UPUTE ZA UZGOJ GLJIVE BUKOVAE U OBITELJSKOM GOSPODARSTVU

Bukova a , na e n a u prirodi, u nas je pozna t a i cijenjen a gljiva. Javlja se nakon obilnih kia kad malo zatopli, i u hladnijim godinjim razdobljima . Nalazi mo je i zimi kad su drug e gljive rijetke i zbog toga je me u pozna v a o ci m a vrlo omiljen a. Rast e na panjevi ma , sru e ni m stabli ma i koma di m a drva koji ostaju iza sje e u u mi. rvi poku aji uzgoja su ili u tom pravc u da se bukova a uzgaj a na drvu. !ana s se uzgaj a prve n s t v e n o na sla mi i piljevini. " posljednje vrije me sve vie uzgaj a na razliitim poljoprivr e d ni m nus proizvodi ma , npr. sla mi razliitih #itarica pomije a n oj s razliitim omjeri m a , pljeve, piljevine itd. okaz alo se da micelij mnog o br#e pror a s t a takve hranjive podloge nego drvo, pa itav ciklus uzgoja traje dva do, najvi e tri mje s e c a . "sto su i prinosi ve$i, pogot ovo ako se uzgaj a u zatvor e ni m klima tizira ni m i ade kv a t n o osvijetljeni m prost orija m a . "zgoj bukov a e sve se vie iri, tako da bi mogl a ugroziti prima t najuzg aj a nijih gljiva, a mpi njon a i skii% take. &ome ima vie razloga' % jednos t a v n o se uzgaj a % uzgaj a se na razliitim podloga m a , % velika toler a n cija pre m a te mp e r a t u ri, od ( do )*+,, % ne ma velikih rizika pri uzgoju, kao, npr., kod a mpi njon a , % ima velike prinos e % prilino je otpor n a na boles t i tetoin e , % odlinog je ukus a Buko v a a
Pleurot us ostreat u s -Jac.. e/ 0r.1 Kum m e r

2jerojatno zbog slinosti sa koljko m nazivaju je jo i otriga a m a . 3lobuk bukov a e je oblo ispup e n promj e r a ( do 4( cm. " mla do s ti je rub svinut pre m a dolje, kasnije rava n i na kraju se savije pre m a gore. Boje je raznolike' sive, sivos m e e ili sme e # u t e . " mla do s ti je obino ta mniji a kasnije bljei. 5amel e su bijele ili sivkas t e , gust e i spu t aj u se niz stru a k. 6tru a k je krat a k, 7 do 8 cm.

Budu$i da neka d mnog o stru a k a izlazi iz jedne osnove , gotovo se i ne mo# e govoriti o odvojeno m struku. Bijele je boje i posut sitnim dlaica m a . " ve$ini sluaj ev a stru a k nije u sre dini klobuk a. rilino je tvrd pa se za jelo mo#d a mo# e koristiti sa mo dok je sasvi m mlad.
PROSTOR

" prostor u gdje se uzgaja mor a biti opti mal n a te mp e r a t u r a i stalna visoka vla#nos t zraka. &akvi se prostori mor aju mo$i lako prozra a v a ti, ma k a r i pomo$ u ventilat or a , a mor aju biti i osvijetljeni potra b n o m koliino m svjetla, s tim da se ukoliko ne postoji dovoljno prozorskih otvora mo# e post a vljati i umje t n a rasvje t a pomo $ u 9luore s c e n t ni h cijevi ili takozv a nih :te d nih #arulja;. <a tu svrhu mogu $ e je iskoristiti razne prost orije, bez obzira na njihovu staros t i ljepot u, bitno je jedino voditi raun a , da $e u prostorija m a treb a ti odr#av a ti te mp e r a t u r u od nekih prosje nih 4= stup nj e v a tijeko m cijele godine, to podr az u mij e v a da $e se prostorija ljeti rashl a iva ti uz pomo $ ventilacije i ovla#iva nj a, a u zimsko m periodu dogrijava ti. otre b n o je da je u prost or u dost u p n a struja i voda. o#eljna visina prost or a za uzgaj alit e je bar e m oko ) me t r a , da bi se vre e sa sups tr a t o m mogle slaga ti do 8 reda visine, ukoliko se ma ksi m al n o #eli iskoristiti prost or. "koliko se prostorije uzimaj u u naja m, na podruju rimors ko %>ora ns k e #upa nije, cijena naj ma ne bi treb al a prelaziti preko iznos a mje s e n e naja m ni n e od ) !?@ po me tr u kvadr a t n o m prostor a . "koliko uzgajiva planira sa m puniti vre e sa sups tr a t o m, to mu je ekono m s ki isplativije nego kupova ti gotove napu nj e n e vre e, potr e b a n je i dvorini prost or ili jo jedna prostorija gdje $e privre m e n o skladititi sla mu, smje s titi posu d e za mo e nj e sla m e , puniti vre e. <a po et n o pokre t a nj e proizvodnj e nije potre b a n veliki prostor. Razlog tome je da je razvijen pos e bi siste m slag a nj a vre$ a sa sups tr a t o m u redove izme u okomitih drve nih letvi, i do visine od etiri reda. rimjeric eA na )* m 7 moglo bi se kvalitet no smje s titi mak si m al n o do 8** vre$ a sa sups tr a t o m na kojima rast u gljive. Na (* m 7 , oko =** vre$ a, na 4** m 7 do oko 4B** vre$ a . 3oliko se vre$ a mo# e smje s titi na odre e ni prost or, nave d e n o je stoga , da bi se mogli ravna ti oko obima proizvodnj e na koji $et e i$i , jer od broja vre$ a ovise i trokovi, kao i mog u$ n o s t zara d e , te to je ve$i broj vre$ a to je ve$ a isplativos t proizvodnj e. Pre d n o s ! kor! " e n # a $o s e % n e $ro s o r !# e &a $ror a s a n # e Bitno je uoiti da se proce s uzgoja gljiva bukov a a mo# e uvjet no podijeliti na dvije 9azeA %4 9azaA od dan a punje nj a vre$ a sa sups tr a t o m i micelije m, te nar e d ni h 74 do )* dan a u koje m periodu vre e treb a sa mo dr#ati na propis a n oj te mp e r a t u ri, a bez osvjetljav a nj a , vla#e nj a i ventiliranja, te vre e mog u biti slo#e n e jedna do drug e , jer na njima se ne bu e rupe i iz njih jo ne rastu gljive, ve$ vre e sa mo bijele jer sups tr a t pro#i ma zasijani micelij,

%7 9azaA po zavr e t k u prve 9aze - prora s t e nj e 1 vre e treb aj u biti ade kv a t n o slo#e n e da bi se mogl e obavljati berb e , vre e se bu e, kroz te otvore poinju rasti gljive, te je potre b n o paziti na vlagu, te mp e r a t u r u , svijetlo i ventilaciju. !akle, prostorija za pror a s t a nj e mo# e biti ma nj a - otprilike 4C) prostorije za uzgoj 1 jer izme u svak e vre e nije raz ma k kao u prost oriji za uzgoj, te ju je jednos t a v nije urediti. Dno to je jo bitnije , je to da se na takav nain mo# e posti$i stalni kontinuit e t proizvodnj e bez nepotr e b ni h prekida . Jer, kada se napu ni vre$ a sa sups tr a t o m , i ako se odma h post a vlja u uzgajalit e, takvu vre$u treb a sa mo grijati da bi micelij pror a s t a o, i za to vrije me -od 74 do )* dan a1, nar av no jo ne rastu gljive, nego se tek nakon toga bu e rupe i tad a poinje rast gljiva i berb e . "koliko bi radili sa mo sa jedno m prostorijom, uvijek ima mo dakle po mjes e c dan a :mrtvo g hoda ;, a ako radi mo sa dvije prostorije, tad a na m je jedna prostorija za prora s t a nj e , a druga za uzgoj, te kad ve$ ima mo jednu turu vre$ a u prost oriji za uzgoj i kad bui mo na njima rupe i zapoinju rasti gljive, tad a se ve$ idu raditi nove vre e sa sups tr a t o m , koje $e stajati u ovoj ma njoj prostoriji za prora s t a nj e , i kad se zavr e berb e sa vre$ a u prostoriji za uzgoj, koje se nakon toga bac aju, odma h se ima spre m n a nova tura vre$ a , koje su za to vrije me bile u prostoriji za prora s t a nj e , one se preno s e u prost oriju za uzgoj, te se time posti#e stalna proizvodnj a bez prekida. Dno to je jo bitnije, je to da se na taj nain mo# e udvost r uiti proizvodnj a, jer ako rade i sa sa mo jedno m prostorijom mo# e t e obaviti ( ili B ciklusa godinje, rade i sa jedno m glavno m prostorijom za uzgoj, i jedno m ma njo m prost orijo m za pror a s t a nj e , mo# e t e obaviti 4* ili 47 ciklus a godinje -duplo1. PRIPREMA UZGAJALI'TA %razgle d a ti neko od ve$ postoj e$ih uzgaj alit a radi uoav a nj a kako $e se tono post a viti drve n a imi me t al n a konstr ukcija koja $e slu#iti za slaga nj e vre$ a u prostoriji za uzgoj, kako bi se ma ksi m al n o iskoristila raspolo#iva povrin a. %uglavno m, za post a vljanj e nos e $ e konstr ukcije upotrijebit $e se drve n e letve, du#ine, onoliko koliko je prost orija visoka, promj e r a ( / ( cm ili sline. "mjest o drve nih letvi mogu se upotrijebiti i razni me t al ni pro9ili, inves ticija je u po e tk u skuplja, ali je trajnija. %kada se isplanir a kako $e se konkre t n o post a viti redovi sa vre a m a , tad a $e se tono i znati koliko je vre$ a tono mogu $ e smje s titi u prostoriju za uzgoj. Enae, raz ma k izme u svakog pojedinog reda -nos e e konstr ukcije1 je F* do 4** cm, kako bi ostalo dovoljno mjes t a za smje t aj vre e, za rast sa me gljive i za prolaz a k izme u redov a , a u jeda n red, primjeric e duga a k 4* me t a r a sla# e se oko )* vre$ a u jeda n red visine. 2re$e se ve#u u redov e iskljuivo me t al n o m #icom. %ukoliko u prostoriji ne ma dovoljno prirodn e rasvjet e , post a viti doda t n u rasvjet u i to sa 9luore s c e n t ni m cijevima i to tako da se na svakih 7 me t r a post a vlja jedna #arulja od 8( G. @ogu se koristiti i mod e r n e :te d n e #arulje; zbog niske potro nj e struje, a velikog e9ekt a u svijetlu - G 1. %ventilacijaA mali prostori mogu se ventilirati i sa otvar a nj e m prozor a , odnos n o vrat a, ali to nije uvijek dovoljno. repor uljivo je, a za ve$ e prost or e i obvez n o ugra diti ventilat or e . Jedan ventilator post a vlja se pri vrhu prost orije i on slu#i za ubaciva nj e svje#e g zraka, drugi ventilat or post a vlja se na suprot n oj stra ni prostorije, i post a vlja se to ni#e kod poda, kako bi isisav a o iskorit e ni zrak, i ugljini dioksid. Espre d usisnog ventilator a post a viti 9ilter ili gust u mre # u koja $e spre a v a ti ulazak inseka t a . 3od oda bir a ventilator a potre b n o je voditi raun a o kapa cit e t u uzgoja, odnos n o broju vre$ a u uzgajalit u. re m a litera t uri i praksi navodi se da za 4 m ) sups tr a t a potr e b n o je na sat dovoditi 4* m ) zraka.

3onkret nije, 7* vre$ a sa sups t r a t o m, sadr# a v a oko 4m ) sups tr a t a , te stog a zakljuak je da na svakih 7* vre$ a sups tr a t a potre b n o je na sat vre me n a dovoditi 4* m ) zraka. %grijanje, s obziro m da se mor a odr#av a ti optimal n a te me r a t u r a , za hladnija doba godine, potr e b n o je predvidjeti grijanje prost or a , a eve nt u al no i zraka koji se ubac uj e sa ventilacijo m. Ddr#av a nj e te mp e r a t u r e potre b n o je rijeiti auto m a t s ki m ter mo s t a t o m . >rijanje i rashla iva nj e uzgaj alit a $e rijeiti svaki uzgajiva sa mo s t al n o u zavisno s ti od svog uzgaj alit a , jer dan a s postoji veliki broj raznih grija a i klima ure aj a , s tim da se vodi raun a , da je potre b n a staln a te mp e r t u r a u uzgaj alitu, i po ljeti i po zimi, od pribli#no 4= stupnj ev a . %vodaA pripre miti izvor i dovod vode, radi vla#e nj a prostor a sa plastini m cijevima sa sapnic a m a - to 9inija ma gl a1. " prostoriji za prora s t a nj e nije potr e b n o post a vljati rasvje t u, a poto se radi o ma njoj prost oriji, koja je ispunje n a mak si m a l n o sa svim vre a m a koje kasnije odlaz e u uzgaj alit e -veliku prostoriju1, taka v prost or $e biti vrlo jednos t a v n o dogrijava ti zimi, ve$ i npr. obini m elektrini m uljnim radijator o m, a vre e kod pror a s t a nj a i sa me osloba aj u toplot u, tako da je po#eljno staviti ventilaciju, kako bi se ljeti mog a o prost or rashla iva ti. Rashla iva nj e se ljeti mo# e vriti uz pomo $ klima ure aj a , ili ventiliranj e m u no$ni m sati ma i prska nj e m vodo m. 2a#no je stog a i da je gra e vin a otpor n a na direkt no zagrijava nj e od sunc a , kako se u prostorija m a ne bi stvar al a nepotr e b n o visoka te mp e r a t u r a . &ako er, potre b n o je nab a viti precizni ter mo m e t a r - toplo mj e r1 i vlago mj e r. DEZI()EK*IJA UZGOJ(I+ PROSTORA " svim 9aza m a ugoja potr e b n o je odr#av a ti stalnu higijenu. rije svakog post a vljanj a vre$ a u uzgajalit e potre b n o je izvriti dezin9ekciju prostor a . rostor se mo# e dezi9icirati sa prska nj e m sa obini m ili klorni m vapno m, ili prska nj e sa 9ormalino m. rska nj e 9ormalino mA uzima se obino 7(* ml 8*H otopine 9ormalina i ulije u 4* litara vode. Iko je prost orija 4** , - treb a 7* litara otopine 9ormalina u vodi. <a dezin9ekciju se mog u upotrijebiti i drug a sred s t v a koja se mog u na$i u prodaji u poljoprivre d ni m apot e k a m a , - savjeti se mogu dobiti i kod :,hro mo s ; <g, *4C B*8*% )=71, a koja su za to na mj e nj e n a , npr. varikina, izosa nJ &ijeko m cijelog uzgoja treb a voditi raun a o isto$i i higjeni, tako da sav alat, posud e i slino sa ime se radi potr e b n o je dr#ati isto, redovito prati, i po potr e bi dezi9incirati. o#eljno je paziti i na isto$ u obu$ e sa kojom se ulazi u uzgaj alit e , jer se na taj nain mogu prenijeti grinje. odovi se mog u tretira ti akaricidi ma -sre ds t vi m a protiv grinja i pauk a1, npr. :3eltha n;.

IZRADA VRE.A SA SUPSTRATOM /PU(JE(JE0

6upstr a t za uzgoj bukova a mo# e pripre m a t i sa m uzgajiva, ukoliko raspol a# e sa adekv a t ni m dovoljno velikim prostor o m za smje t aj bavi i posud a u kojima se mo$i sla m a - i piljevina1, te ukoliko raspol a# e sa dovoljno vre m e n a i radno m sna go m, a sve pre m a uput a m a naruit elja, koji $e pokaz a ti i nauiti uzgajiva a kako se pun e vre e sa sups t r a t o m i micelije m. "koliko uzgajiva #eli, mo# e ugovoriti isporuku gotovih pripre mlje nih vre$ a sa sups tr a t o m i zasijani m micelije m, ukoliko ne ma potre b a n broj posud a za mo e nj e sla m e ili doda t ni prostor gdje $e se to raditi.

Bez obzira, punio vre e uzgajiva sa m o s t al n o ili $e preuz e ti gotovo napu nj e n e vre e, du#a n je sa m pravovr e m e n o osigur a ti potre b n u koliinu sla m e koja $e biti utro e n a prilikom punjenj a vre$ a. odraz u mij ev a se dakle, da uzgajiva, pravovr e m e n o pron a e gdje ima za kupiti sla m e , te da ugovori to je9tiniji prijevoz sla m e i njezin istovar, te da i sa m ues t v uj e u tom e .
Naje $ e se kao osnovni sast oj ak za pripre m u sups tr a t a upotr e bljav a pe nin a sla m a . Dna mor a biti potpu n o zdrav a, to se vidi po njezinoj zlatno# ut oj boji te suhi m i pucke t a vi m vlati ma . 6upstr a t pripre mlje n od vla#ne, trule i pljesnive sla m e ne$ e dati dobr e rezulta t e .

&ako er, uzgajiva mora pravovr e m e n o osigur a ti potre b n u koliinu i vrstu micelija.
repor uk a je svima koji imaju uvjet a i prost or a da sa mo s t a l n o idu na varijant u punje nja vre$ a , jer taj nain im je ekono m s ki isplativiji nego da pla$ aju radnu sna g u, prijevoz gotovih vre$ a , utovar, istovarJ, a kada jedno m uzgajiva naui kako se pripre m a sups tr a t i pun e vre e, bez proble m a $e to obavljati sa m. roce s izrad e sups tr a t a i punje nj a vre$ a je zas e b n a te m a , i u ovom prikaz u ne$ e dalje biti obja nj av a n a , ve$ $e o tome uzgajiva dobiti pos e b n e konkr e t n e uput e .

PRORASTA(JE
Napunj e n e vre e sa sups tr a t o m - te#ina oko 7* kg, cilindrinog oblika, visine oko =* cm, irine oko )* cm1 smje t aj u se u sobu za prora a t a nj e . 2ree mor aju stajati oko mito, dovoljan raz m a k izme u vre$ a je ) do ( cm radi omog u a v a nj a cirkulacije zraka, da ne bi dolo do pregrijav a nj a ma s e . otre b n o je i ost aviti i po nekoliko irih prolaz a da se mo# e do$i do udaljenijih vre$ a, ukoliko za to bude potr e b a . 3ada se na taj nain popuni jeda n nivo u prostoriji, mogu se vre e slaga ti i na drugi i tre$i nivo na police. 3ada se vre e smje s t e u prost oriju za prora a t a nj e , ukoliko ima na dnu vre e nat alo# e n e vode koja je zaost al a od punje nja, uglove vre e probu iti sa iglom da se iscjedi viak vode. Dtvore ne raditi prev elike, kako ne bi dolo do eve nt u al n e sekun d a r n e zaraz e iz okoline. "koliko ima pode r a ni h vre$ a, polijepiti ih sa selot ejpo m. <a vrije me prora a t a nj a nije potre b n o svijetlo, te se pre por u uj e prost oriju za mr a iti. 6upstr a t se nalazi u najlonski m vre a m a , izoliran od okolia, tako da prostoriju ne treb a vla#iti, a doda t n u vlagu u prostor u stvar a ti tek ako vla#nos t padn e ispod K* H.

&emp e r a t u r a sups tr a t a je uvijek ne t o via od te mp e r a t u r e u prostoriji, pa se sma t r a da je opti mal n a te mp e r a t u r a prost orije 7* do 7)+,. ri ni#oj te mp e r a t u ri micelij $e sporije rasti, a pri (+, sasvi m prest aj e rasti. revisoka $e te mp e r a t u r a -izna d )*+,1 mno go vie koditi nego niska, jer je pozn a t o da te mp e r a t u r a via od ))+, ubija micelij. 3apljice s unutr a nj e stra n e vre$ e ne treb aj u zabrinjav a ti. &o je sa mo znak da je u vre$i via te mp e r a t u r a i vlaga, to izaziva konde nz a ciju. ri optimal noj te mp e r a t u ri prora s t a nj a ve$ nakon nekoliko dan a primje$ uj e se da je sups tr a t na neki m mjes ti m a poe o bjeljeti. Nakon 48 dan a vre$ e su ve$ prilino pobijeljele, a poslije 74 dan vre$ e bi treb al e biti sasvi m prora t e n e . Ne treb a se zabrinjava ti ako to ipak malo dulje potraj e, jer sve ovisi o soju micelija i sups tr a t u. &eme r a t u r a i vla#nos t se kontrolira sond a # ni m toplo mj e r o m i vlago mj e r o m, naj ma nj e jedno m dnevn o i to zapis a ti u tabelu, koju je potre b n o voditi za tu priliku. "koliko bi u toplim dani ma te mp e r a t u r a zraka u prost oriji za pror a s t a nj e rasla vie od dozvoljen e , potr e b n o je interv e nir a ti rashl a iva nj e m sa ventiliranje m, te izuzet n o, vla#e nje m poda i 9inim prskalica m a , ukoliko ne postoji klima ure aj. "koliko se stalno vla#i pod, paziti na isto$u poda, naroito da ne m a po podu stvari koje bi trulile i slino. " vrije me pror a s t a nj a za toplih dan a mog u$ a je pojava insek a t a kao to su muic e , to mo# e biti pote ncijalno opas n o, jer se insekti mog u provu$i kroz eve nt u a l n e rupe u sups t r a t i onda ih je teko unititi. " svrhu prev e n cije mo# e se upotr e bljav a ti insekticid Neopitroid - liva1, koji se mo# e otopiti u vodi da se dobije rastvor sa kojim se tada prskaju vre e. 2re$a se nakon prska nj a sa m a posui, na njoj ost aje insekticid, koji mo# e pru#iti zna ajn u zatitu u 9azi prora t a nj a . Iko se prska nj e protiv insek a t a obavlja kasnije, zbog berbi gljiva potre b n o je voditi raun a o kare nci insekticida. 3arenc a je mini mal no dozvoljeno razdoblje od zadnje primijen e insekticida -pes ticida1 do berb e . !a je pror a t a nj e zavr e n o, vidi se po tome to je to je cijeli sups tr a t bijele boje i vrlo vrsto dr#i cijelu ma s u zajedno, a miris je ugod a n i svojstv e n za bukov a u. Iko je tijeko m pror a t a nj a dolo do pojave pljesni u sups tr a t u , mo# e se interve nir a ti na taj nain da se zara# e ni dio izre#e iz vre e -#ileto m razrez a ti vre$u, odma k n u ti 9oliju1, izvaditi zara# e ni dio sla m e no#e m i to mjes t o tretira ti otopino m 4 H% tnog 9ormalina -vato m1 . Nakon toga ponovo vre$u zalijepiti selot ejpo m. Iko je zaraz a sluajno ve$ a od )* H, potr e b n o je onda cijelu vre$u izbaciti iz prost orije.

PLODO(O'E(JE
Nakon prora s t a nj a vre e sa sups tr a t o m , potre b n o ju je pre mj e s titi u pripre mlje ni prost or za uzgoj. 2ree se pa#ljivo prenos e u naruju, bez ikakvog bac a nj a niti se ne preno s e sa mo vue nj e m za vrh gdje su veza n e . " prostoriji za uzgoj ve#u se #icom za pripre mlj e n u konstr ukciju. Nakon post a vlja nja svih vre$ a u prost oriju za uzgoj, potre b n o je probu iti rupe na vre a m a kroz koje $e rasti mlad e gljive. Rupe se bu e sa otri m pred m e t o m i to tako

da se po povrini cijele vre e ravno mj e r n o napr a vi nekih )* do 8* otvora pro mj er a oko = mm. 3roz te otvor e pojavit $e se primor diji -za e ci mla dih gljiva1. red m e t kojim se bu e rupe, to e$ e dezi9incirati npr. u otopini 9ormalina. Dd bu e nj a rupa potre b n o je pos e b n u pa#nju posve titi te mp e r a t u ri, vlagi, svijetlu i zraku, jer od toga izravno ovisi koliki $e se prinos posti$i. &?@ ?RI&"RI &reba stalno imati na umu da je te mp e r a t u r a u sups tr a t u uvijek net o via od te mp e r a t u r e prostorije, pa treb a paziti da se ne pregrije prostorija, jer se tako vrlo lako uniti micelij. &akoe r je vrlo va#no da se jedno m postignu t a -potr e b n a 1 te me r a t u r a ne mnijenj a puno, jer $e u protivno m -ako su promj e n e te mp e r a t u r e e$ e 1, prora a t a nj e , a onda i berb a kasniti i ne$ e biti ujedn a e n a . "koliko se gljiva bukov a a #eli uzgaja ti cijele godine, potre b n o je osigur a ti grijanje u onim mje s e ci m a , kada te mp e r a t u r a padn e ispod dozvoljen e za uzgoj. &o ovisi o soju ali se ve$ino m prepor u a te mp e r a t u r a za prora s t a nj e oko 7* stupnj e v a -u prostoriji za pror a s t a nj e , ili za vrije me pror a s t a nj a , ukoliko se sve radi u istoj sobi1, i od = do 78 stup nj e v a u prost oriji za plodono e nj e . 6ojevi sa kojima $e mo raditi treb aju te mp e r a t u r u za plodono e nj e od 4B do 4= stupnj e v a . e$i na lo# ulje, na9tu, ugljen ne smiju biti u istoj prostoriji gdje se uzgaja gljiva, jer gljive lako upijaju mirise, a mogu $ e su i de9or m a cije plodnih tijela -naroito tako djeluje na9ta1. Najbolji naini grijanja su grijanje na elektrinu ener giju, centr alno grijanje, klima ure aji, grijanje uz pomo$ ter mo g e n a , to jest ure aj a koji grije topli zrak, te se takav zrak uvodi ravno mj e r n o u uzgajalit e uz pomo$ ? per9orira n e cijevi pro mj er a )*% 8* cm, tako da je na taj nain mog u$ e i zagrijava nj e ali i provjetr a v a nj e , mje a nj e m zraka iz vanjskog prost or a . "koliko uzgajiva ne mo# e sa m rijeiti grijanje -ventiliranje1 potre b n o je kont a ktir a ti odgov a r aj u$ u stru nu osobu koja se bavi klima tiz a cijo m, koja $e predlo#iti konkr e t n a rje e nj a za konkr e t ni prostor. 25I>I 2laga u prost oriji se mo# e izravno veza ti na mo m e n t zagrijava nj a . Lim se jae zagrijava, mor a se regulirati i vlaga, jer je pozn a t o da se podiza nje m te mp e r a t u r e isuuje zrak. Enae, opti mal n a vla#nos t u prost oriji za plodono e nj e je od =( do F( H. <a vrije me rast a gljive vlaga bi treb al a biti izme u F*% F( H, dok dva dan a prije sa m e berb e treb a vlagu sma njiti na K(% =( H. &ime se spre a v a de9or m a cija gljiva i klobuci ne$ e biti sluzavi od previ e vode. &akve gljive -bez pretjer a n e vla#nos ti1 se mnog o bolje uvaju. 2la#nost se posti#e zalijeva nj e m beton s k o g poda ili oro a v a nj e m leni m, runi m, ili ugra e ni m auto m a t s ki m ovla#ivai m a . 6a bilo ime da se odr#av a vlaga, voda se mor a raspr iva ti u to 9iniju ma glicu, a iskljuivo je zabr a nj e n o direkt no polijeva nj e vre$ a ili gljiva koje rast u. Radi odr#av a nj a vlage, mog u se na zidove ili izme u redov a vje a ti juten e vre$ e natoplje n e vodo m. 3ako $e odr#av a ti vlagu uzgajiva treb a rijeiti pre m a konkre t ni m prilika m a u svo me prostor u, te tu postoje i je9tina rje e nj a koja zahtjev aj u vie ang a # m a n a , a postoje i skuplji potpu n o auto m a t s ki ovla#ivai sa sa mo n a p a j a nj e m vodo m. 3olika je vla#nos t prostorije, kontrolira se vlago mj e r o m -higro m e t a r 1. 62J?&5D !a bi se razvilo kvalitet no plodno tijelo gljive bukov a e potr e b n o je adekv a t n o osvjetljenje. 3od slabog osvjetljenja se 9ormir aju slabi zakr#ljali klobuci i dug a ki struci. 6vijetlo je potre b n o ve$ od 9aze primor dija -po e t a k 9ormira nj a gljive1, pa do berb e . Dsvjetljenje mo# e biti prirodno, ili sa #arulja m a .

Enae, kada je te m e r a t u r a via potr e b n o je i vie svjetla, a kad je ni#a i ma nj e svijetla. " proizvodnji gljive bukov a e dovoljno je 4* sati svjetla -bez obzira da li je prirodno ili umjet no1, ali uvijek u isto vrije me dan a -treb a imitirati prirodu1. 2?N&E5I,EJI 3od 9rukti9ikacije, gljive inte nzivnije diu i osloba a j u vie ugljik dioksida . 2e$ vrlo male konc e n t r a cije ugljik dioksida mo# e u toj 9azi uzgoja prouzroiti de9or m a ciju izgled a gljive. &o se ma ni9e s tir a izgledo m gljive, jer klobuk dobije izgled lijevka, i jako izdu# e n stru a k. Dbino ako je stru a k ve$i od )* H ukupn e ma s e gljive to je znak da prozra iva nj e nije u redu. Entenzit e t stvar a nj a ugljik dioksida zavisi od brzine rast a micelija i gljiva, kao i od te mp e r a t u r e prost orije. Lim je via te mp e r a t u r a , tim se stvar a vie ugljik dioksida . Esto tako, ako su klobuci mali, savinuti pre m a gore i slini #lici, a te mp e r a t u r a j e u redu, rije je o prev elikoj konc e n t r a ciji ugljik dioksida . "gljik dioksid se zapr a vo zadr# a v a oko stupov a sups tr a t a i mor a se zrano m strujo m izbaciti van iz prostorije. "est alos t prozra iva nj a, kao i intenzit e t $e ovisiti oA a1 koliini sups tr a t a u prost oriji - vidjeti naprijed nave d e n e poda t k e o potre b ni m kapa cit e ti m a ventilat or a1 b1 te mp e r a t u riA ako je te mp e r a t u r a ni#a potr e b n o je ma nj e provjetr a v a nj a , a ako je via treb a jae provjetr a v a ti c1 9azi razvoja gljiveA u 9azi inte nzivnog plodono e nj a u prostoriji punoj sups t r a t a potre b n o je i najvie prozr aiva ti. 3od ukljuiva nj a ventilator a treb a voditi raun a o vanjskoj te mp e r a t u ri, da se ne uve d e u prost oriju za plodono e nj e prehla d a n ili preto pli zrak. Iko su dnevn e te mp e r a t u r e previ e visoke, treb a glavno prozra iva nj e provoditi no$u, kada se te mp e r a t u r a zraka spus ti. Brzina kret a nj a zraka oko povrine sups tr a t a treb al a bi biti oko ( do 4* cmCs e k.

BERBA
&renut a k berb e ne ovisi sa mo o veliini plodno g tijela gljive, ve$ i o njeno m izgledu . " mladih gljiva rub klobuk a je zavrnut pre m a , a zati m se post e p e n o izravna . Bere se kada rub klobuka doe u ravninu, boja gljive malo posvjetli, a na mje s t u gdje je klobuk veza n sa struko m, rairi se bijela navlak a od hi9a. 3ako gljiva dosti#e nave d e n u 9azu rast a , uskoro $e zapo e ti i izbacivati spor e u obliku bijelog pra h a . Berbu treb a zapo e ti prije izbaciva nj a spor a. rera sl e gljive poinju mijenjati oblik i post aju lijevka s t o g oblika, ili rub post a n e valovit. <rele gljive se pa#ljivo odlo me sa vre$ e tako da se cijeli stru a k uhva ti ruko m i laga n o zakre n e lijevo% des no. >ljive netr e b a reza ti no#e m, jer se na osta ci m a stru a k a mo# e vrlo brzo pojaviti zelen a plijes a n. 6kupine gljiva -buke ti1 se beru cijele, nikad pojedin a n o gljiva po gljiva iz buke t a , mak a r i sve gljive iz buke t a nisu sasvi m dozrel e za berbu. "koliko ima zbog toga pokoja gljiva koja nije za prodaju u svje# e m sta nju, takva se gljiva mo# e iskoristiti za su e nj e , kao i ukoliko uzgajiva ima prezr el e gljive. Bukova a se bere kada veliina klobuk a nara s t e pro mj er a do 4* cm. 3ao to je re e n o ber e se cijeli grm iz korjen a , nita se ne ost avlja na tome mjes t u. Ne smije se osta vljati da gljiva prezri -prezr el e gljive1 jer iako joj rast e veliina, gubi i do 7*% )* H svoje te#ine, a o izgledu da se i ne govori, te se takov a gljiva ne otkupljuje. &akove gljive mo# e uzgajiva osuiti i pred a ti u su e n o m stanju. >ljiva se za su e nj e nar e# e u reza nc e , te se sui na sunc u, ili u improvizirani m ili pos e b ni m su ar a m a za gljivu. !a li $e se preuzi m a ti su e n a gljiva, potr e b n o je pos e b n o dogovoriti.

<a prod aju dolaz e u obzir sa mo klobuci, jer su struci net o #ilaviji, te se kod berb e struci re#u 4 do 7 cm ispod lamel e klobuk a. Rezanj e klobuka se mo# e obaviti ve$ prilikom berb e , ili se to nakn a d n o obavi prilikom sortira nja gljive i spre m a nj a za isporuku na otkup no mje s t o. >ljiva se mor a isporuiti na otkup no mje s t o odgova r aj u$i slo#e n a , u odgov a r aj u oj a mal a #i isti dan kada se vri i berb a jer staja nj e m gljiva gubi na kvaliteti. o a mb al a # u dolazi uzgajiva do otkupljiva a koji obezbj e uj e potr e b n u koliinu a mal a # e , a gljiva se sla#e u a mb al a # u, ure dn o klobuk do klobuka , tako da se ne dogodi pritiska nj e donjih klobuk a od gornjih, i da se vidi kvalite t a svih gljiva, a ne sa mo onih koje su na vrhu. Nakon branja gljiva potre b n o je pa#ljivo pove$ a ti otvore na najlonskoj vre$i, jer je prvobitni zatvor e n ost a tko m struka , ili otvar a ti najlon na onim mje s ti m a gdje se vidi da se 9ormir aju plodn a tijela mla dih gljiva. ,ijeli najlon se ne smije nikad a skinuti, jer bi se sups t r a t preko mj e r n o posuio. >ljive uglavno m rode u valovi ma , te je trajanj e jednog vala oko tjeda n dan a , te se vre$ e iskorit a v aj u do 8 vala berbi, a poslije toga, prinos gljiva je presla b za industrijsku proizvodnju, te se te vre$ e iznos e iz uzgajalit a i post a vlja nova tura vre$ a . rinos gljiva se raun a na bazi te#ine vla#nog sups tr a t a , a kre$ e se od 4( do )* H, ovisno o uvjeti ma uzgoja i stru no s ti uzgajiva a . Eskorit e n sups t r a t se mo# e iskoristiti kao odlino orga n s ko gnojivo. % % % % % % % % % Dvaj pregl e d sas t a vlje n je pre m a literat uri dr. Brune Novaka , dr. Bo#ac Roma n a , dr. 3oso Mandor a , dipl. ing. 5isjak <latka te pre m a iskustvu ste e n o m u sa mo m uzgoju gljiva. "zgajiva je du#a n pravovr e m e n o tr#iti nakn a d ni savjet za sve eve nt u al no nen a v e d e n o ili nje mu nera z u mljivo.
Bilj e k e 1 -Fungi Perfecti, Zg 01/2 9 9 5 293 -prodaja micelija, micelij se u ije! i"ra#uj e po narud $ %i, a ro! "a isporu! u je ma &' 25 dana, ta!o da se pra o r e m e n o "aint er e siran a oso%a mora pred %ilje$iti( -cijena sla m e) o!o *00 !n / 1 tona, 300 %ala stand ar d n e eli+ine , o!o * ton e -prije o " ni ! i" Pa"ina ) 091 / 205- *11 -pesticidi, fungicidi) 01 / .0*0 3/2 -itd0