POVIJEST POLJOPRIVREDE U HRVATSKOJ

KRATKI PRIKAZ

ROBOVLASNITVO
( poetak nove ere)
-TIBERIJE i GAJ GRAH: Zastupaju interese siromanog seljatva koje je zbog
sudjelovanja u brojnim ratovima ostalo bez zemlje
-Ideja o agrarnoj reformi: zahtjev da drava kao aparat sile intervenira u korist
siromanih i po potrebi uspostavi zemljini maksimum. Cilj: sprijeiti centralizaciju
zemljita koja je bila u rukama malog broja rimske vlastele.
-Pokuaj nije uspio
KOLONATSKI SUSTAV
(Zapadno Rimsko carstvo 395. g.)
-KOLONI: slobodni seljaci i osloboeni robovi postaju nasljedni zakupci zemljita.
Dio prihoda sa zemljita daju bogatim zemljoposjednicima, prvo u naturi, a kasnije i u
novcu
-LATIFUNDIJA: veliki zemljini posjed u vlasnitvu bogatog Rimljanina
FEUDALIZAM (5-17. st.)
-Dolaskom Hrvata u 7. st. na prostor dananje Hrvatske ukida se kolonatski sustav i
uspostavlja:
-FEUDALIZAM:
1.FEUDALAC= posjeduje najvei dio zemlje i sredstava za proizvodnju
2.KMET=osnovna proizvodna snaga bez sredstava za proizvodnju. Najee je to
siromaan seljak koji obrauje zemlju bogate vlastele. Kmet je od gospodara dobivao
zemlju zvanu selite
SELITE= zemlja koja se sastoji od kue, okunice u selu i oranice sa livadom izvan
sela.Povrina selita je 0,5 ha, a oranice s livadom 6-20 ha
Kmet ima pravo na besplatno koritenje opinskih panjaka i uma.
FEUDALIZAM I POBUNE SELJAKA
-Koritenje zemljita: sustav tropolja: ozimi usjevi, jari usjevi i ugar ( zemlja bez usjeva)
-Vlasnitvo nad zemljom traje samo dok je usjev na zemljitu, a im je pod ugarom, slui zajednikoj
ispai
-S pojavom robno-novane privrede u kojoj novane obaveze zamjenjuju naturalne dadbine raste
otpor seljatva i kmetova.
-POBUNE SELJAKA U EVROPI: Ustanak seljaka u Francuskoj(1358); ustanak Wata Taylora u
Engleskoj (1381); pokret Jana Husa u ekoj (1419-1434); Seljaki rat u Njemakoj
-POBUNE SELJAKA U HRVATSKOJ: pobuna seljaka i puana na Hvaru (1510-1514) pod
vodstvom Matije Ivania i Seljaka buna pod vodstvom Matije Gupca u Hrvatskom zagorju (1573)

RAZVOJ POLJOPRIVREDE U KAPITALIZMU

-1769. James Watt izumio parni stroj- razvoj industrije, prometa i poljoprivrede.
-Manufaktura unitava seljaki ili kuni obrt
-NOVANA PRIVREDA: novac postaje sredstvo u prometu i razmjeni dobara.
Buroazija postaje nova snaga u drutvu: Francuska buroaska revolucija 1789.
-Feudalizam je sruen, zemlja je podijeljena seljacima.
1

PRILIKE U HRVATSKOJ
-1816. ukida se kolonat
-1836. bivi koloni mogu na zakonit nain kupiti zemlju od feudalaca, ali zbog visoke
cijene zemlje zemljoradnici ostaju u modificiranom kmetskom ili kolonatskom
odnosu: nadoknada zakupnine iznosi pa i poljoprivrednih prinosa
-1838. NOVI URBAR- zakon koji onemoguava protjerivanje seljaka, a
omoguuje otkup zemlje
-1848.odluka Hrvatskog sabora o ukidanju kmetstva (ban Josip Jelai)
PRILIKE U HRVATSKOJ II
-1850. AGRARNA REFORMA
- Pruski put-feudalizam u Hrvatskoj nije bio sruen revolucijama kao u Evropi,
nego se seljak uz pomo zakona oslobaao kmetstva i zaostalih kolona.
-1857 Carski patent- dokument koji je omoguio KOMASACIJU zemljita.
-KOMASACIJA je okupljanje zemljinih posjeda radi vee efikasnosti
poljoprivredne proizvodnje.
-1902-1929 komasacija obuhvatila 250 000 ha zemljita u Hrvatskoj, Slavoniji i
Srijemu.
-1871. ukinuta Vojna krajina a ujedno i dvije ustanove kolektivnog vlasnitva u
poljoprivredi i selu: imovina opine i imovina zemljine zajednice.
HRVATSKA POLJOPRIVREDA:
1918-1941
-1918. Zavretak I. svj.rata i propast Austro-Ugarske monarhije
-1929. Nastaje Kraljevina Jugoslavija
-Nakon I. svj. rata provedba agrarne reforme; kmetovi koji su do tada obraivali
zemlju na velikim posjedima postali su slobodni vlasnici. Zemlju su dobili besplatno,
a bivi feudalci su od drave dobili odtetu za izgubljena prava
-KOLONIZACIJA- jedna od prateih mjera reforme. Podrazumijeva naseljavanje
slobodnih nenaseljenih teritorija. Zemlja je rasporeivana i davana u zakup seljacima
bezemljaima, posebno seljacima iz pasivnih krajeva.
HRVATSKA POLJOPRIVREDA:
1918-1941
II.
-Reforma je obuhvatila oko 600 000 ha zemljita; od toga 160 000 obradivog
zemljita podijeljeno je agrarnim interesentima
-Mnoga sitna seljaka gospodarstva su se zaduila radi unapreivanja poljoprivredne
proizvodnje, ali i odranja vlastite egzistencije. Tome je pridonio inflacijski period
1929-1932.
-Neposredno pred II. svj. rat oko 40% poljoprivrednih gospodarstava bilo je u velikim
dugovima
-II. svj. rat prekinuo je otplatu dugova, te odnio velik broj ljudskih ivota i
materijalnih dobara.

SLABOSTI I ODLIKE HRVATSKE POLJOPRIVREDE: 1918-1941

1.RAZDOBLJE PROSPERITETA: 1918-1933

-posljedica poslijeratnih nestaica poljoprivrednih proizvoda, to je izazvalo vei
porast cijena i vei interes poljoprivrednika. Hrvatska izvozi na trite zapadne
Evrope vikove itarica. Izvozna roba se uglavnom kompenzirala za industrijske
proizvode.
2.RAZDOBLJE SVJETSKE PRIVREDNE KRIZE: 1927-1933
-niske cijene prekomorskih itarica i velike koliine tih proizvoda ubrzo su zasitile
evropsko i svjetsko trite (mehanizirana proizvodnja) to je osjetila i Hrvatska u padu
cijena i smanjenju izvoza. Stagnacija i nazadovanje cijelog gospodarstva.
3.RAZDOBLJE PREDRATNE KONJUKTURE
-atmosfera priprema za II. svj. rat; porast potranje prehrambenih proizvoda, porast
industrijske proizvodnje; smanjenje nezaposlenosti; poljoprivreda je glavna grana
gospodarstva Hrvatske
POLJOPRIVREDA HRVATSKE: 1945-1990
-3 etape razvoja:
1.Likvidacija kapitalistikog sustava i njemu odgovarajuih odnosa
2.Stvaranje socijalistikog sustava, dravnog i drutvenog vlasnitva; prisilna
kolektivizacija dijela vlasnitva i zemljita
3.Razvitak poljoprivredne proizvodnje
1945-1990 II. dio
-Nakon zavretka II. svj.rata donesen je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji kojom
je oduzeta zemlja krupnim posjednicima i stranim dravljanima, a dodijeljena je
bezemljaima i sitnim seljacima
-Zemljini fond: 400 000 ha zemljita od ega je 273 000 ha bilo obradive zemlje. Ta
zemlja bila je raspodjeljena na socijalistiki sektor: 62% i 38% ostalih.1947 stvaranje
Seljakih radnih zadruga na prisilan i birokratski nain. Loe posluju i nestaju 19501953.
-Zakonom propisani maksimum: 25-30 ha zemlje i tolika povrina ume. Obitelj
nezemljoradnika imao pravo na posjede veliine 3-5 ha obradive zemlje
1945-1990 III. dio
-Agrarnu reformu pratio je i Zakon o likvidaciji zemljoradnikih dugova
-Nakon rata otpoela je obnova ratom razorene zemlje koju je pratio obavezan otkup
poljoprivrednih proizvoda koji je potrajao do 1952.
-1947. Donesen je po uzoru na Sovjetski Savez prvi Petogodinji plan razvoja bive
zemlje s naglaskom na industrijalizaciju i izlazak iz teke ekonomske zaostalosti
(52% vea proizvodnja u odnosu na 1939.)
-1967. odobrena kupnja traktora individualnom seljaku

KOLEKTIVIZACIJA POLJOPRIVREDE
3

-U poetku je bila dobrovoljna, a nakon 1948 prisilna; nikad prihvaena

-1953. II. agrarna reforma kojom je maksimum obradive povrine smanjen na svega
10 ha
-Donesen je Zakon o poljoprivrednom zemljinom fondu koji je izravno pogodio 8
000 gospodarstava. Stvoren je zemljini fond sa oko 24 000 ha podijeljen
poljoprivrednim dobrima (buduim PIK-ovima), SRZ i Zemljoradnikim zadrugama
-Rast poljoprivredne proizvodnje zbog konfuzije u kolektivizaciji zemljita bio je vrlo
spor do 1957.
KOLEKTIVIZACIJA II.
-Zahvaljujui otkupu zemljita i mjerama drave u razdoblju od 1954-1963 dolo je
do stvaranja velikih PIK-ova u kojima je dolo do naglog porasta poljoprivredne
proizvodnje, iji se prinosi mogu mjeriti s prinosima najrazvijenijih zemalja svijeta
-zeleni plan i kreditiranje obiteljskih gospodarstava pridonijelo je 80-ih suradnji
individualnog i drutvenog sektora to se odrazilo na udvostruenje prinosa brojnih
poljoprivrednih kultura i solidan standard seljaka
-1988. Zakonom je uveden zemljini maksimum u privatnom sektoru, veliine 30 ha
obradivog zemljita