lju*av samoga se*e najiz-vrsniji dar! &o4i 4u dalje $a 4u 3am re4i da su sva sjajna djela izvedena na moj $oti%aj da su sve umjetnosti i znanosti stvorene $o mojoj ins$ira%iji! Zar nije rad $ozorni%a najslavniji) djela $olje gdje rastu lovorike: / 'to mo5e *iti jo' lu7eg nego li to da se ve4i dio vremena - a da se ne zna za'to ulo5i u $ot)vate ove vrste koji donose o*jema strankama vi'e zla nego do*ra: za one koji su u ratu $ali *rinemo se isto tako kao da su $ali .egarani!QG< (adalje mi se veli ako se o*je vojske $ostave na *ojno $olje jedna $rotiv druge i ako muklim tu-tnjom naokolo odjekuju rogovi 'to koriste tada mudra%i koji su od ne$restanog mi'ljenja i studija is%r$ljeni i koji u svojoj )ladnoj krvi jedva dr5e da) svoga milog 5ivota: Tre*a mnogo vi'e oni) de*eli) sna5ni) mu5eva koji imaju 'to vi'e smionosti a 'to manje raz*ora! (ije li to sjajno" vidjeti jednog Cemostena u ratnikoj o$remi koji je im je s$azio ne$rijatelja $o mudrom savjetu 0r)ilo)a od*a%io svoj 'tit i $o*jegao 'to ga samo noge nose! =ao vojnik *io je isto takva jadna kukavi%a kao 'to je QG< .egarani su *ili $o svojim nemogu4im i neus$jelim ratnim $ot)vatima i svom

malogra7anskom s)va4anju na ruglo 0tenjana! Satiriki komediograf 0ristofan ovjekovjeio je mnoge glu$e $ot)vate .egarana! kao govornik izvrstan! 0li u ratu mo4i 4e mi se $rigovoriti mudrost je tako7er umjesna i izvanredno va5na! Sasvim $ravo" ali kod vojskovo7a me7utim i vojskovo7e ;generali< tre*aju vojniku inteligen%iju koja nema ni'ta zajednikog s filozofijskom mudrosti! 8va5imo li to onda mogu nametni%i svodni%i raz*ojni%i u*oji%e selja%i glu$ani varali%e i uo$4e svi koji se u*rajaju u talog ;izrod< $uanstva ste4i *esmrtnu slavu lovorike $o*jede ali nikada ne filozofi koji miri'u $o no4noj svetilj-%i! =ako su uostalom uenja%i nes$oso*ni u $raksi svakida'njeg 5ivota zato daje izvrstan $rimjer i sam Sokrat QH< kojeg je $roroanstvo 0$olonovo oznailo najmudrijim a nije *io ni veoma mudar! =ada je taj filozof *ilo 'togod $oduzeo za javno do*ro slu'ateljstvo ga je izvrglo javnoj $oruzi i orise morao $osti7en $ovu4i! /$ak ovjek nije *io w tom sasvim glu$ 'to je stalno od*ijao e$iteton mudra%a $ridaju4i taj $ridjevak samom *o5anstvu i 'to je $re$oruivao filozofu da se dr5i 'to dalje od $olitike? dakako tre*ao je da u glavnom $odui da se onaj koji )o4e da se smatra istinskim ovjekom mora uo$4e suzdr5ati od svake mudrosti! 6to ga je drugo dovelo dotle da *ude osu7en da mora iska-$iti na$itak od 5ivoline nego li u$ravo njegova $retjerana mudrost: 8mjesto da filozofira o o*la%ima i du*okoumnim $ojmovima umjesto da mjeri nogu jedne *u)e i umjesto da se divi zujanju mu'i%e zar mu ne *i *ilo *olje da je uio da *ude $raktian u 5ivotu! /sto to vrijedi i za njegova uenika &latona koji je uistinu izvrsno *ranio 5ivot svoga uitelja u 5ivotnoj o$asnosti ali $re$la'en od vike mno'tva nije mogao da dovr'i ni $rvog reenikog $erioda! 6to da nadalje ka5em o Teofrastu koji je $oku'ao da govori na jednoj $ukoj sku$'tini te je tako neQH< ".udar je Sofoklo mudriji je Euri$id a od svi) je ljudi najmudriji Sokrat"! &laton 0$ologija Sokrata ;- G+ a<!

+,M +,O nadano zamuknuo kao da ga je "$ogledao vuk"!QQ< Zar nije to *io $ravi ovjek koji mo5e da vojniku ulije )ra*rosti u ratu: &la'ljivi /zokrat nije se nikada usudio da javno otvori usta! Sam Ci%ero ota% rimske rjeitosti dr)tao je i mu%ao kao malo dijete $ri $oetku svoji) govora? dakako @a*ije gleda to s druge strane i tvrdi da je ta *oja5ljivost znak valjanog govornika koji je svijestan te'ke o$asnosti i odgovornosti koja le5i na njem! 0li tko tako to tvrdi zar jasno ne $riznaje da je mudrost za$reka ti vo7enju javni) $oslova: =ako *i se mogli ako do7e do istinske *or*e odu$rijeti oni koji ve4 onda gotovo umiru od stra)a kada se radi o $re$ir%i samo s jezikom! 9og zna kako $rema tome zvui ona glasovita izreka &latonova" Sretni *i *ili narodi kod koji) *i kraljevi *ili filozofi ili gdje *i filozofi *ili =raljevi! Zavirite u $ovijest" vi 4ete vidjeti da su dr5ave najve4ma stradale onda kada je vlast *ila u rukama filozofa ili u rukama onoga koji je volio lije$e znanosti! To dokazuju ako se ne varam u dovoljnoj mjeri o*a =atona" jedan je $oremetio mir Rima nezgodnim o$tu5*ama drugi je $revrnuo iz temelja rimsku slo*odu jer je $revi'e gorljivo *ranio interese dr5ave! /sto je tako *ilo s 9rutom =a-sijem >rak)ima a da ne za*oravimo ni ko*nog Ci%erona koji je rimskoj dr5avi nanio isto toliko nesre4e kao Cemosten atenskoj! (adalje rado $riznajem kako *i se to moglo $ori%ati: da je .ark 0u-relije *io do*ar %ar ali je svojom filozofijom dosadio svojim $odani%ima tako da su ga 'tavi'e i zamrzili! /$ak je *io uvijek do*ar vladar? unato tomu istina je da nije mogao dr5avi iskazati nikakvu r7a-viju uslugu nego 'to je svoga sina Commoda ostavio za nasljednika ime je dr5avi nanio ve4u 'tetu nego li joj je donio koristi! 8o$4e svi oni ljudi koji se odavaju studiju filozofije jedva u emu us$ijevaju QQ< Rimljani su dr5ali da ovjek koga $ogleda vuk gu*i glas! +,P

u svijetu a $ogotovu zataje u svojoj dje%i! 8$ravo $riroda $okazala je u tom svoju mudrost 'to je za$rijeila da se kuga mudrosti ne ra'iri odvi'e medu smrtni%ima! Ci%eron je imao $osve degeneriranog sina a mudri Sokrat imao je dje%u koja su vi'e *ila nalik na svoju majku =santi$u nego li na o%a kako je to netko $ravom o$azio? u$ravo reeno *ila su luda! Coga7alo se jo' filozofima da su vr'ili javne du5nosti kao 'to su magar%i igrali uz liru ali su *ili manje valjani u vr'enju du5nosti $rivatnog 5ivota! &ozovite jednog mudra%a na goz*u" njegova 'utnja njegova 5alost i njegova glu$a $itanja $okvarit 4e sveanost! &ozovite ga na $les on 4e va'u mol*u udovoljiti naklonom jedne deve! &ovedite ga na javnu $redstavu ;igru< njegov 4e izraz li%a smetati veselje $uka i $o$ut oz*iljnog =atona *it 4e $risiljen da nestane jer ne 4e mo4i ni na as da se okani svoje oz*iljnosti! 0ko i ude u 5iva)nu za*avu tada se ini kao da je "vuk" u *aj%i u'ao u ovarni%u! Tre*a li da ne'to ku$i da sklo$i ugovor ukratko radi li se o *ilo kakvoj $otre*noj stvari koja je u okviru redovnog tijeka 5ivota na' je filozof vi'e nalik na kakav $anj nego li na ovjeka! Taj filozof dakle nije ni za 'ta s$oso*an niti za samog se*e ni za domovinu ni za svoje jer on nema ni $ravog naina 5ivota ni 5ivotne mudrosti i njegovi nazori i navike $ot$uno se razlikuju od nazora i navika mno'tva! Zaradi ti) razlika u navikama razumije se da $ostaje mrzak %ijelom svijetu! Jer za$amtite sve 'to se medu ljudima z*iva $uno je ludosti i sve rade lu7a%i za lu7ake! 0ko se jedan jedin%ati ovjek us-)tjedne us$rotiviti neodoljivoj sili o$4enitosti onda mu mogu samo savjetovati neka kao neko4 Timon .izantro$ *je5i u $ustinju i neka svoju lije$u mudrost $onese sa so*om! 0li $ovratimo se na'em $redmetu! =akva je mo4 ljudski rod koji je od $rirode surov divlji i ignorantski $rivukla u gradove: Zar ne samo la'+,, kanje! To je samo $ravi smisao *ajki 0mfionove i 1rfejove lire!Q-< &ri$azite samo ovo: 6to je rimske $le*ej%e $ovratilo slo5noj zajedni%i i miru u asu kada su se *avili o$asnim $lanovima: .o5da jedno filozofsko sokoljenje: (ikako! Sve $rije nego to" mir je medu $le*ej%ima $ovratila 'aljiva djetinjasta *ajka o 5elu%u i udovima tijela! /sto je to $roizveo Temistoklo $riom o lisi%i i je5u! 9i li ikada jedan mudra% najdu*ljim razlozima filozofijske rijeitosti ikada $ostigao ovakav us$je) kao Sertorije *ajkom o ko'uti ili sa svojom vragoljastom lukav'tinom o dva $sa koju je ve4 u jednakom sluaju u$otrije*io-zakonodava% Eakedemonjanin Eikurg ili takav us$je) kao glasovita $ria o i'u$anim konjskim re$ovima! 6utjet 4u o .onosu i (umi koji su umjeli da razliitim *ajkama i $riama lako u$ravljaju ludom masom! Jer u$ravo ove djeje i sline *udala'tine djeluju na golemu 5ivotinju koja se zove $uka masa! (avedite mi dakle ma i jedan grad koji je $ri)vatio &latonove ili 0ristotelove zakone ili koji je $ri)vatio Sokratov nauk: =o je nada)nuo Ce%ija da se 5rtvuje za do*ro domovine: 6to je sklonilo =vinta =ur%ija da se *a%i u $onor: Zar ga nije zamamila ta'ta slava ona slatka sirena koju na'i mudra%i $reziru tako du*oko! ujte sada mudra%e: 6to ima lude $itaju vas oni nego milovati i maziti narod da se do*iju $oasni $olo5aji! 6to ima glu$lje nego *oriti se za njegovu milost $odmi4ivanjem jagmiti se za $ovla7ivanjem ovi) lu7aka $rimati samodo$adno nji)ove $oklike dati se $o$ut idola od znati5eljnog mno'tva nositi kroz grad ili kao medeni ki$ stojati na trgu! 1va imena i e$itetoni ove *o5anske asti iskazivane ljudima koji jedva zaslu5uju ime ovjeka javne sveanosti a$oteoze dostojne najslavniji) nasilnika - zar sve to nije dosta ludo da Q-< 0mfion je svojom $jesmom $roizveo da se je kamenje samo od se*e sastavilo u zidove Te*e 1rfej je $ak zvu%ima svoje lire zanosio zvjerad drve4e i )ridine! GAA se tomu ni sam Cemokrit ne *i mogao dostojno narugati! >os$odo filozofije tko vam govori $rotivno: Je li stoga manje istinito da ludost stvara izvor svi) oni) slavni) junaki) djela koja uzdi5u sve do ne*esa govorni%i i $jesni%i! 3i za*oravljate da ludost $odi5e gradove uzdr5ava %arstva zakone religiju vije4a sudove i tako da se mo5e $unim $ravom re4i da je %ijeli ljudski 5ivot samo jedna vrsta igre ludosti! Ca $rogovorimo i o lije$im umjetnostima i znanostima" 6to je u svijetu natjeralo du) ljudski k

tomu da $ronalazi tolika lije$a otkri4a i da i) svojim $otom%ima ostavlja u *a'tinu! (ije li to 5e7a za slavom: 1vi lu7a%i misle da se ne smiju+ kloniti ni temeljitog *dijenja ni te'kog rada da steku se*i ne znam kakvu slavu koja je u stvari samo ta'ta fantazmagorija! (e izgu*ite s vida da je i$ak samo ludost ona kojoj za)valjujete mnoge ugodne ure7aje u 5ivotu i svako veselje! 6to *iste vi rekli ako ja sada $o'to sam izlo5ila $o)valu svoga okrilja nad slavom $o)valu svojoj snazi i svojoj marljivosti $oduzmem da uzveliam i svoju mudrost! .udrost kod mene ludosti $rigovorit 4e mi se isto je tako kao kad *i) )tjela da $omije'am vodu i vatru! /$ak se nadam da 4e mi $o4i za rukom da+ utvrdim svoja $rava i u tom $ogledu samo ako me i nadalje kao i dosada *udete $a5ljivo slu'ali! 0ko mudrost sastoji u $rvom redu u iskusnoj u$otre*i i $ro%jenjivanju sviju stvari ko od nas dvoje $ak zaslu5uje $ridjevak mudri) onaj koji se dijelom iz $ovuenosti dijelom iz *oja5ljivosti ne usu7uje ni'ta da $oduzme ili lu7ak kojega nije ni stid niti koji $ozna *ilo kakve o$asnosti - jer on nema razuma+ - da $oduzme sve u interesu svog $rava! .udra% se $ovlai me7u svoje stare knjige i ne ui iz nji) ni'ta drugo doli same iste kom*ina%ije rijei! Eu7ak na$rotiv - ako se ne varam - stie tim 'to 1n sve $oduzima i 'to se $osvuda $lasira istinitu mudrost! ini mi se da je Jomer vidio - unaGA+ to svojoj slje$o4i - tu istinu jer on veli" 6togod se dogodilo $oznaje i lu7ak!QM< Cvije stvari $rijee ovjeka da is$ravno iskusi 'to valja raditi" u $rvom redu stid koji za*lje'4uje du) ideje i umanjuje sredstva i zatim stra) koji $ove4ava o$asnosti i tako onemogu4uje velike ak%ije! 0li ludosti je $osvema $o'lo za rukom da nas oslo*odi od ti) za$reka! Samo malo ljudi s)va4a kako je korisno da ovjek nikada ne $o%rveni i da se ne 5a%a ni od ega! .o5da ima medu vama neki) koji vole ovu mudrost koja u razmi'ljanju tra5i vrijednost stvari? u$oznat 4u vas kako su oni udaljeni od realnosti i slave! &rije svega izvan svake je sumnje da sve stvari na svijetu kao Silene 0lki*ijada imaju sva razliita o*lika koji su jedva slini jedan drugome! 6to se esto u vanjskom $ogledu uzima kao smrt u stvari je 5ivot ako se $osmatra iznutra! >otovo se uvijek ovdje dolje smatra lje$ota kao rugo*a *ogatstvo kao siroma'tvo sramota kao slava uenost kao glu$ost jakost kao sla*ost odva5nost kao kukaviluk veselje kao tuga sre4a kao nesre4a $rijateljstvo kao ne$rijateljstvo zdravlje kao *olest - ukratko svaka 4e stvar ako se Silena otvori $romijeniti svoje li%e! 9ojim se da se izra5avam $revi'e filozofski? stoga 4u iznijeti svoje argumente na lak'i s)vatlji-viji nain! Tko ne 4e do$ustiti da je knez veoma *ogat i svemo4an smrtnik: 0ko je on surov i neodgojen *ez do*ri) svojstava onda ni'ta ne mo5e da ga zadovolji njegovo "*lago i zar mi ne 4ete $riznati da je u istinu siroma'an! 0ko se ne dade otrgnuti od svi) strasti i $oroka nije li tada vi'e nego niski ro*: .ogli *ismo na slian nain - i o drugim stvarima na svijetu - tako razmatrati ali je taj $rimjer dovoljan! emu nam ovo sve ona $ria $itat 4ete me! QM< Jomer /lijada D3//! HG" grki ret)en de te ne$ios egno? latinski" @a%tutn vero fatuus %ognovit? fran%uski" Ee fou $rend des le%ons a 'efe de$ens? njemaki" Nas ges%)e)n ist kennet der Tor au%)! KGAG BSamo se malo str$ite! 3idjet 4ete! 0ko netko glum%u koji igra u$ravo svoju ulogu strgne masku i $oka5e gledao%ima $ravo li%e umjetnika zar on ne 4e $oremetiti %ijeli komad: Zar ne stavlja na ko%ku da ga iz*a%e iz kazali'ta kao nekog ekstravagantnog lu7aka: Jer nenadano 4e se $ojaviti i druga slika" $okazat 4e se da je 5ena mu'kara% a mladi4 stara%! /s$od maske kraljevske krune $okazat 4e se lakrdija' a is$od maske *oga ovjeuljak! >ledao%ima raz*iti iluziju znai u isto do*a razoriti %ijeli interes za $redstavu! (ji)ov je $ogled *ila osvojila iluzija i varka! 6to je drugo %ijeli ljudski 5ivot nego neka vrsta komedije u kojoj sudjeluje svaki u drugom o*liku i svoju ulogu $od maskom igra tako dugo dok mu ravnatelj kazali'ta ne nalo5i da na$usti $ozorni%u: Taj ravnatelj jednog te istog glum%a $redvodi $red o$4instvo u razliitom odijelu" as je kralj odjeven u grimiz a as je o$et ro* odjeven u dronjke! 8istinu sve je na ovom svijetu samo lakrdija koja se igra svakog dana! 8zmimo da *i u sredini tog kazali'ta ustao iznenada jedan mudra% koji je s ne*a $ao i $oeo

vikati" "(e ne onaj kojega vi $o'tujete kao va'eg *oga i gos$odara nije niti ovjek *udu4i da se on kao 5ivotinja $okorava samo svojim unutra'njim nagonima! 1n je jedan od najni5i) najjednostavniji) ro*ova jer do*rovoljno slu5i tako mnogoj $rezira vrijednoj gos$odi"! /li uzmimo da taj mudra% dovikne ovjeku koji jadikuje radi smrti svoga o%a" "3eseli se tvoj je ota% tek $oeo 5ivjeti jer ovaj 5ivot dolje na zemlji nije ni'ta nego jedna vrsta smrti!" /li kada *i rekao nekom o)oli%i koji %ijelu svoju slavu vidi u svom slavnom rodoslovlju" "Ti nijesi $lemenit ti si *astard jer nema' ni trunka one kre$osti *ez koje nema istinskog $lemstva!" 8kratko ako taj na' filozof *ude $odvrgavao svom kritikom du)u sve druge 5ivotne $olo5aje i stvari 'to 4e mu se drugo dogoditi nego da 4e ga svi srnaGAH trati *jesomunim i ludim ovjekom! =ao 'to nema-ni'ta lu7eg od $rijevremene mudrosti taUko isto nema ni'ta neraz*oritijeg od zlosretno $ostavljene mudrosti! 8istinu smatram da je to veoma nezgodno ako se netko ne umije $rilagoditi drugim ljudima: ni vremenu ni $rilikama u kojima 5ivi! Tre*a se sjetiti *arem onog zakona koji je vrijedio kod grki) goz*a" "/li loi ili se tornjaj! ;Je $it)i e a$it)i<!" 0ko se )o4e drugaije onda se za)tjeva nemogu4e naime da zemaljska komedija ne *ude vi'e komedija! /stinski raz*or za jednog smrtnika sastoji u tom da on vidi is$ravno $ravu dozu mudrosti da ljudska $riroda ne ide $reko svoji) sila i da %ijeli svijet do*rovoljno zatvara svoje oi za vlastite $ogre'ke samo da se $oda iluziji ;samo-o*mami<! 0li u$ravo to je ista ludost koju nam $re$oruujete re4i 4ete mi jo'! - &riznajem u $ret$ostav%i da 4ete i vi meni $riznati da se u$ravo tako z*ivaju stvari na $ozorni%i va'eg svijeta! 1 *esmrtni *ogovi tre*am li svr'iti ono 'to mi jo' valja re4i: Za'to da 'utim kad je ono 'to 4u re4i istina! .e7utim mislim da je mo5da $ri jednom tako va5nom $oetku do*ro initi da ja zazovem ;invo%iram< za $omo4 )elikonske muze koje $jesni%i e'4e zovu zaradi niesa! &rite%ite mi stoga na jedan as u $omo4 k4erke mo4nog Ju$i-tra! ins$irirajte me da uzmognem $okazati jasno da je ona toliko slavljena mudrost samo onda mogu4a kao utoi'te sre4e ako joj Eudost *ude vodiem! 8 $rvom je redu jasno da sve strasti idu u $odruje Eudosti jer se lu7ak razlikuje od mudra%a u tom 'to se lu7ak dade voditi od svoji) strasti dok na$rotiv drugi nastoji da $rezre strasti i da slijedi svoj raz*or! Evo dakle za'to se dakle stoi%i uklanjaju od ovi) uvstava du'e kao od najgore *olesti! .e7utim je unato tomu sigurno da su strasti samo kormilari koji sigurno vode u luku mudrosti i $otiu misao i 5elju da ini do*ro! Stoik Seneka GAQ nasu$rot tomu 5estoko istie da $ravi filozof mora i*iti *ez strasti? mudra% Senekine vrste nema ni'ta ovjejeg u se*i on je u neku ruku vrsta *oga a takav ovjek nije nikada $ostojao na zemlji niti 4e ikada $ostojati? $ravo da se ka5e takav je ovjek ki$ *ez du'e! &re$u'tamo im neka se stoi%i u miru igraju sa svojom 'imerom neka ju lju*e *ez zavisti neka 5ive zajedno s njom u &latonovoj dr5avi u %arstvu ideja ili u Tantalovim vrtovima ;a takvi vrtovi $rema grkoj $oslovi%i uo$4e ni ne $ostoje<! Tko ne 4e zazirati od jednoga takvog *i4a kao od kakve grdosije i sa*lasti od takvoga tu$og *i4a u kojem nema nikakvi) osje4aja ni lju*avi ni su4uti niti se dade im$resionirati kao ni *e'4utna stijena: (i'ta mu ne ostaje sakriveno nikada ne grije'i nego $o$ut Evnkeja $rodire okom kroz sve stvari? on razmi'lja o svakoj stvari s najve4om tono'4u i ne dade se ni u jednoj to%i vladati o*zirom! 1n je samo sam sa so*om zadovoljan dr5i sam se*e *ogatim sam se*e raz*oritim smatra sam se*e kao da je jedini jedin%ati kralj jedini slo*odni ovjek? ukratko on jedini vjeruje u to ali nitko drugi ne dijeli njegovo mi'ljenje! &rijatelja nema niti je on *ilo iji $rijatelj! Same *ogove $rezire? sve 'to se de'ava na ovom svijetu $redmet je njegovi) kritika i $oruga! To je dakle ta 5ivotinja koju stoi%i smatraju a$solutnim mudra%em! &itam vas kada *i se o tom glasovalo koja *i dr5ava )tjela takvog $oglavara koja vojska takvog generala: =ako *i takvo *i4e moglo uo$4e na4i stanodav%a 5enu slugu: Zar nije tisu4u $uta *olje iza*rati medu lu7a%ima jednog koji je sam lu7ak te koji umije lu7a%ima za$ovjedati i njima se $okoravati koji je $o ukusu svoji) istomi'ljenika t! j! gotovo %ijelog ovjeanstva koji je lju*ezan

$rema svojoj 5eni ugodan u dru'tvu sa svojim $rijateljiQP< &oznata Tertulijanova misao" ")omo sum et nl)il )umani a me alienum $uto"! GAma za*avan na goz*ama i mio ljudima na$okon jedan od oni) ljudi koji se )vale da je ovjek da se zanima za sve ljudsko 'to se z*iva na svijetu!QP< .eni je samoj ve4 odavna dodijao onaj mrzovoljasti mudra% stoga sada $relazim da razvijeni misli i $rednosti 5ivota! Zami'ljam se*i u du)u da se $renesem na visoki o$servatorij gdje su $jesni%i smjestili Ju$itra! 6to 4e se vidjeti: >omilu ljudi smrtnika u *ijednom 5ivotu? *olno je i $rljavo nji)ovo ra7anje odgoj mukotr$an? u djetinjstvu su $odnijeli *ez*rojne muke a starost im je izvor mnoge nemo4i i na kraju svi) jadi - neotklonljiva smrt! &ridodajte jo' svemu tome *olesti i nezgode koje se $o$ut niti $rovlae %ijelim *ijednim 5ivotom i sve one dosade koje $o$ut more $riti'tu sve najsla7e trenutke 5ivota! Ca ne govorimo o mukama koje jedan ovjek nanosi drugome kao 'to su siroma'tvo ro$stvo infamija sramota *ijeda lukav'tina izdaja uvreda o$tu5*a nitkovluk! 0li tko da iz*roji sva zrna $ijeska u moru: Zaradi koji) zloina mora ovjek da tr$i jedan takav udes: =oji je to 9og uinio da ovjek *ude ro7en u ovoj dolini suza ne smijem da vam sada rastumaim! 8 svakom sluaju ne 4e onaj koji temeljito is$ita nesre4u ljudskog $olo5aja mo4i da ukori miletsku djevojku koja je odluila da $otra5i utje)u u smrti $remda i taj sluaj izaziva su4ut!Q,< 0li vi me nijeste nikada $itali koji su oni ljudi koji su dokrajili zaradi neda4a svoj 5ivot samou*istvom: 9ili su to sve mudra%i o kojima 4e ovdje *iti govora! Ca se ne zadr5avam dulje na Ciogenu =senokratu =atonu =asiju i ;9rutu s$omenut 4u QO< &rema grkoj mitologiji EWnkej je mogao vidjett kroz zemlju ;lWnL znai "ris"? fran%uski" Weus de lWnL UY o'tro oko<! Q,< &rema 1elliusu ;"(o%tes 0tti%ae"< u svoje je do*a miletske djevojke za)vatila nerazja'njena manija da su svr-'avaie svoj 5ivot samou*istvima ;vje'anjem<! GAM samo Jirona -A< koji je radije iza*rao smrt nego lt da *ude *esmrtan! 3i ve4 vidite $o ovom 'to *i sve *ilo kad *i se svakom $rosjenom ovjeku $ro)tjelo da *ude mudar? naskoro *i zemlja o$ustjela i tre*alo *i novog &rometeja-+< da modelira nove statue! Ja uklanjam tu nezgodu dijelom $omo4u neznanja u kojem dr5im smrtnike dijelom $omo4u ne$romi'ljenosti e'4e $utem za*oravi $atnja katkada $omo4u nade u *olji udes katkada $omo4iI milja 4utilnog u5itka! Tako ja zasla7ujem udes ljudi tako da oni ne 4e da ostave 5ivot ni onda kada i) je sam 5ivot na$ustio i kada su &arke do'le ve4 na kraj svoje niti! 6to manje razloga imaju da 5ive to im je vi'e stalo do 5ivota to du5e 5ele da 5ive? nikada im se ne ini da je $revelik *roj nji)ovi) dana! Za)valjuju4i mojoj do*roti vidimo $osvuda jo' stare (estore koji jedva imaju ljudski izgledU oni mu%aju *r*ljaju *esmisli%e nemaju vi'e nikakvi) zu*iju kosa im je *ijela i na*ori su im izro-vali li%e! 1statak svoga o$isa $osu7ujem od 0risto-fana" ru5ni su iznemogli sme5urani 4elavi i krezu*i? za)valjuju4i meni velim vidimo i) da se vesele 5ivotu i da izgledaju mladi! Jedan *ojadi'e svoje snije5ne kose drugi sakriva 4elu $od vlasulju tre4i nosi umjetne zu*e koje je $osudio od drugog? etvrti se zalju*ljuje smrtno u jednu mladu djevojku i $ri tom se $ona'a lu7e i glu$lje od svakoga mladog ovjeka! Ca to je ve4 sada tako o*ino da mlada 5ena *ez miraza uzima star%a na ru*u gro*a za mu5a te se to ini gotovo kao razlog za $o)valu! Cakako ta mlada 5eni%a ne ograniuje svoje sim$atije na star%a! /$ak 4u vam razviti veseliju sliku! To su zalju*ljene stare 5ene ti $romjenljivi lesovi koji nam se ine kao da dolaze iz $odzemlja i koji ve4 miri'u $o gnjile5i! 0li one jo' osje4aju *ez $re-A< Jirona najmudrijeg od %entaura 0)ilova uitelja ranio je Jeraklo otrovnom streli%om! / ako je mogao ostati na 5ivotu molio je *esmrtne *ogove da mu dokraje 5ivot! -+< &rema mitologiji &rometej je gradio ljude iz gline! GAO"

stanka nasladu i veselje 5ivota $utene su kao koze ;$rema grkoj uzrei%i< i tra5e @aona da i) zadovolji i $la4aju ga o*ilno! .a5u stalno li%e 8ilom ne$restano stoje $red zr%alom *riju dlake na razliitim mjestima $okazuju svoje uvele i skvrene grudi $jevaju $jesmi%e sla*im dr)tavim glasom a da uvijek u'uvaju svoje starake nagone $iju s mladim ljudima $le'u s mladim djevojkama $i'u lju*avna $isma! Sav svijet se ruga starim zalju*ljenim lu7akinjama i svijet ima $ravo! 0li nji) se to ne tie? one se samodo$adno smiju 5ive u omagli%i najvi'eg zanosa i u5ivaju $reo*ilno slatku sre4u koju im ja $riskr*ljujem! .olim samo gorljive iz-rugivae da razmisle da li nije *olje $rovoditi takav krasni 5ivot u ludosti nego kako veli $oslovi%a tra5iti jednu gredu i o nju se o*jesiti! 0li svakako je ruglo $rigovorit 4e mi se na- kakav to nain 5ive va'e stari%e i star%i! Ca sasvim $ravo! .e7utim td se moji) lu7aka ni'ta ne tie? oni ne osje4aju takve sramote ili ako ju ve4 osje4aju znaju se zato lako i utje'iti! &ane li vam kamen na glavu to se $ravom zove istinska nesre4a i zlo ali sramota ruglo $red*a%ivanja ukori 'kode samo u tolikoj Kmjeri u kolikoj se mjeri osje4a uvreda! Zlo nije za onoga zlo koji ga ne osje4a! 6to vam 'kodi da vas %ijeli narod )uli i na$ada ako vi sami se*i $ovla7ujete! Co takvog ste$ena savr'enstva mogla sam vas samo ja $ridignuti! 3e4 ujem kako se filozofi deru s $rigovorima da za nesretno *i4e nema ni'ta goreg nego *iti lud 5ivjeti u za*ludi i u neznanju! 0li ja im odgovaram 5ivjeti tako znai jednostavno *iti ovjek i ja ne znam za'to se naziva nesretnim ono *i4e koje 5ivi u skladu sa svojim ro7enjem svojim odgojem i svojom $rirodom? to je uostalom zajedniki udes sviju ljudi! 3i *iste se morali tu5iti na nesre4u ljudi 'to im nijesu kao $ti%ama dana krila 'to im nije dano da kao ostale 5ivotinje idu na etiri noge i da nijesu kao *ikovi sna*djeveni rogovima! /stim *iste $ravom mogli jadikovati da je $lemeniti konj nesretan 'to nije uio nikakve gramatike i 'to se ne )rani tjesteninama ili da je *ikov udes oajan jer ne mo5e s)vatiti gimnazijski) vje5*i! =ao 'to konj koji ne razumije slovni%e nije *ijedan tako ne mo5e nijedan ovjek *iti nesretan 'to je lud *udu4i da ludost le5i imanentno u $rirodi ovjeka! 1'troumni mudra%i ve4 mi $rigovaraju! Jedino ovjek vele oni ima me7u svim stvorenjima visoki dar da mo5e $risvojiti umjetnosti i nauke? stoga tre*a da se $oslu5i tom svojom $ogodno'4u da svojim du)om $o$uni ono 'to je $riroda uskratila na drugoj strani! =ao da *i ovaj argumenat imao za se*e najneznatniji $rivid istine? naime da je $riroda koja je kod sna*djevanja kuka%a *ilja i %vije4a $ostu$ala tako majinski $ri o$remi ovjeka s$avala tako da je jo' samo tre*alo znanosti koje je onaj sna5ni Teut) ne$rijatelj ljudskog roda izmislio na najve4u nesre4u ljudi! Sve te stvari naime ne $ridonose onoj sre4i za koju su kako se tvrdi odre7ene nego su na u'tr* mnogima? to je mi'ljenje $uno mudrosti a dijelio ga je i neki kralj kod &latona koji je osu7ivao izum alfa*eta ;$isma< kao r7avu stvar! 1datle zakljuujemo da su se ove ni'tetne nauke uvukle na zemlju $o$ut drugi) nevolja ljudskog 5ivota i da su i) izumili isti oni du)ovi K- daemones - koji ime je grkog $odrijetla - su svoje ime $osudili od uenjaka! Co*ri nara'taj zlatnoga do*a nije $oznavao sve te stvari niti su ga one uznemirivale te je 5ivio $rema $rirodi i $rema njezinu nagonu! emu je tre*alo tada gramatike *udu4i da nije *ilo vi'e od jednoga jezika $omo4u kojeg su se jedinog uzajamno s$orazumjevali! 6to je tre*alo logike kada nije *ilo s$ora ni diskusija o o$renim mi'ljenjima: (ije tre*alo ni govorni'tva kada nije *ilo -G< &laton $ri$ovjeda da je stari egi$atski *og T)eut) izumio aritmetiku geometriju astronomiju i slova

GAP +Q GA,

nikakvi) sudski) ras$rava! &ogotovu nije tre*alo juris$ruden%ije kada nije *ilo rdavi) o*iaja koje su $roizveli *ez sumnje samo do*ri zakoni! (a$okon su oni $resretni smrtni%i imali mnogo du*okoga religioznog stra)a te nijesu sa svetogrdnom znati5eljom is$itivali tajne $rirode nijesu razmi'ljali o udaljenostima i veliini zvijezda o uzro%ima i $osljedi%ama nji)ova kretanja ni o drugim $ro*lemima *udu4i da su dr5ali da tako mali stvor kao ovjek ne smije $rekoraiti grani%e znanja koje mu je $ro$isala $riroda! 1 onom 'to se de'ava s onu stranu ne*a nije nitko ni mislio jer *i to *ila ekstravagan%ija koja nije nikomu mogla $asti na um! .alo je $o malo i'ezla me7utim ona sretna nevinost ;*ezazlenost< zlatnog vremena jer su zli du)ovi izumili kako sam $rije rekla umjetnosti i znanosti! 8 $oetku se neznatan *roj uenjaka *avio znano'4u! =asnije su $raznovjerje Jaldeja%a i frivolnost >rka $ove4ali ove muke du)a? samo je gramatika me7utim dovoljna da %ijeli 5ivot uini $ostojanom torturom! 1d svi) nauka *ez sumnje su najkorisnije one koje se najve4ma $ri*li5uju zdravom s)va4anju t! j! ludosti! 9ogoslovi umiru od gladi fiziari se smrzavaju astrolozima se rugaju $reziru se dijalektiari ;logiari<? samo se lijenik vi'e tra5io i %ijenio nego svi drugi sku$a!-H< / u$ravo 'to je ve4i neznali%a 'to je smioniji i drzovitiji onaj koji to zvanje vr'i to je ugledniji to imaju ljudi vi'e $ovjerenja u njega? jer medi%ina kako se ona danas $rete5no vr'i samo je jedan dio laskanja te je u tomu slina s govorni'tvom! (e$osredno $oslije lijenika nastoje najve4ma u4i u milost javnosti $ravi uenja%i ili jo' *olje reeno oni )o4e da udu u isti red s njima a uz nji) su i filozofi koji ;ne usu7ujem se da na se*e $reuzmem odgovornost za ovo mi'ljenje< smatraju -H< gr! iatros aner $ollon an taksios andron! G+A nji)ovu nauku ;magare'tinom< ludo'4u i rugaju im se *ezo*zirno! 1ni su me7utim magar%i koji ureduju i vode malene i velike $oslove u 5ivotu! 1va gos$oda $ostaju *arem *ogata od svoga vlastitog $osla dok jedan siroma'ni teolog koji u svojoj glavi nosi *o5je tajne mora 5vakati svoj gra) i stalno voditi rat $rotiv stjeni%a i u'iju! =ako je $rema tome dokazano da su najkorisnije one znanosti koje stoje u $ravoj uskoj vezi s ludo'4u tako str i oni ljudi najsretniji koji nemaju nikakvog odnosa sa s$ekulativnim i $raktinim naukama i koji slijede $rirodu kao svog vodia koja nije ni u! jednoj to%i manjkava samo ako ovjek djeluje u sferi svoga zemaljskog i ljudskog odre7enja! &riroda mrzi sve ono 'to ju $okriva i mijenja i njezina su najsavr'e-nija djela ona koja izra7uje *ez $omo4i umjetnosti! (ije li oito da su od svi) ostali) vrsta najsretnije one 5ivotinje koje nemaju nikakvi) s$oznaja koje nijesu $odvrgnute nikakvom nasilju i koje imaju samo $rirodu kao uitelji%u! 6to ima sretnijega i udivljenja vri jedni jeg od $ela: =od ti) kuka%a nijesu niti sva osjetila savr'ena kao u ovjeka i i$ak - mo5e li ar)itektura za $odizanje zgrada na4i *olji uzor: =oji *i filozof - uto$ist izmislio samo slinu ili *olju misaonu dr5avu: =ako nasu$rot tomu konj ima ne'to od ljudskog du)a i raz*ora i kako je imao nesre4u da *ude ljudima )a usluzi mora da $odnosi i do*ar dio zli) udesa svoga gos$odara! Ce'ava se esto da kod utrka kao da *i se stidio da zaostane i $olumrtav tri ili u ratu ako ide za tim da slavo)le$no izvoj'ti $o*jedu $oga7a ga )ita% i konj i ja)a $adaju na zemlju! (e za*oravite me7utim ni na tvrde 5vale na *o%kanje ostruga na zatvor koji se zove staja na udar%e *ia ni na mla4enje 'ta$om na ormu naS te5inu ja)aa ukratko na sve gorke $osljedi%e onog ro$stva u koje je konj do*rovoljno za$ao" jer se $o $rimjeru )ra*ri) junaka u $reo*ijesnof" G++ $o5udi )tio osvetiti svojim ne$rijateljima! 8koliko je zavidniji 5ivot mu)a i $ti%a u nji)ovoj nezavisnosti jer one sasvim slo*odno slijede svoj $rirodni instinkt u koliko im us$ije da iz*jegnu ovjejoj zam%i! 0ko $ti%e zatvorene u krletkama naue da izgovaraju ljudske glasove gu*e svu svoju $rvotnu lje$otu i dra5est! Tako ostaje neo*oriva istina da su stvorovi jednostavne majstori%e $rirode u svakom $ogledu izvrsniji $d stvorova od $roizvoda umjetnosti!

Tako7er ne *i) vam znala da dosta $roslavim Eu%ijanova kokota koji je za)valjuju4i metem$si)ozi-Q< *io u $oetku filozof $od likom &itagore? a *io je ve4 sve mogu4e" mu'kara% 5ena kralj $rivatni ovjek ri*a konj 5a*a s$u5va? $oslije svi) ovi) $utovanja izjavio je da je ovjek najnesretnije od svi) stvorenja *udu4i da se svi drugi samo dr5e $rirode a ovjek samo )o4e da $rekorai grani%e koje je $riroda odredila njegovim s$oso*nostima? medu ljudima je %ijenio o$et $ri$roste gra7ane ignorante i idiote mnogo vi'e nego uene ljude i velikane dr5ave! /sto je to mislio i >rvllus ovjek koji je *io *ezuvjetno $ametniji nego njegov gos$odar /taki junak veoma iskusni 1disej?--< volio je radije da *ude svinja i da u svinj%u rok4e nego da sa svojim gos$odarom svladava nove o$asnosti i $ustolovine! Jomer ota% $ria ini se da je istog mi'ljenja je3 on uo$4e oznauje smrtnike kao *ijednike i sa5aljenja vrijedne ljude? svoga 8lisa taj istaknuti uzor mudrosti veoma esto naziva nesretnim $atnikom a to je a$ozi%ija koju on ne daje ni &arisu ni 0ja-teu ni 0)ilu! / za'to to: Jer je 8lisses *io lukav i du)ovit te je u svemu slijedio vi'e savjet &allade -Q< seo*a du'a ''< esto 1disejeva a$ozi%ija" "$olimetis" G+G nego nagon $rirode! To je dakle dokazano da se oni koji se $osve4uju studiju mudrosti udaljuju *eskonano od sre4e i $ri tomu su nadluda%i jer oni kao jednostavni ljudi nijesu tre*ali da na$uste svoj skromni $olo5aj i da uznastoje da 5ivu $o$ut *ogova i da s oru5jem svoji) umje4a $o$ut giganata zavoj'te $rotiv $rirode? oni na$rotiv u5ivaju istinsku sre4u koji su $o du)u i ludosti najve4ma nalik na 5ivotinje i koji ne $oduzimaju ni'ta 'to je nad ljudskim silama! Ceder $ogledajmo to a da ne u$otrije*imo ent)imema stoika? radije 4u vam to dokazati $omo4u is$ravnog oevidnog $rimjera! 1 9esmrtni *ogovi! /ma li na svijetu sretnije ljudske vrste od one koja se o*ino naziva ludom *ijesnom glu$om i $rostom: 1 kako krasno zvue ova imena! 8 $rvom redu $riznajem moj $rijedlog vam se mo5e initi a$surdnim! Ja 4u vam sada ne'to re4i 'to 4ete vi u $oetku mo5da smatrati $re-na$etim neskladnim ali 'to sakriva najdu*lju istinu! .oji se lu7a%i ne tu5e nikako na smrt i taj stra) Ju$itra mi nije nikakva neznatna $rednost? Toni nemaju nikakvi) okrutni) gri5nja savjesti? ne o*uzima i) stra) ni od $akla ni od sjena? ne *oje se ni sa*lasti ni du)ova? ne mui i) nikakva *riga ni nesre4a ne tr$e od nikakve nade u *udu4u sre4u ukratko ne $oznaju oni) tisu4a muka kojima je ovaj 5ivot $odvrgnut oni ne osje4aju ni sramote ni *ojazni ni asto)le$lja ni lju*omore ni lju*avi! 0ko se $ak oni na$okon razlikuju od 5ivotinja vanjskim svojim o*likom tada su oni 'tavi'e 'to 4e vam $otvrditi svi teolozi nes$oso*ni da grije'e! Zaviri $rema tome malo u svoju du'u ma)niti $rista'o mudrosti is$itaj $a5ljivo kako te mui velika *ol i *riga dan i no4 stavi si u reka$itula%iji sve nemire i su$rotnosti svog 5ivota $red oi i s)vatit 4e' $atnje o kojima moji lu7a%i ni'ta ni ne slute! 1ni ne u5ivaju samo $ostojano veselje u smije)u G+H 'ali i igrama nego 'ire nasladu i 5ivot vedrinu i )ir kamo god do7u kao da su oni do*ili do*ri) *ogova misiju da u*la5e skr* zemaljskog 5ivota! /z tog jo' slijedi da svima $rire7uje jednako veselje ;dok inae ljudi imaju medu so*om razliite nazore< da o*jeruke $rimaju i grle lu7ake kao svoje ljude da i) esto i rado 5ele da i) )rane da i) njeguju lju*e da im $riskau u $omo4 u nesre4i da im na$okon do$u'taju *ez kazne svaku rije i svaki in! (e samo 'to nitko ne ide za tim da im 'kodi nego 'tavi'e same 5ivotinje suz*ijaju u nji)ovoj nazonosti svoje $riro7eno divljanje kao da su svijesne nji)ove nevinosti i ne'kodljivosti! Eu7a%i su $rije svega $od za'titom *ogova i $od za'titom mojom? to je $rivilegij koji se ne usu7uje nitko $ori%ati! Zar nije kontakt i sao*ra4aj s mojim miljeni%ima visoki u5itak za najmo4nije knezove: .nogi monar)i ne mogu *ez ludi) lakrdija'a ni doruko-vati ne mogu iza4i na 'etnju ne mogu $rovesti ni jedan jedin%ati sat! &rave velike razlike nema izme7u veseli) lakrdija'a i oni) 5alosni) mrzovoljasti) mudra%a koje samo dr5e jer tako tra5i dvorski o*iaj! Razlog za tu razliku le5i kao

na dlanu i nije nimalo udnovat! @ilozofi govore o*ino samo 5alosne stvari i uzimaju se*i 'tavi'e katkada u $ovjerenju u svoje znanje slo*odu da izriu o'tre istine koje fine u'i nji)ovi) gos$odara $rimaju s nelagodno'4u! Eu7a%i na$rotiv nude knezovima ono 'to oni najve4ma tre*aju" dosjetku 'ale lakrdije i ugode! &ogledajte dalje ovaj $rivilegij ludosti koji se dosta ne $o'tuje da ona naime smije slo*odno i istinito govoriti! / 'to ima vrednijeg od istine: 0ko ju 0lki-*ijad kod &latona $ri$isuje samo vinu i dje%i onda $ri$ada meni $rije svega slava iskrenosti i otvorenosti? $ozivam se $ri tom na svjedoanstvo Euri-$ida ija je sjajna izreka" "1tvoreno ludo govori G+Q samo lu7ak" -M< dovoljno $oznata! 6to ima lu7ak na sr%u to izrazuje ne$revarljivo u svojim grimasama i oituje jasno u svom govoru! .udra%i imaju $o rijeima samog Euri$ida dva jezika jedan da govore istinu a drugi da govore u du)u vremena i $rema $rilikama! /maju s$oso*nost da $retvaraju %rno u *ijelo iz isti) usta $u'taju to$li i )ladni da) Ba u svom sr%u sakrivaju u$ravo $rotivno od onog 'to govore! 8za svu nji)ovu sre4u moram da du*oko o$tu5im kraljeve da oni nemaju nikog koji B4e im re4i istinu u li%e i da oko se*e imaju za $rijatelje same laskav%e! .e7utim 4e se $rigovoriti da u'i vladara ne 5ele da uju istinu i stoga monar)i iz*jegavaju dru'tvo filozofa jer se *oje da se me7u njima mo5e na4i jedan slo*odoumnik koji osje4a u5itak da vi'e kori nego za*avlja! /mate $ravo kraljevi su zamrzili istinu? ali to ini u$ravo mojim lu7a%ima najve4u ast 'to se ne samo iz nji)ovi) usta slu'a istina nego i otvorena uvreda sa rado'4u i iste rijei koje *i jednog filozofa dovele na vje'ala $rimit 4e se sa srdanim smije)om do7u li iz usta lu7aka! Jer istina ima $rirodnu mo4 da razveseljava ako joj nedostaje sve uvredljivo? s$oso*nost da tako govore a da ne vrije7aju darovali su *ogovi samo lu7a%ima! >otovo iz isti) razloga o*ilaze 5ene rado s lakrdija'ima jer je nje5ni s$ol odvi'e sklon veselju i 'ali! 6to gos$o7e ine sa takvim ljudima - a katkada ine sasvim oz*iljne stvari - smatraju sve samo *r*ljanjem i dangu*om ni ne vjeruje se kakvom lukav'tinom umiju 5eni%e da $okriju svoje glu$e lakrdije! Ca $onovo govorimo o sre4i lu7aka valja re4i da oni $rovode %ijeli svoj 5ivot u mnogim ugodnostima i $utuju tada - a da se ne *oje ni ne osje4aju smrti - u$ravo u elizijske $oljane da tamo razvesele $o*o5ne i *es$oslene du'e 'alom i igrom! 8s$oredite sada sud*im< grki" mora gar moros legej doslovno" samo lu7ak govori ludo ;stultus enim stulta loVuitur< G+nu *ilo kojeg mudra%a sa sud*inom ovi) lu7aka / Zamislite nasu$rot tomu ovjeka koji je veliki uzor mudrosti! 1d djetinjstva izgaraju4i na lan%u tego*nog studija $roveo je najlje$'e dane svoga 5ivota u *rigama mukama i $atnjama rada? u daljem 5ivotu nije osjetio ni najmanje veselja jer je *io uvijek 'krt siroma'an 5alostan mrzovoljast sam se*i nesnosan i tego*an drugima na teret i na$okon omra5en! Tako je $ostao *lijed mr'av sla*unjav krmeljiv i $rije vremena star i sijed da na$okon $odlegne $reranoj smrti! Smrt lako dolazi onome koji nije uo$4e ni 5ivio! Sada to vam je sjajna slika takvog mudra%a! (a'e estite 5a*e stoi%i za%ijelo 4e u svojoj vjeitoj svadljivosti iznijeti nove $rigovore $rotiv mene! =ako: 6to: $oinju da se dree jer da nema ni'ta *ijednije od *jesno4e i $ona'anje takvog lu7aka granii sasvim s *jesno4om te je sama goro-$adnost *jesno4a! 6to je drugo *jesno4a nego stanje du'evnog $oreme4enja: Tu se stoi%i $ak o$et sasvim varaju! Ceder ja 4u vam uni'titi ovaj krivi zakljuak ;silogizam< ako se to svi7a muzama! 1ni stoi%i *i $omo4u svoje o'troumnosti - kao 'to Sokrat kod &latona govori o dvije vrste 3enere i =u$ida - morali razlikovati dvije vrste *jesno4e ako )o4e da i) smatraju razumnim! (e ini svaka *jesno4a ;ludost< ovjeka odma) nesretnim! /nae ne *i Jora% $jevao" ".oj je du) o*uzela mila *jesno4a!" &laton je medu naj*olje stvari ovoga svijeta u*rojio eksalta%iju $jesnika $rofeta i lju*avnika te je na$okon Si*ila u 3ergilijevoj Enejidi oznaila na$orne $ustolovine $o*o5nog Eneje *esmisli%om! /ma dakle dvije vrste *jesno4e ;ludosti<! Jedna dolazi iz najdu*ljeg $akla a $oslana je od furija na svijetlo dana? tada $u'taju svoje zmije na slo*odu i u sr%u smrtnika rastu iznenada naju5asnije grozote" ratni *ijes nezasitna 5e7a za zlatom zloinaka i sramotna lju*av

o%ou*istvo krvna sramota rodoskvrnstvo svetogr7e i drugi zloini i $atnjeG+M kojima se slu5e furije da ljude svijesne krivnje-stave na muke! 0li $ostoji jo' druga vrsta *jesnila ;ludosti< koja se *itno razlikuje od u$ravo o$isanog! 8 toj se vrsti oituje moje do*roinstvo za ljudski rod! &ostoji u jednom do*ro)otnom varanju osjetila iluzija du'e koja zatire sve tjesko*ne *rige i s$rema mnogostruko veselje! Tu *la5enu $romjenu iluziju du)a 5eli se*i Ci%ero u jednom $ismu 0tti%i? on tra5i od *esmrtni) *ogova da $ostane neosjetljiv $rema nesre4ama koje ga snalaze! Slian je njemu onaj >rk koji se lijeio ovako" 1d ranog jutra do kasne veeri sjedio je $osve sam u kazali'tu smijao se i odo*ravao $ljeskanjem jer je se*i utuvio u glavu da se izvodi $red njim najlje$'i igrokaz na ovom svijetu $remda se u stvarnosti nije igralo ni'ta! /nae je izvr'ivao vjerno svoje dru'tvene du5nosti *io je vjeran i mio svojim $rijateljima do*ar su$rug do*ar gos$odar i nije se ljutio ako mu je sluga tajno is$io koju a'i%u! &o'to su ga njegovi ro7a%i $omo4u raznovrsni) lijekova izlijeili $ostao je o$et sasvim mudar $a je u$ravio svojim do*roiniteljima ove rijei" "Jao $rijatelji vi ste me usmrtili u asu kada sam se $ri*li5avao svom sretnom snu! 3i me nijeste izlijeili vi ste mi nasiljem otrgnuli du) od najsla7e iluzije!" /mao je $ravo? oni su sami *ili u za*ludi i zaslu5ivali su da umjesto njega $o$iju kukurijeka ;emerike< za koji su dr5ali da 4e ga izlijeiti od sretne i $ovoljne ludosti! Ca li se svako $oreme4enje osjetila i du)a smije nazvati *jesnilom ;insanijom< o tom se jo' nijesam izjavila! 0ko netko ima za*lije'tene oi tako da smatra mazgu magar%em ili ako se divi netko *ijednim sti)ovima kao du)ovitom remek-djelu te i) )vali to se ne 4e odma) tvrditi da je taj ovjek lu7ak! 0ko na$rotiv jedan ovjek ne samo svojim osjetilima s)va4a sve neis$ravno nego G+O i uslijed du*okoga du'evnog $oreme4enja stalno izrie naja$surdnije sudove tako da on uvijek kad magara% reve ;njae< svaki $ut misli kao da slu'a divnu simfoniju i unato stra)ovitom siroma'tvu misli da $osjeduje *lago kralja Evdija%a =reza? - za takvog *ismo rekli da se $ri*li5io *jesno4i ;demen%iji<! 0ko $ak ona $ostaje vedra zane'enost ;snatrenje< kao 'to se najve4ma doga7a onda razveseljava i onog kojeg je s$o$ala kao i sve nelude slu'atelje! 1va je vrsta *jesnila uo$4e mnogo ra'irenija nego se to o*ino misli! /skustvo nas ui da se jedan lu7ak esto 'ali s drugim i da se o*a uzajamno za*avljaju 'tavi'e esto se doga7a da onaj koji vi'e luduje smije se iz $unijeg grla onom koji manje luduje! .oj je sud $rema tome ovaj" ovjek je to sretniji 'to je *ogatiji oitovanjima svoga *jesnila ;insanije< dakako $ret$ostaviv'i to da on nikada ne $rekorauje grani%e nama svojstvene vrste? ta je vrsta tako o*u)vatna i o$4enita da ja sumnjam da li se mo5e u %ijelom ovjeanstvu na4i jedini jedin%ati stvor koji je u svako do*a mudar i koji nema ama *a' ni trunka ovog ili onog *jesnila! .ora se samo $omisliti na ovu malu razliku" ako ovjek smatra jednu tikvu 5enom onda ne oklijevamo da ga $roglasimo *ijesnim! Za'to: Jer se to veoma rijetko z*iva? ali ako mu5 svoju su$rugu koja mu nasadu je na glavu %ijelu 'umu rogova slavi kao &enelo$u djevianstva i isto4e i u svojoj sretnoj za*ludi *lagosivlje svoju sud*inu onda ne 4e *iti ovjeka koji 4e tu za*ludu tumaiti kao *jesno4u! Za'to: jer nema ni'ta o*inijeg od toga! 1vamo valja u*rojiti i one koji osim lova na divlje 5ivotinje $reziru sve i $o svom vlastitom $riznanju ne $oznaju za slu) nikakvog ve4eg ugodnijeg us)ita od stra'nog tona lovakog roga i lave5a $asa! Ja 'tavi'e mislim ako lov%u smrad od neisti $asa do$re u nos da on dr5i da je to %imet ;slatka kori%a<! =olika je naslada razrezivati $lijen ti komadi4e! 3olove i 'ko$%e klati - $ristoji se "G+P samo o*inoj $uini ali u*ijati divlje 5ivotinje - do$u'teno je samo odlini%ima! &lemeniti gos$odin klekne gologlav uz u*ijenu 5ivotinju zgra*i no5 koji je samo $osve4en za $oslove ove vrste - *io *i zloin da se u$otre*ljava koji drugi - i re5e savjesno $o odre7enom redu i s odre7enim kretnjama odre7ene udove 5ivotinje! Cok on to o*avlja okru5uje ga %jeloku$no lovako dru'tvo?

?svi ga $romatraju $o*o5no 'ute4i tako te i) taj $rizor koji su oni tisu4u $uta vidjeli osvaja i dirne kao da je to ne'to sasvim novo i sveto! Jer na$okon koja ku4a ima sre4u da od lova 'togod ku'a misli da se time u )ijerar)iji asti $o$ela za jednu ljestvi%u vi'e! 0ko sada i ovi lov%i koji su %ijeli svoj 5ivot $rogonili i jeli divlju zvjerad konano ni'ta drugo ne $ostignu nego da $ostanu gotovo isto tako divlji kao i divlja zvjerad koju oni $rogone onda se $ot$uno u5ivljuju u misao da $rovode 5ivot $o$ut kraljeva! Cruga vrsta ljudi koji su u mnogom $ogledu nalik na one netom o$isane jesu vjeni graditelji koji u nezasitnoj 5elji za gra7enjem i $regra7ivanjem $retvaraju etvorinu u kru5ni%u a kru5ni%u $regra7uju o$et u etvorinu! 1ni u tome ne $ozna-vaju ni mjere %ilja dok im na$okon ne ode i ku4a i sam komadi4 kru)a tako da '$anu na $rosjaki 'ta$! / 'to tada: /$ak su svakako niz godina $ro5ivjeli veselo i zadovoljno! 1vima dolaze naj$rije mudra%i koji ni'ta ne-znatnije ne misle nego da $o*rkaju novim tajanstvenim s$ekula%ijama %ijelu $rirodu da na ko$nu i na vodi tra5e *ilo kakvu mu'iavu *itnost! Slatka nada tako i) $ro5ima da se ne *oje ni tro'kova ni truda i da uvijek s udivljenja vrijednom o'troumnosti uvijek izmi'ljavaju ne'to novo ime se samo varaju i ovu varavu nadu ine ugodnom dok ne $roeks$erimentiraju %ijelu svoju imovinu + vi'e nemaju niti toliko da si mogu izgraditi malenu $e4! G+, /$ak nalaze oni uvijek u5itke i zadovoljstva u svojim ta'tim sanjarijama i sokole najmarljivije jo' i druge da i oni te5e za jednakom sre4om! 0ko $ak uvide da su $rinu5deni da se odreku otkri4a nalaze oni *ogato vrelo utje)e u tom da je dosta da su uo$4e )tjeli ne'to veliko? istodo*no se ljute na $rirodu koja je ljudima dodijelila samo kratak vijek za djelo tako velike va5nosti! 6to se dalje tie igraa sumnjam jo' uistinu u to da li i) smijem u*rojiti u svoje %arstvo! 1ni su dakako - to je smije'no $ogledati - toliko zauzeti od igre da im samo kod o*inog kle$etanja ko%ke skae sr%e u grudima i udara sve vi'e i vi'e! 0ko oni tada zavedeni uvijek nadom u do*itak izgu*e sav svoj nova% ako im se *rod raz*ije o )ridinu koja je isto tako o$asna kao *rdo .alea i ako oni jedva s$ase 5ivot $oslije ovog *rodoloma oni 4e lak'e svakoga drugog $revariti nego onoga koji i) je o$ljakao iz *ojazni da *i mogli izi4i neasno! 6to da ka5em o onim star%ima koji su gotovo oslije$ili a i$ak nastavljaju uvijek svoju igru $omo4u naoala ili ako ve4 imaju i reumatizam u rukama onda unajmljuju i stran%a koji 4e za nji) *a%ati ko%ku! Ta igra - to je uistinu za*avni $osao ali se esto izo$auje u *jesnilo tako da je vi'e nalik na furije nego li na mene! Samo 4u vam sada s$omenuti ljude koji stoje neos$orno $od mojim gos$odstvom! To su oni ije je najvi'e veselje da slu'aju udesa i $ustolovne la5i ili da i) $ri$ovijedaju i oni koji ne mogu do*iti dosta takvi) lakrdija $a kada najglu$lji materijal udesni) znakova sa*lasti vragoljana zli) du)ova i tisu4u drugi) udesa tvori $redmet razgovora onda im ljudi sve ve4ma vjeruju i oni to ugodnije 'kakljaju u'i slu'aa 'to su te $rie nevjerojatnije! 1vo zanimanje slu5i $oimen%e visoko dostojnim sve4eni%ima i $ro$ovjedni%ima ne samo za vedrije skra4ivanje dugi) satova nego i za $rom$tno is$unjavanje mile novarke! GGA 1vdje o$isanoj vrsti $ri*li5uje se i druga vrsta lakrdija'ki) 'aljivina ;*udalina< koji su odani litdom $raznovjerju koje usre4uje! 0ko su imali sre4u da vide drvenu statuu ili inae kakav otisak &olifema ili svetog =ristofora misle da su onog dana $osve za'ti4eni od smrti ili ako je jedan vojnik o*avio $ro$isanu molitvu $red slikom svete 9ar*are nada se da 4e se iz *itke $ovratiti ku4i neozlije7en! 8 neke dane zazivaju i Erazma s vo'tanim $osvetnim darovima i uz neke $o*o5ne izreke kao sve%a E oekuju da 4e naskoro $ostati *ogati ljudi! / sada je tek va' Jerkul sveti 7uro! / drugog su Ji$olita izmislili ijeg konja kite u $o*o5nom maru s ormom i zvoni4ima - samo jo' nedostaje $a da mu se mole! 8vijek novim darovima nastoje tjesko*no da sauvaju za'titu i naklonost ja)aa? ako se zaklinju na njegov mjedeni 'ljem to vrijedi $ot$uno isto kao kraljevska zakletva! 6to vi mislite nadalje o ljudima koji sanjare o umi'ljenom o$rostu svoji) grije)a i koji kao da satom mjere trajanje

istili'ta? to raunaju matematski $re%izno" vjekove godine mjese%e dane i sate! 1graniit 4u se da s$omenem one sla*o-umnike $rena$ete ljude koji se nadaju u savr'enu sre4u i $ouzdavaju se $ri tom samo u $ar maleni) molitava i u neke neznatne vanjske znakove $o*o5-nosti koje je $o*o5ni varali%a izmislio na do*ro du'a ili zaradi sti%anja nov%a! 1vi ljudi za%ijelo o*e4avaju *ogastva asti u5itak sjajne goz*e ne$rekidno zdravlje dugi 5ivot i svje5u starost? na$okon oekuju da 4e uz /susa do*iti $rva mjesta na ne*esima razumije se dakako uz uvjet ako 'to kasnije udu me7u *la5enike! 0 to znai tek onda kada sve druge ari koje oni tra5e sa %ijelom du'om na$uste ovdje na zemlji na svoju veliku tugu mo4i 4e da idu za nes)vatljivim nasladama ne*esa! Za svoga 5ivota uvjeren je svaki trgova% vojnik ili suda% ako on samo maleni dio nov%a od svoga $lijena stavlja u %rkvene svr)e da 4e mu 9og o$roGG+ 'titi sve $ogre'ke i $ro$uste? uvjeren je da je timI okajao sve krive zakletve sve neiste $oslove svakuI $re$irku svako umorstvo svaku $revaru svaku nevjeru svaku izdaju i to tako okajao da on misli da je o$et u $ravu da $one novi niz zloina! /ma li nadalje ludi) a $odjedno sretniji) ljudi od oni) $o*o5njaka koji se nadaju da 4e svagdanjom molitvom od sedam izvjesni) $salama ne$ro-ma'eno izvoj'titi 9o5je %arstvo: Cu)oviti 7avao koji je imao i$ak vi'e ta'tine nego lukavosti tre*a da se ovim aro*nim sti)ovima )vastao $red svetim 9ern)ardom koji je umio da samog sina $akla nadjaa lukav'tinom! To su sve tako goleme ludosti da i) se gotovo sama ja stidim? me7utim ne odo-*rava samo veliko mno'tvo takve izo$aenosti nego i) 'tavi'e i javni uitelji religije $osvema odo*ravaju! / nadalje ne ide li gotovo u istu kategoriju da svaka zemlja ima svoje oso*ite sve%e: EjudiU o*o5avaju ovu ne*esku gos$odu na najraznovrsnijiU nain i $ri$isuju im najrazliitije vrste za'tite" jedar% lijei zu*o*olju drugi $oma5e onima koje ra7aju ovaj vra4a ukradeno onaj s$a'ava iz o$asnosti *rodoloma drugi se *rine za sigurnost stada i slino? $onestalo *i mi vremena da i) sve na*rojim! /ma tako7er sveta%a iji se ugled i mo4 $rote5u na razliita $odruja? s$ominjem $rije svega 9o5ju majku koja u oima $uka ima jo' ve4u mo4 nego sin! Zar nije ono 'to ljudi mole od ovi) sveta%a u okviru moga djelokruga: Re%ite mi molim imate li ve4 od nekoga medu velikim *rojem darovani) za)valni%a kojima su $okriveni gotovo sasvim zidovi i svodovi mnogi) )ramova jednu jedin%atu koju je netko istakao kao us$omenu na udesno izlijeenje od ludosti ili ima li igdje za)valni%a kakvog ovjeka za to 'to je $ostao mudriji za jednuI dlaku! Jedan se za)valjuje 'to se s$asio sretno $livanjem drugi je od ne$rijatelja zado*io u*od maem te je izlijeen tre4i se za)valjuje zato 'to je u GGG *or*i u$ravo u naj5e'4oj *or*i ostao na 5ivotu s isto toliko sre4e kao )ra*rosti drugi koji je osu7en na smrt na vje'alima 'to je $ao 5iv $omilovan od nekoga kradljivoga sve%a sa vje'ala da nanovo iz iste lju*avi $rema *li5njemu olak'ava $une d5e$ove svoji) sunarodnjaka! Jedan se *rzim *ijegom iz zatvora domogao $onovo slo*ode drugi je-na veliku 5alost svoga lijenika ozdravio od grozni%e? jednom je donio otrov koji mu je dao ali je to za$ravo *io samo *olji otvor tijela ;laksatif< f nije za njega *io smrt nego u$ravo s$as ni$o'to na veselje njegove 5ene ije su muke i tro'kovi *ili uzaludni? drugi ija su se kola $revrnula donio je svoju ormu i u$reg u redu ku4i a on i konji ostali su zdravi? jednog je zatr$alo kamenje $od ijim je teretom ostao i$ak na 5ivotu? drugi je odU mu5a svoje lju*avni%e zateen na inu ali se jo' sretno izvukao iz tako 'kakljive afere! Za ovakvo ili onakvo oslo*o7enje od ludosti ne nalazi se nigdje nikakva za)valni%a? ludost je tako dra5esna i zamamna za ljude da oni mole $rije za oslo*o7enje od svega drugoga od svi) drugi) do*ara samo ne od ludosti! /$ak emu su nam $otre*ne nove $ustolovine na ovom o%eanu $raznovjerja: 3ergil veli" kad *i) imao i stotinu glasova f 5eljezno grlo i kad *i) imao glas od elika nikadaI ne *i) mogao da na*rojim i o$i'em sve nijanse ove-ludosti i da i) nazovem $ravim imenom! itavo je naime kr'4anstvo iznaka5eno od *ez*roja takvi) $raznovjerni) ekstravagantni) ludosti! Sve4eni%i njeguju i gaje veoma srdano i rado taj korov i u njemu *ez muke nalaze svoju korist!

=ada *i sad iznenada jedan od omra5eni) $ro$ovjednika-morala nastu$io i kad *i sada slijede4e $osvema is$ravne i o*razlo5ene o$omene u$ravio ljudima" "2ivite u sasvim kr'4anskom smislu i va' 4e kona% *iti *lagoslovljen! - 1kajavajte i o$ra'tajte grije)e ali ne tra5ite zato ni neznatni o*ol nego mrzite zlo 5alostite se *dijte molite se $ostite i $romijeGGI nite uo$4e va' %ijeli nain 5ivota! 1$ona'ajte u svom 5ivotu 5ivot svoga sve%a i vi 4ete ste4i njegovu naklonost" - odma) *iste s)vatili kako *i slini $rin%i$i $oremetili sre4u smrtnika i kako *i izazvali $uno *rige i nevolje u nji)ovim savjetima! Jo' $ar rijei o drugoj kategoriji lu7aka! .islim na one koji jo' za 5ivota nare7uju velianstvene $ri$reme i o*rede da 'to sjajnije nastu$e $ut u vjenost! 1ni navode tono toku $o toku koliko zu*lja koliko $ratila%a koliko %rkveni) $jevaa koliko nari%aljki 5ele da *ude kod nji)ova $ogre*a kao da Fnijesu uvjereni u to da 4e im smrt oduzeti svijest da vide taj $rizor ili kao da smatraju sramotom da i) ne is$rati najsjajnija $om$a do gro*a! ini se uistinu kao da oni smatraju smrt kao slu5*u edila koji je o*ino $rire7ivao igre i $uke goz*e! &remda se moram $o5uriti ne mogu a da ne s$omenem i one mu5eve lu7ake koji $remda se jedva razlikuju od naroda i$ak govore s najlaska-vijim rijeima o svom umi'ljenom nadljudskom $lemenitom $odrijetlu! Jedan izvodi svoj rod direktno od Eneje drugi od 9ruta tre4i od kralja 0rtusa! 1ni izvlae iz $odruma statuete i $ortrete svoji) $reda oni vam *roje svoje $re7e i svaki se as slu5e otr%anim $ridjevkom svoji) ota%a! (ije li takav ovjek $ravi idol i isto tako malo vrijedan kao lutka iz reda njegovi) $redaka kojima se )vali: 0li i$ak 5ivi - za)valjuju4i divnom samolju*lju - savr'eno sretno i zadovoljno? k tomu se nalaze i drugi ljudi jednake ludosti takvi glu$ani koji i) Bdr5e *ogovima i 'tuju i) kao *ogove! 6to se ja zadr5avam kod jedne ili druge vrste ludosti kad i sama mila filautija stvara $osvuda sa udesnim sredstvima velike ete sretni) ljudi! Jedan koji je ru5niji i nezgra$niji od svakog majmuna misli da je $o lje$oti (irej? drugi koji je uistinu tako daleko do'ao da je is$ravno za*ilje5io GGQ $omo4u %irkla tri linije misli odma) da ni sam Euklid nije *io s$retniji? tre4i $jeva kao magara% i to ne zvui lo'ije od kokodakanja koko'i koju grize kokot! 8nato tomu je us)i4en svojim glasom i smatra se drugim Jerfogenosom! 0li sada dolazi najveselija vrsta ludosti! Jedan ovjek ima veJk *roj sluga? svaki ima neke $rednosti kojima se gos$odar $onosi kao da su njegove! Tako se kod Seneke u$oznajemo s onim $resretnim *ogata'om" kada je )tio tla is$ri$ovjedi svoju $ri$ovijest sjedjeli su njegovi ro*ovi uz njega da mu ka5u vlastita imena! / ako je taj ovjek *io tako sla* da ga je i da'ak vjetra mogao sru'iti na zemlju i$ak se je $okazao uvijek s$remnim da $rimi *or*u na 'ake jer je imao mnoge i sna5ne sluge u ku4i! Jedva da je nu5no da govorim ovdje o ljudima umjetnosti oni su mezim%i moje filautije i svi *i radije odstu$ili dio oinske *a'tine nego li da $riznaju da nemaju du)a ni talenta" oso*ito su ta'ti glum%i muziari govorni%i i $jesni%i! 6to su ve4i neznali%e to misle da stvaraju znamenitija djela i 'to su vi'e zauzeti samim so*om to glasnije $osvuda nagovje'4uju svoju samo)valu! (e vjerujte i$ak da ove 'u$lje glave ne nalaze takvi) 'u$lji) glava koji odo*ravaju nji)ove nazore? najnezgra$-nija glu$ost naja$surdnija izo$aenost nalazi na zemlji najve4e 'tovatelje i lju*itelje jer se u$ravo svi ljudi kako sam vam ve4 rekla klanjaju ludosti! (eznanje ima dakle dvije velike $rednosti" s jedne se strane $osvema sla5e sa samolju*ljem a s druge joj se strane divi masa! Tko vi'e voli uistinu filozofijsko o*razovanje i znanje taj ga mora isku$iti za visoku %ijenu i velikim trudom i tada to znanje -djeluje tako da ga %io svijet iz*jegava a i ono "*je5i od %ijelog svijeta dok se konano jo' netko -nade koji je kadar svoje sklonosti dijeliti s drugim! +Saznajem nadalje i to kako je $riroda ne samo $ojedinim klasama ljudi nego 'ta vi'e i %ijelim narodima usadila u sr%e svoju zajedniku filautilu! GG-

Englezi misle da je u$ravo kod nji) udoma4ena lje$ota muzika i do*ro jelo! 6koti %ijene svoju $lemenitu krv i $onose se da su u srodstvu s kraljevskim rodom umi'ljaju se*i da su i o'troumni dija-lektiari dok @ran%uzi smatraju da je nji)ov nain 5ivota naj*olji! &ari5ani )vale svoju teolo'ku mudrost i $onose se njom u tolikoj mjeri da sve druge $reziru! Talijani veliaju svoju literaturu i govorni'tvo te se $rije svega $onose tim da samo medu njima nema *ar*ara! .o5e se re4i da su Rimljani najve4-ma zauzeti za to netom s$omenuto stanje sre4e i da" jo' danas sa zadovoljstvom i nasladom sanjaju o $rvenstvu svoga glavnog i svjetskog grada! .leani 5ivu umi'ljeni u svoje $lemstvo i veoma su zadovoljni sami so*om! >r%i su sretni 'to su izumili nauke i da su $otom%i stari) mnogo slavljeni) junaka!! Tur%i i svi drugi njima srodni narodi koji jo' u istinu 5ive u *ar*arstvu tvrde smiono da jedino oni imaju $ravu religiju i rugaju se $raznovjerju i idol-stvu kr'4ana! Jo' su 'aljiviji u tom $ogledu 2idovi koji u $ostojanom oekivanju .esije sa naj5ilavijom sigurno'4u raunaju s o*e4anjima .ojsijevim! 6$anjol%i ne 4e nikomu drugom osim se*i da $riznaju svoje ratnike slave! (ijem%i nastoje da im ljudi $riznaju ast da su oni orija'kog tijela i da su $rvi u nau%i o aro*nja'tvu! /$ak se ne mogu u$u'tati u $ojedinosti 3i sada vidite do*ro ako se ne varam koliko radosti 'iri samolju*lje $osvuda u svim s$e%ijalnim i o$4im sluajevima! @ilautija je slina svojoj sestri laskanju u tolikoj mjeri da i) esto zamjenjujemo! Samolju*lje ne znai ni'ta drugo nego sama se*e maziti? ako $ak drugoga mazimo i milujemo zovemo to laskanjem! Siroma'no laskanje ima dan danas nesre4u da je razvikano ali samo kod oni) koji dr5e vi'e do izra5aja nego li do same stvari! 8mi'lja se da se $ristojnost $rema drugima ne dade s$ojitf s iskreno'4u? i$ak da nije tome tako mogao *i nas? $oduiti $rimjer 5ivotinja! Razumije li se ijedna 5iGGM votinja da vi'e mazi od $sa! /ma li u isto do*a dra5e i $rivr5enije 5ivotinje od $sa! 3jeveri%a u nastam*i )o4e da se uvijek mazi $a je li zato manje $rijateljska ljudima: Tada *i se moralo uistinu zakljuiti da divlji lavovi krvo5edni tigrovi i *ijesni leo$ardi misle najiskrenije o ovjeku! Znam sasvim do*ro da ima i veoma r7avog laskanja koje iskori'4uju lukav%i i $odrugivai da $rimame lu7aka u mre5u! /$ak to nije moje laskanje jer ono iskae iz *ogatog izvora iz do*rote sr%a i iskrenosti naziranja te je srodnije sa kre$o'4u nego su$rotnost ove $rijateljske *lagosti" seljaki muni ton kako veli Jora%ije i nes$retne surove manire! Easkanje ulijeva kukavi%i snagu razveseljuje ozlovoljenog $otie lijenog *udi $os$anog *olesniku u*la5uje *olest kroti goro$adnika do$u'ta da lju*av klije i %vate! .oje laskanje $rivodi dje%u $utem igranja k mukama uenja? ono je veselje stara%a i $od maskom $o)vale o$ominje i $oduava knezove da i) ne uvrijedi! 8kratko djeluje da se svaki sam se*i svidja da je sam u se*e ve4ma zalju*ljen i u tom $oglavito sastoji sre4a 5ivota! /ma li ganutljivijeg $rizora nego kada dvije mazge jedna drugoj naj5ivlje gre*u i e'u ko5u! 8 toj uzajamnoj slu5*i $ostoji najve4im dijelom mnogo slavljeno govorni'tvo a jo' u ve4em dijelu medi%ina a u najve4em dijelu $jesni'tvo! To je laskanje u$ravo med zain svakoga ljudskog sao*ra4aja 1no $ridonosi da se 'iri slast 5ivota! &rigovorit 4ete mi da je velika nesre4a da *ude ovjek $revaren i ja vam odgovaram da je najve4a nesre4a ne *iti $revaren! Jer je to neo$isiva $rena$etost ako se sre4a ovjeka stavlja u same stvari kakve one uistinu jesu! Zavisi jedino i samo o mi'ljenju koje ovjek ima o $ojedinim $redmetima! Sve je u 5ivotu tako tamno tako raznoliko i tako $uno o$reka da se ne mo5e $ri)vatiti nikakva neo*oriva istina! To je *ilo i $rvo naelo moji) mili) akademika koji su se i u tom $okazali da nijesu o)oli filozofi! 0ko ve4 ima neo*orivi) reeni%a o kako mnogo one $oreGGO me4uju u5itak i mir 5ivota! Ejudi )o4e 'ta vi'e da i) varamo i uvijek su skloni k tomu da im se la5 vi'e svidi nego istina! 2elite li da vam iznesem istiniti i jasni $oku'aj: &o7ite u %rkvu na $ro$ovjed i vidjet 4ete kako svi s$avaju i zijevaju od dosade ako $ro$ovjednik govori o sveanom oz*iljnom $redmetu! 0ko $ak magnilokvent o jao! to sam se zarekla ja sam )tjela re4i - ako veliki govornik $one $ri$ovjedati neku ludu $riu tada se iznenada $ro*udi %ijeli auditorij i svi naule u'i! /sto

tako mo5ete vidjeti kad se slavi sveanost *ajoslovnog $jesnikog sve%a na $r! sv! 7ure =ristofora ili sv! 9ar*are izgledaju ljudi mnogo gorljivije i $o*o5nije nego kad se slavi &etar &avao ili sam na' S$asitelj! 0li $re7imo sada na drugu stvar! 3ra4am se o$et na svoju reeni%u" sre4a koja $oiva na samom linom mnijenju nesigurna je i jeftina sre4a dok se najneznatnije stvari u svojo_ is$ravnoj kvaliteti esto stiu i s$oznavaju samo s velikim trudom na $r! gramatika! Ejudski du) ima $o $rirodi najve4u srodnost sa snom $a mu san ;imagina%ija< $ru5a vi'e ugode nego stvarnost! Jedan jede slasno ri*e koje drugima smrde? tomu se ini to jelo kao am*rozija - i re%ite 'to muti njegovu sre4u: 0ko nasu$rot tomu najukusnija keiga $odra5aje drugoga na *ljuvanje gdje je onda njegova sre4a: Jedan ovjek ima stra)ovito ru5nu 5enu a i$ak misli da se ona mo5e $o lje$oti taknuti sa samom 3enerom njemu je to tono tako kao da mu je 5ena uistinu *ila lije$a! Crugi o$et ima neku oajnu sliku ;ki< i i$ak misli da je 0$ellesova ili ZeuLisova slika i ne $restaje da ju $romatra i da joj se divi? nije li on sretniji od onoga koji sku$o $la4a $rava djela oni) slikara za koje ne osje4a toliko veselja kad i) $ogleda! &oznajem i onoga ovjeka koji ima ast da nosi moje ime! (e$osredno $oslije vjenanja $oklonio je on svojoj mladoj 5eni nekoliko krivi) dragulja i *udu4i da se do*ro razumio u du)ovitosti i 'ale uvjerio je 5enu da su to GGP $ravi i drago%jeni dijamanti koji vrijede stra)ovitu svotu nova%a! 6to je jo' nedostajalo sre4i njegove 5ene: /s$itivala je o$i$avala i gladila staklene komadi4e kao da je imala *lago neizmjerne vrijednosti! ovjek je $ri tom za'tedio golemu svotu nova%a i veselio se za*ludi svoje 5ene koja mu je *ila isto tako za)valna kao da joj je uistinu darovao najdrago%jeniji dar! .islite li da se razlikuju stanovni%i &latonove s$ilje koji su zadovoljni im vide sjene i $rividne slike razliiti) stvari jer im se to svidja kao da sve to stvarno $ostoji - mislite li $itam 3as da li se razlikuju ovi lu7a%i od onog filozofa koji na$u'ta s$ilju i gleda te stvari onakve kakve su u istinu: Ca je onaj Eukijanov .i)vlos mogao ostatak svoji) dana $rovesti u snu od zlata i *ogatstava ne *i mu *ila uistinu nikakva druga sre4a $otre*na! /li nema dakle nikakve razlike izme7u lu7aka i mudra%a ili ako $ak takva $ostoji onda je to samo razlika da su lu7a%i sretniji! / to su stoga sretniji jer nji)ova sre4a jedva ne'to stoji ;ko'ta< jer joj jednostavno s)va4eno mi'ljenje dostaje i drugo jer oni tu sre4u dijele s *ez*rojnim drugima! 6aliti se sam ne znai uo$4e 'aliti se! Sav svijet zna kako je malen *roj mudra%a ako uo$4e i jedan $ostoji! >r%i se $onose da je nji)ova zemlja kroz tako mnogo vjekova rodila sedam" mudra%a! Sama 4u Jerkula mi rado umrijeti ako se $oslije tonog is$itivanja nji)ove filozofije na7e ma samo i $olovi%a jednog mudra%a ili mo5da samo jedna tre4ina! .edu *ez*rojnim $o)valni%ama kojima o*asi-$avamo 9ak)a svakako je najslavnija ona 'to taj *og uni'tava nemire i skr*i du'e! 0li kako dugo traje ova sretna tla$nja: im se is$avamo omame nestaje i tada se *rzo $ovra4aju *rige "na *ijelom etvero$regu"! 8 koliko je stoga savr'enije i trajnije do*ro koje ja Eudost $odjeljujem smrtni%ima! / ja i) omamljujem ali ova omama traje %ijeli 5ivot donosi sre4u u5itak i veselje i ne $rouzrokuGG, je ni tro'kova ni kajanja onima koji me zovu u $omo4! (ema ovjeka koji ne *i *io dionikom moje dare5ljivosti dok drugi *ogovi svoju naklonost i milost $odjeljuju as ovoj as onoj ljudskoj dje%i! 9ak)us ne do$u'ta da $osvuda raste jako milo vino koje rastjeruje muke i *rige i dariva o*ilnu nadu! 3enera ne rasi$ava svima rizni%u lje$ote a jo' rjedje .erkur daje dar rjeitosti! Jerkul ne $oklanja mnogima *ogatstva a malo nji) $ostavlja Jo-merski Ju$iter na $rijestolje! esto $ak .ars uskra4uje svoju $omo4 o*jema ne$rijateljskim vojskama i *or*a ostaje neodluna! 0$olon mnogima $osjetio%ima $roroi'ta daje tu5ne odgovore *ez nade! Sa-turnov sin iznena7uje zemlju svojim munjama! @e* 'alje katkada svojim trakama kugu (e$tun uta$lja vi'e mornara u svom elementu nego li i) s$a'ava u lu%i! (e 4u da govorim o onim %rnim *ogovima kao 3ejovisu &lutonu 0ti =aznama >rozni%ama i slinima - oni su naime vi'e krvni%i nego *ogovi! Ja jedina ludost 'irim *ez razlike svoja do*roinstva medu %ijelo ovjeanstvo i o*avijam sve vezom svoji) darova! / zato ne tra5im nikakve zakletve i nijesam nikakva *o5i%a koja se srdi i ujedno tra5i

$okajanje ako se je $ro$ustila u $rire7ivanju moga kulta neka %eremonija! Ja ne uz*unjujem ne*o i zemlju u $o*unu da se nekomu osvetim ako je netko za*oravio da me $ozove na sudjelovanje u 5rtvenom dimu $ri emu se nalazi %ijela ne*eska eta! 1stali *ogovi naime u ovim su stvarima tako udnovati tako sumnjiavi da *i *ilo *olje i 'tavi'e sigurnije $ustiti i) jednostavno neo$a5eno na miru i ne moliti i) uo$4e nego li se *aviti njima! 1ni su nalik na! )irovite ljude koji se lako vrije7aju $a stoga svaki ovjek voli da s njima radije 5ivi u otvorenom ne$rijateljstvu nego li $rijateljstvu! &redvi7am da 4ete mi $rigovoriti" "Eudost re4i 4ete nema )ramova i nitko joj ne mo5e $onuditi 5rtve"! Sada ja mislim da sam ja to ovdje $red vama izrekla da me takav ste$en neza)valnosti u istiGHA nu iznenadjuje! /$ak malo me se to tie i ne 5alostim se zaradi toga nego uzimam $rema svojoj $riro7enoj do*ro4udnosti stvar s njezine naj*olje strane i ne tre*am *o5anski) $oasti niti i) 5elim! Jer za'to *i) ja tre*ala $osvetni dim *ra'no 5rtveno jar%a ili svinju kad se $rema meni gaji kult koji tako daleko si5e kao svijet i kojemu 'tavi'e ni teolozi ne uskra4uju svoga odo*renja ni svoje $rivole! .orala *i) zavidjeti Ciani 'to joj se 5rtvuje ljudska krv! Ja to smatram naj$o*o5nijom $oa'4u ako mene kako se esto z*iva $osvuda nose u sr%u i ako me svojim $ona'anjem iznose otvoreno na svijetlo dana! Takva $oast nije ni u samom kr'4anstvu esta! 3elika masa ljudi u$aljuje do nogu 9o5je majke vo'4ane svije4e i to $o najsvijetlijem danu gdje to uo$4e nije nu5no! =ako i) malo slijedi s iskrenom $o*o5no'4u $rimjer svete Cjevi%e u nevinosti 4udo-rednosti i gorivom nastojanju za *la5enstvom! 0 to je $rva istinska $o*o5nost koja se ne*esni%ima naj-ve4ma do$ada! 6to *i) ja nadalje $oela sa zase*nim )ramom: /mam ja divan )ram -B %ijelu zemlju: (ema samo sve4enika ondje gdje nema ljudi! Zar ne mislite da je dosta ludo 5eljeti slike i ki$ove koje esto nose sa so*om do skrajnosti o$asne $osljedi%e! (e z*iva li se esto da ludi i ukoeni ljudi o*o5avaju esto sliku kao istinskog sve%a i tada se mi nalazimo u sramotnom $olo5aju ovjeka koji je $otisnut od svoga zamjenika! Svi su smrtni%i moji ti$ovi? oni me $rikazuju vjerno $rema naravi i ako to sami ne 4e! Stoga ja nemam ni'ta $rotiv toga da se i drugi *ogovi u najrazliitijim krajevima svijeta slave u odre7ene dane! .o5e se @e* slo*odno slaviti u Rodu 3enera na =i$ru Junona u 0rgosu .inerva u 0teni Ju$iter na 1lim$u (e$tun u Ta-rentu &rija$ u Eam$saku 'to se to mene tie ako meni %ijela zemaljska kugla sku$a uvijek nudi daleko krasnije 5rtve! Re4i 4e se da ja $retjerujem: - 9a%imo nekoliko letimini) $ogleda na 5ivot ljudi $a 4e 3am GH+ i *iti jasno kako mi veliku )valu duguju ljudi i kako me svi $o'tuju i to svi od ske$tra do $astirskog 'ta$a! (e mogu da o svim stale5ima $ojedinano govorim - to *i me $redaleko odvelo - nego se moram zadovoljiti tim da navedem samo najglavnije ! $o kojima se lako mo5e zakljuiti na ostale! emu da ja govorim o velikom mno'tvu i $ri$rostom $uku? on je moj *ez ikakvog nijekanja i" $rigovora! &ri$rosti $uk je tako *ogat najrazliiti-jim ludostima i izmi'lja svaki dan tako mnoge novev da tisu4u Cemokrita ne *i *ilo kadro da se svemu tome izrugaju kako se $ristoji! (e mo5ete se*i zamisliti kako mnogo materijala za smijanje $orugu i veselost $ru5aju najsi4u'niji zemaljski stvorovi *ogovima! 3i naime morate znati da su olim$ijski *ogovi sve do o*jeda trijezni i da $rovode vrijeme u esto *unim vije4anjima? osim toga slu'aju molitve smrtnika! &oslije goz*e $ak ako im nektar zamagli glavu i ako se ne mogu da *ave s oz*iljnijim stvarima tada se sa*iru svi na najistaknutijem mjestu ne*a da tamo na$eto gledaju dolje i da $romatraju razliita djelovanja ljudi! (ema uistinu veselijeg $rizora za nji)ove oi: 9esmrtni *ogovi: =akve su to lakrdije i $rizori! =ako su raznolike ludosti ljudi: Ja esto $risustvujem sjedni%ama *ogova i govorim 3am oz*iljno! Jedan je zalju*ljen u mladu 5enu i 'to nailazi manje na uzvrat lju*avi to ga mui ve4a lju*avna $atnja? drugi se 5eni za miraz a ne za djevojku! 1vdje 5ivi o$et mu5 od $rostitu%ije svoje $oslu'ne $olovi%e? drugog $ak $rogoni demon lju*o-mornosti i *dije s 0rgusovim oima nad svojom *ranom $olovi%om! =oliko li se glu$osti izgovori i uini u vrijeme 5alosti? ljudska 5alost $la4a

$odje-dno gledao%e koji izvode lakrdiju 5alosti! &ravo veli grka $oslovi%a" ".oli se i $lae jedan na gro*u svoje $uni%e"! 1naj o$et 'e$a sve do ega samo mo5e do4i i daruje svojem 5elu%u sve uz o$asnost da 4e $oslije toga $rekosjutra umrijeti od gladi! 1vaj vidi u s$avanju i u neradu vr)una% svoje sreGHG 4e! /ma o$et ljudi koji se uvijek zanimaju za rad-drugi) i $ri tom za$u'taju svoje vlastite $oslove! .nogi $osudjuju velike svote da $late svoje dugove i dr5e da su *ogati $remda 4e naskoro $asti $od! steaj! Crugi o$et ne $oznaje ve4eg *la5enstva nego da se*e 'to vi'e mui da se suste5e i da 'tedi za" svoje *a'tinike! .nogi $re$lovi sva mora zaradi neznatnog i nesigurnog do*itka i $re$u'ta vjetru i valovima svoj 5ivot koji za sva *laga ovog svijeta ne *i mogao $ovratiti! 1n )o4e radije da u ratu stee *ogatstva nego da u5iva kod ku4e ti)i mir! 1naj se nada da 4e do4i do lije$e *a'tine ako se jednom star%u *ez dje%e s$retno ulaguje ili ako je *ogatom ro7aku $ri ru%i? *eskonano se 'ale *ogovi ako se ovi ri*ari zlatni) ri*i%a u)vate u svoju vlastitu mre5u! (ajlju7i i naj$rezreniji medu svima su *ez sumnje trgov%i! (ema ni'ta ni5eg neasnijeg od nji)ova zvanja koji oni jo' k tomu na o*ini nain vr'e? 1ni su redovito las%i krivokletni%i takovi varali%e i unato tomu misle da su najugledniji na svijetu jer imaju sve $rste $une zlatnog $rstenja! 8$ravo su neasni *ogata'i oni kojima $rosjaki redovni%i tako $odaniki laskaju koji i) sa najsla7om odano'4u najsveanije nazivaju visokodostoj-nom gos$odom i to samo zato da ulove neznatni dijeli4 trgovakog ne$ravedno steenog nov%a! (a drugoj strani vidite uenike &itagorine koji dr5e zajednikim do*rom sve 'to samo mogu oteti i to $risvajaju se*i kao $ravilni *a'tinski dio! /ma i takvi) koji se mole 9ogu za *ogatstvo i u svom du)u slikaju mile slike *udu4e sre4e koja im je dovoljna za zadovoljni 5ivot! 1$et drugi su us)i4eni ako i) javnost smatra *ogatima dok uistinu u ku4i nemaju 'to da grizu! Jedan ne mo5e dosta *rzo $ro$asti drugi $ak zgr4e s o*je ruke! asto)le$ni te5i za visokim astima flegmatini se osje4a $red svojom $e4i najsretnije! 8$ravo se mnogi za$li4u u *eskonane $ro%ese i ini se da $re$irka medu strankaGHHrna" nema druge svr)e nego da o*ogati $olaganog su%a i rafiniranog advokata! 9untovnika glava misli na novotarije $oduzetni na velike ine! .nogi )odoasti u Jeruzalem ti Rim u 6$anjolsku svetom Jako*u gdje on nema nikakvog $osla dok kod ku4e njegova 5ena i njegova dje%a oskudjevaju i tuguju *ez njega! 8kratko ako *iste sa mjese%a dolje kao neko4 .eni$$a gledali ne$restanu )ajku ljudi vidjeli *iste kako se oni nalik na roj mu)a ili mu'i%a me7uso*no $re$iru kako se tuku $ostavljaju si uzajamno stu$i%e i $ljakaju kako se igraju i 'ale kako se ra7aju i nestaju i konano umiru! (e u du)u ne mo5ete $redstaviti nikada vrevu *uku i tutnjavu koju ovjek izaziva na zemlji ovjek taj jadni stvor koji je tako *rzo $rolazan jer katkada otrgne i usmrti *ijes rata ili vi)or kuge mnogo tisu4a ljudi odje-darn$ut! Ja *i) *ila u najvi'em ste$enu neraz*orita i zaslu5ivala *i da me Cemokrit ismije iz $unog grla kad *i) $oku'ala da na*rojim ludosti i glu$osti koje ljudi $oinjaju! &ustite nas sada da $re7emo onima koji uvaju u oima ljudi sjenu mudrosti i koji eznu za $oznatom zlatnom granom! 8 $rvom nam redu dolaze u susret gramati%i vrsta ljudi koja *i *ila tako nesretna tako *ijedna tako od *oga omra5ena kao nikoja kada ja ne *i) $ote'ko4e nji)ova 5alosna stanja u*la5ila najugodnijom vrstom ludosti! Ti oz*iljni majstori ini se da su $odlo5eni ne samo furijama ;nji) nema $et< nego i *ez*roju *o5i%a osvete? uvijek lete gladni i $rljavi u svojim 'kolama - u svojim 'kolama velim li ja: (e u svojim muili'tima svojim mjestima za muenje u svojim s$iljama zlostavljanja! 1kru5eni od *ez*roja dje%e $rovode svoj 5ivot u vjenom radu zaglu'uju od vlastitog vikanja i sasvim $ro$adaju od smrada i neisto4e! /$ak se dr5e $omo4u moga do*roinstva najznatnijim ljudima na svijetu! TaUGHQ "ko laskaju sami se*i ako svojim $la'ljivim $odre7enima tjeraju stra) u kosti $ogledima $unim $rijetnja i gromkim rijeima ako 'ta$ovima 'i*ama i *ievima najsiroma'nije iz*atinaju i *ez

milosrdja $o vlastitom $riznanju *ijesne sasvim kao onaj magara% od =umaje! (ji)ova neisto4a ini im se kao najlje$'i ures nji)ov je smrad miomiris za nji) i *udu4i da se u svom *ijednom ro*ovanju osje4aju kao u nekom kraljevstvu ne 5ele ni u kojem sluaju da svoju tiransku vlast zamijene sa vla'4u @alarisa i Cioniza! 6to i) u $rvom redu usre4uje to je visoki $ojam koji imaju o svojoj uenosti! 8istinu $ak usadjuju glu$u i ludu gra7u u du) dje%e ali unato tomu o do*ri *ogovi! Conata i &alemona $reziru jer da nijesu ni'ta $rema nji)ovoj mudrosti! / na temelju te oz*iljnosti i toga va5nog dr5anja koji umiju dati sami se*i smatraju i) ludi i $ri$rosti roditelji nji)ovi) uenika ljudima najdu*ljeg znanja! /ma jo' jedno drugo veselje za 'kolnike! 0ko koji od nji) u nekom za$ra'enom iz*lijedjelom ruko$isu na7e ime 0n)izove majke ili otkrije koju ne$oznatu rije koja ne 5ivi u narodnim ustima ako kojem $odje za rukom da $ronadje kakav kamen sa slovima koja se mogu te'ko odgonetati o Ju$itra mi! kakva ga naslada $ro5ima kako sjajne triumfe svetkuje kako mu samo svi odo*ravaju kao da je $odvrgao 0friku svojoj vlasti ili osvojio 9a*ilon! =akav je visoki u5itak za nji) da itaju $osvuda svoje ledene jadne sti)i4e i da se dadu diviti od $uka! Tada misle da je 3ergilov du) $re'ao u nji)ovu unutra'njost! (aj*olje je od svega ako se oni uzajamno )vale i ako se jedan drugomu dive! 0ko koji strunjak $oini ma samo i malu $ogre'ku u sintaksi i ako to drugi sa svojim o'trijim oima sluajno o$azi o Jerkula mi kakvu 4e odma) viku $odi4i kakva 4e se *or*a rijeima razviti i kakve 4e to ni4i $oruge i $ogrde! 0ko ja sluajno la5em neka mi se svi gramati%i o*jese o vrat! &oznajem jednog ovjeka koji zna sve grki latinski GHmatematiku filozofiju medi%inu i to - on je svjetionik u svim ovim dis%i$linama! /ma mu 'ezdeset godina! / taj univerzalni uenjak mui se ve4 dvadeset godina a da se ne *rine ni'ta za drugo samo i jedino za gramatiku! 1n 4e zadovoljan i4i u smrt ako samo *ude tako dugo 5ivio dok $ostavi neo*oriva $ravila o razlikovanju osam dijelova govora 'to $o njegovu mi'ljenju nije $o'lo za rukom ni >r%ima ni Rimljanima! 8istinu nastao *i krvavi rat ako *i tko zamijenio veznik s $ridjevom! 3i uostalom mo5ete lako s)vatiti da ima toliko 'tavi'e jo' vi'e gramatika nego gramatiara - samo momu do*rom 0ldusu za)valjujemo i) samo $et! (a'a gramatika ukoena glava ita i) sve $a makar su krivo i odvratno na$isane is$ituje i) temeljito sa-zavi'4u u sr%u $rotiv svakoga koji se o ovom $redmetu $a *io ma kako lud usu7uje $isati i uvijek je u stra)u dai je netko mo5e li'iti i slave i $loda vi'egodi'njeg rada! Je li to ludost je li to *jesnilo -'to mui tu gramatiku glavu! (eka *ude kako vi )o4ete ako mi samo do$ustite da se gramatik ovjek toliki) neus$je)a za)valjuju4i mojoj do*roti $enje do visina sre4e tako da on ne *i )tio da svoju sud*inu zamijeni s onom $ersijski) kraljeva! &jesni%i mi duguju veliku za)valnost $remda imaju $rivilegij ;koji se ne da os$oravati< da *udu ludi! 1ni su slo*odni nairod kako veli $oslovi%a i %ijela nji)ova umjetnost ima svr)u da razvesele druge glu$ane $ri$ovjedanjem ludi) lakrdija i *lesasti) *ajki! / unato tomu o*e4avaju - to je dosta udnovato - se*i i drugima *esmrtnost i *o5anski 5ivot! Samolju*lje i laskanje su im $rije sviju drugi) kao vjerne savjetni%e i tako su $jesni%i moji najiskreniji i naj$rivr5eniji 'tovatelji! Slijede govorni%i? oni nijesu dakako moji najvjerniji $odani%i oni se malo *li5e filozofima! 0li i$ak $ri$adaju samo na'oj stran%i i to dokazuje *ez o*zira na mnogo drugi) indi%ija $rije svega okolnost da su osim *ez*rojni) drugi) glu$osti GHM o$isali tako $odro*no i o$'irno kako se tre*a 'aliti! (e$oznati autor koji je u$ravio Jerenniju s$is "1 govorni'tvu" u*raja ludost 'tavi'e medu razliite forme dosjetke! =vintilijan onaj istaknuti uitelj govorni'tva na$isao je jedno $oglavlje o smijanju koje je o$se5nije od /lijade! &o mi'ljenju ovi) autora ima ludost tako znatnu snagu da samo tre*a do*ra 'ala da se razori najot$ornija zgrada razuma? mo5da *i se netko na'ao koji *i mislio da ne ide u struku ludosti da )irovitim govorom i vr%astim -dosjetkama razveseli i razvedri %ijeli svijet! Cruga vrsta ljudi koja je srodna s$omenutim su oni koji od knjiga koje izdaju oekuju *esmrtnu slavu! 8o$4e $ri$adaju meni svi $is%i ove vrste a $ogotovu oni koji serviraju javnosti same

glu$osti! Jer oni koji tra5e ast u tom da $i'u uvijek fino samo $o ukusu nekoli%ine uenjaka i koji se )otimi%e do*rovoljno $odvrgavaju kriti%i &erzija i Eelija< jo' vi'e su vrijedni sa5aljenja nego zavisti! (ji)ov je du) uvijek na mukama" oni dodaju mijenjaju *ri'u nastavljaju kuju i elie svoje misli ukljuuju nove reeni%e u na$isano tra5e savjet na svim stranama i $oslije devet godina izlazi ruko$is sretno u svijet! / tada jo' nijesu zadovoljni sa svojim radom! / 'ta im je nagrada: &rolazna slava odo*ravanje si4u'nog *roja itatelja za koje su 5rtvovali svoj mir svoje s$avanje ono najsla7e od svi) do*ara i za koje su $odnijeli *ez*rojne muke i radove! = tomu dolazi da oni sumnjivi kandidati "*esmrtnosti izvrgavaju o$asnosti svoj 5ivot" *lijedi su mr'avi krmeljivi esto $ostaju slije$i a uvijek u $rljav'tini siroma'tva $o*u7uju nemilost mnogi) ljudi te nemaju veselja za 5ivot i na$okon u*rzavaju svoju starost i svoju smrt! 0li za ovu %ijenu misli mudra% $resku$o je ku$ovati ast i slavu koja se sastoji u tom da dva ili tri ovjeka njegove vrste Utivale! .nogo sretniji je na$rotiv u svojoj ludosti r$isa% koji je $od mojom za'titom! (e $oznaje ni GHO raz*ijanja glaive ni no4i *ez sna? sve 'to rrrtr u$ravo $ada na $amet ili do7e $od $ero $i'e 'tedi $a$ir svijestan da 4e mu $uk naime lu7a%i i neznali%e o*ilno $ovla7ivati ako $rodu%ira najve4e glu$osti! 1no malo uenjaka u koliko uo$4e itaju na'ega do*rog $is%a nije uo$4e vrijedno s$omena? mo5e i) jednostavno kazniti $rezirom! Jer 'to tre*a i 'to mo5e $rijekorna kritika neki) lukava%a $rotiv $o)valnog glasa gotovo %ijelog ovjeanstva: &lagijatori to jo' *olje razumiju! (jima je lako da izdaju tu7a djela kao svoja vlastita i $renose tu7u slavu velikom mukom steenu na svoju linost! =nji5evni raz*ojniki $uk zna sasvim do*ro da 4e se $rije ili kasnije otkriti nji)ova kra7a ali zna i to da 4e *arem neko vrijeme vu4i korist! 8istinu je vrijedno svake muke da vide svoju vlastitu zadovoljnu grimasu kada i) svi o*asi$lju $o)valama i kada ljudi na uli%i u$iru $rstom na nji) govore4i" "To je taj udivljenja vrijedni ovjek!" 3esele se tako7er kada s$aze svoja djela u izlozima trgovina! (ji)ova imena svijetle svuda na svakoj strani a oso*ito im se svi7a ako su ta imena $osu7ena iz strani) jezika nalik na aro*ne rijei! / A *esmrtni *ogovi 'to su ta imena drugo nego $razna imena: = tomu dolazi u o*zir da na dalekom $rostoru zemlje ima samo malo ljudi koji $oznaivaju ona imena i jo' neznatniji je *roj oni) koji $ola5u *ilo kakvu vrijednost na to *udu4i da je + kod glu$i) ukus razlian! esto se 'tavi'e de'ava da se sakrivaju za $seudonime koji su dijelom $o su7eni iz djela stari) $isa%a? tako se raduje jedan da se mo5e zvati Telema) drugi" Stelenus tre4i" Eaertes etvrti" &olikrates $eti" Trasima)! S istim $ravom *i smjeli se*e i svoje knjige nasloviti" =a meleon tikva ili $rema nainu izra5avanja neki) filozofa alfom i *etom! (ajsmje'nije je na svijetu ako ovi magar%i i neznali%e sami se*e i jedni druge uzajamno u svojim $ismima $jesmama i $o)valama uzdi5u i slave! "3i ste 0lkej!" - "/ vi =alima)!"" GHP - "3i $otamnjujete Ci%erona!" - "&red va'om mudro'4u i'ezava *o5anski &laton!" =atkada seme7u so*om izazivaju )ra*ri na du)ovnu utakmi%u samo u svr)u da $ove4avaju u $lemenitoj utakmi%i svoju slavu! &uk to gleda glasovi se kole*aju jo' u neizvjesnoj $re$ir%i dok na$okon o*a )ra*ra *or%a izvr'avaju udo od )ra*rosti i smionosti i zaslu5uju o*a na jednaki nain lovoriku $o*jedu i ast triumfa! 3i se smijete lu7a%ima moja gos$odo mudra%i i vi nemate sigurno krivo? samo oni vode )vala mojoj do*rotvornosti $resretni 5ivot i ne *i svoje triumfe nikada zamijenili sa S%i$ionovim! 0ko uostalom tako zvani mudra%i koji se smiju tako srdano tomu i koji se vesele ludosti drugi) misle da meni ni'ta ne duguju onda su u stvari neza)valni $rema meni!

.edu uenima tvrde $ravni uenja%i da su daleko nad svim drugima! (e $oznajem uo$4e ljude koji su toliko umi'ljeni kao ovi! 8 stvari je i$ak ono 'to oni ine o*ini Sizifov rad! 8 jednom da)u izvlae i gomilaju velik *roj iz! zraka uzeti) zakona i dok sa*iru tumaenja na tumaenja razja'njenja na razja'njenja *ude kod naroda vjeru da od svi) znanosti u$ravo nji)ova iziskuje najna$orniji rad! 1no 'to je te'ko o*ino se smatra i krasnim! Cijalekti%i i govorni%i ni5u se zatim na s$omenute! 1vi ljudi izazivaju vi'e *uke i tutnjave nego Codonina mjed i svaki *i se $ojedini od nji) u lajanju i sva7anju mogao mjeriti sa dvadeset samo za ovu svr)u iza*rani) 5ena! /$ak *i oni najsiroma'niji *ili jo' uvijek sretniji u tom kad osim $redugo is$ru5enog jezika ne *i imali i $remnogo 5ui! 1ko svake sitni%e $oinju da se neukro4eno deru i $re$iru i u odvi'e vru4oj *or*i za istinu - istina im najve4ma $ro$ada! /$ak i) usre4uje isto tako filautija? sna*djeveni sa svojom trolanom s)emom silogizama la4aju se *ez oklijevanja svake *or*e i GH,sa svakim $a *io on tko mu drago! Tvrdokorna trdoglavost ini i) ne$o*jedivim $a i onda kad *i *io Stentor nji)ov $rotivnik! &oslije ovi) dolaze filozofi koji su dostojanstveni i koji ulijevaju $o'tovanje svojom *radom i svojim odijelom! 1ni se $onose da je nji)ovo Bdru'tvo - z*irka svake mudrosti i tvrde da ostali smrtni%i le$r'aju okolo $o$ut sjena *ez sadr5aja! =akav samo mili *esmisao $roizvode kad govore A mno'tvu svijetova ako mjere sun%e mjese% zvi jezde i ostala ne*eska tjelesa ako informiraju o Smunji o vjetrovima o $omrinama sun%a i mjese%a + ostalim tajnama fizike! (e ostaju ni na kakvo $i tanje du5ni odgovor? ovjek *i mislio da su oni kod stvaranja svijeta *ili tajni gra7evni savjetni%i i da su direktno iz visoke sku$'tine *ogova do'li k nama dolje! &riroda se smije'e4i ruga svim filo zofskim s$ekula%ijama! Jer da nemaju ni najmanje sigurne s$oznaje ni o emu dokazat 4e se vi'e nego dovoljno time da o svakoj $ojedinoj to%i $ostoje medu njima *eskrajne Rdiskusije! 1ni uistinu ne znaju ni'ta ali se )vale da znaju sve! 1ni ni sami se*e ne $oznaju i esto u jamu $adaju koja je tik uz nji)ove noge ili se s$otiu o kamen koji nijesu o$azili jer je ve4ina nji) ili kratkovidna ili im du) luta kojekuda! 1ni govore unato tomu o idejama A univerzalnim $ojmovima o *itnim vformama o $raelementima tvorevinama o*likovanjima *itno stima - oni sve te stvari vide iz naj*li5e *lizine sve i) tako fino razlikuju da i) ni sam Evnkej ne *i mogao za$aziti i razlikovati! (igdje ne $reziru filozofi vi'e o*ino mno'tvo nego u matemati%i! Trokuti etverokuti kru5ni%e i druge figure *rkaju se i mije'aju $o$ut $ravog la*irinta! /sto je to i sa slovima koji se $o$ut *ataljona vojnika ran5iraju + dolaze as u ovom a as u onom o*liku i redosljedu! Takvim sredstvima im$oniraju i za*lijeste "o*ino glu$u masu! .edu ovim majstorima ima i) i nekoliko koji $roriu iz zvijezda *udu4nost i naGQA

govje'4uju udnovate stvari koje natkriijuji! same izreke magiaira! (alaze i$ak ljude koji su ludi od nji) i koji vjeruju u ne$ogre'ivosti nji)ove umjetnosti! .o5da *i *ilo u$utnije da mimo teologa $re-dem $osvema 'utke i da se ni ne dotaknem =amarinske movare-O< i 0nagvrisova grmlja-P< jer su tumai 9o5je rijei vra'ki mrzovoljasta i razdra5ljiva kategorija ljudi koja 4e me na$asti za%ijelo *urno sa tisu4u silogizama da me $risili da sve o$o-zovem te 4e me odma) $roglasiti i )eretikom ako *udem ma i as oklijevala s o$rovrgnu4em! 1va je rije munja kojom oni mogu udariti svakoga koji im se ne divi! &remda su od svi) ljudi na ovom svijetu *ogoslovi najve4ma skloni da zanijeu moja do*ra djelai koja im iskazujem i$ak su mi u stvari u mnogom $ogledu du5ni veliku za)valnost! 8 sretnom svom $ot$unom $osjedu filautije sjede na $rijestolju u tre4em ne*u i gledaju s vr)un%a svoje visine na sve smrtnike kao na jadne zemaljske %rvi4e 'tavi'e osje4aju $rema njima samilost! 1kru5eni sna5nim nasi$om glavni) i temeljni) defini%ija zakljuaka i izvoda korolarija s$e%ijalni) i o$4i) reeni%a imaju takvo utoi'te da i) ni sam vulkan u nji)ovoj mre5i ne *i mogao 'e$ati! 1ni uvijek izmiu $omo4u svoji) distink%ija ;distinguo< $omo4u koji) mogu lak'e rasje4i svaki vor nego to mo5e Tenedova sjekira! (evjerojatnu $omo4 nalaze u svojim izvje'taenim i stra)ovitim izrazima koje jedva tko razumije! Tre*a samo da i) ujete kako tumae najdu*lje tajne o stvaranju i kon%u svijeta o *a'tini istonog grije)a o $rostornom+ i vremenskom odre7enju zae4a i $ostanka ovjeka - /susa -O< 8 *lizini si%ilijskog grada *ila je kamarinska movara! &oslovina o$omena" ".e kinej =amarinan" - (e diraj =amarinu t! j! ne u$u'taj u o$asne $ot)vate! +M -S< 0nagvris foeti da je drvo sa li'4em koje neugodno vonja ako ga taremo! GQ+

ili o mogu4nosti da se ne*itno odlui od svoje su$stan%ije o *itnosti Eu)aristije itd! To su sasvim otr%ane teme za $oetnike" druga su me7utim $itas-nja dostojna svijetli) veliki) majstora teologije? to su $itanja" ".o5e li se kod ra7anja *o5anstva razlikovati jedan as koji se mo5e mjeriti:" "Smije li se do$ustiti da /sus ima vi'e roditelja:" - "Je li ova reeni%a mogu4a" 9og 1ta% mrzi svoga sina:" -- ".o5e li se zamisliti da je S$asitelj uzeo za svoju oso*u o*lik jedne 5ene ili sotone ili magar%a tikve ili 'ljunka:" -B "&ret$ostaviv'i da je uzeo o*lik tikve kako *i takva tikva $ro$ovjedala evan7elje kako *i inila udesa kako *i *ila $ri*itai na kri5:" - "Tko je &etra $osvetio i *lagoslovio kad je *io *lagoslovljen! onda kad je /susovo tijelo visjelo na kri5u:" - "Je li se moglo u$ravo u tom asu re4i da je S$asitelj jo' ovjek:" - "Jo4e li $oslije uskrsnu4a *iti do$u'teno da kao i $rije jedemo i $ijemo:" udna $rovidnost da ljudi na sve to miisle tako daleko una$rijed! (e tre*a da svr'im nego radije da vam navedem mnogo finiji) !$ojmova ove vrste" odnosi momenti formaliteti kviditeti ek%eteti -B isti $lodovi fantaszije ;'imere< koje nije nitko kadar ni da vidi ni da u$ozna? morao *i ovjek u$ravo imati tako o'tre oi kao Evnkej da *i kroz naj%rnji mrak mogao razlikovati stvari koje nigdje ne $ostoje! .oral je ovi) teologa zainjen tako $aradoksalnim senten%ijama koje su tako *esmislene da su $oznati $aradoksi stoika $rema njima nezgra$ni jadni i trivijalni! 1ni nam vele na $r! "da je *olje u*iti tisu4u ljudi nego $rekr'iti nedjeljni $oinak i zakr$iti %i$ele siroma)u" "*olje je da $ro$ane %ijeli svijet i sve 'to je s njim u vezi nego li izre4i ma i naj*ezazleniju neistinu!" 1ve veoma su$tilne su$tilnosti jo' ve4ina su$tiliziraju razliiti i mnogi sistemi i 'kole! &rije 4emo se u )odni%ima la*irinta orijentirati nego 4emo otkriti izlaz u z*r%i realista nominalista tomista 0l*ertista 1kamista 6kotiGQG sta-,< i drugi) 'kola? to ni jesu sve jer s$ominjem samo najistaknutije! 8 svim ovim teolo'kim

'kolama ima mnogo naukovni) $redmeta mnogo erudi%ije i toliko $ote'ko4a da a$ostoli sigurno $o mom mi'ljenju ne *i tre*ali da na nji) si7e Cu) sveti kad *i uli na'e filozofe! &avao je *io vrst u svojoj vjeri kad veli" "3jera je neko $ovjerenje neka su$stan%ija onoga u 'to se moramo nadati? vjera je i to ako ne sumnjamo u ono 'to ne vidimo!" Ta defini%ija $rema modernim $ojmovima nije 'kolski is$ravna! Taj je a$ostol *io gorljivi $ro$ovjednik kr'4anske lju*avi i u njegovu lju*av ne tre*a sumnjati? i$ak u +H-om $oglavlju svoga $rvog $isma =orin4anima nije definirao ovu kre$ost ni $ojmovno niti ju je ra'lanio u dijelove 'to sasvim malo odaje dijalektiku s$retnost! 0$ostoli smjerno i $o*o5no slave sakramente i otajstva" ako *i tre*ali da odgovore na $itanja otkada $a dokada traje djelovanje *lagoslova ;a Vuo et ad Vuem< kako se vr'i transu$stan%ija kako je mogu4e da jedno te isto tijelo u isti ma) *ude na vi'e mjesta koja razlika $ostoji izme7u tijela S$asiteljeva u ne*u na -,< Realisti su smatrali o$4e $ojmove ;universalia< kao stvari koje uistinu $ostoje ;realia< dok su nominalisti u uni-verzalijama gledali samo $rodukte a$strak%ije dakle nikakva realija! -B Tomisti su $rista'e sv! Tome 0kvinskog koji je stekao $oasne a$ozi%ije "do%tor universalis" i "do%tor evangeli%us"! >lavno mu je djelo "Summa t)eologiae"! (jegovu filozofiju nastavljaju i )rvatski dominikan%i ;neotomisti<" dr! J! 9o'kovi4 o! $! i dr! u zagre*akom aso$isu "Cu)ovni 5ivot i dr! 0l*ertisti su ueni%i "doktora universalis" 0l-*erta 3elikoga grofa 9ollstaedta ;+GAO-+GPA< o njemu je u zagre*akoj kolek%iji "8zori" iza'la )rvatska monografija! - 1kamisti su $rista'e 3ilima 1%%ama ;"do%tor invi%i*ilis et singularis &rin%e$s nominalium"< $o*jednika realista! -K Skotisti su $rista'e Cuns Skota ;+GOA-+HAP<? $rozvan je "do%tor su$tilis" ;o'trouman<! (jegovu filozofiju izgra7uju dalje franjev%i me7u skotistima svjetskog glasa je i jedan Jrvat dana'nji $rofesor na me7unarodnom franjevakom sveuili'tu u Rimu dr! fra =arlo 9ali4 koji je izdao na latinskom jeziku izvrsna djela o skotizmu i koji je $ro'le godine $riredio u Zagre*u $rvi skotistiki kongres slavenski) mis.o%a! GQH kri5u i u Eu)aristiji u kojem se asu razvija tran-su$stan%ija i kako je mogu4e da se vr'i u jednom )i$u kada su izreke *lagoslova slo5ene iz $ojedini) slova i rijei $a se stoga mogu moliti samo jedna za drugom - ako *i sve to tre*alo rastumaiti oni ne *i za%ijelo dali tako o'trouman odgovor kao skotisti koji umiju da majstorski dis$utiraju o ovim $ojmovima i da i) definiraju! 0$ostoli su $oznavali majku 9o5ju ali je i$ak jedan od nji) dokazao sa filozofijskom tono'4u $o$ut na'i) teologa da su oni oslo*o7eni od istonog grije)a $rao%a 0dama! &etar je iz vlastiti) S$asiteljevi) ruku $rimio kljueve a /sus i) nije dao nikakvom nedostojniku! /$ak *i) mogla sumnjati u to da je on s)vatio $ot$uno znaenje su$tilne injeni%e - svakako se toga ne dotie ni na kakvom mjestu - da 4e ti kljuevi $ostati kljuevima znanosti u rukama ignoranta! 0$ostoli su $osvuda krstili ali nijesu nigdje nauavali 'to je formalni materijalni djelotvorni i 'to je konani uzrok kr'tenja a nijesu nigdje!ni jednom rijeju s$omenuli koji se znakovi ovog sakramenta mogu uni'titi a koji se ne mogu uni'titi! 1ni su se molili 9ogu i$ak samo u du)u $rema velikoj glavnoj reeni%i evan7elja" "9og je isti du) kojemu se valja moliti u du)u i istini moliti"! 1evidno nije im tada *ilo jasno da /susovoj oso*i $ri$ada molitva i kult u ve4oj mjeri nego li slii%i namazanoj ugljenom na zidu koja $rikazuje S$asitelja samo zato 'to ove slike $redstavljaju $ro$isne atri*ute" ra'irene ruke dugu kosu i aureolu na glavi! To su sve stvari koje ne mo5e da s)vati onaj koji nije kroz trideset i 'est $uni) godina kao uenik 0ristotelov ili Skotov $ro'ao sve regione fizike i metafizike! 0$ostoli govore esto o milosti ali oni ne znaju razlikovati milost koja se zove gratia gratis data od milosti $oznate $od imenom gratia grati-fi%ans! &otiu na do*ra djela ali oni ne $oznaju razlike izme7u zaslu5nog ina i ina koji djeluje $arnom svojom kvalitetom! (a elu nji)ovi) nauka GQQ stoji lju*av $rema *li5njemu koju $ro$ovjedaju ali ne razlikuju izme7u uro7ene i steene lju*avi i ne tumae da li je smatraju kao su$stan%u ili ak%i-den%iju da li je $osmatraju kao stvorenu ili nestvo-renu! .rze grije) ali $ristajem da smjesta umrem ako mi dadu o tome uenu defini%iju $a

makar u nji) u'ao i sveti du) skotista? jer ja ne mogu misliti da *i &avao $o ijoj se 5alosnoj dijalekti%i mo5e zakljuivati i na o*razovanje ostali) a$ostola ustaijao tako esto $rotiv $itanja $rotiv *r*ljanja i $re$iraka $rotiv registra s$ola i kako on sam veli $rotiv ratova rijeima da je znao za sve varke i majstorije na'eg vremena! 8istinu su *ile ove kontroverze koje su nastale u %rkvi kojal se $oela razvijati samo seljake *ijedne diskusije ako i) u$oredimo s rafiniranim su$tilnostima na'i) uenjaka na$ose sa mudrovanjima na'i) majstora koja natkriljuju mudrovanja jednog Jrizi$a!MA< /$ak moram $riznati da su skromni i $ovueni" $roklinju ono 'to nijesu a$ostoli u svojim s$isima mo5da dosta elegantno ili 'to su $remalo odre7eno ili 'to su ne$ot$uno izrekli $a stoga nastoje da toU $rotumae kako tre*a i to dijelom iz o*zira na asnu starost oni) mjesta a dijelom iz $o'tovanja $rema samom imenu a$ostola! 9ilo *i stoga uistinu ne$ravedno i ru5no da tra5e o tako te'kim $itanjima o*raun od a$ostola? nijesu i$ak ni od svoga *o5anskog uitelja nikada o tom doznali nijedne rijei $ouke! (adu li na'i *ogoslovi iste $ogre'ke i kod %rkveni) otal%a =rizostoma 9azilija i Jeronima onda za*ilje5e sasvim jednostavno na ru*u" "To se ne $riznaje!" 1ni stari uenja%i imali su zada4u da $o*ijaju ljude koji su se veoma 5ilavo dr5ali svoje ose*ujnosti suz*ijaju $oganske svjetske mudra%e i 2idove ali su i'li za tim da nji)ove krive nazore o$rovrgnu vise $o*o5nim 5ivotom i udesima nego dokaznim razlozima da o*ore? ti su $rotivni%i *ili 9< Jrizi$ je *io stoik i glasoviti dijalektik! GQtoliko ograniena du)a da ne *i mogli ni da s)vate nijedne jedin%ate reeni%e skotista! 0li danas! =oji $oganin koji )eretik ne *i u tako gustoj ki'i najo'triji) streli%a odma) $riznao da je $o*je7en osim ako nije $reglu$ da i) uo$4e razumije ili ako nije dosta *estidan da im se ruga: 0 o*oji%a imaju isto oru5je tako da *i *or*a *ila jednaka kao onda kada *i se jedan orija' sva7ao s drugim orija'om ili kad su o*oji%a jednako naoru5ani *or*a *i na$redovala s istom *rzinom kao &enelo$ino tkanje! 9udu4i da ja govorim o *or*i mislim da *i kr'4ani morali umjesto one te'ke soldateske kojom su se ve4 dosta dugo slu5ili *ez us$je)a $oslati u rat $rotiv Turaka i Sara%ena rjeite skotiste tvrdoglave okamiste ne$o*jedive al*ertiste i uo$4e %ijelu *or*enu snagu sofista! 9or*a *i *ila zanimljiva i $o*jedai Uizvanredna! Jer tko *i mogao *iti dosta leden da se ne ra5ari na vatri oni) usijani) strijela! Tko tako nemaran da ne juri'a uz *o%kanje oni) ostruga: Tko ne *i *io dovoljno *istrog oka da vidi sav sjaj ti) du)ovni) zraka koje rastjeruju mrak! /$ak vi mislite da ja to sve govorim samo iz 'ale za 'alu! To me ne iznena7uje i ja to mogu s)vatiti jer me7u teolozima ima ljudi sa *oljim znanjem kojima se gade ovakve frivolne teolo'ke zakuaste su$tilnosti kako i) sami nazivaju! (ekoji $ak zaziru od nji) kao od kakvog svetogr7a i dr5e to za vr)una% svake *ez*o5nosti da ljudi e$rkaju $o *ezdanim misterijima+ Ukojima se u $oniznosti moraju $rije moliti ali ni$o'to ne $oku'avati da i) neo$ranim rukama i $rofanim $oganskim mudrolijama $rotumae! 1ni su uvjereni da sve te am*i%iozne defini%ije sve te )ladne su$tilnosti sve te inde%entne diskusije vrijedaiju velianstvo znanosti! 0li se oni ne *rinu za to? u5ivaju sre4u samodo$adnosti do najvi'e grani%e i sami se*i toliko odo*ravaju da od svoji) dra5esni) *udala'tina kojima 5rtvuju dane i no4i nemaju ni toliko vremenaI da otvore samo jedam$ut evan7elje ili &avlovu $oslani%u! Cok GQM oni svoje *lezgarije $oduavaju u 'kolama uvjereni su u svoju tla$nju da *i se morala %ijela %rkvena+ zgrada sru'iti kada ju ne *i $odu$irali stu$ovi nji)ovi) silogizama? misle da su nosio%i %rkve kao 'to je 0tlas kod $jesnika nosio na svojim $le4imai %ijeli svijet! 9ogato je za nji) vrelo sre4e vjerujte mi kad oni Sveto &ismo kao da *i *ilo od voska $rema vlastitom )tijenju formiraju i modeliraju i kad smiono tvrde da nji)ove od vi'e skolastika odo*rene izjave o *i*liji zaslu5uju ve4i ugled nego Solonovi zakoni ili 'tavi'e da su nji)ove izjave! mnogo va5nije nego li i same $a$ine odred*e i en%iklike! (ame4u se za %enzore %ijeloga svijeta $a ako se samo *ilo tko $a makar i u najneznatnijoj ! sitni%i udalji od nji)ovi) direktni) i indirektni) zakljuaka odma) ga $risile da

to o$ozove! ujete kako govore u tonu $roroanstva" "1va je reeni%a sa*la5njiva a ona druga nije dosta $una stra)o$o-itanja? ova tvrdnja miri'i $o )erezi a ona druga zvui veoma zlo" - tako da niti kr'tenje ni evan7elje ni &avao ni &etar ni Jeronim ni 0ugust ni veliki 0ristotelik Toma $a ni svi sve%i zajedno velim ne *i mogli sainjavati jednoga jedin%atog kr'4anina *ez odo*renja 9akalaurea - tako vam to oni umiju da fino $rosu7uju! Tko *i ikada mogao misliti da nije kr'4anin onaj koji tvrdi da su o*je uzrei%e" "(o4na $osuda smrdi" i "smrdi no4na $osuda" ili "zdjela je vru4a" i "vru4a je zdjela" jednako do*re a da ga $rije toga ne *i o tom tre*ali $oduiti o'troumni teolozi! =ako *i se %rkva mogla oslo*oditi tako *rojni) za*luda koje nijedan ovjek nije $ri itanju o$azio da i) oni nijesu o*jelodanili kao rezultat svoga nju'kanja i da nijesu na te svoje o*jave utisnuli i veliki sveuili'ni $eat: Zar nije to sve samo zato da *udu sretni: 0li ekajte! Ca i) vidimo u svoj nji)ovoj lje$oti tre*a $oslu'ati kako oni $otanko i tono o$isuju sva z*ivanja u $aklu kao da su *ili nekoliko godina gra7ani i u dr5avi $rokletstva! / kako samo fa*ri%iraju GQO / lje$ote novi) svjetova samo ako im to $ristaje - oso*ito onaj $rostrani mili raj gdje u sjaju vjene lje$ote du'e $rovode vrijeme u 'etnjama ili u goz*ama i lo$tanju! S ovim i *ez*rojnim drugim glu$im materijalom na$unili su svoju glavu da ni sam Ju$itrov mozag nije *io o$se5niji kada je 3ulkanovu sjekiru molio za $omo4 da se rije'i &alade! Stoga se ne udite da oni $ri javnim dis$utama svoju glavu tako *ri5no o*avijaju tolikim *rojem vrv%a" inae *i se ras$rsnula u tisu4e komada! Sam se moram esto tomu smijati kako se to teolozi tek onda smatraju savr'enima kad svladaju sve to ru5no *r*ljanje + kad govore tako konfuzno da i) u naj*oljem sluaju mo5e samo lu7ak razumjeti jer oni smatraju kao najve4e djelo svoga o'troumlja da govore ono 'to masa ne mo5e razumjeti! Tvrde da se umanjuje dostojanstvo Svetog &isma ako ga svetogrdno $odvrgavamo ma i najmanjim $ravilima gramatike! / uistinu velianstvo je teologa i$ak uzvi'eno! (jima je jedinima do$u'teno da $rave jezine $ogre'ke i samo se $rosti $uk mo5e s njima natje%ati u tom $rivilegiju! (a$okon se osje4aju jednaki *ogovima ako i) gotovo u religioznom $o'tovanju nazivaju "na'im gos$odarom" jer oni u toj tituli osje4aju ne'to od neiskazanog imena ;Je)ova< koje 2idovi oznauju sa etiri slova ;Teksagramato<! Stoga se ne smiju Ukako oni misle rijei .0>/STER (1STER nikada drugaije $isati nego s velikim slovima! 0ko *i nekom $alo na um da redosljed rijei $reokrene da stavi (1STER $rije .0>/STER tada *i on uni'tio %ijelo velianstvo teolo'kog imena! (aj*li5e su sre4i teologa oni ljudi koje o$4enito zovu religioznimM+< i redovni%ima ;monasima<MG<! 1*a imena nijesu $ristalo iza*rana jer u al< ljudi koji su se< o*vezali da 4e vr'iti koji religiozni o*red ili $ravilo MG< mona) je grka rije "moona)os" a znai ovjeka koji sam 5ivi GQP $rvom redu ve4ina i) od nji) gotovo ne tre*a nikakve religije a u drugom redu nema vrste ljudi koju susre4emo e'4e od ove! Smijem isto tako tvrditi da *i to *ila najjadnija stvorenja kada i) ja ne *i) svestrano $omogla! 1ni su tako omra5eni da ljudi smatraju )r7avim znakom i naslu4ivanjem ako i) i sluajno susretnu! 8nato tomu $uni su neiskazanog samolju*lja! &onaj$rije dr5e najva5nijim za)tjevom $o*o5noga naina 5ivota da 'to manje znaju tako da mnogi ne umiju ni itati! (adalje misle da im nije uo$4e $otre*no da razumiju $salme koji se njima $ri$isuju nego revu i dree sa svojim magare4im glasovima u )ramu i misle da samo ne*o zadivljuju i us)i4uju! 8 ovom dru'tvu ima i mnogi) koji iz*ijaju 'tavi'e i ka$ital iz svoje $rljav'tine i iz svoga $rosjakog 'ta$a! 3idimo i) gdje na svim vratima $rosjae i tra5e sa smionom drzovito'4u kru)a! Sve krme kola i am%e o$tere4uju svojim $rosjaenjem na veliku 'tetu o*ini) $rosjaka! Ti monasi $relju*azni i milokrvni misle da nam svojom neisto4om neznanjem surovo'4u i *estidnosti doaravaju kako sami vele $ravu sliku a$ostola!

(i'ta me vi'e ne veseli nego toni i mukotr$ni red koji oni $ri svakom radu $romatraju kao da se slu5e matematikim o*raunavanjima koja oni ne smiju $ovrijediti jer to smatram grije)om! 1dre7en *roj uzlova na %i$elama remen odre7ene *oje odijelo iz odre7enog *roja kr$a skr$ano $ojas iz odre7enog materijala ;tkanine< $o odre7enom uzoru ka$u%a odre7ene duljine i odre7enog kroja tonzura odre7ene 'irine vrijeme s$avanja u odre7ene sate! 3i me7utim lako uvi7ate da se ova velika uniformiranost ne sla5e s *eskonanom razlikom nazora i tjelesa! 0 i$ak te 'aljive lakrdije $rouzrokuju estor da se redovni%i ne samo uzdi5u nad svjetovnja%ima nego se i uzajamno $reziru i *ore i oni - zastu$ni%i a$ostolske lju*avi jedan drugom deru i kidaju odijela ako nijesu $rema $ro$isu o$asana ili ako GQ, im je *oja ne'to $retamna! .edu njima ima i takvi) koji $o*o5nost vr'e tako strogo da uvijek idu u dlakavom %ili%ikom ko'ulj%u ali ne $u'taju da im se vidi milesijsko odijelo is$od njega! Crugi nose vani $latno a unutra vunu! Tre4a se kategorija *oji nov%a kao otrovnog *ilja ali za vino i 5enu 5rtvuju svi) $et osjetila! =onano ne mo5ete se*i ni $omisliti kako se svi trude da se razlikuju u svom nainu 5ivota! 1ni ne te5e za tim da *udu slini /susu nego samo za tim da se me7uso*no razlikuju 'to vi'e! Znatan dio nji)ove sre4e le5i u raznolinosti imena koja sami se*i daju! Jedni se )vastaju imenom @ranjeva%a i razgranjuju se u =oletan%e .ino-rite .inime i 9uliste! Crugi se zovu *enediktin%ima tre4i 9ern)ardin%ima ;oni sainjavaju red 9ri-gitta a ovi red 0ugustinski< etvrti se zovu 3il-)elmitima $eti Jako*in%ima! Svima im nije dosta da nose ime kr'4anina! 3e4ina nji) misle da su ne-natkriljivi nji)ovi o*iaji i da su neke druge neznatne $redaje veoma vrijedne tako da im se ini da jedno ne*o nije izda'na na$lata za nji)ove zasluge? ali oni na5alost za*oravljaju da 4e /sus *ez o*zira na tu nji)ovu marionetsku igru tra5iti da mu $olo5e raun samo o kr'4anskoj lju*avi o njegovoj glavnoj za$ovjedi! (a sudnjem danu svijetlit 4e se jedan sa svojim tr*u)om koji se utovio sa najrazliitijim ri*ama drugi 4e $rosuti stotinu vagana ;'efelja< $salama tre4i 4e navesti svoj strogi $ost a osim toga 4e s$omenuti da mu je zatim esto $oslije jednog jedin%atog doruka gotovo $ukao tr*u)! Jedan 4e o$et do4i s jednom velikom gomilom vje5*i u $o*o5nosti koje *i se jedva mogle natovariti na sedam teretni) *rodova drugi 4e sam se*e slaviti da 'ezdeset godina nije nikakav nova% dotakao osim sa dvostruko omotanim $rstima! Jedan 4e o$et $okazati svoj )a*it ;mantiju< koji je tako neist i surov da ga ne *i )tio nositi nijedan o*ini mornar drugi 4e se )valisati i 'e"G-A $iriti da je vi'e od $edeset i $et godina kao s$u5va na stijeni 5ivio uvijek u istom samostanu! Tre4i 4e dokazivati da je od $revelikog $jevanja $romukao da ga je njegova velika osamljenost gotovo us$avala a o$et etvrti da je njegov jezik zaradi 'ult-nje $ostao te5i! 0li /sus 4e sva ova ta'ta )vastanja koja inae ne *i nikada *ila dokrajena $rekinuti i u$itati" "1dakle $otjee ovaj novi 5idovski rod: Samo jedan jedin%ati zakon $riznajem da je moj a vi ga nijednom rijeju ne s$ominjete! Ja sam neko4 otvoreno i neuvijeno o*e4avao *a'tinu svoga o%a ali ne za no'enje redovniki) )a*ita niti za kazivanje molitveni) formula ni za $atnju i tra$ljenje nego za vjerno izvr'ivanje kr'4anske lju*avi! Ja ne $oznajem takvi) ljudi koji ne umiju ni'ta da slave nego svoja zaslu5na djela! 1ni koji )o4e da me nat-krile u svetosti mogu ako im $ristaje u4i u ne*o *ogomolj%a 0*raLaMH< ili da dadu izgraditi novi raj onima koji vole svoju ni'tetnu $redaju od moji) sveti) nauka!" 0ko oni uju ovaj sud i $ri tom vide da se o*ini mornar i taljigar *olje $ona'a od nji) 'ta mislite kako 4e $otresena i $ogru5ena li%a $ogledati jedni druge! 8nato tomu oni su *la5eni i sretni u svojoj ludoj nadi i to se uglavnom z*iva u$ravo $omo4u moga do*roinstva! &remda" redovni%i 5ive odjeljeno od $ravoga dr5avnog 5ivota i$ak se nitko ne usu7uje da i) $rezire! To vrijedi u $rvom redu za $rosjake redove koji $utem tako zvane is$ovijedi doznaju od sviju sve tajne! 1ni dr5e da je grije) ako iz*r*ljaju tu7e grije)e za*oravljaju to me7utim i$ak e'4e oso*ito ako su koju a'i%u $revi'e $o$ili i ako no4e da nasla7uju veselim $riama! 0li oni

odma) govore u $redomi'ljajima i ne s$ominju imena! MH< fingirano ime koje znai $o nau%i aleksandrijskog gnostika 9asUilida najvi'e i svemo4no *o5anstvo! ;0*raLas Lnai sumu" HM- i to a Y + * Y G r Y +AA a Y + s Y MA aY + s Y GAA< G-+ 0ko netko ove str'ene razdra5i izazove oni se osve4uju kako tre*a kod $ro$ovjedi i govore sa svakojakim zadirkivanjima $ritajeno o svom $rotivniku da *i ovjek morao *iti slije$ da dotinika na koga se %ilja odma) ne $re$ozna! / vjerujte mi zvijer tako lako ne is$u'ta $lijena sve dok se ne umiri kakvim do*rim zalogajem koji kroti! 0li kojeg 4emo lakrdija'a radije gledati nego izvrsnog govornika koji na $ro$ovjedaoni%i tako smije'no lakrdija'i i o$ona'a $ro$ise govornika o govorni-'tvu! 9esmrtni *ogovi! =ako to oni samo gestikuliraju kako oni di5u svoj glas i $adaju kako $jevaju kako se $ona'aju kako samo oni as ovaj as onaj izra5aj li%a $okazuju i sa svojom drekom is$unjavaju %ijeli 9o5ji )ram! / ovaj nain tumaenja evan7elja sao$4uje jedan redovnik drugomu kao kakvu tajnu! &remda mi to za$ravo ne $ristaje da *udem u$u4ena u ovaj misterij )o4u da ovdje $rikazem ono 'to mi se ini najvjerojatnije! &oinju s jednim a$elom invoka%ijom ime o$ona'aju $jesnike! Jo4e li da govore o lju*avi $rema *li5njemu onda slijedi uvod koji za$oinju od (ila ili tre*a li da *ude tajna kri5a $redmet nji)ova $redavanja onda $oinju s nekoliko rijei s 9elom onim stra'ilom zmajem 9a*ilona! Jo4e li da govore o $ostu onda na $oetku govore o dvanaest znakova Zodiaka! (a svoje sam vlastite u'i ula jednoga od ovi) lu7aka koji svoj govor $oinju s razmatranjem o kvadraturi kruga! Jedan od ovi) uenjaka je )tio na jednoj *rojno $osje4enoj sku$'tini da razjasni tajnu &resvetog trojstva! 0li da dade dokaz o uzvi'enosti svoga znanja i da zadovolji u'i nazoni) *ogoslova iza*rao je sasvim novi $ut! (ije na'ao ni'ta *olje nego da govori o a*e%edi zatim o slogovima o vrstama rijei i tada je $re'ao na govor o slaganju su*jekta i glagola te izme7u imeni%e i $ridjeva! Cijela se je sku$'tina neo*ino udila i mnogi su mrmljali ve4 Jora-%ijeve rijei" =amo smjeraju ove *esmisli%e: Co*ri G-G je majstor $ro$ovjednik rije'io na$okon zagonetku tako da je on elemente gramatike $ostavio kao sliku sakrosanktnog Trojstva i to je tako jasno $roveo da *i to jedva mogao $rovesti *ilo koji matematiar sa svojim figurama u $ijesku! Tu je $ro$o-vjed izra7ivao taj sjajni teolog kao svoje remek-djelo $uni) osam mjese%i i uslijed toga je danas slije$ $o$ut krti%e - sva je snaga njegova vida $rirodno nestala u sjaju njegova du)a! Radi slje$o4e se ni najmanje ne kaje 'tavi'e on misli da je jo' jeftino stekao svoju slavu! Ja sam ula jo' i drugoga! 9io je to sijedi ovjek od PA godina ali tako mudar i o'trouman teolog da su ga dr5ali $ravim Skotom! Jtio je da u imenu "/sus" razjasni sakriveni misterij i $rikazao ga je s jedva s)vatljivom du'evnom o'trinom da je sve 'to je mogao re4i u slavu S$asitelja sadr5ano u slovima njegova imena! 9udu4i da ta rije ima samo tri $ade5a u deklina%iji to nam $ru5a jasni sim*ol za te tri oso*e *o5anstva u jednom te istom *i4u! =ako nadalje od ovi) $ade5a $rvi svr'ava sa "S" Jesus drugi sa "." Jesum i tre4i sa "8" Jesu to skriva veliku tajnu jer ta tri slova na kraju rijei /sus govore *ez dvoj*e da je S$asitelj $od-jedno vr)una% sredina i dno Summum .edium 8ltimum! / ostalo je da se svlada jo' jedna zakuasta $ote'ko4a koja je iziskivala uistinu matematski genij! /me /sus dade se rastaviti na dva jednaka dijela tako da $rerezom slovo "S" u sredini is$ada! Je*rejski se $i'e to slovo ot$rilike" 8J i izgovara se "Sin" a *udu4i da u 'kotskom kako mislim Sin znai isto 'to i grije) izvodi taj mudri $ro$ovjednik iz toga jasno da S$asitelj uni'tava grije)e svijeta! 1vom sasvim neslu4enom uvodu divili su se svi slu'ao%i oso*ito teolozi koji su se udili otvorenim ustima tako da je svakom *ilo gotovo kao neko4 okamenjenoj (io*i? meni se od smije)a desila gotovo ista nes$retruost kao neko4 &rija$u Smokveni%i kada je on na svoju nesre4u G-H

$romatrao no4ne arolije ;no%turna sa%ra< =anidije i Sagane! / $ravom! Jeste li vidjeli sline o$sjene kod >rka Cemostena ili kod Rimljana Ci%erona: Ti su govorni%i smatrali da je zlo ako se uvod govora udalji od teme! &rema svom iskrenom $rirodnom osje4aju ne $oinje tako da govori ni govedar! 0li na'i ueni redovni%i nasu$rot misle da je nji)ov "&raeam*ulum" kako se izra5avaju tek onda savr'eno retorsko djelo ako nema ni najneznatnije veze s ostalim govorom! (ijesu zadovoljni ako se u udu $itaju" "=amo srlja taj drzoviti govornik:"MH-a< (a tre4em mjestu donose u formi $ri$ovjesti neki odlomak iz evan7elja ali ga tumae letimino $remda je ovaj dio govora morao da *ude $ravi i *itni! etvrti dio $oinju - kao da nenadano igraju sasvim drugu ulogu - s tumaenjem jednoga nes)vatljivog teolo'kog $itanja koje le*di izme7u ne*a i zemlje!MQ< .isle da u$ravo to udaljenje odgovara $ravilima umjetnosti! 1vdje daju svome teolo'kom li%u $onosni izra5aj i omamljuju sku$'tinu sjajnim e$itetonima koje daju svojim velikim majstorima svojoj *ra4i" sveani doktori serafinski doktori su$tilni ;o'troumni< doktori sveti doktori ne$okole*ljivi doktori! Tada si$aju $red masom koja jedva da 'to zna mno'tvo silogizama $remisa zakljuaka skolastiki) izvoda korolarija $ret$o-stavaka i svi) drugi) ledeni) lakrdija! Time $osti5u" najve4i us$je)! @ali jo' samo $eti in komedije u kojem se moraju govorni%i afirmirati kao virtuozi svoje umjetnosti moraju da natkrile sami se*e! 1vdje $ri$ovjedaju neku glu$u i ludu $ri$ovijest koji su izvukli iz )istorijskog almana)a "Zr%alo $ovijesti" ili iz rimske $ovijesti te je analiziraju alegorijski tro$ologiki i analogiki! Tako $rivode kraju svo[ govor *izarni monstrum koji se ne $ri*li5uje MH-a< #uorsum )ae% $utida tendunt: MQ< grki" ute ges ute uranu G-Q onom 'to Jora%ije o$isuje u $rvim sti)ovima svoje "0rs $oeti%a"! (a'i redovni%i - govorni%i o*ino *ogzna za'to u $oetku govora mirno govore i klone se toga da glas odvi'e uzdignu! 6to dakle rade ti ljudi: &rema ovom naelu govore u $oetku tako ti)o da oni jedva uju svoju vlastitu rije" to je izvrsna metoda kada se radi o tom da i) nitko ne razumije! 1ni znaju da je $otre*no u svr)u da uz*ude sr%a slu'atelja $oslu5iti se od vremena na vrijeme i 5estokim uskli%ima! Zato $onu $o'to neko vrijeme sasvim mirno govore iznenada vikati kao da su $o*jesnili i to *ez ikakvog razloga! .oglo *i se $rise4i da jedan takav ovjek tre*a elle*orus *ilje ;lijei ludost< jer je on $osvema lud ako misli da je sasvim sve jedno kada vie! 9udu4i da im je $oznato da govor u svom daljem tijeku mora rasti u strastvenosti izgovaraju u $ojedinim dijelovima $rve reeni%e uvijek u sasvim mirnom tonu ali ako se i radi i o najle-denijim stvarima di5u svoj glas s oso*itom snagom tako da mnogi $omi'ljaju da 4e na kraju $asti u nesvijest! (a$okon znaju o retori%i da je do*ro zainiti govore nekim veselim idejama i trude se da tu i tamo $ros$u neke nove 'ale - o milo ne*o kako to ine s finim osje4ajem kako li samo sa nje5nim taktom! 8$ravo kao magara% da igra uz liru! 1ni grizu e'4e ali samo tako da vi'e dra5e nego ranjavaju i nikada ne laskaju otvorenije nego onda kada se*i u svojim govorima davaju $rividno najve4u slo*odu! 8kratko" nji)ovo je %ijelo $ona'anje takovo da *i ovjek mogao $rise4i da su u ovoj stru%i jo' istaknutiji lakrdija'i na trgu *ili nji)ovi uitelji! 8istinu su jedni drugima tako slini da je sigurno ili da su lakrdija'i uili kod na'i) $ro$ovjednika retoriku ili su $osljednji i'li $rvima u 'kolu! 8nato tomu nedostaje im )vala mojoj $omo4i nikada lu7aka koji misle da uju $ravog Cemostena ili Ci%erona ako slu'aju one govore! jTakvi su G-lu7a%i $oglavito trgov%i i 5ene koje idu za tim da $redo*iju milost na'i) $ro$ovjednika jer im trgov%i daju ako se $ravo s)va4a rado jedan mali dio ne-$ravo steenog do*ra a 5ene osim *rojni) drugi) razloga tre*aju da *udu sklone redovni%imUa ve4 i zato 'to one kod redovnika nalaze uvijek u*la5enje i utje)u za sve gorine *ranog jarma! Sada je dosta jasno da meni ludosti duguju redovni%i veliku za)valnost jer oni mojom $omo4i $rividnom svetosti $o*o5nim varkama i drekavom vikom vr'e neku vrstu tiranije nad mno'tom ljudi i stavljaju se uz *ok &avla

i 0ntonija! 0li ja se odvra4am sada lagana sr%a od redovnika ti) gluma%a koji isto tako neza)valna sr%a nijeu moja do*roinstva kao 'to razumiju da simuliraju $o*o5nost! >ovorimo sada o knezovima i velikanima na dvoru koji idu u red moji) otvoreni) $rista'a! >ovorimo slo*odno kako to dolikuje govoriti o slo*odnim ljudima! =ada *i oni imali samo $olovinu un%e mudrosti *i li onda *ilo 'to tu5nije i ogavnije od nji)ova stale5a! Za%ijelo ne 4e nitko vi'e $utem krive zakletve i $otajnog umorstva te5iti za krunom ako *ude $a5ljivo razmi'ljao o stra)ovitom teretu krune koja $oiva na glavi istinskog kneza! Tko stoji na elu jednog naroda tko vlada taj mora slu5iti uvijek samo interesima javnosti a nikad svojim vlastitim i mora dan i no4 misliti na o$4e do*ro! (i za dlaku se ne smije udaljiti od zakona nji)ovi) autora i izvr'itelja? mora uvijek *djeti nad ne$odmitljivosti i isto4om svi) namje'tenika i inovnika i svaki as na to misliti da su sve oi u njega u$rte i da on $utem istoga naina 5ivota mo5e kao sretna zvijezda nositi zdravlje i sre4u ljudskim odnosima ali da i mo5e kao neista $okvarena re$ati%a da $osije svuda oaj i ru'evine! (ikada ne smije za*oraviti da $oro%i $odanika nijesu nikada niti u svojim $osljedi%ama tako te'ki ni o$asni te da se izgu*e u masi ali ako on kao knez ini ma i lagane $ogre'ke onda on time 'iri kugu $o %ijeloj dr5avi! .ora *iti G-M uvijek svijestan toga da *lagosloveni $olo5aj monar)a $ru5a u veseljima slo*odi laskanju sjaju i rasko'i startne $rilike da na$usti $ravi $ut? stoga to gorljivije mora nastojati da *ri5no *dije nad tim da se ne da zavesti i $ovrijediti svoju du5nost! (a$okon mora esto se*i u $amet dozvati ;da ni ne govorim o za$ostavljanjima mr5nji o$asnostima i ne$rijateljstvima< da tamo gore stoluje kralj kraljeva koji 4e $rije ili kasnije o najmanjem od njegovi) ina zatra5iti toan o*raun i to tim stro5i 'to je izvrsnije kraljevstvo koje je imao! 1$etujem to" 0ko jedan vladar na sve to i na mnoge druge stvari o*rati svoju $a5nju - on *i to inio kad *i *io mudar - onda ne 4e imati nijedne *ez*ri5ne no4i niti 4e mo4i da u miru u5iva ma i jedan zalogaj! 0li milo'4u moje $omo4i vide vladari u $ogledu *riga da je *og do*ar ovjek njeguju se i tove valjano i idu samo s ljudima koji im znaju govoriti samo ugodne stvari kako ne *i ni najmanji o*lai4 skr*i $otamnio nji)ova du)a! 1ni misle da $ot$uno zadovoljavaju du5nosti do*rog kralja ako u5ivaju veselja lova ako timare do*re konje ako $rodaju u svr)u vlastite koristi slu5*e i dostojanstva te ako izmi'ljaju svaki dan novu vrstu tri*uta $omo4u kojeg %r$e kese gra7ana i $une svoju $rivatnu vre4u! /de se u tom dakako o$rezno na djelo i s$ominju se *rojni razlozi i izlike da se uistinu ne$ravednom istiskivanju nov%a dade izvjesni izgled $ravednosti? kraljevi namjeri%e laskaju narodu u svr)u da njegovo sr%e $rive5u uza se! +O &redstavite se*i sada jednog vladara kako ga o*ino vidimo" ovjeka koji nema ni $ojma o zakonima koji je ne$rijatelj o$4em do*ru i koji svoje mi'ljenje usmjeruje samo na svoju linu korist koji je ro* svoga veselja koji $rezire o*razovanje koji je ne$rijatelj slo*ode i istine kojemu ni'ta manje ne le5i na sr%u nego sre4a njegovi) $odanika i koji svaku stvar o*ra4a samo na zadovoljenje svoji) strasti i na svoj vlastiti do*itak! 1*jesite sada tom G-O ovjeku oko vrata zlatni lana% ures koji $okazuje vrstu vezu svi) kre$osti stavite mu na glavu krunu ure'enu dragim kamenjem koja 4e ga o$ominjati nato da on mora juna'tvom sve natkriljivati dajte mu 5ezlo u ruku sim*ol $ravednosti i $ot$uno ne$odmitljivo sr%e odjenite ga na$okon u grimizni $la't taj sim*ol 5arke lju*avi $rema domovini dr5avi i gra7anstvu - i slika je gotova! 0ko $ak vladar sav taj kraljevski nakit u$oredi sa svojim istinskim 5ivotom ne sumnjate li u to da 4e se stidjeti svoga uresa i *ojati se da nije on neki 'aljiv-dija koji se ruga i ismje)ava oz*iljnim insignijama! 6to da ka5em nadalje o velikanima dvora o dvorjani%ima: &remda su ve4ina nji) naj$odlo5eniji naj$rezirniji najogavniji i najza*aeniji i$ak )o4e da se u svim stvarima smatraju kao glavne oso*e!! Cakako da su u jednoj to%i veoma skromni $a se s tim zadovoljavaju da nose nova% dragulje grimiz i sve mogu4e sim*ole mudrosti i kre$osti na svom tijelu ali drugima $re$u'taju *rige da *udu mudri i kre$osni! 1ni se smatraju $resretnima da

smiju kralja nazvati svojim gos$odarom i za$ovjednikom da umiju da mu $rave kratke kom$limente i da ga o$skr*ljuju rasko'no sa vrlo zvunim titulama" 3a'e 3elianstvo 3a'e kraljevsko visoanstvo 3a'a Svjetlosti! .a5u s miomirisima svoje li%e i misle da inr je ast da laskaju u finoj i $ristojnoj formi! Jer to je u$ravo ono 'to $ristoji $lemi4u i dvorskom ovjeku! &romatramo li nji)ov ostali nain 5ivota $o*li5e vidimo da su oni $ravi feaani kao &enelo-$ini $ros%i - vi znate 'to o tom $ri$ovjeda Jomer! Jeka 4e vam *olje re4i nego li ja! &ristali" dvorjanik s$ava do $odne i nala5e da mu unajmljeni sve4enik ita misu dok jo' na$ola s$ava! Tada se dorukuje? o*jed slijedi ne$osredno $oslije toga! Za stolom se ko%ka 5drije*a i igraju se razliite igre? dolaze lakrdija'i lu7a%i slu5avke kurtizane i vesele se u za*avi i 'ali! To naravno ne $rotekne a da se ne uzme jedam$ut ili dva$ut osvjeG-P 5enje! Tada se na veer jede i na$okon se $onovo $ije $ri em se B- tako mi Ju$itra - ne zadovoljavaju s jednom a'om! Tako $rolaze *ez svake 5ivotne *rige sati dani mjese%i godine vjekovi - *rzo $o$ut strijele! Ja sam sama mislila da dolazim s naj-sku$o%jenije goz*e kad sam vidjela ove ljude" oni se $onose s tim 'aljivim stvarima! =oketa misli da se ve4 $ri*li5uje *ogovima kad se 6e$iri dugim skutom? onaj koji je drugog gurio laktom na stranu misli zato da je sliniji Ju$itru i svaki se*i 5eli to vi'e sre4e 'to je te5i lana% koji vje'a o vrat ime on $okazuje ne samo svoje *ogatstvo nego i svoju tjelesnu snagu! 2ivot knezova i velikana o$ona'aju ve4 odavna $a$e kardinali i *isku$i te su uistinu i natkrilili svoje uzore! =ad *i *isku$ jedam$ut $rouavao tonije svoju sve4eniku o$remu" lanenu ko'ulju *ijelu kao snijeg koja znai isti nevini 5ivot - .itru - s o*a 'iljka s$ojena uzlom - koja sim*olizira temeljito $oznavanje i (ovog i Starog zavjeta - ruke s rukavi%ama koje $otsje4aju na strogo i od svakog doti%aja sa svijetom slo*odno izvr'ivanje sveti) sakramenata skrivljeni 'ta$ koji $otsje4a na to da se $ovjereno stado nikada ne mo5e dosta *ri5ljivo uvati kri5 koji se na$rijed nosi koji $redouje sim*ol $o*jede nad svim ljudskim strastima - kad *i se va'i $relati $onavljam ja sa svim ovim stvarima i jo' mnogim drugim muili zar ne *i $rovodili 5alostan i za*rinut 5ivot: 0li oni znaju sasvim do*ro da se njeguju i da 5ivot uine 'to ugodnijim! (a stado 4e ve4 /sus $aziti i za'to *isku$i na$okon imaju mnogo lju*ljenu *ra4u i vikare: 9isku$i se vi'e ne sje4aju ni nji)ovi) imena jer im to zadaje rad *rigu i nadzor? ako se $ak negdje mo5e uloviti kakav nova% tada glume nadzornika i nadziru vrlo savjesno!M-< =ad *i na jednaki nain razmi'ljali? kardinali da oni i$ak zastu$aju mjesto a$ostola i da a-< *isku$ dolazi od grke rijei "e$isko$os" ;nadzornik< G-, se zato isto ono 'toI su a$ostoli radiliF mora i od nji) tra5iti da oni nisu nadalje gos$odari nego uvari du)ovni) do*ara i da tre*a da naskoro o$'irno $olo5e raun kako su uvali svoju slu5*u ako oni tada razmotre malo o svom ornatu onda *i ovako se*i govorili" 6to )o4e da nam ka5e ova *ijela ko'ulja: (i'ta drugo nego najvi'u i najsavr'eniju isto4u 5ivota! 6to znai ovo grimizno donje odijelo: (aj5aru lju*av $rema 9ogu! 6to znai ovaj $la't koji je tako velik i $rostran da mo5e 'tavi'e $ot$uno o*u)vatiti i mazgu %rkvenog dostojanstvenika 'tavi'e tako je velik da mo5e sakriti is$od se*e i veliku devu: Taj $la't znai *eskonanu uvijek na $omo4 s$remnu kr'4ansku lju*av koja $o*olj'ava i $o$ravlja $oduava o$ominje i tje'i koja uklanja $re$irke me7u narodima i koja se $rotivi r7avim kraljevima i $o5rtvovano daje za %rkvu i imovinu i krv! emu slu5e na$okon *ogatstva onima koji su ovdje zastu$ni%i siroma'ni) a$ostola: =ad *i kardinali )tjeli o ovom razmisliti velim ili onda ne *i nikada 5eljeli svoga mjesta ili *i ga od sr%a rado na$ustili jer *i morali da $rovode radini i *ri5ni 5ivot sasvim onakav kao i $rvi a$ostoli! Sada slijede najvi'i sve4eni%i $a$e namjesni%i =ristovi? ako *i se $a$e $otrudili da u 5ivotu *udu slini /susu ako *i $odnosili njegovo siroma'tvo njegovu muku $rouavali njegovu nauku ako *i $rimali njegov kri5 na se*e i $o$ut /susa $rezirali sve svjetsko te ako *i samo jedam$ut razmi'ljali o imenu "$a$a" t! j! ota% i o atri*utu "Sveti" kojim i) oslovljuju tko *i se tada na svijetu vi'e tu5io nego oni: Tko *i mogao sa svim svojim do*rom isku$iti ono mjesto: Tko *i )tio ili tre*ao *raniti

nji)ov $osjed oru5jem otrovom i svakom silom: =oliko *i *laga morali da izgu*e sveti o%i kad *i mudrost samo jedam$ut zagos$odovala nji)ovim du)om! .udrost - zar velim: - da kada *i imali samo zrn%e soli o kojoj S$asitelj govori 1na stra'na *ogatstva one *o5anske asti one divne $oGMA *jede $odjela mnogi) slu5*i i asti tako *rojne dis$enze tako raznovrsni $orezi tako mnogi o$rosti tako velika eta konja mazgi sluga tako mnogi drugi u5i%i i veselja - kako vidite tu sam iznijela $red 3as s! malo rijei *ogatu 5rtvu %ijeli trg formalni o%ean *laga! (a mjesto svi) ovi) do*ara nastu$ile *i no4i *ez sna $osni dani suze molitve $ro$ovjedi vje5*e u $o*o5nosti uzdasi i tisu4u drugi) muka! / ne smije se $ustiti s vida da *i tada" *ili $re$u'teni smrti od gladi ne*rojeni $isari ko-$isti *ilje5ni%i sindi%i li)vari konju'ni%i svodni%i - gotovo da *i) dodala jo' koju nje5niju rije ali *i) mogla uvrijediti nevine u'i - ukratko svi ti ljudi koji $adaju na teret svetoj rimskoj stoli%i! ToI *i *ilo neljudski *ez*o5no i sramotno ali *i *ilo jo' ogavnije kada *i se )tjelo $onovo vr)ovnom $oglavaru %rkve tom istinskom svjetioniku svijeta o*jesiti $rosjaku vre4u i dati $rosjaki 'ta$ u ruke!! Tako $re$u'taju u $ravilu svaki te'ki $osao &etru i &avlu koji imaju za to dosta vremena i volje? $ru5i li se me7utim neko sjajno veselje tada ga zadr5avaju za se*e! (a ovaj nain razumijem da nitko tako ne $rovodi u meko$utnosti i *ez*ri5nosti svoj 5ivot kao neki $a$e koji misle da 4e se s =ristom nagoditi i izmiriti ako svoju ulogu du'o*ri5nika glume u udesnoj teatralnoj $ovor%i i u velikom sjaju $ri em se dadu astiti titulama" 9ogom *lagoslovljeni 3isoko dostojni (ajsvetiji te ako ne 'tede ni sa *lagoslovom i $rokletstvom! Sasvim je zastarjelo i nije vi'e vrijeme da se ine udesa? $ouavanje $uka umara tumaenje Svetog $isma smatra se dosadnim 'kolnikim $oslom za molitvu *i jo' tre*alo vremena $lakanje je jadno i dolikuje samo 5enama siroma'tvo se smatra $rostotom tra$iti se *ilo *i sramotno i nedostojno ovjeka? jedva je do$u'teno najmo4nijim kraljevima da lju*e njegovu svetu nogu? umrijeti je na$okon naj*ljutavije na svijetu i *iti $ri*ijen na kri5 u*raja se u sramotu! &reostaju GM+ im kao oru5je samo one "slatke rijei" o kojima govori &avao - i ja vas uvjeravam oni ne 'krtare tim - nadalje interdikt svrgavanje sa asti $rijetnja s $rokletstvom 5igosanje )eretika zastra'ne slike i na$okon ona najstra'nija munja $omo4u koje jednim jedin%atim migom *a%aju du'e smrtnika sa divljim zama)om u Tartar tako da 'tavi'e na drugoj strani o$et izlete! (a'i Sveti o%i u /susu zamjeni%i /susovi u$otre*ljavaju tu kaznu najo'trije $rotiv oni) koji )o4e da na $o*udu sotone umanje i suze &etrovu *a'tinu! Codu'e stoji o ovom a$ostolu izreka u evan7elju" ">le mi smo sve na$ustili i $o'li smo za To*om" i$ak smatraju zemlje gradove $oreze %arine i do*ra kao *a'tinu sveta%a! 0ko se oni odu'evljeni 5arkim $lamenom za S$asitelja *ore ognjem i maem za odr5anje ovoga *ogatog $osjeda i $rolijevaju *uji%e kr'4anske krvi tada tek $oslije 5estoke *itke s ne$rijateljima kako i) oni zovu misle da u $ravom a$ostolskom smislu 'tite %rkvu zaruni%u =ristovu! /ma li $okvareniji) ne$rijatelja za %rkvu od ovi) *ez*o5ni) $a$a koji $u'taju da /sus zakr5ljavi jer ne 4e da $ro$ovje-daju njegovu rije te ga li)varskim zakonima okivaju u okove i mijenjaju $risiljenim izjavama i tumaenjima njegovu nauku te na$okon koji ga svojim sramotnim nainom 5ivota u$ro$a'4uju! =r'4anska je %rkva nastala u krvi $omo4u krvi do*ila je snagu i krvlju je us$jela? tako isto vode neki $a$e /susovu stvar maem kao da ne *i *ilo S$asitelja da za'titi i o*rani svoje! Rat je dakako ne'to tako okrutno da on vi'e $ristaje divljim 5ivotinjama nego ljudima ne'to tako u5asno da $jesni%i vele da $roizlazi od furija ne'to tako zarazno da za so*om $ovlai o$4u $okvarenost o*iaja? ne'to tako ne$ravedno da ga mogu voditi naj*olje samo najgori raz*ojni%i ne'to tako *ez*o5no da sa /susom nema nikakve veze a unato tomu neki najvi'i sve4eni%i $u'taju sve to s vida i $osve4uju se jedino ratu! .edu njima vidimo esto $re5ivjele star%e koji s o*novljenom mlado'4u trguju ne zaziru od nov%a niti se $la'e na$ora niti i) grize

savjest 'to gaze i za*a%uju zakone religiju mir i sve ljudske odnose! (jima ne fali ni ueni) laskava%a koji taj otvoreni *ijes zovu marom gorlji-vo'4u $o*o5no'4u )ra*ro'4u? nalaze uvijek dokaz za tvrdnju da nije na$adaj $rotiv vr)ovne i najsvetije du5nosti svakog vjernika $rotiv lju*avi $rema *li5njemu ako ovjek izvlai ma i *ode svoga *li5njega u sr%e! (ijesam mogla doznati da li se 'to se tie rata ravnaju $a$e $o uzoru njemaki) *isku$a ili ti *isku$i rade $rema uzoru $a$e svakako idu $a$e jo' otvorenije na $osao! (e vode4i *rige o slu5*i 9o5joj *lagoslovu ili o drugim du5nostima vode oni rat i uvijek samo rat tako da je gotovo kukaviluk koji ne odgovara *isku$skoj asti ako se negdje drugdje a ne u ratu afirmira junaki du) na slavu 9o5ju! .no'tvo $odre7eni) sve4enika smatra to ne$ravednim da zaostanu za $o*o5no'4u $relata i stoga se ratniki *ore maevima ko$ljima kamenjem i svim mogu4im oru5jem ako se radi o $ravu desetine! =ako samo *istrim $ogledom gledaju okolo ne 4e li na4i u starim s$isima koje mjesto kojim 4e svom narodu utjerati stra) u kosti i mo4i mu dokazati da im duguje mnogo vi'e nego desetinu! 0li da i$ak samo jedam$ut i na to i$omisli 'to je na$isano i $ro$isano o nji)ovim du5nostima $rema narodu to im ne $ada nikada na um! (e *i *arem tre*ali da za*orave na znaenje tonzure koja nala5e da sve4enik mora *iti *ez $o5uda ovoga svijeta i da mora 5ivjeti samo za ne*eske stvari! 0li kao lakoumni ljudi misle da su svoju du5nost $osvema izvr'ili ako odmrmljaju svoje molitvene izreke koje uistinu nijedan *og ne mo5e ni uti ni razumjeti a ni oni sami ne razumiju $ot$uno svoga mrmljanja! 8 tom su sve4eni%i nalik na laike koji su svi na svom mjestu i koji $oznavaju najtonije sve $ro$ise ako tre*a da se doe$aju nova%a! 8osta-

GMG GMH lom sve svoje te'ke $oslove svaljuju mudro na tudaI leda! Ejudi do*a%uju svoje $oslove uvijek drugima kao jednu lo$tu" i kao 'to laiki vladari $ojedine dijelove svoje vlasti i du5nosti $re$u'taju ministrima a ovi o$et svoje funk%ije $renose na ni5e inovnike tako i sve4eni%i iz iste skromnosti $re$u'taju narodu da *ude $onizan i $o*o5an! (arod $ak od*a%uje tu te'ku du5nost od se*e i $renosi je na tako zvane %rkvene sluge kao da nema nikakva $osla sa %rkvom i kao da je krstitka *ila samo $razno *r*ljanje! 1vi $ak sve4eni%i koji se zovu svjetskima jer )o4e da se $riklanjaju svijetu a ne /susu $re$u'taju redovni%ima teret $o*o5nosti redovni%i monasima a manje gorljivi monasi stro5im i na kraju svi jednodu'no tvrde da djelo $o*o5nosti $ri$ada samo $rosjakim redovni%ima a ovi o$et do*a%uju lo$tu kartuzijan%ima ;Cart)usienses< kod koji) ostaje $o*o5nost $oko$ana i odakle jedva dolazi na vidjelo! /sto tako $a$e koji su neumorna aktivni da sa*iru nova% $renose sve 'to nji)ova slu5*a ima a$ostolske muke i $ote'ko4e na *isku$e *isku$i na 5u$nike 5u$ni%i na vikare vikari na $rosjake mona)e i ovi na$okon na du)ovne $astire koji se uistinu razumiju u to da stri5u ov%e! (e ide svakako u moju temu da $odvrgavam is$itivanju 5ivot $relata i sve4enika? inae *i tkogo7 mogao do*iti utisak kao da sam )tjela $isati satiru a ne da dr5im $o)valni govor i kao da je moja namjera da korim do*re vladare i da )valim rdave! Ja sam tu temu s nekoliko rijei dotakla da 'to jasnije rastumaim da ne mo5e nijedan ovjek 5ivjeti sretno ako nije u$u4en u moje ne*eske tajne i ako nije sudionik moje milosti! Sre4a je *ez moga $osredovanja nemogu4a! =ako se to ostvaruje jedva da mo5e *iti jo' udnovato *udu4i da se sama ramnuzijska *o5i%a usre4itelji%a ljudskog roda tako srdano sla5e sa mnom u tom da je smrtna ne$rijatelji%a svi) mudra%a a da luGMQ 7a%ima na$rotiv i u snu daruje najve4e *lago! 3i za%ijelo $oznajete onog Timoteja koji je do*io od svoje sre4e jedan $ridjevak i na koga se $rimje-nila $oslovi%a "Ri*ar )vata u snu"! / znate li drugu

rije 'to se govori o lu7a%ima! "Sova mu dolije4eI! 1 mudra%ima se na$rotiv veli" "Ro7en je u etvrtoj? etvrtini mjese%a"! "/ma sejusova konja" ili "(jegovo je zlato iz Toloze"! 0li sada dosta s $oslovi%ama! /nae *i se moglo misliti da sam ja o$ljakala z*irku svoga Erazma!MM< Stoga natrag ad rem! Sre4a lju*i u$ravo ne$romi'ljene *jesomune koji esto izgovaraju odlunu rije "=o%ka je $ala"! .udrost ini ovjeka samo $la'ljivim i *ojaznim? stoga i vi vidite da se mudra%i uvijek *ore sa siroma'tvom gladi i nesta'i%om i da 5ive $rezreni *ez slave i omra5eni! Eu7a%i na$rotiv imaju nov%a u izo*ilju sjede na kormilu ukratko %vatu i us$ijevaju u svemu! Jer ako netko tra5i svoju sre4u u tom da se svi7a vladarima i gos$odarima i da $rijateljuje s ovima *o5anskim slikama koje su $uni zlata i dragog kamenja onda za njega nema ni'ta *esko-risnije od mudrosti koju u $alaama najve4ma mrze! 0ko misli trgova% da stie *ogatstva )o4e li mo4i da skla$a velike $oslove ako se $rema $ro$isima mudrosti *oji krive zakletve ako on u)va4en u la5i $o%rveni ako on ma i samo najmanje 'tuje one tjesko*ne sumnjiavosti filozofa o kra7i i li)vi: 8 nastojanju za $oastima i *lagom %rkve $rije 4e magar%i i volovi do4i do %ilja nego li mudra%i! Jeste li $rijatelji naslade: Cjevojke koje i$ak igraju glavnu ulogu u ovoj komediji odane su lu7a%ima $unim sr%em groze se i *je5e od mudra%a kao od 'kor$ionaF! Jednom rijeju tko )o4e da okusi $rava veselja 5ivota mora u $rvom redu $rekinuti svaku vezu s mudra%ima i radije se u$ustiti u $rijateljske veze sa *ilo kakvim drugim stvorenjem! 8kratko MP< Erazmoovo $aremiolo'ko djelo "0dagia" ;&oslovi%e< sadr5ava vi'e tisu4a grki) i rimski) $oslovi%a! GMkamo god $ogledate" $a$e kraljevi su%i inovni%i $rijatelji i ne$rijatelji veliki i mali sve to tri za zlatom jer od zlata i$ak sve zavisi! .udra% to $rezire - i koje udo da se stoga svaki marljivo trudi da iz*jegne svaku vezu s njim: .oja $o)vala $ru5a mi neis%r$ljivi materijal za govor ali se moje $redavanje mora i$ak jednom dokrajiti! Tako 4u ja stoga *rzo $restati ali *i) i$ak )tjela $rije toga da sasvim ukratko doka5em da ima mnogo znameniti) autora koji su me $ismom i inom uzveliali! .oglo *i se misliti inae mo5da da se ja lu7aki sama se*i do$adam i gos$oda $ravni uenja%i mogli *i mi $rigovoriti da !ja ne navodim nikakvi) %itata! Cr5imo se stoga nji)ova vlastitog uzora i %itirajmo kao i oni veselo i sve na *ijeli dan! 8 $rvom redu ne 4e nitko $osumnjati u $oslovi%u" ">dje nema stvari tamo je naj*olja iluzija"!MO< Stoga i $red dje%u iznosimo sti)" "Eudost )initi na $ravom mjestu - kruna je mudrosti!"MP< Sudite stoga sami kako izvanredno do*ro mora da *ude ta ludost kad je ve4 njezina varava sjena njezino $uko o$ona'anje zaslu5ilo tako visoku $o)valu uenjaka! 0li jo' jasnije za)tjeva ona de*ela sjajna svinja iz E$ikurova stada da se s$oji ludost s mudro'4u! Cakako $ridodaje on - dakako ne veoma razumno - da ludost mora *iti kratkog vijeka! /sti $jesnik veli nadalje" "Slatko je *uiti na $ravom mjestu!" / na drugom mjestu veli da 4e radije *iti lud nego li raz*orit a u vjenoj *rizi! Jomer koji svoga Telema)a $osvuda najve4ma )vali ne $ro$u'ta da ga e'4e zove ludim i tragi%i daju djea%ima i mladim ljudima rado isti $ridjevak ;"ne$ios"< kao da *i *io znak sre4e! 6to sadr5ava slavljena MO< latinski u Erazma" "8*i res a*est i*i simulationem K"sse o$timam!" es< "Stultitiam simulare lo%o sa$ientia strnima est!" GMM /lijada drugo nego djela *ijesa o ludim vladarima i narodima: =ako je kratka i razgovjetna ona Ci%e-ronova izreka" "Sva je zemlja $una ludosti i lu7aka!" / tko ne *i znao toga Uda je jedno do*ro to izvrsni je 'to se je vi'e $ro'irilo medu ljudima: .o5da je ugled ovi) knji5evnika *io samo kod kr'4ana neznatan! Stoga 4u ja ako izvolite osloniti svoju $o)valu i na svjedoanstvo Svetoga &isma da se strogo nauno izrazita "motivirat 4u je"! /$ak *i) )tjela da u $rvom redu zamolim najodanije teologe za do$u'tenje jer mi je u takvom te'kom $oetku tuda $omo4 veoma $o5eljna! 9udu4i da je stvar od velike va5nosti a ne da mi se da $o drugi $ut zazivam muze sa tako daleko smje'tenog Jeli-kona jer materijal koji 4u ras$raviti

ne ulazi u 0$ollonovu struku *it 4e u$utnije dok ja ovdje igram *o5je uenjake i kora%am $o toj trnovitoj stazi da Skotov du) na kratak as $re7e iz svoje nastam*e u Sor*oni u moju du'u! To je onaj du) koji je su$tilniji nego *odljikava svinja i svaki je5! 0 zatim neka 'to se mene tie ode do vraga! Ca u$ot$unim iluziju mogla *i) da $romijenim svoje %rte li%a i da o*uem sve4eniki ornat! Jednog se samo ja *ojim ako ja ovdje iznesem $red vas mnogo *ogoslovske mudrosti o$tu5it 4ete me zaradi krade ;$lagijata< i $omislit 4ete da sam ja $otajno o$ljakala ormare ruko$isa na'i) veliki) majstora ;.agistrorum nostrorum<! /$ak za$ravo nije kako se meni ini udnovato ako uz iskreno $rijateljstvo koje ve4 odavno $ostoji izme7u mene i teologa ne'to 'e$am od nji)ove uenosti" i drveni je ki$ &rija$ov u)vatio i zadr5ao neke grke mrvi%e kada je ku4evlasnik itao u vrtu! / $oznati kokot kod Eukijana nauio je dugim kontaktom s ljudima da se $osvema vje'to slu5i ljudskim govorom! Cajte stoga da $onemo govor $od veselim aus$i%ijama i neka mi *ogovi *udu $ri ru%i! GMO &ro$ovjednik Saloraon veli u $rvom $oglavlju" "9eskonaan je *roj lu7aka!"M,< (e misli li on $o7 ovim *eskonano %jeloku$nost ljudi: .o5da su od nji) nekoli%ina izuzeti i$ak veoma sumnjam u to da je ikada ikomu $o'lo za rukom da i) vidi! Jeremija je u desetom $oglavlju jo' otvoreniji" ".udrost ovjeka nema drugog efekta nego da od svakog ovjeka uini lu7aka! Samo 9ogu se $ri$isuje mudrost? a atri*ut je ljudski ludost"! .alo $rije veli" ".udra% se ne $onosi svojom mudro'4u"! Za'to ti ne 4e' draigi Jeremija da se i smrtnik $onosi svojom mudro'4u"! 0li zato jer on nema nikakve mudrosti glasit 4e odgovor! &ovratimo se $ro$ovjedniku Salomonu Ekleziastu! Sveano i oz*iljno klie" "Sve je ta'tina sve je ta'tina!"OA< 6to on 5eli tim rijeima da ka5e drugo nego to - kako sam vam ve4 to rekla da je %ijeli 5ivot samo igra ludosti! (ije li ta izreka nesumnjiva nado$una k onoj navedenoj $o)vali Ci%erona koja $ravom stoji u visokoj asti "Svijet je $un lu7aka! Eu7ak se mijenja kao mjese% a mudra% je sta*ilan kao sun%e!" /sti mudri $ro$ovjednik veli dalje" Tada sam vidio kako je mudrost natkrilila ludost kao svjetlo mrak i 'to on time misli ako ne da je %jeloku$no ovjeanstvo ludo i da jedino 9ogu $ri$ada ime mudra%a! &od mjese%om ;mrakom< se razumijeva ljudska narav a $od sun%em ;svjetlom< 9og $ra-izvor svega 5ivota! To $otvr7uje sam /sus u Evan7elju gdje $ridjevak "do*ar" ne $ri$isuje nikomu nego samo 9ogu! 0ko se sada $rema nau%i stoika svaki koji nije mudar zove ludim a mudrim o$et svaki koji je do*ar onda moraju nu5no svi smrtni%i *iti $od gos$odstvom ludosti! To je jasno jer mudar i do*ar su sinonimi! (adalje govori Salomon u $etnaestom $oglavlju" "Eudost je igra lu7aka" $o em on otvoreno $riMP< Stultorum infinitus est numerus! ;Eklesiast! $ogl! /!T OA< 3anitas vanitatum et omnia vanitas GMP `e! da *i *ez ludosti *io 5ivot na zemlji s: ! /sto to ve.fi ovo mjesto" "Tko tra5i mudrost tni5i 5alost i tkoImora mnogo uiti taj mora mnogoI $atiti"! / ne $onavlja li izvrsni $ro$ovjednik mislila% jasno i razgovjetno u sedmom $oglavlju istu misao" "Sr%e mudra%a je $uno 5'Ujsti a sr%e lu7aka $uno veselja"! (ezadovoljan 'to je temeljito $rouio samo mudrost 5elio je Salomon da u$ozna mene ludost! 0ko mi vi to ne vjerujete ujte njegove vlastite rijei koje stoje u $rvom $oglavlju" "/ ja sam dao svoje sr%e za to da nauim mudrost i raz*oritost za*ludu i ludost!" =od ovog %itata mo5ete $rimjetiti da ovdje s$ominje mene ludost na $osljednjem mjestu a to samo zato da mi iska5e $oast koja mi $ri$ada? autor je naime $ro$ovjednik Salomon i vi znate da $rema redu i o*iaju %rkve i ekleziasta najvrednije zauzima $osljednje mjesto? tako je Salomon i $rema meni $o 'tivao samo $ro$ise evan7elja! Ca je ludost mnogo *olja i izvrsnija od mudrosti to je u etrdeset i etvrtom $oglavlju /susove knjige Sira) nedvoj*eno izreeno! /$ak ja ne 4u da te rijei navedem $rije nego mi u uvodu koji ja moram uiniti date $rimjereni odgovor na neka $i-i tanja kao 'to je to o*ino kod &latona gdje se! dis$utira sa Sokratom! "=akve $redmete tre*a *ri-" 5no sakriti $od kljuem rijetke i drago%jene ili *ezvrijedne i ni'tetne:" Za'to 'utite: 0ko vi ne odgovorite govorit 4e umjesto vas ona grka

$oslovi%a" "Zemljani vr ostavi $red vratima!" / da nijedan $re*rzo ne za*a%i tu reeni%u $otsje4am vas da je 0ristotel 9og na'i) majstora navodi! 9i li tko od vas *io tako lud da $usti na otvorenoj uli%i drago kamenje i zlato: Ja ne mogu vjerovati da $ostoji takav ovjek! 3i 4ete svi svoje *lago zatvoriti u najudaljeniju so*u ili u$ravo u najtajau-stveniji kuti4 va'ega sigurnog s$remi'ta za nov%e a oima $rolaznika $okazat 4ete samo ravnodu'ni stvari! 0ko se $rema tome sakrije samo drago%8snoj GM, a $re$usti sluaju samo *ezvrijedno nije li tada oito da je mudrost koju /sus Sira%)u za*ranjuje da sakrije manje vrijedna od ludosti koju nala5e da se sakrije! / sada ujte tone rijei teksta" "9olje je da se nemudri skrije nego mudri!" ednu skromnost $ri$isuje Sveto &ismo lu7aku jer mudra% uvijek se*i umi'lja da je *olji nego svf drugi! Tako ja razumijem mjesto u desetom $oglavlju $ro$ovjednika Salomona" "=ako je lu7ak sam lud u svom djelovanju dr5i svakoga lu7akom!" /li zar to nije znak rijetke ne$reten%ioznosti lu7akove ako lu7ak unato visokom mi'ljenju koji nesumnjivo ima svatko o se*i i$ak dijeli svoju slavu ga %jeloku$no'4u! Stoga se veliki kralj Salomon nije nikako stidio atri*uta ludosti jer u tridesetom $oglavlju veli" Ja sam od svi) ljudi najlu7i! / sveti &avao onaj veliki uitelj $ogana nije $ogrdio u jednom $ismu =orin4aninu ime lu7aka! "Ja govorim kao lu7ak $i'e on i ja sam ve4i lu7ak od drugi)!" ini se kao da je dr5ao za sramotu da ga netko u ludosti natkrilio! 0li ja sada ujem $aklensku dreku neki) $oznavala%a grkog jezika )elenista koji *i na' svijetli o'troumni %e) teologa )tjeli o*aviti svojim tumaenjima kao mranim o*la%ima dima! .oj Erazmo koga esto s$ominjem jer ga oso*ito 'tujem - ini mi se da je $orunik ako ve4 nije ka$etan ovog stada! 1 ti savr'ena ludosti vele mi to je uistinu %itat koji ini dostojnu ast tvomu imenu! 0$ostol nije nikada mislio jednu reeni%u X kojoj vi nijeste sanjali $od njegovim imenom! (ikada nije uo gdje govore da ga smatraju lu7im od ostali)! "1ni su /susove sluge a ja tako7er" veli on? i se*e je time stavio samosvijesno na stranu drugi) a$ostola! 1sje4a da im nije u slu5*i evan7elja samo jednak nego da i) je 'tavi'e natkrilio i dodaje is$ravljaju4i" "Ja vi'e nego oni"! 9udu4i da je on ovoj reeni%i )tio dati $rivid istine ali unato tomu i iz*je4i da drski izgovor izazove negodovanje sakrio se za izliku ludosti" "Ja govorim manje GOA mudro" jer mu je onaj $rivilegij lu7aka da smije-*ez uvrede govoriti veoma do*ro $oznat! &re$u'tam $ravda'kim svadljiv%ima da dis$uti-raju o smislu koji je &avao dao ovom mjestu! Ja? slijedim one velike tuste i $osvuda slavne teologe s kojima ve4ina uenjaka uistinu radije $ada u za*ludu nego da s onim trojezinimO+< doktorima s$oznaje is$ravno" jer o onom tko se $re%jenjuje misle ljudi da *r*lja! = tomu imam jednog sjajnog teologa za se*e o ijoj slavi usta svijeta a $rijesvega njegova vlastita usta ne znaju dosta re4i? ja? 4u njegovo ime mudro $re'utjeti jer *i ga na'i grki *r*ljav%i mogli stalno dra5iti $oslovi%om o magar%u-i liri! Taj je uenjak dao s$omenutom mjestu savr'eno magistralno teolo'ko tumaenje! 8 $oetku fraza" "1vo 'to govorim nije mudro ja sam vi'e-nego vi!" &oinje novo $oglavlje i $ru5a $omo4u svoje velianstvene dijalektike u inter$reta%iji originalno s)va4anje %jeline! (avodim njegove vlastite rijei $o o*liku i sadr5aju" ">ovorim manje mudro t! j! ako vam se ve4 inim lud time 'to se u$ore-dujem sa krivim a$ostolima vi 4ete me dr5ati manje-mudrim ako se ja stavljam nad nji)!" 8kratko na to $relazi doktor a da se ne da ni'ta uznemirivati na jednu sasvim drugu temu! Za'to se ja dr5im tako grozniavo samo jednog jedin%atog autoriteta: Jesu li na'i ueni inter$retatori *i*lije stekli neos$orivo $ravo da smiju ne*o-t! j! Sveto &ismo $rotezati kao elastinu ko5u! 0ko-se mo5e Jeronimu koji je razumio $et jezikaOG< vjerovati i kod *o5anskog &avla $rotuslove rijei Svetog &isma kad i) itamo u s$omenutoj knjizi!! O+< >ovorili su latinski grki i )e*rejski OG< grki" $entaglottos? govorio je latinski grki )e *rejski kaldejski i )rvatski! ;Zanimljive su o sv! Jeronimu-

studije $rof! =eru*ina 'egvi4a ;"(astavni vjesnik"< koji o* navlja $rioritet kulta Jeronimske tradi%ije me7u Jrvatima!< GO+U =ada je sluajno u 0teni vidio jedan nat$is na oltaru o*ratio ga je na korist i una$re7enje kr'4anske vjere i iz*a%io je konano sve drugo 'to u njegovu svr)u nije $ristajalo a uzeo je samo $osljednje rijei "(e$oznatom 9ogu"? ni to nije izvjestio sasvim tono jer je $ravi tekst nat$isa glasio" "9ogovima 0zije Evro$e i 0frike ne$oznatim i tu7im *ogovima!" &rema ovom slavnom uzoru mislim dan danas nije ni'ta o*inije nego da na'i teolozi modeliraju u du)u svoji) namjera etiri ili $et otrgnuti) i u nu5nom sluaju izmijenjeni) rijei $a makar to zlostavljeno mjesto ili ono 'to iza njega slijedi nema nikakve veze sa samom stvari ili joj u$ravo $rotuslove! / tim se $oslom *ave s onom istom sretnom *ezo*raizno'4u da im 'tavi'e na tom zavide i $ravi uenja%i! =ako da im ne us$ije svaka lukav'tina kad je onaj veliki *lagoslov - gotovo da sada nijesam izlanula njegovo ime ali se *ojim o$et one $oslovi%e o liri i magar%u - jedno mjesto u Eukinom evan7elju tako $rotumaio da se sla5e s du)om /susovim kao vatra s vodom! 8 ono vrijeme najve4e o$asnosti gdje se estiti klijenti o*ino oku$ljaju uza svoje za'titnike i ujedinjuju svoje ruke na o*ranu u$ravio je S$asitelj - u namjeri da oduzme svojim teolo'kim mladi4imaOH< svako $ouzdanje u ljudsku $omo4 - slijede4a $itanja na nji)" "Je li vam 'togod uzmanjkalo ili ste 'to $ogrije'ili otkako sam vas $oslao da nagovje'4ujete evan7elje: &oslao sam vas *ez $utnog tro'ka *ez %i$ela da vas 'tite $rotiv trnja i 'ljunka i *ez )ra-tie $rotiv gladi!" &o'to su a$ostoli odgovorili da -su $osvuda na'li sve $otre*no rekao je S$asitelj" "0li sada tko ima jednu vre4u ili d5e$ neka to $usti ovdje a ako nema neka $roda svoje 1dijelo ;tuniku< i neka ku$i ma!" 9udu4i da %jeloku$na nauka /susova na niem drugom ne $oiva nego na krotkosti str$ljivosti i OH< grki" ")oi ton t)eologan oaides!" GOG $reziru svega zemaljskoga sasvim je jasno 'to se ovdje misli! /sus je uistinu )tio da svoje zamjenike o$remi u svom du)u i za)tijevao je da *udu ne samo *ez %i$ela i d5e$ova nego da odlo5e i svoja odijela i da $osvema goli nastu$e svoju a$ostolsku slu5*u! 1ni ne smiju ni'ta imati kod se*e osim maa ali ne onoga nesretnog maa 'to slu5i umorstvu i gra*e5u nego moraju imati ma du)a koji $rodire u unutra'nji temelj du'e i s jednim udar%em usmr4uje sve strasti kako *i $o*o5nost sama sje-djela na $rijestolju u sr%u! Sada $ogledajte molim kako je na' glasoviti teolog iskrivio to mjesto! &od maem je s)vatio $ravo da se *rani $rotiv $rogona $od kesom dovoljnu zali)u 5ive5ni) namirni%a kao da je S$asitelj iznenada $romijenio svoje mi'ljenje na su$rotno kao da je o$ozvao svoju $rvu za$ovijed $o'to je uvidio da se nije dovoljno $o*rinuo za sjaj i dostojanstvo svoji) vjerski) glasnika ili kao da je sasvim za*oravio kako je svojim teolo'kim mladi4ima izriito izjavio da 4e *iti *la5eni samo onda ako str$ljivo $odnose $orugu uvrede i kazne? za*ranio im je svaki ot$or $rotiv na$adaa jer je istinita sre4a samo u krotkosti a ne u o*ijestr i 1)olosti i naveo je tada $rimjer vra*a%a i ljiljana" to da je sve za*oravio S$asitelj i ne do$u'ta im vi'e da krenu na $ut *ez maa za$ovjeda im 'tavi'e da svoje odijelo $rodaju i da ku$e ma i da idu radije *ez odijela nego *ez oru5ja! =ako $ak na' inter$retator s)va4a $od $ojmom maa 'to slu5i kao odgovor na silu isto tako $od kesom razumije sve 'to se odnosi na udo*nosti 5ivota! &rema tome ovaj tuma 9o5je rije%i vidi a$ostole kako s ko$ljima sa strijelom lukom i to$ovima $ro$ovjedaju nauku na kri5 $ri*ijenoga /susa? taj i) je tuma o$remio tor*ama da ne *i tre*ali krenuti sa mjesta odmaranja da ne'to ne zalo5e! +P (o za*oravlja o'troumni tuma da je /sus na-" skoro zatim za$ovjedio svojim slugama s $rijekornim rijeima da ma koji su se*i morali da na*aveU GOH za tako visoku %ijenu zadjenu o$et u kori%e i da mi ne znamo ni'ta o ot$oru s maem i 'titom $rotiv

nasilja $ogana na koji *i ot$or *ili a$ostoli o*vezani ako je /sus svoju za$ovjed mislio u smislu na'i) teologa! &oznajem jo' drugog doktora ije ja ime zaradi asti $re'u4ujem jer on $ri$ada u nauni $roletarijat! Taj je u frazi Ja*akuka "&oku'aji ko5e .adijanita *it 4e u z*r%i" otkrio da se tu za$ravo radi o ko5i sv! 9artolomeja za kojeg se zna da mu je 5ivom zguljena ko5a! (edavno sam ula teolo'ku dis$utu kod koji) sam ja uvijek nazona! (etko je na*a%io $itanje kako se mo5e dokazati iz Svetog &isma da se $rotiv )eretika mora nastu$ati radije ognjem i maem nego raz*orom i uvjeravanjem! Tada je odgovorio jedan oz*iljni stara% na ijem sam tu5nom i drzovitom li%u odma) $re$oznala da je teolog u srditom tonu" 0$ostol &avao izdao je tu nared*u ovim rijeima" "Jednog krivovjernog ovjeka o$omenite jedam$ut i jo' jedam$ut i tada ga uklonite s $uta!OQ< 1vu je reeni%u $onovio nekoliko $uta glasno i kada se je ve4ina udila 'to je za$ravo tom ovjeku i 'to on )o4e dodao je na$okon ovo rije-'enje" "Sada dakle - s $uta s njim!" (ekoli%ina su se smijala ali je *ilo i takvi) koji su istakli da je to tumaenje uglednog teologa uistinu vrijedno! 9udu4i dal su mnogi iznijeli $rigovor reski je govornik uinio %ijeloj stvari kraj i iznio odluni dokaz! ujte rekao je stoji $isano da ne smije' do$ustiti zlikov%u da 5ivi!T-< =ako je svaki krivovjemik zlikova% ergo itd! Sada su se svi divili du)u doktora i daleko je odjekivalo $ovla7ivanje %ijele sku$'tine OQ< "Jaereti%um )ominem $ost unam et alteram %orre$ti$nem devita"? kasnije jer "devita" znai "kloni se" dodao je stari teolog da nije mislio re4i "devita" - "*je5i mu s $u ta" nego "de vita" ;t! j! sa 5ivota da )eretika valja u*iti< O-< ".alefi%um ne $atiaris vivere" GOQ (itko nije slutio da se ovaj zakon odnosi jedino i samo na tumae znakova aro*njake i $roroke --)e*rejske me)asefime [;t! j! ?zlikov%e< - inae *i isto tako tre*alo $rostitu%iju i $ijanstvo kazniti smr4u! /$ak sam ja uistinu luda dal tratim vrijeme `i takvim 'alama iji je *roj tako velik da se sve sku$a ne *i mogle smjestiti u de*elim sves%ima Jrisi$a i Cidima!OM< Samo vas jedno molim" kad je onim *o5anskim majstorima do$u'teno da $rave takve surove $ogre'ke i slo*ode? onda molim da mi izvolite o$rostiti neke netonosti u mojim %itatima jer ja sam sluajno $oetni%a u teologiji! 3ra4am se $onovo na &avla! "3i rado doeki-vate lu7ake" veli on govore4i o samom se*i! / dalje" "8zmite me kao lu7aka 'to vam ja sada govorim to ne govorim u ime >os$odina nego u ime ludosti!" (a drugom mjestu" ".i smo lu7a%i =rista radi!" Tako znatan ovjek toliko )vali ludost! 1n smatra ludost kao ne'to neo$)odno $otre*no kao do*ro 'to nosi javnosti sre4u" "=oji od vas misli da je mudar taj je lu7ak u ovom svijetu da mo5e $ostati mudatr!" Zar nije u Eukinom evan7elju nazvao /sus dva uenika kojima se $ridru5io na $utu iz Emauza lu7a%ima: To mi izgleda gotovo udno da sveti &avao samom 9ogu $ri$isuje ne'to ludosti! "9o5anska ludost veli je mudrija nego 'to su ljudi!" Cakako ne smije se $rema tumaenju 1rigena $ojam *o5anske ludosti uzeti u o*inom smislu! emu se ja trudim tako tjesko*no da to $ojaam i utvrdim mnogim dokazima dok =rist u $salmima sam otvoreno $riznaje svomu o%u" "9o5e ti zna' moju ludost!" / ja mislim $ostoji do*ar razlog da su lu7a%i izvrsni $okloni%i i miljeni%i 9oga OM< Jrisi$ je *io veoma $lodan $isa% ;$reko OAA djelaj Cidim je glasoviti aleksandrijski gramatik ;na$isao $reko H!-AA djela< GOjer kao vladari zemlje gledaju sve odvi'e raz*orite ijude nekako s ne$ovjerenjem i mr5njom! &otsje4am sdmo na Cezara koji nije mogao tr$jeti 9ruta ni =asija ali se nije *ojao $usto$a'nog 0ntonija $otsje4am na (erona i Seneku na Cioniza i &latona koji su oko se*e rado oku$ljali ljude *ezazlenog i surovog raz*ora! /sto tako /sus $roklinje i gnjusa se nad onim mudra%ima koji svoj o$stanak i sav smisao 5ivota vide samo u svojoj mudrosti! To dokazuje sasvim nedvoj*eno &avao

kada veli" "9og je oda*rao onog koji je ludi u oima svijeta" i dalje" "9og je )tio da ludost s$asi svijet!" To za%ijelo nije mogao uiniti $utem mudrosti! To navje'4uje nedvoj*eno na usta $roroka" "Ja 4u uni'titi mudrost mudri) i za*a%it 4u raz*or raz*oriti)!" / ne za)valjuje li /sus >os$odu da je on tajnu *la5enosti sakrio $red mudra%ima a o*javio je maloljetnim t! j! lu7a%ima jer u grkom tekstu stoji za maloljetnog "ne$ios" emu je su$rotstavljen $ojam "sofos"! 1vdje ne smijem za*oraviti da S$asitelj o$etovano u evan7elju ustaje $rotiv farizeja $isa%a i $ravnika tra5e4i za'titu za ludu masu! Jer 'to znai $rokletstvo" "Jao vama knji5evni%i i farizeji" nego to" "Jao vama mudra%i!" 0li se ini da je >os$odar svijeta najve%ma s$rijateljen sa dje%om 5enama i ri*arima! Ca 'tavi'e iz 5ivotinjskog %arstva najve%ma mu se svi7aju one 5ivotinje koje se $ri*li5uju najmanje lukavosti lisi%a! Stoga je on volio da ja'i na magar%u $remda je on mogao da mu se je $ro)tjelo da $onosno ja'i i na lavu! / Sveti du) je u o*liku golu*ai si'ao na zemlju a ne u o*liku orla ili jastrije*a! (adalje se u *i*liji esto govori o jeleI nima srnama i janj%ima! = tomu zove /sus one koje je odredio za vjeni 5ivot ov%ama! (ijedna druga 5ivotinja nije tako luda kao u$ravo ov%a i ve4 se od 0ristotela u$otre*ljava izraz "ovje $ona'anje" koji znai ogranienost ove 5ivotinje? o$ominje nas )a to da se o*ino to ime uzima kao rugali%a za tvrdoglave ljude! / /sus se slo*odno smatra $astirom GOM ovog stada 'tavi'e sama rije ov%a mu se svi7a kada /van u svom govoru na njega aludira" "3idi to je 9o5ja ov%a!" Ta se rije nalazi na *rojnim mjestima /vanove o*jave! =akav drugi zakljuak mo5emo odavle $ovu4i nego ovaj" Svi ljudi 'tavi'e i $o*o5ni su lu7a%i! Sam /sus koji je za$ravo mudrost o%a uinio se lu7akom da $odu$re ljudsku ludost? $reuzeo je $rirodu ovjeka i u'ao u vezu sa zemaljskim o*likom kao 'to je $ostao grije)om da uni'ti grije)! /$ak je mislio da ne tre*a da je na nikakav drugi nain uni'ti nego samom "ludo'4u kri5a" i $utem tu$oglavi) a$ostola koje je marljivo $oti%ao na ludost i odvra4ao od mudrosti navode4i im za $rimjere dje%u ljiljane goru'ino zrno i vra$%e koji su svi sku$a *ez smisla i *ez raz*ora i iji se o$stanak formira samo $o zakonima $rirode nenamje'te-no i *ez *riga! 0ko im osim toga nala5e da $rije toga tjesko*no razmisle 'to 4e govoriti o kraljevima i vladarima ako im za*ranjuje da se *rinu za *udu4nost i razmi'ljaju o $romjenama vremena time on oito )o4e re4i da se nikada ne $ouzdavaju u svoju vlastitu mudrost jer sasvim zavise od svoga Stvoritelja! /z istoga je razloga veliki graditelj svemira $rvi *rani $ar o$ominjao i odvra4ao od toga da ku'a sa sta*la s$oznaje? jer je s$oznaja otrov za sre4u! &avao za*a%uje tu s$oznaju otvoreno kao kli%u 1)olosti i $okvarenosti! &rema njegovu $rimjeru mislim sveti 9ern)ard je *rdo koje je Eu%ifer oda*rao za svoj *oravak $rozvao "*rdom znanja!" - .o5da se ne smije ni ovaj dokaz $ustiti s vida da je ludost u ne*u do*ro o$isana" njoj se jedinoj o$ra'taju $ogre'ke koje se ne o$ra'taju mudra%ima? zaradi toga se oni koji mole za jmilost $a makar da su i )otimi%e grije'ili slu5e ludosti kao izlikom! Tako moli 0aron u etvrtoj knjizi o *rojevima ako se do*ro sje4am za a$ro'tenje kazne za njegovu 5enu" 8dostoji se >os$odaru i ne u$isuj GOO u grije) ono 'to smo $oinili i skrivili kao lu7a%i! Tako veli i Saul u $okajnikoj s$oznaji svoje krivnje Cavidu! "Eako je uvidjeti da sam to uinio kao lu7ak"! Cavid o$et nastoji da S$asitelja u*la5i rijeima" >os$odaru o$rosti zloin svoga sluge jer ga je ludost navela na nj! =ako vidite svi navode ludost i neznanje da $ostignu o$ro'tenje! (ajglasnije govori za moju tezu molitva koju s$asitelj? s kri5a u$ravlja 9ogu za svoje ne$rijatelje" "1e o$rosti im jer ne znaju 'to ine!" /sto tako $i'e &avao Timoteju" "Co*io sam o$ro'tenje i milosr7e od 9oga jer sam to $oinio iz ludosti u neznanju a ne iz zlo4e!" =akav smisao imaju ove rijei" ".eni je $otre*no milosr7e" ako ne taj da *ez zagovora ludosti nema nikakvog milosr7a: / $o*o5ni $salmist kojeg sam na'la na njegovu mjestu *ori se meni u $rilog" "(e sje4ajte se grije)a moje mladosti >os$odaru i za*oravite moje neznanje!" &azite do*ro koje on navodi razlike" naj$rije svoju mladost ija sam ja vjerna $ratili%a a zatim svoje neznanje! .ladost i neznanje dva su $ojma

koja o*u)vataju sve vrste ludosti! /$ak da ne ulazimo jo' du*lje u ove *eskonane maglovite $ojedinosti re%imo ukratko da %ijela kr'4anska nauka ima neku srodnost s ludosti i da nije ni u kakvoj vezi s mudrosti! 0ko za to 5elite dokaze onda $azite naj$rije na to da se mladim ljudima star%ima 5enama i glu$anima nada sve i $rije svega drugoga svi7aju sveta djela i religiozni o*iaji i da se uvijek 'to je mogu4e tje'nje $rislanjaju uz oltar! &ri tom oito slijede $rirodni nagon! (adalje vidite da su $rvi osnivai religije *ili u$ravo djetinjasto *ezazleni i da su *ili otvoreni $rotivni%i znanosti! (a$okon nema *jesniji) lu7aka od oni) koji su sasvim u5ivjeli u vatreni 5ar kr'4anske $o*o5nosti" oni rasi$aju svoj nova% $unim 'akama za*oravljaju uvrede ne razlikuju izme7u $rijatelja i ne$rijatelja *oje se veselja $oste *diju GOP *rinu se $ate se i 5ele smrt ukratko oni su neosjetljivi za svaki osje4aj i zdravi razum kao da nji)ov du) *oravi na nekom drugom mjestu samo ne u nji)ovu tijelu! (ije li to z*og ludosti: Stoga se ne tre*a dovoljno uditi ako a$ostole smatraju $ijan%ima i ako se &avao ini su%u @estusu kao go-ro$adnik! 0li *udu4i da sam ja sada odjedam$ut navukla ratnu lavovsku ko5u uenosti deder )o4u da vam tako7er doka5em da je ona sre4a? kr'4ana za kojom te5e s toliko muka i 5rtava samo jedna vrsta ludosti i goro$adnosti! 1$rostite mi ove rijei u korist same stvari! (aj$rije su se kr'4ani i $latoni%i slo5ili u tom da se du'a sa$eta tjelesnim okovima i te5inom organskog stroja razvila iz mraka koji joj ne do$u'ta ni da vidi ni da $osjeduje istinu! /z istog razloga definira &laton filozofiju kao razmi'ljanje o smrti jer filozofija kao i smrt zazire Tod svega vidljivog i materijalnog svijeta! 8koliko se du'a slu5i u is$ravnom redu s organima tijela onda je zdrava ali ako raskidaju4i okove do*ije slo*odu $o*jegav'i iz svoga zatvora onda se ona zove ludom! 8 tom $ogledu ni sama sumnja nije na mjestu jer taj nered $otjee od jedne *olesti ili $ore-meeenja organa! To se stanje o$4enito zove *jesno4om ludilom! /0 i$ak vidimo lu7ake takve vrste kako nagovje'4uju ljudima *udu4nost govore jezike i nauke koje ni jesu nikada ni uili? nji)ov karakter o*navlja *o5anska ins$ira%ija! 1vo udo ima svoj razlog *ez sumnje u tom da du'a oslo*o7ena unutra'njeg doti%aja s tijelom $oinje da $okazuje svoju $rirodnu snagu! /z istog uzroka mislim da se o$a5aju esto sline $ojave kao kod oni) koji umiru" oni govore u $roroanskoj ekstazi svoje $osljednje rijei! Eksalta%ija $o*o5nosti djeluje u istom smislu" to mo5da nije tono jedno te isto stanje *jesno4e ali mu se $ri*li5uje tako mnogo da o$4eGO, nito nosi ovo ime katkada se veoma malo zemaljski) %rvi4a ;jedna etvrtina< udaljuje od 5ivotnog s)va4anja %jeloku$noga ostalog ovjeanstva! Tada se o*ino doga7a njima ono 'to se $rema o$isu &latona doga7a izme7u oni) koji su u s$ilji okovani i koji se dive samo sjenama stvari - i *jegun%a koji se $oslije $ovratka u svoju s$ilju )vali da je u stvarnosti vidio sve $redmete i drugima $red*a%uje da oni 5ive u velikoj za*ludi jer misle da osim ne*itni) sjena nema niega drugoga! .udra% sa5a-ljava i o$lakuje 'tavi'e i svoje drugove da su oni u velikoj za*ludi! 1ni mu se $ak smiju kao jednom lu7aku i tjeraju ga od se*e! Tako se divi masa onim ljudima koji imaju najve4ma tjelesnoga u se*i i vjeruje da ono samo $ostoji? $o*o5nja%i nasu$rot %ijene $redmet to manje 'to on ima vi'e odnosa $rema tjelesnom i samo $romatraju nevidljive stvari! Svetovnja%i daju $rvo mjesto zemaljskim do*rima drugo $otre*ama 5ivota i $osve4uju $osljednju *rigu du'i ije $ostojanje ve4ina nijee jer da se ne mo5e vidjeti! 1ni koji su zagrijani $o*o5no'4u udaraju su$rotnim $utem" oni $re$u'taju svu svoju imovinu 9ogu najjednostavnijem od svi) *i4a uz njega i u njem misle na svoju du'u jer se ona $ri*li-zuje najve4ma 9ogu? ne *rinu se uo$4e za tijelo $reziru nova% i *je5e kao da je to neist ili ako sit $risiljeni da se *ave vremenskim ine to nerado i" $rotiv volje! /maju kao da ne *i imali ni'ta i $osjeduju kao da ne *i $osjedovali ni'ta! /ma u mnogim $ojedinim stvarima jo' neki) znatni) razlika izme7u ovi) o*aju ljudski) klasa!

(aj$rije je sigurno da sva djelovanja du'e stoje u nu5noj vezi s tijelom? ima i) samo dvije vrste" jedno je djelovanje vi'e materijalne $rirode kao uvstvo slu) vid miris i ukus drugo je tek u neznatnom odnosu $rema organima" kao $am4enje razum i volja! /z toga slijedi da 4e du'a *iti najjaa kod razliiti) djelovanja kojoj se o*rati! 9udu4i da $o*o5nja%i usmjeruju svu snagu svoje du'e na stvaGPA ri koje su 'to udaljenije od materijalni) osjetila oni ta osjetila time osla*ljuju i $osvema i) na$okon otu$ljuju! 3elika masa ima na$rotiv znatnu du'evnu jakost za osjetila tijela ali ne radi ni'ta s o*zirom na iste osje4aje du'e! Sada se lako tumai kad ujemo da *i neki $o*o5ni ljudi radije $ili ulje umjesto vina! /sto se tako odnose neke strasti na tijelo u u5em smislu kao $o)ota glad 5e7a 5elja za s$avanjem srd5*a o)olost i mr5nja? s ovima vode $o*o5nja%i ne$omirljivi rat ali narod vjeruje da ne mo5e 5ivjeti *ez nji)! (adalje ima sveti) afekata koje je ins$irirala $riroda kao 'to su" lju*av $rema domovini lju*av $rema dje%i roditeljima i $rijateljima! .asa ;vulgum $e%us< %ijeni ta Fuvstva ali $o*o5nja%i $ak idu za tim da i) iskorijene iz sr%a ili *arem da i) $rodu)ove! 1datle dolazi da $o*o5ni sin lju*i svoga o%a ali ne kao o%a jer 'ta je od njega do*io doli *ijednog tijela: 0 i samo tijelo za)valjuje samo na kraju 9ogu svomu istinskom o%u? i$ak %ijeni u zemaljskom roditelju valjanog ovjeka u kojem odsijeva slika onoga najvi'eg du)a koji je najuzvi'enije do*ro i $ored kojeg se ni'ta tako ne lju*i i 5eli! &rema istom naelu $rosu7uju sve one druge du5nosti i odnose 5ivota tako da - i ako vidljive stvari sasvim ne $reziru i$ak i) ni5e $ostavljaju nego one koje ne mogu vidjeti! Tvrde tako7er da su u sakramentima i 'tavi'e u o*inim vr'enjima slu5*e 9o5je nazoni du) i tijelo! (a $osne dane ne jedu mesa i uo$4e ne veeraju 'to u oima naroda znai $osvema'nji $ost? to je me7utim ne'to neznatno ako se $odjedno ne mrtve strasti i ne $roklinju srd5*a i o)olost kako *i time du'a $od 'to manjim teretom tijela dosegla svetu radost do*ara ne*a! Slino je sa veerom ije se %eremonije ne smiju $rezirati ;kako oni vele< a koje su me7utim same $o se*i nekorisne 'tavi'e i negativne ako nema $ri tom du)ovnog elementa! 1vaj oz*iljni in $redouje /susovu smrt koga su GP+ smrtni%i s ukro4enim urnrtvijenim i $odjedno $oko$anim strastima morali zorno $redoiti kako *i $onovo uskrsnuli na novi 5ivot i mogli $ostati jedno s /susom jedno me7uso*no To je nastojanje i e5nja $o*o5nog! Samo o*ini $uk dr5i da taj sakra-memat nema ni'ta drugo da znai nego da - 'to je mogu4e *li5e - stoji oltaru da slu'a z*rkano $jevanje i da gleda ostale %eremonije! 0li ne $rekida $o*o5njak samo u ovom 'to u$ravo navodim kao $rimjer svaki odnos $rema tijelu nego u jednakoj mjeri $rekida taj odnos i u svemu drugomu 'to $ru5a 5ivot i uzdi5e se $rema ne*eskim nevidljivim i du)ovnim do*rima! 9udu4i da su $o*o5ni i ne$o*o5ni u svakoj to%i razliitog mi'ljenja doga7a se u$ravo da se oni uzajamno smatraju lu7a%ima a to je oznaka koja $rema mome mi'ljenju $ristaje $rije i *olje $o*o5nima nego !li masi naroda! To 4e vam *iti jo' jasnije $o'to sam $rema svome o*e4anju dokazala sa malo rijei da je ona *eskrajna ne*eska na$lata samo jedna vrsta *jesnila! &rije svega znate da je ve4 &laton imao neodre7eno naslu4ivan je o tim stvarima kada je $isao da je *jesnilo ;insanija< lju*avnika najsretnije od svi) ostali)! 8istinu ne 5ivi strastveni zalju*ljenik vi'e u samom se*i ve4 samo u onoj oso*i koju lju*i i 'to vi'e na$u'ta svoje vlastito *i4e i 'to du*lje zaroni u $redmet svoje lju*avi to osje4a vi'e veselja vi'e ugode! 0li ako du'a nastoji da iz tijela ode i ako se ne slu5i $ojedinim organima na is$ravan nain onda imamo $ot$uno $ravo da to stanje nazovemo *jesnilom! 6to *i inae imali oni uo*iajeni dijelovi govora da znae drugo" "1n je izvan se*e " "Co7i o$et se*i " "Je li on $onovo $ri se*i:" 6to je udaljenija lju*av to je ve4a i sretnija *jesno4a! =akav je $rema tome 5ivot *la5enika u ne*u 5ivot za kojim $o*o5ne du'e tako srdano eznu: Svemo4na Cu'a koja $o*jedonosno triumfira a$sor*irat 4e tijelo $osvema u se*e i to tim lak'e jer je ve4 za

GPG vrijeme 5ivota oistila kajanjem tu $osudu za ovu $romjenu! Tada 4e du'a na nes)vatljiv nain u onom na'em *eskonano jaem du)u nestati! Tako 4e ovjek od*a%iti svoj vlastiti ja i u5ivat 4e vjeno *la5enstvo jer oslo*o7enje od svi) $re7a'nji) okova znai neizre%ivu nasladu? osje4a *ezgraninu radost 'to onom od najuzvi'eniji) do*ara koje sve k se*i $rivlai! Codu'e nastu$a to stanje sre4e tek tada kada du'e $oslije $onovnog sjedinjenja sa svojim *iv'im tjelesima do*iju dar *esmrtnosti? samo $o*o5ni ljudi iji %ijeli 5ivot nije ni'ta drugo nego razmi'ljanje o onim ne*eskim veseljima ;kao da su sami< sjena nji)ova osje4aju jo' na ovom svijetu ve4 $redosje4aj ili miris ne*eske nagrade koja im je o*e4ana! To je dakako samo si4u'na ka$lji%a u u$oredenju $rema onom izvoru naj*la5enije sre4e ali ta ka$lji%a sadr5ava vi'e nego sve ljudske naslade zajedno! Tako visoko stoje du)ovni u5i%i nad tjelesnim nevidljivi nad nevidljivim! To je sre4a koju $rorok navje'4uje rijeima" "(ijedno oko nije! vi- djelo nijedno u)o nije ulo i nijedno sr%e nije osjetilo 'to 9og s$rema onima koji ga lju*e!" 2ivot $o*o5ni) samo je jedan o*lik ludosti koja ni $ri $rijelazu u drugi 5ivot ne $ro$ada nego 'tavi'e tek onda $ostizava svoje vr)ovno savr'enstvo! Stoga odaju oni kojima je $alo u dio da $redosje4aju sre4u - a ti) je samo malo - u svom *i4u ne'to 'to izgleda slino $oreme4enosti du)a? govore nesuvislo i to ne kao ljudi jer oni iz*a%uju iz se*e samo *esmislene glasove nji)ov se izraz li%a mijenja svakog asa as su veseli as su $oti'teni as $lau as se smiju as uzdi'u ukratko oni ni-jesu $ri se*i! Co7u li o$et k se*i uvjeravaju da ne znaju gdje su *ili da li su *oravili unutar ili izvan tijela da li su *ili *udni ili su s$avali i od svega 'to su uli vidjeli govorili inili ostale su im samo maglovite z*rkane $redod5*e u $ameti jedno samo znaju da su oni u svojoj ludosti $resretni! Stoga se tu5e 'to su o$et do'li k razumu i ni'ta ne 5ele tako 5ivo nego da ustraju do kraja 5ivota u slatkoj in-saniji! / to je samo $redosje4aj i malo ku'anje vjene sre4e! 0li ja sam za*oravljaju4i na sama se*e $rekoraila grani%e koje sam $ostavila i sada tre*a da svr'im! 0ko sam ne'to drzovito ili *le*etavo *r*lja-la $omislite da sam ja ludost - i da sam 5ena! Sjetite se one grke $oslovi%e" "esto i ludi ovjek govori raz*orite rijei!"OO< .ogli *iste tvrditi da se to ne smije $rimjeniti na 5ene! 3i oekujete kako vidim i neki zakljuak! Ti ste svi u stvari dostojni lu7a%i ako mislite da se ja sje4am 'to sam ja ovdje govorila - 'to sam vam sve iz*r*ljala! Stara rije veli" Co vraga i takav gost $ri goz*i koji se svega sje4a! / ja vam velim" ".rzim slu'aa koji se svega sje4a!"OP< Stoga da ste mi zdravo veoma glasoviti ade$ti ludosti $lje'4ite veselite se svome 5ivotu i $ijte! .1R/0S E(C1./1( @EE/C/TER 09S1E8T8.! @ini'!