Padei su razliiti oblici jedne promenljive rijei i u srpskom jeziku postoji sedam padea.

Promjena rijei po padeima zove se deklinacija. Padei u srpskom jeziku su: - nominativ, - genitiv, - dativ, - akuzativ, - vokativ, - instrumental i - lokativ. Nominativ Nominativ je nezavisan pade koji u reenici moe da stoji samostalno. Dobija se na pitanja: ko? ta?. U reenici u nominativu su subjekat, atribut, apozicija, imenini deo predikata i prilo ka odredba za nain sa veznicima kao i nego. Nominativ uvijek stoji bez prijedloga. Primeri: !. "te#an je jue do ao svojoj ku$i. %obrati$emo panju koja rije u ovoj reenici odgovara na pitanje KO? &o je do ao ku$i'( "te#an. ). *na je bila uiteljica u nji+ovoj koli. %&o je bio i ta'( Ko',*na ta',uiteljica Genitiv -enitiv je zavisan pade koji oznaava pripadnost, dio neega i porijeklo. Dobija se na pitanja: od! ko"a? od! e"a? iji? Upotrebljava se sa prijedlozima i bez nji+. *snovna znaenja genitiva su: - posesivni ili prisvojni genitiv %oznaava ije je ne to, kome pripada(. - partitativni ili deoni genitiv %dio ili koliina neega sa prilozima: malo, mnogo, dosta, ne to.( - ablativni genitiv %oznaava porijeklo neega, odakle je ne to poteklo( Prijedlozi za genitiv: od, do, iz, s%a(, ispred, iza, izvan, unutar, iznad, ispod, vi e, povi e, nie, prije, uoi, poslije, nakon, za, tokom, krajem, usred, oko, okolo, blizu, kod, kraj, pokraj.

Primjeri: !. /z obrani ta su iza la djeca. %odakle su iza la djeca'( obdani ta ). 0ajka mog druga je medicinska sestra. %ija majka'( mog druga #ativ Dativ je zavisan pade koji znai pravac, smjer ili cilj kretanja i namjenu. Dobija se na pitanja: kome? emu? Upotrebljava se sa prijedlozima %pravac( i bez nji+ %namjena, pripadnost( U reenici dativ je objekat, atribut, prilo ka odreba za mesto i logiki subjekat. Prijedlozi za dativ su: ka, k, prema, blizu, nasuprot, uprkos, protiv Primjeri: !. &upila sam tati sat. %kome sam kupila sat'( tati ). 0ilica je krenula ka svojoj koli. %ka emu je krenula'( svojoj koli $kuzativ 1kuzativ je zavisan pade kojim se oznaava objekat radnje, pravac kretanja i mjesto. Dobija se na pitanja: ko"a? ta? U reenici akuzativ je objekat, prilo ka odredba %mjesto, vrijeme, nain, uzrok( i logiki subjekat. Prijedlozi za akuzativ su: kroz, niz, uz, za, me2u, nad, pod, pred, u, na, o, po, mimo Primjeri: !. 3ue sam sreo na eg pro#esora. %ko"a sam sreo'( na eg pro#esora ). Uz ovo jelo ne volim da jedem salatu. %uz ta ne volim da jedem salatu'( ovo jelo

%okativ 4okativ je nezavisan pade koji slui za dozivanje, obra$anje, skretanje panje. Pri pisanju se odvaja zarezima. Upotrebljava se bez prijedloga. %+ej5( Primeri: !. 6ej, "lavice do2i brzo ovamo5 ). Nemoj, 0ilane, trati tako brzo. &nstrumental /nstrumental je zavisan pade koji kazuje dru tvo i oru2e ili sredstvo za rad. Dobija se na pitanja: s kime? ime? Upotrebljava se se sa prijedlozima %dru tvo( i bez prijedloga %oru2e, sredstvo(. Prijedlozi za instrumental su: s, sa, pod, nad, pred, me2u, za !. /dem sa prijateljima na ljetovanje.%sa kime idem'( prijateljima ). Putovali smo autobusom. %ime smo putovali'( autobusom 'okativ 7okativ je zavisan pade koji oznaava mjesto na kome se ne to nalazi i objekat o kome se govori. Dobija se na pitanja: "de? ime? o kome? o emu? na kome? na emu? po kome? po emu? u kome? u emu? . Uvijek se upotrebljava sa predlozima. Prijedlozi za lokativ: na, o, po, pri, u !. &njiga iz geogra#ije stoji na stolu. %na emu stoji knjiga'( na stolu ). Djeca se igraju u parku. %"de se igraju djeca'( parku