Professional Documents
Culture Documents
Gramatika Grčkog Jezika Za Klasične Gimnazije
Gramatika Grčkog Jezika Za Klasične Gimnazije
grki jezik je srodan s jezikom Inda, Armenaca, Italaca, Kelta, Germana, baltikih naroda i Slavena
dorski govorili su ga Dorani na Peloponezu, Kreti i Magni Graeciji Pindar, Teokrit i korske pjesme tragedija
eolski govorili su ga Eoljani u Maloj Aziji, Tesaliji, Beotiji i na Lezbu Alkej i Sapfa
jonski govorili su ga Jonjani u Maloj Aziji, Atici i na nekim otocima Egejskog mora jezik prvih knjiga
dva vida
starojonski ili
epski - Homer
atiki dijalekt
ogranak jonskog
njime su pisali Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan, Tukidid i Ksenofont, Platon, Demosten
koine
Aristotel
Glasovi
Slogovi
-
duina sloga
o
slog je dug ako je nakon njega dva ili vie suglasnika ili sastavljen suglasnik (,, , , )
Naglasci
-
proklitike
o
lanovi , , ,
prijedlozi , , , ,
veznici ,
enklitike
o
neodreena zamjenica - ,
estice , - (i) , (doista), (dakle), (veoma), (jo), (kad znai smjer ili kad je pokazni dodatak)
proparoksitona + enklitika rije normalno ostaje, ali dobiva akut na prvi od kraja
properispomena + enklitika rije normalno ostaje, ali dobiva akut na prvi od kraja
Zakonitosti glasova
-
kratki ,
dugi ,
kratki i dugi , ,
tvrdi ,, , ,
meki ,
podjela suglasnika
o
guturali k, g, h
labijali p, b, f
zudni t, d, th
likvide l,r
nazali m, n, g
spiranti hak, s
aspirate h, f, th
Stezanje
-
ako se steu dva glasa jednaka po kakvoi, nastaje taj isti, ali dug (>, >, >
>, >
>, >
Prijevoj
-
punina (P) -
punina o (P ) --
duljina (D) -
duljina o (D ) -
praznina (Pr) -
redovi
o
kratki a-red
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
D -
dugi a-red
dugi e-red
kratki e-red
kratki o-red
dugi o-red
Naknadno produljivanje
-
, , > , , ( , )
> ( )
> ( )
pred ispada
pred ispada
Metateza kvantitete
-
>
- > -
>
- > -
Asimilacija muta
-
promjene se dogaaju jer ispred dentala smije bit gutural/labijal koji je isti po vrsti
ispred e
i postati
( - )
i postati
( - )
ispred e
o
i postati
i postati
( - )
ispred e
o
i postati
( - )
i postati
( - )
Disimilacija dentala
-
- >
- >
- >
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
guturali prelaze u ( - )
labijali prelaze u ( - )
- (! )
(ne )
kod imperativa slabog pasivnog aorista ostala je prva aspirata da bi se sauvala karakteristika tog aorista
o
, a ne (od orig. )
, > ()
o
- -
- -
, >
o
- -
- -
, >
o
- -
- -
>
o
- -
- -
epenteza ili diozmoza - omekava suglasnik koji je pred njim pa prelazi u preanji slog i ini diftong
- -
iza ostalih samoglasnika, se asimilirao suglasniku iza kojeg je, a onda je jedan od ta dva ispao uz naknadno produljivanje
o
- > >
- > >
- >
- >
>
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
- >
Asibilacija
-
- >
legu-nt - >
Promjene sigme
-
septem -
(sisto) -
(sus) -
- -
- -
kad su dva vokala jedan kraj drugog ili jedna rije zavrava vokalom a druga vokalom poinje
naini ukidanja
o
Kraza ( - stapanje) krajnji vokal jedne i poetni druge rijei se stapaju u jedan dugi
Elizija (elido,3 izbijanje) izbacivanje kratkog vokala prve rijei, oznauje se apostrofom
oznaava se sa koronidom () tj. kovricom kao slabi hak iznad stegnutog sloga
Sinalefa ( spajanje) spajanje 2 duga vokala da bi se zadrao izgovor, vrijedi kao 1 slog
Siniceza ( zajedno sjedim) spajanje kratkog V (obino ) s dugim V u diftong [jo] vrijedi kao 1 dugi V
Tmeza ( rez) rastavljanje rijei na sastavne dijelove (odvajanje prijedloga od glagola, npr.)
slino je sa negacijom
pred vokalima ( )
osnova -, nastavak -
korijen -, nastavak
rod imenice
o
enski rod imena ena, stabala, zemalja, otoka, gradova i apstraktnih imenica
vokalsku deklinaciju i
konsonantsku deklinaciju
O-deklinacija
po o-deklinaciji dekliniraju se rijei kojima osnova zavrava na o, a to su uglavnom rijei mukog i srednjeg roda
enskog su roda one o-osnove koje oznaavaju ene, stabla, zemlje, otoke i gradove
o
A-deklinacija
enske rijei
pur.
imp.
pur.
imp.
Muke rijei
-
N
V
-
nom.sg. ima
, , )
- pitom
- miran
- stalan
- pust
koristan
-, -, -
-, -, -
!!
!!
!!
!!
!!
!!
vrste
o
, , , ,
pravila stezanja
+> (ako je ispred e ro, onda )
+>
/+>
napomene
o
nav srednjeg roda kod kojeg stee / (a ispred nije r) ne stee se u / nego u zbog analogije s normalnom dekl.
Atika deklinacija
-
podjela
konsonantske
1.
2.
3.
4.
5.
6.
guturalne
labijalne
dentalne
nazalne
likvidne
sigmatske
vokalske
1.
/
2.
/
3.
4.
5.
6.
iznimke
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
()
()
()
()
, , NV i d nepravilni
, ,
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
10
Dentalne osnove
-
muki/enski
srednji
nepravilna
> ,
> ,
> ,
()
()
()
, ,
, ,
(), , ()
, - koljeno
, - koplje
, - voda
, - uho (g: !)
Nazalne osnove
Osnove na
()
()
()
()
() () ()
()
, )
, , (crn)
, , (jadan)
pravila o pridjevima
pravila o vokativu
iznimke
o
, , , , , , , (), ,
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
oksitone V = N (, )
baritone V = osn. (, ) to
dalje
11
Osnove na
-
asigmatski (-,-)
sigmatski (-, -)
Osnove na i participi
o
, ,
, ,
()
()
()
, ,
ptcp.fut.akt.
, ,
ptcp.aor.akt. (sigmatski)
()
()
()
()
()
()
, -, -
ptcp.aor.pas.
()
sigmatski
, ,
o
sigmatski prid.
asigmatski prid.
ptcp.prz.akt.
sigmatske im.
asigmatski
asigmatske im.
, -, -
ptcp.prz.akt glagola
, ,
-
+ > (, )
+ > (, )
+ > (, )
, , > = = =
, , > = = =
, , > = = =
Likvidne osnove
bez prijevoja (-)
prijevojni stupnjevi 1
prijevojni stupnjevi 2
Pr
Pr
-osnove
()
()
()
Pr
()
()
12
pravila za vokativ
baritone V=osnova
oksitone V=N
kao sklanjaju se i
otac ,
majka ,
ki ,
trbuh ,
iznimke
o
Demetra - ,
ovjek - ,
ruka , (D: )
zvijezda - , (D: )
svjedok , (D: )
vatra - , , (Pl: , , , , )
Sigmatske osnove
osnove
osnove
()
()
()
()
()
( > )
()
()
( > )
()
()
()
( > )
()
()
( > )
()
()
()
( > )
()
()
()
()
()
( > )
()
()
()
()
( > )
()
()
()
()
()
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
()
()
()
()
()
()
pravila o stezanju
o
()
vlastita imena
()
()
()
()
()
( )
()
()
13
pridjevi
o
iznimka su pridjevi na ,- i ,-
pridjevi koji pred - imaju (!) steu uvijek u jer je ispred stezanja
Vokalske / osnove
N
do stezanja dolazi u
G
D
akuzativi
g
d
()
Vokalske / osnove
-
do stezanja dolazi u
, ,
iznimke
()
()
, , , ,
, , , ,
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
()
14
()
()
()
d
a
Vokalske osnove
-
Vokalske osnove
genitiv im je uvijek -
N -
G - >
A - >
g - >
()
a - >
Vokalske osnove
G - >
D - >
pred konsonantima
pred vokalima
pred konsonantima
pred vokalima
jo su nepravilne:
>
()
()
()
()
, , , ...
, , , ,
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
15
a deklinacija
o
NA - -
GD - -
o deklinacija
o
NA - -
GD - -
3. deklinacija
o
NA - -
GD - -
kod kue
kui
odakle -
o
iz kue
Pridjevi
Podjela pridjeva
-
/ deklinacija , ,
vokalske / osnove , ,
sigmatske osnove ,
dentalne osnove ,
,- siromaan i ,- bjegunac
()
()
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
16
Komparacija pridjeva
- i
-
komparativ -,,
superlativ -,,
slui za
o
iznimke
starinski , ,
star , ,
spor , ,
drag , , ( ., .)
konsonantsku deklinaciju
vokalske / osnove , ,
sigmatske osnove , ,
- i
-
komparativ -,,
superlativ -,,
slui za
o
nazalne i osnove , ,
stegnute pridjeve na - , ,
pridjev , ,
pridjev , ,
- , -, -
-
komparativ - , -
superlativ -, -, -
slui za 7 pridjeva
ugodan
brz -
lijep -
sramotan -
neprijateljski -
zao -
velik -
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
17
,3
sposobniji
,3
bolji po udi
,3
jai
,3
korisniji
,3
gori
,3
loiji
,3
dobar
,3
lo
slabiji
(najmanje)
,3
, 3
,3
manji
malen
neznatniji
,3
malen
,3
manji
,3
mnog
,3
vie
,3
laki
,3
lak
(pro)
, 3
(prior)
,3
(primus)
, 3
(ultior)
,3
(ultimus)
(ex)
(supra)
, 3
, 3
(superior)
, 3
(extremus)
(supremus)
Prilozi
-
(gore), ,
Zamjenice
Osobne zamjenice
ja
ti
slog ()
dualni oblici
nagl. oblici se upotrebljavaju kad zamjenica stoji iza prijedloga, inae enklitini
za prvo lice - ,
za drugo lice - ,
mi
vi
oni
()
()
()
()
()
()
()
on
18
ja
ti
, , , ,
, , ,
,
D
A
mi
vi
, , ,
, ,
Zamjenica
-
znaenja
o
sm (temeljno znaenje)
isti
u kosim padeima -
Povratne zamjenice
umjesto itd. dolazi , a umjesto dolazi
ja
ti
, -
, -
, -
sebe samog
, -
, -
, -
sebi samom
, -
, -
, -
sebe samog
mi
vi
()
sebe samih
, -
, -
, - (, -)
sebi samima
, - , - , - (, -)
kod Hom. i , 3
sebe same
NEREFLEKSIVNO
moj, -a, -e
tvoj, -a, -e
, 3
()
()
(, ili , )
na, -a, e-
va, -a, -e
njihov, -a, -o
,3
,3
()
()
( ili )
njegov/njezin, -a, -o
, 3
REFLEKSIVNO
ja svog
ti svog
(,3)
(,3)
on svog
mi svog
vi svog
oni svog
(,3)
(,3)
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
19
Reciprona zamjenica
-
, , sklanja se kao i , ,
o
- drugi
- ostali
Sr
Pokazne zamjenice
,3
taj, ta, to
, ,
, ,
tolik (-)
-, -, -()
--, --, --
takav (-)
-, -, -()
--, --, --
-, -, -()
--, --, --
zamjenice koje u sebi sadre korijen zamjenice izbacuju tamo gdje bi trebalo bit (, )
+ =
+ =
+ =
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
20
od ,
od ,
pokazna zamjenica . (taj, on) dolazi esto kod Homera, a kasnije se javlja u izriajima
i on -
ovaj i onaj -
ree on - '
kod Homera ak i lan moe biti pokazna zamjenica s poneto izmijenjenim oblicima
() () ()
Odnosna zamjenica
neodreena je enklitina
dvojni oblici
dualni oblici
tko, to
netko, neto
koji, kakav
neki, nekakav
neodreena ,
sloena zamjenica , ,
()
()
upitna ,
i krai oblici GD se mogu deklinirati, ali se sklanja samo drugi dio rijei (glase , )
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
21
Korelativne zamjenice
odnosna
upitna upravna i
nijene
neodreena
pokazna
neupravna (-)
(-, -)
enklitina (-)
(-)
tko?
,
,
nitko
koji od
nijedan od
dvojice?
dvojice
, ,
netko
kolik?
nekolik
kakav?
nekakav
koji
jedan od
, ()
gen. i neupr.upitna (-
individualna (-)
(,)
,
(, )
koji god od
dvojice
koji god
dvojice
ovolik, tolik
kolik
kolik god
ovakav, takav
kakav
kakav god
koje dobi?
ove/te dobi,
kako
(,
ovako/tako
znatan?
znatan
koje
koje god
dobi,
kako
znatan
dobi,
kako god
znatan
Korelativni prilozi
upitna upravna i
nijene
neodreena
pokazna
neupravna (-)
(-, -)
enklitina (-)
(-)
gdje?
kamo?
odakle?
nigdje
nikamo
niotkud
kada?
u koje doba?
kako?
kuda?
nikada
nikako
negdje
nekamo
odnekuda
nekuda
nekada
nekako
odnosna
individualna (-)
ovdje
onamo
ba tamo
ovuda
tuda
tada
u ovo doba
u to doba
gdje
gdje god
kamo
kamo god
odakle
odakle god
kuda
kuda god
kad
kad god
u koje doba
ovako
kako, kao
tako
to
ondje
ba tu
ovamo
odavde
odatle
ba od tamo
u koje god
doba
kako god
Brojevi
()
()
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
22
Konjugacija
-
stanja
Aktiv
aktiv odrijeih
o
medij odrijeih si/se
o
pasiv bih odrijeen
osobite oblike za pasiv imaju samo aorist i futur, inae medijalni oblici imaju i
pasivno znaenje
dva glavna razreda vremena
o
glavna vremena
prezent
perfekt
futur
o
historijska vremena
imperfekt
pluskvamperfekt
aorist
etiri naina
o
indikativ
o
konjunktiv primarni nastavci
o
optativ sekundarni nasstavci
o
imperativ
tri glagolska imena
o
infinitiv
o
particip
o
glagolski pridjev
o
Pasiv
primarni
sekundarni
primarni
sekundarni
1.
(-)
2.
(-)
3.
(-)
4.
5.
6.
-/
DUAL
1.
2.
3.
Vremenske osnove
-
Prezentska osnova
PREZENT
Indikativ
akt.
Konjunktiv
mp.
akt.
mp.
Optativ
akt.
mp.
Imperativ
akt.
mp.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
-()
3.
mp.
-
Particip
akt.
-, -, -
2.
Roko Rumora
akt.
-
Dual
Infinitiv
-, -,
mp.
23
IMPERFEKT
Augment
-
silabiki dodaje se
o
se udvostruuje nakon (, )
temporalni
akt.
mp.
1.
2.
, >
3.
>
1.
, > ,
, >
2.
>
3.
>
Dual
- )
-
>
>
>
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.
2.
3.