Teorijski aspekt prognoziranja Primarni razlog za prognozom proizlazi iz potrebe donoenja prave odluke, ije e se posljedice odraziti u budunosti.

. Stoga ljudi nastoje da ogledaju budunost, da proriu i/ili pekuliu, ali i da se bave istra ivanjem budunosti kao naukom. Uvod !a razliku od privatnog ivota gdje se prognoziranje bazira na iskustvu, intuiciji, sujevjerju, vjerovanju i sl., i gdje rezultati prognoziranja imaju konsekvence na manji broj ljudi, poslovno prognoziranje i odluke na njemu bazirane vezuju se za sudbine veliki" grupa ljudi u preduzeu, grupaciji, ili ak u cijeloj dr avi. Definicija prognoziranja/predvianja #e postoje jedinstveni stavovi o tome koji termin koristiti$ prognoziranje ili predvi%anje, i ta ti pojmovi tumae. & anglosaksonskoj literaturi postoji ista dilema, jer se koriste dvije rijei$ 'orecasting i prediction. Definicija prognoziranja/predvianja & etimolokom smislu, rije prognoza potie od grke rijei prgnsis, to znai pret"odno saznanje ili zakljuivanje unaprijed o neemu. & generikom smislu, pojam prognoziranje podrazumijeva kompletnu in'ormaciju o buduem stanju procesa (objekta) do koje se dolazi poznavanjem njegove pret"istorije i zakonomjernosti razvoja. Prema Sicku i *urle+u, poslovno prognoziranje je analiza statistiki" podataka i drugi" ekonomski", politiki" i tr ini" in'ormacija sa namjerom da se reducira rizik pri pripremi poslovni" odluka i dugoroni" planova. Definicija prognoziranja/predvianja ,r+"ane i -are prognoziranje objanjavaju kao sistemski proces de'inisanja budunosti u dovoljno detalja, pri emu va ne odluke moraju biti donesene danas. .is"er ka e da je prognoziranje analiza razliito postavljeni" podataka / uglavnom, po prirodi ekonomski", ali tako%e ukljuuje politike i drutvene in'ormacije 0 sa namjerom da se projektiraju sigurni ekonomski trendovi koji su sada va ni. #a kraju, rezultati ove analize poma u upravi da smanji rizike ukljuene pri pripremi operativni" i strateki" odluka. Definicija prognoziranja/predvianja 1uklev ka e 2predvi%anje predstavlja misaoni proces i svjesnu, na nauci zasnovanu strunu djelatnost prognoziranja budui" uslova privre%ivanja (procjena unutranji" i spoljni" 'aktora privre%ivanja) i is"oda namjeravane akcije sa ciljem da se smanji neizvjesnost i rizik pri pripremi i donoenju odluka.3 1oi i Serdar de'iniu predvi%anje kao 2donoenje sudova o nepoznatim stanjima pojava3. Definicija prognoziranja/predvianja & pogledu odnosa pojmova prognoza i predvi%anje mogu se uoiti dva pristupa$ prvi 0 da su to sinonimi, i drugi 0 koji pravi distinkciju ovi" pojmova, tako da predvi%anjem mo emo smatrati akciju koja se temelji na prognozi [ Sria (4556), str.774] . #pr., prognoza dobitka na lotu znai izraunavanje vjerovatnoe dobitka, znajui broj

igraa i pravila igre. Predvi%anje na osnovu toga mo e biti da emo sigurno izgubiti igra li se ova igra. Definicija prognoziranja/predvianja Poslovno prognoziranje je sistematski, planski i objektivni (nauni) proces istra ivanja budui" uslova poslovanja (evaluacija interni" i eksterni" 'aktora) i is"oda ili rezultata odre%eni" poslovni" aktivnosti s ciljem smanjenja neizvjesnosti u postupku poslovnog odluivanja. Definicija prognoziranja/predvianja #a osnovu pret"odne de'inicije mo e se zakljuiti slijedee$ Poslovno prognoziranje ima osobinu sistematinosti koja se odnosi na cjelovitost i postupnost u istra ivanju. Planska osobina poslovnog prognoziranja implicira 'ormalizaciju procesa istra ivanja kroz utvr%ivanje$ ciljeva prognoziranja, izbora metodologije, prikupljanje podataka, provo%enje prognoze, interpretaciju rezultata i sl. Definicija prognoziranja/predvianja 8bjektivnost postupka prognoziranja podrazumijeva nepristrasnost u svim 'azama istra ivanja u skladu sa uobiajenim standardima naune objektivnosti. Predmet prognoziranja su resursi poslovni" sistema, odnosno eksterni i interni 'aktori poslovanja i is"odi planirani" poslovni" odluka. Poslovno prognoziranje je u konanici u 'unkciji poslovnog odluivanja. Primjena nauni" metoda u prognoziranju ne garantuje uspje", ali zasigurno smanjuje se neizvjesnost prilikom donoenja poslovni" odluka. Definicija prognoziranja/predvianja 8snovni ciljevi prognoziranja su$ smanjenje neizvjesnosti u poslovnom odluivanju9 unaprje%ivanje i podizanje naunog nivoa menad menta9 procjena prelomni" ili krizni" taaka poslovni" procesa9 pomo preduzeima prilikom 'ormulisanja ciljeva i utvr%ivanja politike razvoja9 pomo da budunost bude transparentnija, odnosno 2vidljivija39 objektivizacija pripreme donoenja odluka na kratak rok i planiranju dugoronog razvoja preduzea. Definicija prognoziranja/predvianja 8snovni pojmovi u okviru poslovne prognostike su$ prognoziranje$ istra ivaki proces na osnovu ijeg rezultata dobijamo mogue podatke o buduem stanju istra ivanog objekta ili pojave9 prognoza$ konani rezultat prognoziranja9 sistem prognoziranja$ zaokru ena cjelina koja sadr i matematike, logike, ekonomske i druge elemente, na ijem ulazu se nalaze podaci o prognoziranom objektu, a na izlazu se dobijaju podaci o oekivanom ili buduem, odnosno prognoziranom stanju objekta. Definicija prognoziranja/predvianja

Poslovna prognostika kao nauka bavi se prouavanje op!ti" zakonitosti# principa# etoda i sredstava prognoziranja razvoja poslovni"# ekono ski"# te"niko$te"nolo!ki" i dr% pojava u budu&nosti% Definicija prognoziranja/predvianja 'ksterni faktori ine okru(enje# odnosno budu&i a bijent u koje su) Prirodni uslovi

&e preduze&e poslovati% To

*azvoj nauke i te"nologije Tr(i!te +nabavno# prodajno# finansijsko# radne snage,

-tanovni!tvo Definicija prognoziranja/predvianja -tanovni!tvo Transportni i institucionalni uslovi .avno nijenje -tabilnost privrednog siste a

/rzina dostizanja eunarodni" nor i i standarda i sl% Definicija prognoziranja/predvianja Unutra!nji faktori su oni koji se nalaze u preduze&u% To su) 0eliina i karakteristike raspolo(ivi" kapaciteta

1inansijska sposobnost -truktura i fleksibilnost proizvodnje 2rganizacija preduze&a

*apolo(ivost ljudski resursi a P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= @arakteristike prognoziranja su$ to je istra ivaki napor i za"tijeva upotrebu nauni" metoda, bavi se budunou u smislu otkrivanja ansi i prijetnji u budunosti, ono vezuje budunost za poslovanje preduzea, s ciljem da se olaka proces donoenja i realizacije planski" odluka, ono podrazumijeva zauzimanje stava o anticipiranim tokovima budui" doga%aja, to znai da rezultati prognoziranja 'iguriraju kao kljune premise planiranja, osnovni smisao prognoziranja je da se minimizira rizik i neizvjesnost u poslovanju. P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= Poslovni sistem (malo i srednje preduzee, domaa i multinacionalna korporacija, banka, osiguravajua drutva, javna administracija, berze i sl.) je organizacija ljudi i materijalni" i 'inansijski" sredstava (resursi) povezani" zajednikim ciljevima. Eogunost upravljanja poslovnim sistemima je pretpostavka za uspjenu realizaciju postavljeni" ciljeva.

 &pravljaka struktura ili menad ment poslovnog sistema ima zadatak da organizaciju vodi iz sadanjeg stanja u ciljno stanje, a da se ne narui stepen njene organizovanosti. P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= Poseban interes za svaku zajednicu imaju preduzea, kao speci'ian oblik organizacije. 8snovnu upravljanja preduzeem ini vlasnitvo. 8no se stie osnivanjem preduzea (poduzetnitvo) ili investicionom aktivnou. Svaki vlasnik upravlja preduzeem u onom procentu koliko iznosi njegovo uee u vlasnitvu kapitala preduzea (dionica, udio i sl.). Blasnici mogu upravljati preduzeem direktno ili indirektno. P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= Svako je preduzee (a i drugi poslovni sistemi) zasnovano na kombinaciji i povezivanju razliiti" resursa$ ljudi sa nji"ovim strunim znanjima, materijalno0te"niki" i 'inansijski" sredstava. Povezivanje resursa u preduzeu posti e se kroz razliite te"niko0te"noloke i poslovne procese, tako da strukturu svakog preduzea ine$ resursi i procesi. P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= :esursi imaju svoj naturalni i 'inansijski aspekt (npr. izra en kroz bilans stanja), dok procesi imaju odraza zajedno sa resursima na tekue poslovanje (npr. bilans pri"oda i ras"oda, uspje"a, gotovinski tok i sl.). Ca bi se upravljalo resursima i procesima u svakom preduzeu je neop"odna uprava ili menad erski tim (menad eri) koji e dovesti preduzee u ciljno stanje. P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= Eenad ment ukljuuje niz odluka s ciljem da se preduprijedi ili smanji jaz izme%u potencijalni" i sadanji" per'ormansi u poslovanju preduzea. Pri tome se naglaava slijedee$ potreba anticipiranja posljedica odluka koje se donose u budunosti9 kompleksnost i dinaminost sredine u kojoj e se ostvariti9 potreba proaktivnog pristupa menad menta prema izazovima iz okru enja9 vizionarska koncepcija promjena koje e preduzee vriti9 spremnost da se upravlja iznena%enjima. P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= Conoenje odluka je misaoni proces kojim se izabire jedna od ponu%eni" alernativa ili pravaca djelovanja. 8snovni problem donoenja odluke je tra enje kompromisa izme%u protivrjeni" elja donosioca i raspolo ivi" resursa i drugi" ogranienja. Svako prognoziranje treba da odgovore na slijedea pitanja$ @oja i kolika je korisnost prognizirane vrijednosti za odluku koja se odnosiF @oji je metod prognoziranja koritenF #a osnovu koji" podataka se dolo do prognozeF @oje su pretpostavke koritene prilikom prognoziranjaF 4

P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= Planiranje se odnosi na donoenje odluka u svjetlu nji"ove budunosti. Stoga je neop"odno anticipirati budunost i zauzeti stavove o buduem toku doga%aja, kako bi se poveao stepen izvjesnosti ostvarivanja oekivani" rezultata odluka. Gazini problem planiranja nije ta bi trebalo raditi u budunosti, nego ta bi trebalo uraditi danas da bi se obezbijedilo da se eljene stvari dese u uslovima neizvjesne budunosti. P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= Planiranje kao proces donoenja odluka o ciljevima, politikama, programima, strategijama i nizu pojedinani" planova, podrazumijeva anticipiranje budueg toka doga%aja i posljedica planski" odluka na poslovanje preduzea u planskom periodu. <zme%u aktivnosti koje treba uraditi u sadanjosti, a u cilju poveanja izvjesnosti ostvarivanja planirani" zadatak i rezultata, dominantno mjesto zauzima aktivnost prognoziranja/predvi%anja. P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= & tom smislu prognoziranje predstavlja istra ivanje budunosti, s ciljem da se do%e do pouzdani" planski" pretpostavki, odnosno stavova o relevantnosti i prirodi dejstva eksterni" i interni" 'aktora na budue poslovanje. !naaj prognoziranja varira u zavisnosti od stabilnosti i kompleksnosti tr ita, vida organizacije proizvodnje, uspostavljeni" odnosa sa kupcima i dobavljaima, kao i od raspolo ivosti podataka i istra enosti odre%enog podruja poslovanja. P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= Preduzea koja prognoziraju i planiraju suoavaju se sa poznatim problemima, dok ona koja to ne ine, uvijek se bave novim problemima, odnosno trpe iznena%enja. Po eljno je da menad ment$ pliva ispred struje (proaktivistiki pristup), tj. preduzee oekujui promjene, nastoji da iste prognozira i na taj nain bude u stanju da i" blagovremeno iskoristi i preusmjerava struju (interaktivistiki pristup), to ukljuuje pretenzije preduzea da mijenja, odnosno da kreira budunost kroz iniciranje novi" tr ini", te"noloki" i drugi" promjena. P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= Gudunost za"tijeva$ odluku / sada, rizik 0 sada, akciju 0 sada, alokaciju resursa / sada, rad / sada. P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= 2dluivanje tra(i da se odluke donose vi!e na osnovu podataka i infor acija koji se odnose na budu&nost# a da se s anji ue!&e podataka iz pro!losti% 2snovna uloga prognoziranja u odluivanju)

Utvrivanje budu&i" uslova u koji a se treba odluka ostvariti kao argu enata odluci koja treba da se pripre i6 Us jerava odluivanje% P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= Prognoziranje predstavlja logian nastavak istra(ivanja tr(i!ta i drugi" vidova istra(ivanja u preduze&u% Prognoziranje predstavlja nadgradnju istra(ivanju%

Prognoziranje se bazira na podaci a i infor acija a dobiveni istra(ivanje % P:8;#8!<:=#>? & .&#@*<>< P8SA8B#8; 8CA&D<B=#>= Prognoziranje treba da da odgovor na pitanja) 7akve pro jene8 7akvog intenuziteta8 U ko vre enu8 U koje podruju se oekuju8 -adr(ina poslovnog prognoziranja <nterdisciplinarnost prognostike -adr(ina poslovnog prognoziranja

!a razliku od prognoziranja u svakodnevnom ivotu (nenaunog), poslovno prognoziranje se odnosi na prognoziranje poslovni" procesa i is"oda akcija, bez obzira da li se radi o preduzeu, 'inancijskoj instituciji, neprivrednoj organizaciji ili dr avnom organu. -adr(ina poslovnog prognoziranja Eogu se prognozirati$ posljedice nastupa dogaaja$ 8ve prognoze se odnose na doga%aje koji e se sigurno desiti, ali je rezultat njegovog is"oda (posljedice) neizvjesan. #pr. donesena je odluka o plasmanu novog proizvoda (doga%aj je siguran), a predmet prognoziranja su posljedice ove odluke u smislu uspjenosti plasmana, koja je neizvjesna. -adr(ina poslovnog prognoziranja vrijeme ostvarivanja dogaaja$ Predmet prognoziranja je vrijeme nastupa nekog doga%aja. !adatak se odnosi prognoziranje vremena promjene valutnog kursa, cijene dionica, kamatni" stopa i sl. nivo pojave u vremenu$ 8vo je najea vrsta prognoze gdje se prognozira oekivani nivo realizacije neke pojave. #pr. to mo e biti tr ini volumen jedne brane, tra nja za proizvodom, prodaja preduzea, cijena dionice i sl. -adr(ina poslovnog prognoziranja Preduzea u svom poslovanju najvei dio poslovni" odluka donosi se u uslovima rizika i neizvjesnosti. Preduzee donosi odluke o$ asortimanu, obimu proizvodnje / usluga, prodajnim cijenama, trokovima proizvodnje / usluga, visini izdataka za propagandu i sl., uz istovremeno planiranje budueg razvoja. -adr(ina poslovnog prognoziranja

8dluke se donose se na osnovu$ te"niko0te"noloki" prognoza kretanja indikatora ukupne privredne aktivnosti prognoze tra nje za proizvodima preduzea.

,e"niko0te"noloko prognoziranje spada u kategoriju vrlo kompleksni" prognoza, i mo e se rei da ono daje bazine in'ormacije o budunosti za preduzee, tzv. strateko prognoziranje. -adr(ina poslovnog prognoziranja Prognoziranje tr ini" uslova poslovnog sistema, a naroito tra nje i prodaje proizvoda / usluga, zapoinje obino makroekonomskim prognozama ukupne privredne aktivnosti. 8vakav redoslijed je neop"odan, poto uslovi poslovanja na domaem i inostranom tr itu uslovljavaju nivo potra nje za veinom proizvoda, tako da je nji"ova prodaja determinisana, pored drugi" 'aktora, i stanjem ukupne privredne aktivnosti . -adr(ina poslovnog prognoziranja &tvr%ivanjem makroekonomski" prognoza ukupne privredne aktivnosti (drutveni bruto0proizvod, nacionalni do"odak, investicije, zaposlenost, tednja i sl.) dolazi se do ulazni" podataka za mikroekonomske prognoze prodaje na domaem tr itu, kako samog preduzea, tako i grane kojoj pripada. @od prodajni" prognoza najee se prognoziraju tr ini potencijal i volumen proizvoda, prodajni potencijal i volumen, kao i tr ino uee preduzea. -adr(ina poslovnog prognoziranja Eikroekonomska prognoza prodaje poslovnog sistema (ukljuujui i prodaju u izvozu) je najznaajnija in'ormacija u postupku prognoziranja, jer se na bazi njene vrijednosti moraju utvrditi prognoze prodaje po asortimanu, pogonima, linijama i sl. &tvr%eni nivo prodaje pretpostavka je za planiranje potreba za proizvodnim, 'inansijskim i drugim sredstvima, kao to su$ repromaterijal, oprema, radna snaga, potrebe za 'inansijskim sredstvima, likvidnost, pro'it, prodajna mre a i sl. -adr(ina poslovnog prognoziranja !a donoenje strateki" planova preduzea neop"odno je koristiti makroekonomske dugorone prognoze cjelokupni" privredni" aktivnosti, kao i aktivnosti u grupacijama, odnosno granama. Conoenje odluka o visini investicija bez aspekta dugoroni" prognoza, u svakom sluaju poveava rizik i neizvjesnost kod stratekog razvoja preduzea. <ako prognoziranje aktivnosti ima najeu primjenu u oblasti tr ini" i razvojni" ekonomski" procesa, domen primjene proiruje se i na druge oblasti kao to su npr.$ poljoprivreda, gra%evinarstvo, turizam, elektroprivreda, vodoprivreda i sl. -adr(ina poslovnog prognoziranja Prognoziranje poslovni"/ekonomski" procesa koje smo u pret"odnom dijelu analizirali, predstavlja inicijalnu 'azu u procesu projektovanja razvoja poslovnog sistema. !a kreiranje razvojne politike od posebnog interesa su tzv. evolutivni procesi. Bremenske serije koje predstavljaju realizacije ekonomski" procesa, po pravilu su kratke, neke se uopte ne mogu opservirati, dok su druge pod jakim utjecajem iregularne komponente.

-adr(ina poslovnog prognoziranja &proten proces 'ormiranja poslovne politike preduzea$ =naliza i projekcija stanja u okru enju (privreda, tr ite, politike prilike i sl.)

Ceterminacija raspolo ivi" resursa (repromaterijal, kapaciteti, radna snaga, obrtna sredstva) Prognoziranje budui" resursa -adr(ina poslovnog prognoziranja &tvr%ivanje alternativa za postizanje ciljne proizvodnje @vantitativna i kvalitativna analiza alternativa Prognoziranje is"oda svake alternative <zbor jedne od predlo eni" alternativa 8bezbje%enje instrumenata za realizaciju izabrane alternative Eonitoring i estimacija dobijeni" rezultata -adr(ina poslovnog prognoziranja ?ksplicitno se, na bazi pret"odni" koraka, mo e utvrditi da se prognoziranje vezuje za trei i esti korak. Ee%utim, prognoziranje mora biti prisutno skoro u svakoj 'azi poslovne politike. #pr., u prvom koraku se prognoziraju globalno stanje na tr itu, nivo privredne aktivnosti i kupovne moi stanovnitva i sl. & narednom koraku prognoziranjem se moraju otkriti nove mogunosti za buduu proizvodnju i odluivanje. -adr(ina poslovnog prognoziranja Poznavanje te"nika i metoda prognoziranja gubi svoj znaaj ako prognoziranje nije ukljueno u proces poslovnog odluivanja. Postupkom prognoziranja obezbje%uju se neop"odne in'ormacije za proces odluivanja. Ee%utim, samo odluivanje direktno utjee na proces prognoziranja u smislu identi'ikacije i jasnog de'inisanja problema prognoziranja, izbor metoda prognoziranja i obezbje%enje organizacioni" i materijalno0te"niki" pretpostavki za njegovu realizaciju, kao i koritenja dobijeni" rezultata. ;nterdisciplinarnost prognostike Prognostika kao mlada nauka utvr%uje opte zakonomjernosti, principe, sredstva i metode prognoziranja budueg razvoja pojava. Predmet prouavanja prognostike je nauno zasnovano prognoziranje procesa, doga%aja i aktivnosti. Prognostika se u svom evolutivnom razvoju oslanjala na ve steena znanja i metodologije iz drugi" nauni" disciplina, a ujedno vrila je brojna usavravanja metodologija kako bi prognoze dobile na egzaktnosti. ,ako%e su razvijene i metode ija je iskljuiva namjena prognoziranje, kao npr. =:<E= modeli. ;nterdisciplinarnost prognostike Poslovna prognostika svoju interdisciplinarnost ispoljava kroz dva oblika$ metode i te"nike drugi" nauni" disciplina i

doprinos u razvoju drugi" nauni" disciplina. ;nterdisciplinarnost prognostike

<

#ajznaajniji doprinos u razvoju prognostike dale su slijedee discipline$ Menadment, Kvantitativne discipline (Statistika, Matematika, konometrija, !peraciona istraivanja, "naliza vremenski# serija i sl.$ %eorija upravljanja, %eorija odlu&ivanja, 'ogika, %eorija sistema, (n)ormacione te#nologije i sl.

;nterdisciplinarnost prognostike Poslovna prognostika, pored rezultata pret"odno nabrojani" nauni" disciplina, mora koristiti i rezultate mikro i makroekonomije, kao i drugi" ekonomski" disciplina kao to su marekting, 'inansije, raunovodstvo i sl. Pored ekonomije, prognostika se koristi u mnogim drugim oblastima, kao to su$ kosmiko in enjerstvo, "idrologija, meteorologija, telekomunikacije, energetika, geo'izika i sl., to je dalo doprinos nji"ovom daljem razvoju. 8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= 8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= Cistinkcija$ Planiranje je proces donoenja planski" odluka, dok je prognoziranje anticipiranje budueg toka doga%aja i zauzimanje stava o njegovoj relevantnosti za poslovanje preduzea u budunosti. Planiranje kao rezulat ima plansku odluku, a prognoziranje plansku pretpostavku. Planiranje podrazumijeva preduzimanje akcija, dok prognoziranje ukljuuje istra ivanje. 8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= Prognoziranje operie sa in'ormacijama o prolosti, sadanjosti i budunosti. Prognoziranje omoguava unaprje%enje planiranja u smislu identi'ikacije rizika, razumjevanja njegove prirode i izbora pravca akcije. Prognoziranje odgovara na pitanje gdje bi moglo da se na%e preduzee, dok planiranje treba da odgovori gdje bi trebalo da ide preduzee i kao to postii. 8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= Ponaanje preduzea je odre%eno prolou, sredinom u kojoj sada djeluje i nekom slikom budunosti. Planiranje predstavlja 'iloso'iju ponaanja preduzea koja se bazira na potrebi za sistematinim i kontinuiranim razmiljnjem o budunosti prije neposrednog reagovanja. Planiranje predstavlja, prije svega, izbor ciljeva i odre%ivanje naina nji"ovog ostvarenja. 8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= :ezultat procesa planiranja su planske odluke. 8snovna planska odluka su ciljevi. ;lavne planske odluke su$ strategija, poslovni plan i projekat. =

Planiranje je proces. Planiranje treba da bude 'ormalizovan sistem koji je interakciji sa drugim sistemima$ raunovodstveni sistem, sistem kontrole kvaliteta, in'ormacioni sistem i sistem kompenzacije zaposleni". 8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= *laniranje kao )aza menadment procesa Planiranje je primarna 'aza procesa menad menta. <ntuitivno i 'ormalno planiranje. 8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= *laniranje i odlu&ivanje Planiranje je skup aktivnosti koje dovode do odgovarajui" odluka. Planiranje je priprema odluka, a odluivanje je donoenje odluka. Planiranje je anticipativno odluivanje. !dluke mogu biti prema kriteriju+ predvidivosti (programirane i neprogramirane) karakteru statistike sredine u kojoj se donose (u uslovima izvjesnosti, rizika i neizvjesnosti) 8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= *rogramirane i neprogramirane odluke Programirane odluke su one koje se ponavljaju i koje se 'ormuliu u skladu sa odre%enim pravilima, obiajima ili postupcima. :utinski karakter odluivanja ne proizilazi iz slo enosti problema, ve iz predvidivosti (npr. odluka o veliini zali"a repromaterijala). #eprogramirane odluke su one koje karakteriu nepredvidivi 'aktori i bitni problemi (investicioni projekt ili program restrukturiranja preduzea).

8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= !dluke u uslovima sigurnosti, rizika i neizvjesnosti :angiraju se situacije prema mogunosti prognoziranja u rasponu od situacija koje je mogue predvidjeti do situacija koje je veoma teko predvidjeti. 8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= !snovne aktivnosti procesa planiranja 4.Ce'inisanje ciljeva Planiranje zapoinje odlukom o tome ta se eli ostvariti u okviru cjeline i dijelova preduzea (npr. biti lider, neposredni pratilac u grani, iznad prosjeka grane i sl.). 7. 8pis sadanjeg stanja Cijagnoza stanja se treba provesti pomou benc"markinga i drugi" istra ivaki" te"nika. 8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= H.<denti'ikovanje podsticaja i ogranienja (anse ili prijetnje) I.8dre%ivanje akcije <zabire se 2najbolja3 alternativa za alokaciju vremena, ljudi i novca. 1>

8C#8S PA=#<:=#>= < P:8;#8!<:=#>= *laniranje i kontrola Planiranje predstavlja pripremu i donoenje odluke. Planske odluke se moraju pratiti prilikom implementacije. ?@8#8ES@< -8:<!8#, P:8;#8!<:=#>= ?konomski "orizont prognoziranja 8snovna preokupacija prognoziranja$ spoznaja tokova doga%aja u budunosti utvr%ivanje nji"ove relevantnosti za poslovanje preduzea i anticipiranje posljedica sadanji" planski" odluka. ?konomski "orizont podrazumijeva mogunost spoznaje djelovanja 'aktora na poslovanje preduzea. ?konomski "orizont prognoziranja ?konomski "orizont prognoziranja podrazumijeva irinu prostornog i du inu vremenskog sagledavanja 'aktora koji e utjecati na poslovanje preduzea u budunosti, kao i anticipiranje dometa posljedica planski" odluka koje se donose u sadanjosti. ?konomski "orizont se mo e posmatrati sa dva aspekta$ prostornog i vremenskog. ?konomski "orizont prognoziranja Sadrina prostornog #orizonta preduze,a Prostorni "orizont se odnosi na irinu i dubinu (otrinu) uvida preduzea u 'aktore njegovog okru enja. #jegova konceptualizacija obino ukljuuje prepozna0 vanje$ bli eg (ciljnog) i daljeg (opteg) okru enja. Gli e (poslovno ili konkurentsko) okru enje je prvi krug poslovnog "orizonta u kojem se trebaju sagledati 'aktori koji opredjeljuju mogunost pribavljanja resursa i polo aj preduzea na prodajnom tr itu. ?konomski "orizont prognoziranja @od prostornog "orizonta sagledava se$ konkurentska pozicija preduzea pro'il potroaa dobaljai kreditori tr ite rada. Calje ili posredno okru enje ine 'aktori koji su izvan kontrole preduzea, a koji indirektno opredjeljuju poslovni ambijent. ?konomski "orizont prognoziranja !naaj prostornog "irozonta odre%uju razni 'aktori kao to su$ veliina preduzea priroda i irina njegovi" veza sa okru enjem

11

priroda grane pozicije preduzea u grani i sl. 1to je preduzee vee, to je manja mogunost njegovog prilago%avanja promjenama u okru enju, ali je zato utjecaj njegovi" odluka na okru enje vei. ?konomski "orizont prognoziranja 1iri 'ront dodirni" taaka sa okru enjem (npr. kroz diversi'iciran proizvodni program ili vie pro'itni" ili oranizacioni" dijelova) podrazumijeva i svestranija istra ivanja me%usobni" utjecaja dinamike okru enja i planski" odluka preduzea. #eke grane koje karakterie 'luktuacija tra nje, intezivne te"niko0te"noloke inovacije ili osjetljivost na promjene u pravnom i politikom okru enju, podrazumijevaju operisanje sa irim prostornim "orizontom.

?konomski "orizont prognoziranja ?ksterni 'aktori ukupnog okru enja se grupiu u slijedee kategorije$ ekonomsko pravno te"noloko ekoloko socioloko i demogra'sko okru enje. ?konomski "orizont prognoziranja Poslovanje preduzea trpi utjecaje iz$ me%unarodnog okru enja okru enja nacionalne privrede me%ugranskog i granskog okru enja. <denti'ikovanje i prognoziranje komponenti prostornog "orizonta ima dva pristupa$ od vr"a na dole, odnosno od najoptiji" utjecaja na nivou svjetske privrede, odnosno od me%unarodnog, nacionalnog do granskog, odozdo na gore polazi od speci'inog ka optem i imanentan je manjim preduzeima, kombinovani pristup. ?konomski "orizont prognoziranja -remenski #orizont prognoziranja Prilokom donoenja planova neop"odno je anticipirati period bar toliko dug da obu"vati trajnost posljedica planski" odluka. Bremenski "orizont je veliina vremenskog intervala u kome se mogu prognozirati kretanja odre%eni" privredni" pojava, koje bitno utjeu na poslovanje preduzea. <zme%u oekivanja i iskustva postoji vremenska simetrija bliska ;ausovoj krivoj, tj. upotrebljivost iskustva je manja to su ona udaljenija od vremena planiranja, a isto tako sigurnost prognoze je manja to se ide u dalju budunost. ?konomski "orizont prognoziranja Bremenski "orizont je interval koji se odnosi na budui vremenski period i koji se treba anticipirati. :azlikuje se prognoziranje u odnosu na vremenski "orizont kao$ kratkorono (do 4 godine) 12

srednjorono (4 0 J godina) dugorono (preko J godina). @ratak rok je onaj u kome$ ne dolazi do promjena u 'iksnim 'aktorima proizvodnje vri se razliito kombinovanje varijabilni" 'aktora. ?konomski "orizont prognoziranja Kratkoro&no prognoziranje obu"vata identi'ikovanje, anticipiranje i dimenzioniranje utjecaja koji e nastupiti u periodu do godinu dana. .aktori koji se regularno pojavljuju$ utjecaj sezone godinji" odmora kolski" raspusta tradicionalni" mani'estacija (kulturne, vjerske, sportske, politike i sl.). ?konomski "orizont prognoziranja .aktori koji iregularno djeluju$ institucionalne komponente privrednog i socijalnog sistema ponaanje i akcija konkurencije i sl. Srednjoro&no prognoziranje kretanja privredni" i drutveni" 'aktora mo e korenspondirati du inom ciklusa u pojedinim privrednim granama. .ugoro&no prognoziranje se odnosi na period koji je dovoljno dug da se promijene svi 'aktori procesa proizvodnje. ?konomski "orizont prognoziranja !a dugorono prognoziranje znaajni 'aktori su$ svjetska trgovina me%unarodna konkurencija populacioni trendovi opti ciklusi trgovine ivotni ciklus proizvoda trendovi pri"oda promjene u ivotnom standardu te"noloki razvoj rast produktivnosti industrijski razvoj zemlje i sl. ?konomski "orizont prognoziranja Prognoziranje treba da omogui preduzeu da realnije planira$ razvoj 'inansijski" sredstava ulaganje u gra%evinske objekte i opremu razvoj resursa (oprema, sirovine, energija, radnici i sl.) ulazak na nova tr ita i uopte, da pro'ilira svoj rast i razvoj. P?@A-7' P*'TP2-T@07' B *'CU?T@T P*2DA2C;*@A.@ Planske pretpostavke B rezultat prognoziranja Planske pretpostavke su stavovi preduzea o anticipiranim ansama i opasnostima za njegovo budue poslovanje, a na osnovu koji" se pravi plan preduzea. 13

Planske pretpostavke oznaavaju$ oekivano okru enje odluke nivo na kojem e biti izvren odre%eni program ili izjava miljenja o nastajanju sluajeva koji su van kontrole preduzea. Planske pretpostavke B rezultat prognoziranja Planske pretpostavke mogu da$ pret"ode planiranju (prognozirana prodaja odre%uje plan proizvodnje) ili se utvr%uju prilikom procesa planiranja (daju se pretpostavke utjecaja razliiti" alternativni" tokova akcija). Planske pretpostavke predominantno odre%uju ukupan kvalitet procesa planiranja. Planske pretpostavke B rezultat prognoziranja Prema tome$ Pretpostavke imaju karakter standarda u procesu planiranja. <zme%u planiranja i pretpostavki postoji postoji me%usobna zavisnost i povezanost. !anemarivanje pretpostavki ima presudan utjecaj na kvalitet planiranja. Eijenjanje uslova pod kojima su 'ormulisane pretpostavke nala e primjenu principa kontunualne readaptacije pretpostavki i planova. Planske pretpostavke B rezultat prognoziranja .aze procesa 'ormiranja planski" pretpostavki su$ &tvr%ivanje inicijalni" pretpostavki$ 8pta i poznata znanja se koriste da bi se utvrdile inicijalne pretpostavke koje e se u nastavku planiranja testirati. :adne pretpostavke$ <nicijalne pretpostavke se dalje analiziraju i razvijaju na bazi konkretniji" istra ivanja i speci'iniji" znanja, tako da one koje su validne i korisne se dalje zadr avaju u planskom procesu. .inalne ili konane pretpostavke$ 8ne ulaze u 'inalni plan preduzea. 8ne treba da budu najrelevantnije i najznaajnije, tako da manje va ne pretpostavke ne treba isticati ili i" ogranieno isticati. Planske pretpostavke B rezultat prognoziranja Strateko planiranje bazira se, prije svega, na istra ivanju okru enja koje je neop"odno raalaniti po irini 'aktora (tr ini, te"noloki, drutveni i sl.) i po intenzitetu nji"ovog dejstva (urgentni, odlo ivi, permanentno prisutni i sl.). Klasi)ikacija planski# pretpostavki #a osnovu kriterija izvora 'aktora$ eksterne i interne pretpostavke. Planske pretpostavke B rezultat prognoziranja <nterne pretpostavke se vezuju za$ stanje postojee organizacione strukture, 'inansijske, kadrovske, marketing i proizvodne mogunosti preduzea, principe poslovne politike i tradicija preduzea i sl. ?ksterne pretpostavke obu"vataju sve 'aktore i aktivnosti izvan preduzea (drutveni, tr ini, te"noloki i sl.). Planske pretpostavke B rezultat prognoziranja S obzirom na mogunost kontrole pretpostavki razlikuju se$ 14

 one koje preduzee ne mo e kontrolisati one koje se djelimino mogu kontrolisati i na koje preduzee mo e utjecati i one koje se mogu u potpunosti kontrolisati. Planske pretpostavke B rezultat prognoziranja Preduzee ne mo e kontrolisati$ porast stanovnitva razvoj politike situacije u svijetu i zemlji elementarne nepogode ratove zakonske propise i sl. Preduzee mo e djelimino kontrolisati$ politiku cijena preduzea njegovo uee u realizaciji grane strukturu zaposleni" te"noloki postupak u proizvodnji i sl. Planske pretpostavke B rezultat prognoziranja Pretpostavke na koje se mo e utjecati su sve one koje mogu da donesu organi upravljanja i menad ment u preduzeu, kao to su$ stavovi i naela poslovne politike stavovi o uvo%enju novi" proizvoda naini nastupanja na novim tr itima pribavljanje 'inansijski" sredstava i sl. Planske pretpostavke B rezultat prognoziranja Sadr aj prognoziranja obu"vata pretpostavke o$ spoljnim 'aktorima (institucionalni uslovi, tr ite, te"nologija) unutranjim 'aktorima is"odu namjeravani" akcija (pret"ode pretpostavke o djelovanju spoljni" i unutranji" 'aktora) P8S,&P=@ < 8:;=#<!=*<>= P:8;#8!<:=#>= Tipologija prognoziranja -provoenje prognoziranja 7oncept oekivane vrijednosti P8S,&P=@ < 8:;=#<!=*<>= P:8;#8!<:=#>= Postupak prognoziranja zavisi od znaaja, ciljeva i vrste prognoziranja. Eogu se usvjiti slijedee 'aze$ < <stra ivanje i prognoziranje okru enja$ #a bazi anticipiranja tendencija u okru enju preduzea identi'ikuju prostorni i vremenski "orizont u kojem e odvijati poslovanje preduzea, odnosno za koje e se vriti prognoziranje. Potrebno je 'aktore makrookru enja (drutveni, ekonomski i sl.) projektovati na pojedine direktne promjenljive mikrookru enja (tr ite, kupci, konkurencija, snabdijevanje materijalima i sirovinama, proizvodnja, 'inansije i sl.). P8S,&P=@ < 8:;=#<!=*<>= P:8;#8!<:=#>= 8dgovori na pret"odna pitanja treba da ka u gdje se preduzee mo e nai u budunosti. 15

<< <denti'ikovanje ansi i opasnosti za budue poslovanje$ <ndenti'ikovane anse i opasnosti, odnosno podsticaje i ograniavajue 'aktore treba raalaniti na$ urgentne (na nji" se mora odma" reagovati) odlo ive (oni koji se sporo razvijaju i moraju se uzeti u obzir za naredni period) nedovoljno izra ene. P8S,&P=@ < 8:;=#<!=*<>= P:8;#8!<:=#>= Ca bi se utvrdili prioriteti doga%aja neop"odeno je de'inisati vjerovatnoe nji"ovog nastanka i utjecaj na poslovanje. #ajvei prioritet e imati doga%aji koji imaju visok stepen vjerovatnoe nastanka i najvei pozitivni ili negativni utjecaj na preduzee. <<< Ce'inisanje planski" pretpostavki$ Planske pretpostavke, kao to smo rekli, su stavovi preduzea o anticipiranim ansama i prijetnjama preduzea. @valitet planski" pretpostavki zavisi od od uspjenosti prognoziranja u pret"odne dvije 'aze. & ovoj 'azi se naznauju i opredjeljenja u smislu koje anse koristiti, odnosno koje nepovoljne okolnosti izbjegavati ili minimizirati. P8S,&P=@ < 8:;=#<!=*<>= P:8;#8!<:=#>= & procesu prognoziranja posebnu pa nju treba obratiti na$ izbor promjenljivi" okru enja koje su kritine za preduzee, identi'ikovanje relevantni" izvora podataka za prognoziranje, selekcija i upotreba metoda i te"nika prognoziranja, implementacija rezultata prognoziranja u proces planiranja i odluivanja, kontrola kritini" aspekata ostvarivanja prognoza.

P8S,&P=@ < 8:;=#<!=*<>= P:8;#8!<:=#>= Prognoziranje je osnovni generator ulazni", eksterni" podataka i in'ormacija, te ga treba integrisati u ukupni menad ment ili marketing in'ormacioni sistem. Progniziranje za"tijeva timski rad. P8S,&P=@ < 8:;=#<!=*<>= P:8;#8!<:=#>= Prlikom planiranja i provo%enja prognoziranja neo"odno je odgovoriti na nekoliko kljuni" pitanja$ za koja podruja u poslovanju preduzea je neop"odno prognoziranje, to znai da treba precizno istai koji problemi iz marketinga, proizvodnje, 'inansija i sl. za"tijevaju prognoziranje9 ta elimo da postignemo prognoziranjem (tanost, obu"vat ili e'ektivnost)9 ko e obaviti prognoziranje (menad eri, specijalisti, konsultanti i sl.)9 koji sektor e biti nosilac prognoziranja9 kada e se obaviti prognoziranje, koja je du ina vremenskog intervala i uestalost prognoziranja i sl. -provoenje prognoziranja

19

-provoenje prognoziranja podrazu ijeva redoslijed izvr!avanja aktivnosti priliko prognoziranja budu&eg poslovnog a bijenta i s"oda na jeravani" odluka i akcija u to a bijentu% -provoenje# u u(e s islu# podrazu jeva prognoziranje faktora ili is"oda odluka% -provoenje prognoziranja -provoenje# u !ire s islu# sadr(i sve aktivnosti# poev od definisinja proble a i ciljeva prognoziranja# preko realizacije prognoziranja# pra&enje i revizijo prognoziranja% 1aze postupka sprovoenja prognoziranja) 1or ulisanje proble a prognoziranja -trukturiranje prognoziranja Prikupljanje podataka @naliza podataka i konstrukcija odela% -provoenje prognoziranja 1aze prognoziranja) Prognoziranje na nivou eunarodne ekono ije

Prognoziranje na nivou nacionalne ekono ije Prognoziranje na nivou grane +bran!e,

Prognoziranje na nivou preduze&a -provoenje prognoziranja -provoenje prognoziranja na nivou eunarodne ekono ije) @naliza djelovanja kljuni" deter inanti u eunarodno

okru(enju

Prognoziranje eunarodnog poslovnog a bijenta -provoenje prognoziranja -provoenje prognoziranja na nivou nacionalne ekono ije) @naliza djelovanja kljuni" deter inanti u nacionalnoj ekono iji

Prognoziranje budu&eg do a&eg poslovnog a bijenta +op!ti trendovi,

-provoenje prognoziranja -provoenje prognoziranja na nivou grane) @naliza razvoja grane

Prognoziranje trendova razvoja grane

-provoenje prognoziranja -provoenje prognoziranja na nivou preduze&a) 1or ulisanje proble a i ciljeva prognoziranja Prikupljanje# obrada i analiza podataka @naliza prilupljeni"@naliza djelovanja kljuni" deter inanti u Prognoziranje eunarodnog poslovnog a bijenta ,<P8A8;<>= P:8;#8!<:=#>= Sa aspekta podruja na koje se odnosi$ ekonomsko,

eunarodno

okru(enju

1:

 te"noloko, demogra'sko, politiko i dr. prognoziranja. Sa aspekta vremenskog dometa prognoziranje mo e biti$ 0 kratkorono, 0 srednjorono i 0 dugorono. ,<P8A8;<>= P:8;#8!<:=#>= S obzirom na metode i te"nike prognoziranje mo e biti$ 0 kvalitativno i 0 kvantitativno. S obzirom na domen upravljanja u preduzeu, prognoziranje mo e biti za potrebe planiranja$ 0 marketinga, 0 proizvodnje, 0 kadrova, 0 'inansija i sl. ?konomsko prognoziranje razlikuje$ prognoziranje opti" privredni" kretanja i tr ino prognoziranje. @8#*?P, 8D?@<B=#? B:<>?C#8S,< @=8 8S#8B= P:8;#8!<:=#>=

Gez obzira da li prognoziranje je bazirano na intuiciji, prosu%ivanju ili modelima (nauni pristup) ono u sebi sadr i oekivanja bilo kao oekivanja pojedinaca (eksperti, potroai) ili pak oekivana vrijednost na osnovu usvojenog modela. Prognoziranjem se izra ava stav o oekivanim vrijednostima posljedica odluka, oekivanom vremenu nastupa nekog doga%aja ili oekivanoj vrijednosti nivoa neke pojave. @8#*?P, 8D?@<B=#? B:<>?C#8S,< @=8 8S#8B= P:8;#8!<:=#>= Eodel vremenski" pojava predstavlja analitiki izraz nji"ova razvoja u vremenu. Eodel predstavlja uprotenu sliku stvarnosti i rjeenja su najee optimalna, te stoga odluivanje na osnovu modela nosi i odre%ene probleme. Enogo bli a stvarnosti je zadovoljavajua odluka, odnosno zadovoljavajue rjeenje. @oncept zadovoljavajui" rjeenja bazira se na tome da donosilac odluke izgra%uje u sebi neka oekivanja i u odnosu na njemu poznate alternative ide dotle dok ne nai%e na takvo rjeenje koje zadovoljava njegova oekivanja, ime se izbor rjeenja okonava.

1<