2.

DJEJI CRTE
Prije nego naui priati, hodati ili pitati neto, dijete crta. Njemu je crte zabava, igra koju izmjenjuje s drugima. Crteom dijete izraava svoje stanje duha, svoje potrebe, svoj unutarnji svijet, svoja nadanja, radosti, sigurnost, ali i strahove. Djeca nas kroz crte putaju u njihov skriveni svijet pun kreativnosti i ideja, te kroz njega nam doputaju da razumijemo sve nevolje, preokupacije i nastale konflikte koje ne mogu ili ne ele verbalno izraziti. Stoga moemo rei da je djeji crte jedan od naina kako dijete razgovara s nama. Djeca crtaju po sjeanju i na osnovi mate. U djejem crteu se mogu pronai vrijednosti koje se ne mogu nai u akademskom pristupu likovnom izraavanju. Djeca se izraavaju rijeju, pokretom, pjesmom i crteom, pa je s toga crte prvenstveno djeji izraz, tek onda likovni. On nastaje u potpunoj likovnoj slobodi izraavanja, koja se temelji na mati, ekspresiji i stvaralakom inu. Djeca se mogu koristiti crtanjem u svrhu istraivanja, rjeavanja problema, davanja vizualne forme idejama i opservacijama, ali openiti konsenzus je u miljenju da je karakteristika umjetnikog izraavanja jedinstveni osobni pristup koji u sebi sadri razliite elemente svjesnog i nesvjesnog znaenja reprezentativnih za mnoge vidove djeteta koje ih je stvorilo. Veina terapeuta koji rade s djecom smatraju crte efektivnim terapeutskim pristupom jer pomae djeci u izraavanju na naine koje jezik ne omoguuje. (Vesna Luki, Marina Plosni, seminarski rad: Razvoj djejeg crtea, 2005.) Ako gledamo sa terapeutskog stajalita moemo svrhu djejeg crtea podijeliti na: 1. Dijagnostiko sredstvo Pokazatelj djetetove zrelosti motoriki razvoj intelektualni i kognitivni razvoj Goodenough crte ovjeka House-tree-person test Otkrivanje emocionalnih smetnji projektivna tehnika 2. Terapijsko sredstvo ovjek na kii crtanje emocija pretvori obitelj u ivotinje

 crtanje traumatskih iskustava priprema za medicinske postupke - primjena crtea u radu zdravstvenih djelatnika Kliniari i istraivai razvili su raznolike filozofske okvire na temelju kojih se moe odgonetavati, opisivati i razumjeti djeji crte, meutim najbitnije je cijeniti djeji vizualni nain komunikacije u svom njegovom bogatstvu, jedinstvenosti, sloenosti i spontanosti. Djeje umjetniko izraavanje je, kao i samo dijete, posve autentino i individualno te se mora sagledavati unutar ireg konteksta razvojnih, emocionalnih, socijalnih i kulturalnih iskustava i faktora (Malchiodi, 1998).

2.1. Razvojne faze djejeg crtea

2.1.1. faza aranja (1. 3.) Ta faza je poznata i pod nazivom krabanje ili sluajni realizam. Djetetov crte je potpuno sluajan, za odrasle on najee nije prepoznatljiv. Dijete pravi rkice, crtice. Dijete ne kree crtati s namjerom, neto nacrta i kae da je to neto. Dijete uiva u motornoj aktivnosti koja se odraava u ari na papiru ili pijesku. Za dijete je u toj dobi vaniji in crtanja od ostvarenja koje e nastati. Najee crta krune oblike jer mu je za njihovo izvoenje potrebna najmanja motorika spretnost, najprirodnije je automatski. 2.1.2. Faza simbolikog crtea (3 6 god.) Dijete kree s namjerom da neto nacrta, ali ne zna realistino nacrtati, ve simbolino. Jedno od najranijih crtea sa jasnom reprezentacijskom namjerom je crte ljudske figure, koji se obino javlja oko 3. godine (Cox i Parkin, 1986). Najei je glavonoac ili punoglavac glava je najvanija i najvea (crta je u obliku kruga), nedostaje tijelo ili su glava i tijelo spojeni. esto nema razlike izmeu crtea ovjeka i ivotinja. Poboljanja su kontinuirana i sa otprilike 5 godina veina djejih crtea imaju raspoznatljivo ljudsko tijelo s jasnim rukama i nogama. Spol likova poinje se razlikovati iza 4. godine, kad poinju crtati haljine, frizure i sl., kad s glavonoaca poinju crtati realistian crte ovjeka. U toj fazi dijete je vie zainteresirano za ostvarenje tj. za crte koji je nacrtalo nego li za samu motoriku djelatnost. Crte postaje svojevrstan govor djeteta, nain izraavanja ideja, pojmova; to su pojmovi djeteta sloeniji, to su i njegovi crtei bogatiji detaljima. U toj fazi

dijete esto objanjava svoj crte. Ono to tumai obino je predstavljeno simbolima, odnosno shemama koje za odrasle mogu biti potpuno neprepoznatljive. Predkolska djeca vjerojatno ne obraaju panju na realnost: sunca su plava, nebo je uto, drvea su ruiasta, a auti na simboliki nain lebde na oblacima Radi se o simbolikom svijetu. Dijete u toj dobi jo ne potuje proporcionalnost pa se u prvom planu nalazi ono to mu je vano i to je prikazano najvee. Ono to dijete smatra nevanim esto e izostaviti s crtea, neovisno o stupnju poznatosti tih elemenata (Nazor, 1998). 2.1.3. Faza razvoja vizualne sheme (intelektualni realizam) (6. 9.) To je vrijeme kad dijete kree u kolu, a na kognitivnoj razini iz intuitivnog miljenja prelazi u razdoblje konkretnih operacija prema Piagetu. Djeca te dobi pokuavaju realistinije crtati, ali su u tome jo nevjeti. U tom stupnju razvoja djejeg crtea uoljivo je oponaanje tj. stereotipno crtanje to jedno dijete nacrta, ponu slino svi i tako pola razreda crta istu temu. Najee crtaju s puno detalja, ele pokazati sve to znaju. Na crteima nema prostorne perspektive. Uspjenosti djeteta pridonosi razvijenost djejih pojmova, odnosno razvijenost procesa diferencijacije i sposobnost sinteze detalja. Mala djeca imaju tekoe s crtanjem onog to vide, pa se uoavaju tzv. transparentnosti ili prozirnosti tj. crtaju rendgenski crte (npr. noge se vide kroz hlae). Dijete u toj fazi eli uz ono to vidi prikazati i ono to zna (o predmetu ili osobi koju crta). Npr. crtajui kuu pokuat e nacrtati i sve to se u njoj nalazi mada to ne vidi ako kuu gleda izvana. Neki autori su ovu fazu zbog toga nazvali intelektualni realizam (u razdoblju od 5. do 6. godine ivota). Intelektualni realizam prelazi u fazu vidnog realizma ili realistinog crtanja kad djeca crtaju ono to vide onako kako to vide. Vidni realizam se javlja oko 6. godine i traje do priblino 9. godine. Dijete pokuava crtati ono to doista vidi, potujui proporcije i prostorni raspored onoga to eli nacrtati. 2.1.4. Faza realizma (9. 12. ) U dobi od devet i deset godina djeca ele postii to realniji dojam u svojim radovima; raste kompleksnost upotrebe linije, oblika i detalja, poinju prvi pokuaji crtanja u perspektivi, istanava se upotreba boja, a ljudska figura poprima detaljnije i raznolikije elemente. Budui da je glavna elja postii fotografski efekt, prisutan je i izraen kriticizam- to jasnije i ivotnije crte izgleda, to mu je vea kvaliteta. Takav stav dovodi do isputanja detalja i objekata za koje dijete misli da ne moe dobro prikazati, pa nije iznenaujue da karikature i likovi iz crtanih filmova postaju popularne teme u ovom periodu.