CRTE znaajno sredstvo djejeg izraavanja

Krajem 19. i poetkom 20. stoljea istraivai su poeli opisivati karakteristike

razvojnih stadija likovne ekspresije kod djece. Dakle, s razvojem djeje psihologije
razvija se i interes za djeji crte. Pored govora pomou koga dijete izraava svoja
osjeanja i doivljaje, uspostavlja odnose s ljudima, crtanje je jedno od najiskrenijih
naina njegovog izraavanja.
Crtanje za dijete nije umjetnost, nego nain izraavanja.
Dijete je u svojim crteima iskreno, ono stvara crtee neposredno, s oduevljenjem.
Njegova sredstva izraavanja su jednostavna, naivna, ali uvjerljiva usprkos tome to su
dana bez posebne spretnosti. Pomou boja i linija dijete prikazuje i izraava ono to ne
zna rijeima. Djeji crtei su zato jedna od tehnika prikazivanja objektivnog realnog
djejeg svijeta i zbog toga su zainteresirali djeje psihologe, pedagoge i psihijatre. Oni u
svome dijagnostikom, terapeutsko-korektivnom i savjetodavnom radu s uspjehom
upotrebljavaju djeje crtee, kao jedan od metoda za bolje upoznavanje linosti djeteta,
motorike zrelosti, koordinacije i snalaenja u prostoru.
Razvojni aspekti djejeg crtea
Djeca u razvoju likovnih sposobnosti prolaze oekivane progresivne promjene,
karakteristine za svaku dobnu grupu, univerzalne za svu normalnu djecu svijeta.
Crtei su odraz elje svakog normalnog djeteta za komunikaciju s okolinom. Poeci
razvoja crtanja javljaju se od djece izmeu 2. i 3. godine u doba intenzivnog razvoja
govora. Mada dijete poinje da crta imitirajui odrasle vano je da mu jo ranije damo
olovku i papir. Ovo za dijete znai igru.
Formalni i sadrajni razvoj djejeg crtanja vezan je za razvoj djeje motorike,
percepcije za stvaranje i razumijevanje pojmova, emocija i jo nekih psihikih, fizikih
i socijalnih funkcija djejeg opeg razvoja.
Prema mentalnoj i kronolokoj zrelosti i realizaciji crtea moemo promatrati djeju
likovnu ekspresiju kroz tri perioda.
Period krabanja (2-3 godine)
krabanje je kod djeteta kaotino, jer ono nije ovladalo motorikom i prostorom. Crte
koje povlai po papiru su centripetalne i centrifugalne ili imaju oblik nepravilnih
koncentrinih krugova. Olovku dri nesigurno zbog ega dolazi do nesigurnih i
nekoordiniranih pokreta. Ovaj razvojni stupanj djejeg crtanja u stvari je motorika
igra. Sadraj nema znaenje ve je samo vanjski produkt motorike djelatnosti, pri
emu dijete doivljava veliko zadovoljstvo. (Ne smijemo dijete siliti da crte povlai
sistematski jer bi to bilo isto kao da dijete u govornoj fazi neartikuliranih glasova silimo
da govori reenice.

Period simbolikog izraavanja (4-8 godina)

U 3. godini ivota psihiki normalno razvijeno dijete otkriva da likovnim prikazivanjem
moe neto i da izrazi. Ovaj nivo u razvoju crtanja odgovara stjecanju simbola u
razvoju govora. Dijete u ovom periodu ne crta predmete u realistinom izgledu, nego ih
crta prema onome to o njima zna. U poetnom periodu simbolikog crtanja dijete crta
ljude ee nego predmete. U stvari, crta ono to je za njega najznaajnije. Najprije crta
ljude, zatim ivotinje, kue, automobile, oblake, drvee, itd.
U periodu izmeu 4. i 7. godine djeji crtei se poinju diferencirati, dijete prikazuje
stvarnost (shematski crtei). Ono crta po sjeanju, odnosno onako kako zamilja
ovjeka ili predmet. Ljudska figura sastoji se od nepotpune glave (krug), zajedno sa
dvije noge (dvije linije povuene iz kruga), rjee dvije ruke (dvije linije na suprotnim
stranama kruga). esto ovu formu likovnog izraza nazivamo punoglavac. Kue ili
neki drugi predmeti na djejim crteima u ovom periodu su esto providni (rendgen
slike).
Krajem ovog perioda dolazi do otkria povezanosti boje i crtanog objekta. Ljudska
figura koju je ranije predstavljao punoglavac sada je potpuno zamijenjena figurom
koja ima glavu i trup, kao i dodatne detalje. Radovi djece u ovoj dobi puni su boja i
esto armantni odraslom promatrau zbog slobode izraavanja i kreativnosti.
Period realistikog izraavanja (9-11 godina)
Ovaj period traje od 9. do 11. godine. Djeca ele postii to realniji dojam o crtaim
likovima i predmetima i prilagoavaju ih stvarnom svijetu. Raste kompleksnost
upotrebe linija, oblika, detalja i poinju prvi pokuaji crtanja u perspektivi. Istanava se
upotreba boja, a ljudska figura poprima detaljnije i raznolikije elemente posebno s
obzirom na spol djeteta.
Emocionalni razvoj i crtanje
Dijete doivljava razne emocije: veselo je, tuno, alosno, uznemireno, ljuto, uzbueno,
nezadovoljno. Sva ova stanja su normalna. Ako dijete ivi u stabilnom porodinom
okruenju gdje su pored fiziolokih zadovoljene i njegove emocionalne potrebe (ljubav,
naklonost i toplina roditelja), ono se osjea sigurno i sretno, ali ako u sredini u kojoj ivi
ne nailazi na zadovoljavanje ovih potreba, ono se ne osjea dobro. Afektivne doivljaje i
elje kroz crte dijete izraava individualnim simbolima, koji su vijek u neposrednoj
vezi sa ivotom, to znai da dijete u crte unosi svoje elje, tenje, matanja, razna
osjeanja, kao to su ljubav, prijateljstvo, mrnja, zavist, razdraljivost, potitenost.
U slobodno crtanje dijete uvijek unosi ono to ga najvie emocionalno privlai ili odbija.
Ono to ga privlai stavlja u prvi plan, crte boji svijetlim bojama, a ono prema emu
osjea antipatiju obino crta maleno i tamnim bojama. Impulzivna i energina djeca
crtaju smjelo, dok plaljiva, povlae tanke nesigurne linije, uokviruju crte ili ga crtaju

u uglu papira. U mnogim djejim crteima pojavljuje se sunce. Neki autori smatraju da
ta djeca ne pokazuju emocionalne tekoe.
Ometanje djejeg stvaralatva
Zbog nepoznavanja i nerazumijevanja uloge i funkcije djejeg stvaralatva u razvoju
djece moe doi do njegovog ometanja. To se najee dogaa zbog elje okoline da
naui dijete kako neto nacrtati, naslikati i napraviti. Time se postie obrnut uinak,
umjesto razvoja i interesa djeteta za rad, dijete obino odustane od svojih oblika i
prelazi na vie ili manje uspjeno oponaanje danih uzoraka.
Naini na koji se moe ometati kreativnost moemo podijeliti na dvije grupe. Prvu ine
svi oblici direktnog interveniranja u djeje radove:
Crtanje djeci
Ovo je najdrastiniji primjer negativnog upletanja u razvoj djejih likovnih
sposobnosti. Nacrtane oblike djeca u biti ne razumiju, ali zbog autoriteta odraslih ona ih
pokuavaju oponaati. Time se prekida prirodni nain opaanja, shvaanja i stvaranja
oblika u djece i navikavaju se na pasivnost.
Ispravljanje djejih oblika
Svako poduavanje djece kako da neto nacrtaju, naslikaju ili naprave naruava vlastita
vienja djece i stvara kod njih nepovjerenje u vlastite oblike, te u njima budi osjeaj
nemoi i nesigurnosti.
Slikovnice za bojenje
Jednostavni oblici u slikovnicama se lako urezuju u djeje pamenje i vraaju se iz
njega kad god im zatreba slian oblik. Suprotno tome, ispunjavanjem naturalistikih
oblika dijete postaje svjesno njihove sloenosti i realistinosti koja je njemu
nedostupna, iz ega ono moe zakljuiti da nije sposobno za likovni rad.
Izlaganje djejih radova

esto izlaganje djejih radova i primjera na svim mjestima i stalna prisutnost u

njihovoj okolini nesvjesno im se nameu i zastiru njihova vlastita vienja i oblike.
irenje shematskih oblika meu djecom dovodi do masovne pojave uniformnih,
neinventivnih i praznih oblika u likovnim radovima djece odnosno spreavanja razvoja
jednog dijela njihovih sposobnosti i duha.

Drugu grupu ine neki odgojni postupci i stavovi :

Vrednovanje i procjenjivanje likovnih radova djece
Svako ocjenjivanje ili usporeivanje likovnih radova djece pred njima samima blokira
njihov osjeaj slobode, a time i spontanost, odnosno sposobnost stvaralatva. Ako je
neki djetetov rad dobro ocijenjen, ono e se dobro osjeati i imati elju da nastavi, ali
ako je sljedei rad loije ocijenjen, djetetovo zadovoljstvo e opadati i ono e se sve vie
povlaiti i odustajati od likovnog rada.
Komentiranje i prigovaranje
Jednako kao i ocjenjivanje, svaki komentar ili prigovor, pokazano ili prikriveno
nezadovoljstvo izaziva nesigurnost kod djeteta i remeti njegovu sposobnost za rad.
Prenaglaavanje vrijednosti
Pretjerana pohvala takoer ima negativan utjecaj i umjesto da je djetetu cilj njegovog
rada uivanje u svom stvaralatvu, njegov primarni cilj postaje pohvala, to posebno u
grupi djece rezultira nezdravim odnosima.
Urednost i preciznost
Insistiranje na urednosti i istoi radova obino rezultira suprotnim uinkom, precizno
crtanje samo po sebi nije nikakva vrijednost, a sluajne mrlje ne umanjuju vrijednost
rada, ve su njegov cilj unutranji procesi koje je taj rad potaknuo u djetetu.
Ekspresivna vrijednost boje u djejem crteu
U okviru stepena svog psihofizikog razvoja djeca postepeno otkrivaju boje kao osobine
stvari. Djeji crtei u boji su spontana projekcija njegove unutranjosti. Same boje nam
otkrivaju djeji emocionalni ivot, linije i figure nam otkrivaju stepen samokontrole,
prostorne dimenzije otkrivaju nam utjecaj okoline na djeji karakter.
* Djeca koja preteno crtaju toplim bojama (crvena, uta i naranasta) posjeduju
spontanu iskrenu osjeajnost i prijateljstvo prema drugima. Vole da uestvuju u igri i u
svojim osjeanjima su veoma zavisna od drugih.
* Djeca koja preteno crtaju hladnim bojama (plava, zelena, smea i crna) otkrivaju
kontrolirano ponaanje, ne nameu se drugima, rado se igraju sama, racionalnih su
interesa, upravljaju se prema vlastitim mislima. Kod nekih se moe uoiti agresivnost i
osvetoljubivost.

* Pretjerana upotreba crvene boje moe da izraava pretjerano afektivnu ili ak

agresivnu prirodu. Pretjerana upotreba ute boje izraava infantilno, spontano i
osjeajno bie. Pretjerana upotreba smee boje prevladava u crteima djece koja su
odrasla u okolini s pretjeranim higijenskim zahtjevima.

* Pretena upotreba crne boje uvijek znai pomanjkanje osjeanja ili neugodnog
ivotnog stanja, koje dijete ne moe da prevazie. Takva djeca potiskuju svoja osjeanja
i strah, realistiki su usmjerena, istiu intelektualne interese, esto su usamljenici,
najradije se igraju sami, a ako upotrebljavaju povrinski crnu boju znai da su se nali
u osjeajnoj krizi.
Likovna ekspresija pomae djetetu da se oslobodi psihike napetosti da razvija
sposobnost opaanja, predstavljanja, samosvijest, istrajnost, radnu disciplinu, smisao za
kulturnu zabavu i estetska doivljavanja. Likovni izraz treba da bude odraz djetetovog
gledanja i opaanja, a ne da izvire iz nauenih ablona. Djetetu je dovoljno dati u ruke
olovku, papir i bojice i diskretno usmjeravati njegov rad (poeljno je oduzeti gumicu,
koja je simbol nesigurnosti pri crtanju). Sve to dijete ostvari treba da primamo s
pohvalama i oduevljenjem, kao njegov uspjeh.

Negativno kritiziranje djejeg crtea je nedopustivo, jer time potiemo

bojaljivost i neodlunost, a u kolskom periodu otpor prema stvaralatvu.