UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

ISPRAVNO POSTUPANJE S DJETETOM

BABY HANDLING

Zahvaljujemo svim roditeljima koji su svojim entuzijazmom pripomogli stvaranju ovog prirunika, kao i svim strunjacima na korisnim savjetima.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 639801 ISBN 953-99849-1-2

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

ISPRAVNO POSTUPANJE S DJETETOM

BABY HANDLING

ZAGREB, 2007.

Autori: mr sc. Nada Bjeli, dipl. ing. mr sc. eljko Mihokovi, dipl. ing. Struni suradnici: prof. dr sc. Vlatka Mejaki-Bonjak, neuropedijatar prof. dr sc. Marta Ljubei, psiholog-logoped Irena Vrear, dipl. fiziot. Struna recenzija: doc. dr sc. Ines Jokovi-Oreb Jasminka Gagula, vft Bobath terapeut Fotografije: Eva, Frida, Benjamin, Denis Lektura: Andreja Fier, prof. Izdava: udruga roditelja djece s oteenjem vida i dodatnim tekoama OKO Financirali: Hilton/Perkins Program Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

This publication is supported in part by Hilton/Perkins Program of Perkins School for the Blind, Watertown, Massachusetts. The Hilton/Perkins Program is funded by a grant from the Conrad N. Hilton Foundation of Reno, Nevada .

SADRZAJ
UVODNA RIJE RODITELJA .................................... 5 PODIZANJE.................................................................. 8 SPUTANJE................................................................ 10 PREVIJANJE .............................................................. 12 HRANJENJE ............................................................... 14 PODRIGIVANJE......................................................... 16 DRANJE ................................................................... 18 NOENJE.................................................................... 20 PRESVLAENJE ....................................................... 22 BORAVAK NA TRBUHU ........................................... 24 RANA STIMULACIJA ............................................... 27 SAVJETI STRUNJAKA ZA RANU KOMUNIKACIJU .................................... 33

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

Preporuka
Edukativni prirunik Ispravno rukovanje s djetetom baby handling vrlo je koristan materijal kojim bi bilo uputno da se slue roditelji sve djece, a napose neurorizine i djece s neurorazvojnim smetnjama. U prvom sluaju preporuenim ispravnim postupcima poticao bi se normalan razvoj djeteta, te eliminirali sekundarni tetni imbenici okoline. U drugom sluaju navedeni postupci bili bi korisna dopuna terapijskim postupcima i usklaeni s programom koji provode strunjaci, a ovise o dobi djeteta, vrsti i teini neurorazvojnog odstupanja. Edukativni materijal takve vrste nedostaje u Hrvatskoj i odlino se uklapa u koncept Preventivnih programa i izradu prijedloga praenja djece s neurorizikom koji provodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, te programa rada Akademije za razvojnu rehabilitaciju u Hrvatskoj. Prof dr sc. Vlatka Mejaki-Bonjak Predsjednica Akademije za razvojnu rehabilitaciju

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

Uvodna rijec roditelja

Svi znamo da je poroaj jedna od najveih trauma i za majku i za novoroene. Dok majino tijelo trpi najvee bolove (trudove), za novoroene je to veoma velika promjena - odvajanje od udobnog, toplog i sigurnog mjesta i poetak samostalnog ivota. to je poroaj bio tei i dugotrajniji, trauma je vea, pa su i vee mogunosti da novoroene loije reagira na tu promjenu. Strunjaci smatraju da velik broj novoroenadi ima modana krvarenja kao odgovor na traumu roenja. U 10% djece ta su krvarenja jae izraena, a kod 2-3 % stanje e biti veoma teko. Oteenje mozga nastaje i zbog manjka kisika te poremeaja cirkulacije tzv. hipoksino-ishemina oteenja mozga. Zbog grae mozga, najee u veem ili manjem opsegu stradava podruje za motoriku, a u teim sluajevima za govor, vid i kognitivno zakljuivanje. U Hrvatskoj se ultrazvuk (UZV) mozga radi samo kod djece gdje se sumnja u modano krvarenje i ve spomenuta hipoksino-ishemina oteenja (nedonoad, rizina trudnoa, prenatalne sumnje u poveanje modanih komora itd). U sluaju laganog modanog krvarenja mozak veoma uspjeno i brzo resorbira krv, pa se na UZV mozga (ako se radi u kasnijim djetetovim mjesecima) modano krvarenje niti ne vidi, kao ni blaa hipoksino-ishemina oteenja. Vrlo je vano da svi roditelji novoroene djece budu obavijeteni o ispravnim postupcima njege svojeg djeteta. Naime, ispravnim dizanjem, sputanjem, presvlaenjem, hranjenjem i igranjem, odnosno ispravnim postupcima u svakodnevnom ivotu obitelji (a toga tijekom dana uistinu ima vrlo mnogo), roditelji mogu onemoguiti razvijanje
UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

takozvanih loih obrazaca pokreta: izvijanje unazad u luku, spastinost, nemogunost kontrole glavice i trupa, krianje noica, zabacivanje glavice unazad itd. Ti loi obrasci pokreta proizilaze (zbog oteanja mozga) iz djetetove nemogunosti da pravilno napravi neke pokrete (podizanje glavice, prevrtanje s lea na trbuh i obratno, odizanje o laktove i akice itd) pomou kojih se dijete izvlai iz njemu neugodnih situacija i uz koje se moe samostalno gibati (npr. puzati). Vama je, kao roditelju, svejedno kako ete dijete podignuti iz leeeg poloaja, ali Vaem djetetu NIJE! Radi dobrobiti Vaeg djeteta, nauite ispravan nain svakodnevnih aktivnosti s djetetom. Ispravnim postupcima djetetovu mozgu stalno aljete informacije o pravilnim poloajima i kretnjama, pa tako i nesvjesno dijete vjeba cijeli dan. Na taj sam nain mogla smanjiti vjebanje sa svojim sinom na 45-60 minuta na dan (to je dijete starije, poveava se koliina vjebanja) jer sam s njim neprestano provodila ispravne postupke. To sam mogla napraviti bez grinje savjesti jer sam znala da njegov mozak najbolje ui kroz igru i ne-prisilu. Pri ispravnom postupanju pazite da su djetetove ruice uvijek naprijed (ne smiju zaostati iza njegovih lea ili sa strane), da su laktovi ispred ramena (razmislite, i mi odrasli, to god da radimo, uvijek su nam ruke ispred nas), te da radite rotaciju trupa (veoma vano i za sjedenje i za hodanje). Dok je dijete posve malo, potiite ga da boravi u lagano skvrenom poloaju (kao fetus u maternici, ali manje skvreno) jer je to suprotan poloaj od savijanja u luk unazad. To se u leeem poloaju dobiva tako da ga stavimo u boni poloaj i podupremo srolanim runikom ili pelenom (dijete

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

i runik imaju oblik slova C). Ruice mu moraju biti ispred tijela, a pazimo da mu glavica nije zabaena unazad. To je tzv. gnijezdo (engl. nest). Razlika izmeu ispravnih i neispravnih poloaja je u malim, ali vanim detaljima. Izreka tipa Pa i ja veoma slino radim sa svojim djetetom ima jednu ali veliku manu: slino nije isto, i u tome je bit problema. Evo jednostavne usporedbe: kada radite fin i kompliciran kola, tada se tono pridravate recepta, a ne radite neto slino receptu (pa zato i postoje knjige recepata, zar ne?) Na slikama je dan prikaz kako NE SMIJETE raditi sa svojim djetetom. Slike slue da shvatite kako ne smijete raditi i da dobijete osjeaj da postoji i drugi nain ophoenja s djetetom. Koji je ispravan nain za Vae dijete, pokazat e Vam Va lijenik i terapeut u skladu s dobi, razvojnim statusom i dijagnozama Vaeg djeteta. Naime, ne postoje jedinstvene preporuke jer je svako dijete jedinstveno i njemu se prilagoavaju osnovni obrasci (npr. nekome treba drati rairena koljena, a nekome ne). Stoga, uvijek pitajte svog terapeuta koji nain odgovara Vaem djetetu. Svakodnevno ispravno postupanje s djetetom vrlo ete brzo nauiti i vie neete niti znati za drugaiji nain postupanja.

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

PODIZANJE
Dijete se ne smije podizati iz leeeg poloaja tako da ga podignete kao paketi (podmetnete ruke ispod njegove glavice i guze i prenosite ga) ili, kada je

starije, da ga uzmete ispod pazuha i kao lutku podignete u zrak. Ispravan nain je da ga preko svoje ruke zarotirate na stranu (ruka Vam je poloena izmeu njegovih noica i dri rame na

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

koje ete okrenuti dijete, slika 2), njegovu gornju, slobodnu ruicu prebacite preko svoje ruke (slika 3 i 4), te, ako je potrebno, pridrite

5 6

njegovu glavicu i podignete ga (slika 5). Na taj ste nain potivali osnovna pravila: ruice su bile ispred tijela i radili ste rotaciju..

NE

NE
NE

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

SPUSTANJE
Kod sputanja se ide obratnim redoslijedom od podizanja: dijete drite bono na svojoj ruci, prvo ga spustite bono na njegovu guzu i kuk (slika 4), pa ga polagano spustite

1 2 3

na podlogu (slika 5 i 6). Kada e dijete moi kontrolirati vlastitu glavicu, tada ga potiemo da se osloni na ruicu.

10

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

4 5 6

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

11

PREVIJANJE
Uobiajeno je kod mijenjanja pelena i brisanja djetetove guze dijete primiti za stopala i podignuti mu noice uvis, te obaviti potrebne radnje tj. obrisati guzu, izvui prljavu pelenu

i staviti istu. Ispravan nain je malo drugaiji jer se dijete ne dri za stopala nego svoju ruku stavimo izmeu djetetovih noica i drimo njegovu natkoljenicu, dok smo drugu

12

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

noicu naslonili na svoju ruku. Na taj nain veoma jednostavno moete obrisati guzu i promijeniti pelenu, a dijete je opet u ispravnom, lagano skvrenom poloaju.

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

13

HRANJENJE
Tijekom hranjenja, bilo na majinim prsima ili na flaicu, uvijek treba paziti da djetetovo tijelo bude lagano skvreno i nagnuto na majina/ hraniteljska prsa, te da su obje ruice ispred bebina tijela, a ne npr. ispod majina pazuha (to je uobiajeno) ili da mu
1

vise sa strane. Takoer treba obratiti pozornost na poloaj djetetove glavice koja ne smije biti zabaena unazad, nego lagano nagnuta prema naprijed.
2

14

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

NE NE

NE

NE

NE NE

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

15

PODRIGIVANJE
Kad stavimo dijete na svoje rame da se podrigne, jednom ga rukom drimo ispod guze, a drugom mu pridravamo glavicu tako da tu ruku naslonimo na

1 2 3

njegova lea i tako mu dajemo potporanj. Veoma je vano obratiti pozornost da su djetetove ruice ispred njegove glavice, tj. da su mu oba lakta na vaim ramenima

16

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

4 5 6

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

17

DRZANJE
Dok je dijete jako maleno, nosimo ga u naruju kao da ga elimo ununati, pazei da su mu obje ruice naprijed, te da je sveukupno lagano skvreno. Ako sjedimo, djetetove noice mogu poivati na naoj lagano podignutoj nozi (npr. kada imamo prekriene noge). Tako osiguravamo dovoljan

nagib djetetova tijela i ispravnu skvrenost. U svojem krilu moemo dijete drati i u bonom poloaju i na trbuhu. Dijete dovedemo u taj poloaj na isti nain kao kod podizanja (naa ruka
2 3

izmeu njegovih noica i lei na njegovu trupu, te ga lagano zakrenemo). U bonom poloaju opet moramo paziti da mu je gornja noica lagano skvrena, a donja ispravljena, dok je naa ruka izmeu njegovih koljena. Dok npr. gledamo televiziju ili se igramo s djetetom, drimo ga

18

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

na leima u svojem krilu tako da lagano podignemo svoja koljena (na taj nain formiramo zatitnu koljku), a njegova je guza naslonjena na na trup, noice su podignute u zrak i naslonjene na nae grudi i dodiruju se stopalima. Stavimo djetetove ruke na njegov trbuh, uimo ga da se gladi po
4

noicama, drimo ga za ruice i pjevamo mu ili mu damo neku igraku da je dri u ruicama. Taj poloaj je veoma smirujui za dijete i moete se njime koristiti svaki put kad je beba neraspoloena, cendrava ili nezainteresirana
5

za suradnju. Ugodu moete upotpuniti laganim podizanjem i sputanjem vlastitih nogu jer ete ga na taj nain lagano ljuljati. Ovaj poloaj ima mnogo prednosti (kontakt oima majke i djeteta, dovoenje udova u centralnu toku, upoznavanje vlastita tijela itd.) i zato se njime esto koristite.
UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

19

NOSENJE
Kod malena djeteta noenje se sastoji od dranja i poloaja za podrigivanje. Kod starijeg djeteta imamo jo nekoliko varijanti. Moemo ga drati okrenutog od nas (kao

1 2 3

u klokanici), pritom nam je jedna ruka ispod njegove guze (formira sjedalicu), a drugom mu drimo ruice ispred tijela tako da su mu naslonjene na nau ruku. Drugi je nain da

20

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

ga drimo u polusjedeem (kada je starije, u sjedeem) poloaju, naslonjenog na nae tijelo, obujmimo ga jednom rukom iji dlan lei ispod njegove guze. Pritom mu jednu nogu vie savinemo od druge. Moemo ga nositi i na svojem boku tako da ga zajai i da su mu obje noge lagano skvrene, a da nas ruicama grli oko vrata (tako su mu ruice opet ispred tijela).

NE

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

21

PRESVLACENJE
Roditelji e moda najveu promjenu zamijetiti kod presvlaenja jer se ispravno presvlai tako da se dijete cijelo vrijeme rotira s jednog boka na drugi u roditeljevu krilu.

1 2 3

Kada je dijete starije, presvlaenje se radi u djetetovu sjedeem poloaju u vaem krilu/ strunjai. Pritom opet morate paziti na poloaj djetetovih ruica. Znai, dijete se ne oblai tako da ono lei pasivno na leima.

22

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

NE NE

NE

BORAVAK NA TRBUHU
Danas mala djeca (dojenad) provedu veinu svog vremena leei na leima. Zbog toga mnogo gube jer nisu ni upoznata s kvalitetnim vremenom boravka na trbuhu. Dojenad treba svaki dan neko vrijeme provoditi u potrbunom poloaju zbog jaanja miia i samosvijesti o vlastitom tijelu te zbog dobivanja temelja za kasnije razvojne prekretnice. Potrbuni poloaj moe se provoditi svaki put kada je Vae dijete budno i pod Vaim nadzorom. U trenucima presvlaenja ili Vae igre s njim, stavite ga na par minuta na trbuh. Razlozi za potrbuni poloaj su: 1. Jaa dojenad - mala djeca koja vrijeme provode u potrbunom poloaju jaaju vrat od najranije dobi. Vratni su miii vani kod kontrole glave.

24

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

2. Puzanje, uporaba ruku - u potrbunom poloaju djeca se ue micati s jedne na drugu stranu, to im pomae kod dohvata i puzanja. Takoer se razvija i poboljava njihov osjet dodira. 3. Ravnotea i koordinacija potrbuni poloaj pomae u razvoju ravnotee i koordinacije koji su temelji za sve motorike vjetine. 4. Koordinacija oko-ruka - vid i koordinacija oko-ruka poboljavaju se zahvaljujui lakom pristupu ruke do lica i usta. 5. Smirenje - stavljanje djeteta u potrbuni poloaj moe biti udubno i umirujue za nervoznu djecu, te djecu s kolikama. 6. Samosvijest i neovisnost mala djeca su motivirana da istrauju svoj svijet kada shvate da mogu kontrolirati vlastitu mobilnost.

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

25

Za poetak stavite dijete na svoja prsa dok ste u poluleeem poloaju. Na taj se nain dijete trudi podignuti glavicu da vidi Vae lice i uje Va glas. Poslije 3. mjeseca starosti djeteta, da biste produili njegov boravak u potrbunom poloaju, a i da biste mu ga olakali, pokuajte staviti smotani mali runik ispod njegovih prsa. Stavite mu ruke ispred i preko r unika. Zainteresirajte ga igrakama jarkih boja i onima koje proizvode svjetlosne ili zvune signale; Vae e mu lice takoer biti vrlo zanimljivo, pa jo kada mu pjevate ili priate, poticat ete njegovo zanimanje - tako e vrijeme provedeno na trbuhu biti zabavno i trajat e sve due i due. Ubrzo e nauiti da zbilja uiva u tom poloaju! Preuzeto s letka Thummy Time with Your Baby, Pediatric Therapy Services i Blank Children's Hospital.

26

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

RANA STIMULACIJA
Apgar bodovanje Apgar score, odnosno bodovanje prema Apgaru, slui za brzu procjenu vitalnosti novoroeneta. Pregled novoroeneta obavlja se tono 60 sekunda nakon roenja i ponavlja se tono pet minuta nakon roenja. Gledaju se i ocjenjuju s 2, 1 ili 0 bodova sljedei parametri: 1. boja koe kao mjerilo koliine kisika u krvi 2. disanje 3. frekvencija i kakvoa pulsa odnosno frekvencija srca 4. tonus miia 5. refleksna podraljivost. Bodovi dobiveni za svaki parametar zbrajaju se. Najvei broj bodova je 10 (optimalno vitalno novoroene), a najnii 0 (teko deprimirano novoroene). Djeca koja u prvoj ili petoj minuti imaju 8-10 bodova ne trebaju posebne mjere zbrinjavanja. Djeca s 4-7 bodova smatraju se umjereno deprimiranih vitalnih funkcija, a djeca s 3 boda ili manje teko deprimiranih vitalnih funkcija. Bodovanjem prema Apgaru u prvoj i petoj minuti nakon roenja ugrubo se procjenjuje funkcija mozga, disanja i krvotoka. Dugo je bodovanje prema Apgaru smatrano vrlo pouzdanim za otkrivanje poremeaja opskrbe disanja, a esto se njime sluilo za davanje prognoze ranog ishoda i kasnijeg razvoja djeteta. S vremenom se, meutim, uvidjelo da na rezultat bodovanja utjeu mnogi imbenici kao to su trajanje trudnoe, lijekovi koje je dobila majka, infekcije, priroene bolesti ivanog, miinog i srano-ilnog sustava. Takoer postoji velika subjektivna varijabilnost bodova kod svakog

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

27

ocjenjivaa te se danas ovo bodovanje ne smatra toliko vanim kao prije. Glavna je vanost i vrijednost bodovanja prema Apgaru mogunost brzog uoavanja neposredne ugroenosti djeteta i potrebe za intervencijom. No, na temelju ovog bodovanja vie se ne daju dugorone prognoze. ini se da jedino nizak Apgar score (0-3), ponovljen 10, 20 ili vie minuta nakon roenja ima vrlo uvjerljivu vjerojatnost za moguu kasniju pojavu cerebralne paralize. Bez obzira na Apgar Vaeg djeteta, ono e imati veliko zadovoljstvo i koristi od rane stimulacije. To znai da ete stimulirati sva njegova osjetila: kou - vrim trljanjem runikom nakon kupanja ili masaom uljem, vid - igrakama i posteljinom jarkih boja, osjet - igrakama razliite teksture (pokuajte mu stavljati drvene, platnene, hrapave i glatke predmete u ruice) ili teine, sluh - zvunim igrakama. Izvor najvee stimulacije su roditelji i njihovi glasovi oni mogu aptati, pjevati, smijati se i vikati; roditelji koji mogu primijeniti razliite stiskove, od maenja njenog kao dah leptira do vrstog stiska; roditelji koji imaju razliite mirise; roditelji kao izvor hrane i ljubavi. Stoga upotrijebite matu i koristite se njome za igru s djetetom; ako djetetu to ne odgovara, odgovorit e Vam plaem ili prosvjedom; ako mu odgovara, uzvratit e Vam najljepim smijekom na svijetu. Dok ga briete runikom, lagano ga trljajte i s vremenom pojaavajte pritisak trljanja (naravno, ako mu to smeta, smanjite intenzitet, pa ponovno pojaajte nakon nekog vremena). Moete mijenjati vrstu materijala kojom ga trljate. Njegova koa jako voli ulja i bit e vam zahvalna na obilatom

28

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

mazanju. Svako mazanje uljem iskoristite kao laganu masau krunim pokretima svih djetetovih zglobova, a njegove prstie lagano masirajte i izvlaite kao da radite valjuke. Sve se to radi zbog stimulacije njegove koe i neuronskih zavretaka na koi. Moe se, naime, dogoditi da mu (ako se ne stimulira koa) dodir na koi bude neugodan osjeaj, da poslije ne eli nita primiti u ruku jer ga uasava dodir neega nepoznatog (bilo hrapavo ili glatko). Stavljajte mu predmete razliite teksture u ruicu (stiropor, tkaninu, kameni, vatu, papir, drvenu kocku ili kolut, kremu za brijanje, lag, eer, list, travu, pijesak itd.). Ako ima zatvorenu aicu, mazite mu ruicu po nadlanici i aica e se refleksno otvoriti. Dajte mu osjeaj kretanja: ljuljajte ga u naruju, u nosiljci, mijenjajte smjerove (gore, dolje, lijevo, desno), prevrite ga. Trebate raditi na stimulaciji njegovih pet osjetila. Ponudite mu i osjeaj razliite topline na koi: toplo, hladno, mlako. Ja sam mu npr. kratko stavljala kockice leda u ruicu i pritom mu govorila :To je hladno, brrrrr. Stavljajte na sebe mirise razliita intenziteta i mirisa: losion poslije brijanja i muki dezodorans na ocu, enski dezodoransi i mirisi na majci, mirisne svijee u sobi, eterina ulja arene plahte, igrake ivih i pastelnih boja, rasvjeta sobe razliitim intenzitetom svjetlosti, zvukovi razliita intenziteta (npr. TV, radio). Pjevajte mu pjesmice visokim ili dubokim glasom (ili se

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

29

izmjenjujte s ostalim lanovima obitelji), izraajno mu itajte slikovnice i pjesmice (veoma su dobre za to slikovnice Miffy jer imaju slike jasnih boja i oblika). itanje pjesmica tako malom djetetu? Dijete e uivati u melodioznosti Vaega glasa i ritmu pjesama, te e se tako poticati odgovarajui centri za sluh i govor. Pritom Vam glavni pokazatelj jeste li pretjerali sa stimulacijom treba biti dijete - ako mu je previe, smanjite ili koliinu ili intenzitet ili oboje. Ne smijete odustati od stimulacije. Neki su se roditelji hvalili da imaju mirno i nezahtjevno dijete koje bi se poelo buniti ako bi ga se uzelo na ruke ili ako bi se na njemu poela provoditi stimulacija. Ba je kod takve djece potrebno veoma paljivo uvoditi stimulaciju i ne ostavljati dijete "nezaposleno" - stavljajte mu to ee razne igrake i predmete u ruku. Za stimulaciju vida djetetu u poetku nudite igrake jarkih osnovnih boja, ogledalca za malu djecu itd. Ako ste se u stimulaciji morali vratiti koji korak unatrag, pokuajte opet sljedei tjedan, moda e djetetu ovaj put odgovarati. Kada bude koji mjesec starije, stavljajte mu na jezik malo hrane razliita okusa: slano, slatko, kiselo, gorko, i razliite topline, kako bi preko jezika to vie stimulirali i ta podruja u mozgu. Ja sam mu davala vitamine u kapima koji su bili dosta trpka okusa, koje zrno eera ili soli. Na hrvatskom tritu ima nekoliko knjiga koje Vam mogu dati jo dodatnih praktinih savjeta. Mene je najvie oduevilo arobno drvee uma, s detaljnim opisima

30

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

razvoja mozga i preporuenim stimulacijama, igrakama i knjigama za djecu, te Igre mozgalice. Jedan od veoma vanih podruja na koje se ne obraa dovoljno pozornosti je i stimulacija predjela oko djetetovih usta. Veoma su mi esto majke nedonoadi govorile da njihova djeca imaju problema sa vakanjem. Kada su bila dovoljno stara da bi mogla i trebala vakati, njihova bi djeca na i najmanji nemiksani komadi hrane poela povraati. Masaa predjela oko usta podie tonus miia i smanjuje preosjetljivost toga podruja. Vjebice su veoma jednostavne i radite ih oko 3 puta na dan: prstima pritiite mjesta oko usana (kao da s tokama ocrtavate obris usana), vrstim dodirom crtajte mu brkove i bradu te, uhvativi ga prstima za obraze, krunim pokretima potiite vakanje. Masirajte mu desni i mjesta gdje e mu izai zubii; tako mu nee biti neugodan osjeaj neeg tvrdog u ustima. Tu masau moete raditi vlastitim prstima (pazite, boli kada dijete zagrize) ili djejom etkicom. Te vjebice traju oko 5 minuta. U igri mu moete davati zvune vibrirajue puse na njegov obraz. Ako Vae dijete spada u onih 90% koje nee imati motorikih problema nakon prve godine ivota, ipak morate imati na umu da se ono vodi kao neurorizino i da se neki od sljedeih problema mogu javiti prije ili poslije: kasniji razvoj govora, krivi izgovor pojedinih glasova, nespretnost, loija grafomotorika, problem zadravanja pozornosti i koncentracije, pretjerana ivahnost (hiperaktivnost) ili povuenost, nesnalaenje u novim situacijama, okolini i ljudima, problem organiziranosti prostora i vremena (velik problem kada postane kolarac), emocionalna nestabilnost, hipersenzibilnost, nemogunost uoavanja detalja u cjelini itd. Kada zamijetite neke od tih znakova, obratite se

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

31

strunjacima (logoped, psiholog, rehabilitator) koji e Vas savjetovati kako pomoi djetetu da to lake i jednostavnije svlada pojedinu potekou. Savjetujte se s logopedima prije nego to eventualno kanjenje govora postane oito. Oni e Vas potaknuti da osvijestite i koristite se nekim strategijama ranog poticanja socijalnog, komunikacijskog i govornojezinog razvoja svojega djeteta. Za savjete se u Zagrebu moete obratiti u Centar SUVAG (naalost, dugo se eka na dijagnostiku) i u sklopu Kabineta za ranu komunikaciju koji je dio Centra za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Za lijeenje nespretnosti i nesamostalnosti izvrsno su rjeenje sportovi, s kojima ponite to prije. Puno "sitnih" problema moete rijeiti prikladnom igrom (nauite ga da se ponekad u igri i gubi, te kako da se nosi s neuspjehom, pomognite mu u slaganju slagalica itd.). Naalost, esto se takva djeca okarakteriziraju kao prkosna, lijena, nezainteresirana, zloesta itd, a esto ete dobiti i savjete o odgoju prema naelu vre ruke. Takav nain rjeavanja problema nee dati rezultate, pogotovo ne dugorone. Time neete pomoi svom djetetu jer ono treba Vau pomo u rjeavanju svojih problema koji su jednim dijelom ipak posljedica neurorizinosti. Savjetujem Vam i da se odmah poveete s Centrom za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, s doc. Ines Jokovi-Oreb. Ona je specijalizirana za ranu stimulaciju male djece i suradnja s njom moe Vam donijeti samo pozitivna iskustva. Poslije e se, prema potrebi, ukljuivati i ostali strunjaci iz Centra, primjerice logopedi, psiholozi i rehabilitatori. Ako Vae dijete ima problema s vidom, obratite se centru Mala kua. Preuzeto iz Iskustvo majke nedonoeta

32

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

SAVJETI STRUCNJAKA ZA RANU KOMUNIKACIJU

Djeci u prvim mjesecima ivota najvie treba pogled na majino lice i kontakt oima (i to iz blizine - najbolje naruja), njezin g1as i tjelesni dodir. To mu daje doivljaj poznatoga i sigurnost, jer dijete Vas poznaje jo iz vremena trudnoe: slualo je Va glas, otkucaje Vaeg srca, osjealo je Vae kretanje... Drite ga zato u naruju i gledajte licem u lice, pjevuite mu i tepajte. Kada mu je dosta, dijete e skrenuti pogled. Taj znak trebate potovati jer mala se djeca brzo umaraju. Nastojanjem da to vie komunicirate i potiete dijete, a zanemarivanjem njegovih granica, dijete e postati razdraljivo i nemirno ili pasivno i nezainteresirano. Djeca odgovaraju na pretjerano poticanje na jedan od ta dva naina. Najbolji pokazatelji jeste li na pravom putu u koliini poticanja djeteta su djetetovo raspoloenje i aktivnost. Nemojte zaboraviti da dijete ui i moe primjenjivati naueno na nove situacije samo ako je u situaciji uenja bilo aktivno tj. ako je doista sudjelovalo. Podizanje, dranje, previjanje, kupanje ili hranjenje roditelji su oduvijek iskoritavali i za ostvarivanje bliskosti i za komunikaciju sa svojim malim djetetom. Znamo da najvei dio vidnih informacija dojene iitava s roditeljskog lica, a od svih zvukova iz okoline najveu mu pozornost privlai ljudski glas. Pri njezi je stoga vano uspostaviti i odravati kontakt oima te pjevuiti i tepati. Oponaajte svoje dijete (glasanje, mimiku), te ete doskora uoiti da i ono oponaa Vas! Spontano ete se usklaivati sve bolje i bolje, a vai e razgovori nalikovati pravim razgovorima. U njima rijei nisu vane po onome to znae nego po tome kako zvue. Kad ste razdragani i oputeni, zvuite najbolje! Kad dijete

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

33

okrene glavu od Vas, to ne znai da Vas ne voli, nego da mu je previe poticaja i da eli odmor. Shvatite to kao znak da eli stanku i dajte mu je. Iako nema recepata za vjebe predjezine komunikacije, postoje vrlo vrsta naela koja valja ponajprije razumjeti i prihvatiti, a zatim ih posve spontano slijediti. Evo tih naela: (1) Od prvog je dana svako dijete osoba eljna ljudskog susreta - u dodiru, u mirisu, ljudskom pogledu i glasu. Zato komunicirajte pri njezi, hranjenju i kupanju, a trenutke budnosti svog dojeneta iskoristite za igru! Televizor neka bude iskljuen. Zasigurno Vam povremeno odvlai pogled, a to ometa interakciju s djetetom. (2) S djetetom komunicirajte kada je ono budno, a Vi oputeni i spremni za komunikaciju s njim. Kada ste umorni ili zaokupljeni drugim obvezama, pokuajte nai nekoga da Vas zamijeni. (3) Imajte strpljenja i dajte djetetu potrebno vrijeme da Vam pokae to treba i ne uskaite prerano. Sluajte svoju intuiciju i odgovarajte po svom osjeaju!

34

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

(4) Ne zaboravite da ste ba Vi djetetov cijeli svijet i da ono oekuje od Vas da s njim puno razgovarate te da Vam pritom gleda lice i sjajne, njemu usmjerene oi. Nain komunikacije s djetetom mijenja se njegovim rastom i razvojem. No, neovisno o njegovim mogunostima razumijevanja i odgovaranja dobro mu je uvijek glasom najaviti to slijedi, primjerice zovnuti ga imenom i tek tada ga dodirnuti i poeti aktivnost. Svaka aktivnost nakon to je dovrena neka bude popraena i rijeju i stiskom/dodirom. To e djetetu ubrzati razumijevanje slijeda odnosno najave onoga to dolazi, pa e i motoriki reagirati pripremljenije. Obratite pozornost i na djetetovo spontano glasanje, osobito na raznolikost i uestalost glasanja, te kako reagira na razgovor. S tri mjeseca djeca poinju obilnije gukati (grleno se glasati) i ekperimentirati sa snagom svog glasa, a izmeu 6. i 10. mjeseca poinju se javljati slogovni nizovi, u poetku reduplicirajui: ta-ta-ta-ta, da-da-da, ma-ma, i sl., a zatim i raznoliki de-da, ta-te i sl. Djetetova okolina na njih reagira kao da su rijei i nakon nekog vremena, obino oko navrene godine, dijete ih pone sustavno rabiti za oznaavanje odreene osobe ili potrebe. Tada govorimo o pojavi prve rijei. Iz razliitih razloga djeca se mogu jako razlikovati u vremenu pojave prve rijei i porastu ekspresivnog rjenika. Zato ne valja biti usredotoen samo na govor, nego i na to kako dijete surauje, na to obraa pozornost i koliko razumije jezik, odnosno openito na to kako i koliko komunicira. Jedan od pokazatelja da je nastupila prekretnica u razvoju komunikacije koja je jednako vana kao i prve rijei jest pojava gesta. Uobiajeno vrijeme njihove pojave je kraj prve godine. Djeca njima priopavaju ono to je u njihovim

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

35

malim ivotima iznimno vano: podignuti ih (obino ire nadlaktice kao znak da ele da ih uzmete u naruje i podignete), jesti (mljackaju ustima i naizmjence pogledavaju Vas i hranu/ tednjak/ hladnjak), ii u etnju (mahanje pa-pa), neto vam pokazati (podiu predmet prema Vama, ali Vam ga ne daju ... Odgovaranje na djetetove geste (tj. da ste zamijetili poruke, bilo da samo kimnete glavom ili npr. kaete Evo .... idemo pa-pa.) potie razvoj komunikacije i usvajanje jezika. Problem nastaje ako ne zamijetite djetetovo nastojanje da nekim znakom (gestom, glasanjem, rijeju) utjee na Vas. Te prve neverbalne, ali namjerno proizvedene poruke utiru put jeziku i stoga na njih valja sustavno odgovarati. Hranjenje Hranjenje nije samo motorika aktivnost, nego i osobna i socijalna. Za vrijeme obroka esto se druimo s drugim ljudima, a odabirom hrane odajemo to volimo, a to ne i sl. U male djece hrana moe poprimiti i ulogu vrlo monog sredstva za utjehu, kontrolu ili za borbu s roditeljima. Kljuno pitanje je kako to izbjei. Prirodno je da su roditelji veoma zainteresirani za prehranu svog djeteta, ali ponekad u najboljoj

36

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

namjeri toliko nutkaju dijete da jede, pretjerano mu ugaaju ili ga prisiljavaju na jelo, da djetetu nije teko otkriti kako jelom moe ucjenjivati i kontrolirati svoje roditelje. Svakako valja napomenuti da neka neurorizina djeca imaju organski uvjetovane tekoe vakanja ili gutanja, i da treba biti vrlo oprezan pri hranjenju, te se u sluaju prvih sumnji konzultirati s lijenikom i logopedom o tome kako dijete hraniti i kakvu mu hranu nuditi. Evo i nekoliko jednostavnih pravila hranjenja koja su se potvrdila u primjeni i odnose se na stariju dojenad i malu djecu: (1) treba utvrditi priblino vrijeme obroka (dakako u skladu s djetetovom tjelesnom konstitucijom i potrebama), a u meuvremenu ne nuditi hranu, mlijeko ili sokove (2) roditelji odreuju vrstu hrane primjerenu dobi, a dijete odreuje koliko e pojesti (3) ne treba hraniti na silu, nego potovati djetetove znakove da mu je dosta (4) trajanje hranjenja treba biti vremenski ogranieno (ne sjediti satima za stolom, ili hraniti tijekom igre, pri kupanju i sl.) (5) djetetova provocirajua ili neprimjerena ponaanja valja ignorirati i mirno zavriti obrok (dijete ne smije imati doivljaj da vas kontrolira neprimjerenim ponaanjem) (6) omoguiti socijalno uenje, tj. imati zajednike obroke kako bi dijete imalo model ponaanja za stolom. Ne zaboravite da dijete ui iz onoga to vidi i doivljava!

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

37

Cilj ovih odgojnih postupaka je da dijete jede zbog vlastitog interesa za jelo i zbog gladi, a ne zbog prisile ili straha od kazne ili zato da ostvari neke druge ciljeve (nagrade ili igru moi). Djeci treba ve rano dopustiti da se samostalno hrane (ak ako to i ne ine jako dobro) i da sama odrede koliko e pojesti. To im onda ostaje za cijeli ivot kao zdrav odnos prema hrani kojom se zadovoljavaju ponajprije energetske potrebe tijela na socijalno poeljan nain. VANO: Zapazite li da dijete oteano guta, zagrcava se, ne vae i zadrava hranu u ustima, ili da mu se tekua hrana cijedi niz bradu, potraite savjet i kod svog pedijatra, kod logopeda koji se bavi djejim tekoama gutanja ili strunjaka za ranu intervenciju. Savjet potraite i ako u ponaanju svog djeteta uoite da ne slijedi neka od naela navedenih u tekstu.

38

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

KOME SE OBRATITI
VANINSTITUCIONALNA POMO "OKO" - udruga roditelja djece s oteenjem vida i dodatnim potekoama u razvoju 098/696939 "Put u ivot PU" - udruga roditelja djece s posebnim potrebama Roda - roditelji u akciji Hrvatska zajednica za Down sindrom IDEM - udruga za strunu pomo djeci s posebnim potrebama Forum na INSTITUCIONALNA POMO Specijalna bolnica za zatitu djece s neurorazvojnim i motorikim smetnjama, Goljak 2 01/ 4824152 Savjetovalite centra za rehabilitaciju Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta Odsjek za rehabilitaciju djece KB Sestre milosrdnica, Vinogradska 29 Odjel za fizikalnu terapiju Klinike za djeje bolesti, Klaieva 16 Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Firule, Spinieva 1, Split KB Osijek, Sunana 37a, Bizovac Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC Rijeka, Kantrida Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju djece i mladei s oteenjem vida i dodatnim potekoama Mala Kua SUVAG Klub trudnica Sveti Duh, Sveti Duh 64 razni specijalistiki odjeli po pojedinim bolnicama 01/ 3908900 01/ 3787207 01/ 4600154 021/556116 031/514100 051/659111 091/5445295 091/5863717 091/1539698 01/4813081 www.mameibebe.net

01/ 6521106 01/ 4550289 091/5147501

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

ww
ISBN 953-99849-1-2

09

.hr o k -o a ug r 39 9 d u 96 6 8/

w.