Pedagogija mira

U Institutu za pedegogiju mira u Tbingen-u formulisano je 10 pravila za konstruktivan pristup konfliktu: 1. Odrei se upotrebe sile Kada konflikt prijeti da e eskalirati ili je ve eskalirao, najvanija zapovijest ostaje odri anje od upotrebe fizi!ke sile i prijetnji upueni" suparniku# 2. Promijeniti take gledita $e%usobno okrivljivanje u velikoj mjeri sprije!ava konstruktivan pristup konfliktima# &ko se konflikt pri"vata kao zajedni!ki problem sukobljeni" strana, otvaraju se nova gledi'ta# 3. Biti spreman na razgovor (ez kontakta sa drugim stranama u konfliktu zatvoreni su svi putevi ka razgra%ivanju eksplozivnog poten ijala konflikta# )azgovor omoguava prvu defini iju predmeta konflikta# *ansa: umanjuje se opasnost od pogre'nog razumijevanja i tuma!enja namjera suparnika# 4. Biti spreman na dijalog +utem dijaloga sukobljene strane u!e da s"vate namjere i interese supranika# To pozitivno uti!e na spremnost da se na%e zajedni!ko rje'enje# . Posredovati &ko ne do%e do dijaloga, situa ije nije beznadena# U ovakvim slu!ajevima pomae ,trea strana, koja ima ulogu posrednika# !. Povjerenje +revezilaenje konflikta za"tijeva povjerenje# -ato je vano da se ne prave nikakvi jednostrani potezi, ve da se sopstveno djelovanje u!ini transparentnim i jasnim# ". Pravila #er$pleja -a pristup konfliktu dogovaraju se zajedni!ka pravila# .va pravila se ti!u svi" aspekata op"o%enja jedne strane u konfliktu sa drugom# +ovjerenje je neop"odno za obradu konflikta, a ono raste ako se sukobljene strane dre pravila #er$pleja# %. &mpatija Uz pomo dijaloga ili posrednika konfliktnim stranama uspijeva da razumiju gledi'ta, potrebe i interese suprotne strane, te da i" uzmu u obzir pri odre%ivanju sopstvenog djelovanja# Istovremeno raste spremnost da se pri"vati odgovornost za prouzrokovani dio konflikta# '. (ajednika stanovita Konfliktne strane sve vi'e prepoznaju zajedni!ka stanovi'ta, a ne kon entri'u se samo na razlike# /olazi do pribliavanja razli!iti" vrijednosti i ubje%enja# 1). *skla+ivanje interesa i pomirenje )azvija se novi odnos izme%u sukobljeni" strana# U idealnom slu!aju dolazi do pronalaska rje'enja kojim su djelimi!no zadovoljni svi sudioni i konflikta# .tvara se put ka pomirenju#

0&utor: 1nt"er 1ugel, Institut fr 2riedensp3dagogik Tbingen4 )edaktion: )agnar $ller5

Pedagogija mira
Komunikacija - klju za rjeenje konflikta Uspje'na komunika ija je klju! za konstruktivan pristup konfliktu# ,6.naj7 koji razgovara, 6taj7 ne pu a, - ovako je na najmanji zajedni!ki nazivnik svedena funk ija komunika ije# U veoma profesionaliziranoj ili !ak ritualiziranoj formi komunika ija igra odlu!ujuu ulogu pri svakom postupku rje'avanja konflikta# -ato je i preno'enje vje'tine komuni iranja od presudnog zna!aja za pedagogiju mira# Komunika ija je zokom konflikta ometena ili veoma ograni!ena# +ostavlja se pitanje kako bi trebalo da izgleda taj prvi korak - komunika ija da bi se do'lo do zajedni!kog stanovi'ta, a tako i do zajedni!kog rje'enja konflikta#

Pravila komuniciranja predstavljaju pomo u konfliktim situacijama 1ovoriti o samom sebi, govoriti u tzv# jaformi /rati se !injeni a, ne treba vrije%ati, provo irati ili okrivljavati druge +riznati potrebe drugi" 8e izbjegavati temu +ustiti druge da govore i slu'ati i" +otraiti zajedni!ko rje'enje /rati se dogovoreni" pravila Imati na umu da rijei prouzrokuju osjeaje - pozitivne, ali i negativne

+rvi preduslov za to je volja da se sopstvenom s"vatanju doda i stanovi'te drugog i da se poku'a razumjeti 'ta taj drugi misli# +rijetnje, me%usobna okrivljavanja, pretpostavke ovdje nemaju mjesta# 8ji" treba zamijeniti kooperativnom 'emom obja'njavanja i razumijevanja# Pri tome od pomoi mogu sredstva! iti razna

,ako se ti osjea kad neko izdaje nere%enja 69.dma" prestani s tim:;74 prijeti 69&ko odma" ne prestane' s tim, onda###,74 pridikuje 69To vi'e ne smije' raditi:;74 poku'ava da te okrivi 69Ti si uvijek tako glasan:;74 o ijenjuje tvoje pona'anje 69<talno me provo ira'#;74 poku'ava da te ispituje, gotovo saslu'ava 691dje si bio sino=;7=

Predrazgovori " okvirni razgovori, koji slue za to da se ugovore mjesta i termini za razgovore# .kvirni razgovori se ne doti!u teme konflikta# #ruga $neutralna% okolina, koja omoguava da ni jedna strana nema prednost ,domaeg terena,# 8eutralna okolina moe omoguiti i druga!iji odnos prema konfliktu# &pecifina, priznata pravila - nestrukturirana komunika ija izme%u sukobljeni" strana u konfliktu moe rezultirati nekonstroliranom eskala ijom# +ridravanje ugovoreni" pravila omoguava ponovan kontakt izme%u strana u konfliktu# 'rea oso a"oso e - one su katalizatori# +aze na to da se obje sukobljene strane pridravaju dogovoreni" pravila i poku'avaju da doprinesu razja'njavanju konflikta, a da pri tome ne zauzimaju pozi iju na jednoj ili drugoj strani#

(ta poma)e, odnosno ta odma)e prilikom razgovora izme*u strana u konfliktu+ Poma)e i djeluje smirujue na konflikt - pozdrav na po!etku i na kraju razgovora - kontakt o!ima - davati argumente - pristupiti suprotnoj strani - moi ubijediti drugu stranu u svoje argumente - pridobiti podr'ku - pitati - jasno objasniti zbog !ega konflikt djeluje na nas - dozvoliti drugima da govore - izbjegavati provokativne rije!i - pozitivan govor tijela - "umor - obezbijediti dovoljno vremena za razgovor - ozbiljno s"vatiti argumente suprotne strane - odvojiti osobe od teme konflikta ,ovor tijela u konfliktu >eliku ulogu prilikom eskala ije konflikta kao i tokom konstruktivnog pristupa konfliktu igra govor tijela# U govor tijela pored mimike i gestikula ije spadaju i modula ija glasa, odjea i izgled prostorije# Poma)e eskalaciji konflikta - bez pozdrava na po!etku i na kraju razgovora - izbjegavanje kontakta o!ima - opravdavati - optuivati suprotnu stranu - odstupati od teme - ne obazirati se na ono 'to drugi govore - poku'ati nadgovoriti - ne pokazivati interes - upadati u rije! - upotrebljavati provokativne rije!i - negativan govor tijela - bez "umora, ogor!eno - nemati dovoljno vremena za razgovor - posmatrati samo svoju stranu - napadati osobe

-auiti zapa)ati govor tijela U konfliktnim situa ijama sukobljene strane i putem govora tijela prenose svoja stanovi'ta#

<iegfried 2re? 6<igfrid 2raj7, so iolog i psi"olog iz /uisburg-a, zastupa stanovi'te da u pro esu komunika ije ljudi entralno mjesto ne zauzima rije!, ve neverbelni govor# /ruga strana ovaj neverbalni govor nesvjesno razumijeva i upotrebljava ga kao osnovu za svoje budue djelovanje# )ukovanje kao svakodnevni ritual u!tivosti u stara vremena je, na primjer, sprije!avao protivnika da ruku iskoristi za udara # <ignali prepreke 6npr# ruke prekr'tene na grudima7 nas 'tite od prevelike bliskosti i s"vataju se kao signal za distan u, dok ruke stisnute u pesni u ozna!avaju odlu!nost# >jerodostojnost, pomirenje i izvinjenje moraju biti izraeni uz otvoreno dranje tijela da bi kao takvi bili i prei"vaeni# +osebno simboli!ne geste 6u li!noj i dru'tvenoj oblasti7 igraju veliku ulogu pri smirivanju i zaklju!ivanju konflikta# 1este pomirenja signaliziraju da je faza sukoba do'la do kraja i da je u odnosu sa drugom stranom do'lo vrijeme za novo poglavlje# 8everbalni govor tijela je veoma bitan za konstruktivnu obradu konflikta, s obzirom na to da se njime nesvjesno ili svjesno mogu dati znakovi koji pridonose eskala iji ili smirivanju konflikta# +ri tome se, ipak, mora imati na umu to da neverbalna komunika ija nije spe ifi!na i da se razlikuje od kulture do kulture#

1ovor tijela ozna!ava na'e osjeaje veoma neposredno, !ak i onda kada rije!ima tvrdimo ne'to sasvim druga!ije# Ukoliko nedovoljno izrazimo ili s"vatimo osjeaje, veoma lako moe doi do nesporazume i problema# .lementi govora tijela su: mimika gestikula ija dranje tijela @ izraavanje tijelom odjea i nakit razmak izme%u osoba i prostorija u kojoj se vodi razgovor /je) a Pokuaemo sljedee osjeaje predstaviti govorom tijelaagresivnost - bijes - prijetnju - nasilnost - opu'tenost - i'!ekivanje - stra" preba ivanje - dosadu - blagost !vrstou - otvorenost - povu!enost neodlu!nost - prodornost - i'!ekivanje napetost - opu'tenost - spremnost na kompromis - jednozna!nost dvosmislenost .ugestija za nain rada<vaki od gore spomenuti" pojmova napi'e se na poseban list papira# U!esni i dobiju po dva listia i pantomimom predstavljaju osjeaje koji su na njima ispisani# /rugi bi trebalo da pogode o kojim se osjeajima radi# <vr"a vjebe se svodi na dva pitanja: Kako se osjeaji mogu izraziti, a da i" drugi razumiju i s"vate, te da na nji" mogu odgovoriti= /a li se osjeaji drugi" i bez rije!i mogu ta!no s"vatiti i interpretirati=

0&utor: 1nt"er 1ugel, Institut fr 2riedensp3dagogik Tbingen4 )edaktion: )agnar $ller5

Pedagogija mira
Komunikacija - klju za rjeenje konflikta Uspje'na komunika ija je klju! za konstruktivan pristup konfliktu# ,6.naj7 koji razgovara, 6taj7 ne pu a, - ovako je na najmanji zajedni!ki nazivnik svedena funk ija komunika ije# U veoma profesionaliziranoj ili !ak ritualiziranoj formi komunika ija igra odlu!ujuu ulogu pri svakom postupku rje'avanja konflikta# -ato je i preno'enje vje'tine komuni iranja od presudnog zna!aja za pedagogiju mira# Komunika ija je zokom konflikta ometena ili

Pravila komuniciranja predstavljaju pomo u konfliktim situacijama 1ovoriti o samom sebi, govoriti u tzv# jaformi /rati se !injeni a, ne treba vrije%ati, provo irati ili okrivljavati druge +riznati potrebe drugi" 8e izbjegavati temu +ustiti druge da govore i slu'ati i"

veoma ograni!ena# +ostavlja se pitanje kako bi trebalo da izgleda taj prvi korak - komunika ija da bi se do'lo do zajedni!kog stanovi'ta, a tako i do zajedni!kog rje'enja konflikta# +rvi preduslov za to je volja da se sopstvenom s"vatanju doda i stanovi'te drugog i da se poku'a razumjeti 'ta taj drugi misli# +rijetnje, me%usobna okrivljavanja, pretpostavke ovdje nemaju mjesta# 8ji" treba zamijeniti kooperativnom 'emom obja'njavanja i razumijevanja# Pri tome od pomoi mogu sredstva! iti razna

+otraiti zajedni!ko rje'enje /rati se dogovoreni" pravila Imati na umu da rijei prouzrokuju osjeaje - pozitivne, ali i negativne ,ako se ti osjea kad neko izdaje nere%enja 69.dma" prestani s tim:;74 prijeti 69&ko odma" ne prestane' s tim, onda###,74 pridikuje 69To vi'e ne smije' raditi:;74 poku'ava da te okrivi 69Ti si uvijek tako glasan:;74 o ijenjuje tvoje pona'anje 69<talno me provo ira'#;74 poku'ava da te ispituje, gotovo saslu'ava 691dje si bio sino=;7=

Predrazgovori " okvirni razgovori, koji slue za to da se ugovore mjesta i termini za razgovore# .kvirni razgovori se ne doti!u teme konflikta# #ruga $neutralna% okolina, koja omoguava da ni jedna strana nema prednost ,domaeg terena,# 8eutralna okolina moe omoguiti i druga!iji odnos prema konfliktu# &pecifina, priznata pravila - nestrukturirana komunika ija izme%u sukobljeni" strana u konfliktu moe rezultirati nekonstroliranom eskala ijom# +ridravanje ugovoreni" pravila omoguava ponovan kontakt izme%u strana u konfliktu# 'rea oso a"oso e - one su katalizatori# +aze na to da se obje sukobljene strane pridravaju dogovoreni" pravila i poku'avaju da doprinesu razja'njavanju konflikta, a da pri tome ne zauzimaju pozi iju na jednoj ili drugoj strani#

(ta poma)e, odnosno ta odma)e prilikom razgovora izme*u strana u konfliktu+ Poma)e i djeluje smirujue na konflikt - pozdrav na po!etku i na kraju razgovora - kontakt o!ima - davati argumente - pristupiti suprotnoj strani - moi ubijediti drugu stranu u svoje argumente - pridobiti podr'ku - pitati - jasno objasniti zbog !ega konflikt djeluje na nas - dozvoliti drugima da govore - izbjegavati provokativne rije!i - pozitivan govor tijela - "umor - obezbijediti dovoljno vremena za razgovor - ozbiljno s"vatiti argumente suprotne strane - odvojiti osobe od teme konflikta ,ovor tijela u konfliktu Poma)e eskalaciji konflikta - bez pozdrava na po!etku i na kraju razgovora - izbjegavanje kontakta o!ima - opravdavati - optuivati suprotnu stranu - odstupati od teme - ne obazirati se na ono 'to drugi govore - poku'ati nadgovoriti - ne pokazivati interes - upadati u rije! - upotrebljavati provokativne rije!i - negativan govor tijela - bez "umora, ogor!eno - nemati dovoljno vremena za razgovor - posmatrati samo svoju stranu - napadati osobe

>eliku ulogu prilikom eskala ije konflikta kao i tokom konstruktivnog pristupa konfliktu igra govor tijela# U govor tijela pored mimike i gestikula ije spadaju i modula ija glasa, odjea i izgled prostorije# <iegfried 2re? 6<igfrid 2raj7, so iolog i psi"olog iz /uisburg-a, zastupa stanovi'te da u pro esu komunika ije ljudi entralno mjesto ne zauzima rije!, ve neverbelni govor# /ruga strana ovaj neverbalni govor nesvjesno razumijeva i upotrebljava ga kao osnovu za svoje budue djelovanje# )ukovanje kao svakodnevni ritual u!tivosti u stara vremena je, na primjer, sprije!avao protivnika da ruku iskoristi za udara # <ignali prepreke 6npr# ruke prekr'tene na grudima7 nas 'tite od prevelike bliskosti i s"vataju se kao signal za distan u, dok ruke stisnute u pesni u ozna!avaju odlu!nost# >jerodostojnost, pomirenje i izvinjenje moraju biti izraeni uz otvoreno dranje tijela da bi kao takvi bili i prei"vaeni# +osebno simboli!ne geste 6u li!noj i dru'tvenoj oblasti7 igraju veliku ulogu pri smirivanju i zaklju!ivanju konflikta# 1este pomirenja signaliziraju da je faza sukoba do'la do kraja i da je u odnosu sa drugom stranom do'lo vrijeme za novo poglavlje# 8everbalni govor tijela je veoma bitan za konstruktivnu obradu konflikta, s obzirom na to da se njime nesvjesno ili svjesno mogu dati znakovi koji pridonose eskala iji ili smirivanju konflikta# +ri tome se, ipak, mora imati na umu to da neverbalna komunika ija nije spe ifi!na i da se razlikuje od kulture do kulture#

-auiti zapa)ati govor tijela U konfliktnim situa ijama sukobljene strane i putem govora tijela prenose svoja stanovi'ta# 1ovor tijela ozna!ava na'e osjeaje veoma neposredno, !ak i onda kada rije!ima tvrdimo ne'to sasvim druga!ije# Ukoliko nedovoljno izrazimo ili s"vatimo osjeaje, veoma lako moe doi do nesporazume i problema# .lementi govora tijela su: mimika gestikula ija dranje tijela @ izraavanje tijelom odjea i nakit razmak izme%u osoba i prostorija u kojoj se vodi razgovor /je) a Pokuaemo sljedee osjeaje predstaviti govorom tijelaagresivnost - bijes - prijetnju - nasilnost - opu'tenost - i'!ekivanje - stra" preba ivanje - dosadu - blagost !vrstou - otvorenost - povu!enost neodlu!nost - prodornost - i'!ekivanje napetost - opu'tenost - spremnost na kompromis - jednozna!nost dvosmislenost .ugestija za nain rada<vaki od gore spomenuti" pojmova napi'e se na poseban list papira# U!esni i dobiju po dva listia i pantomimom predstavljaju osjeaje koji su na njima ispisani# /rugi bi trebalo da pogode o kojim se osjeajima radi# <vr"a vjebe se svodi na dva pitanja: Kako se osjeaji mogu izraziti, a da i" drugi razumiju i s"vate, te da na nji" mogu odgovoriti= /a li se osjeaji drugi" i bez rije!i mogu ta!no s"vatiti i interpretirati=

0&utor: 1nt"er 1ugel, Institut fr 2riedensp3dagogik Tbingen4 )edaktion: )agnar $ller5

Pedagogija mira
-ivoi prevazila)enja konflikata u koli $etode rje'avanja konflikata mogu se kombinirati sa prevazilaenjem konflikta i postupkom odluke# &kteri u konfliktu prvo poku'avaju samostalno 6po svojim pravilima7 pristupiti konfliktu# Ukoliko sukobljenim stranama ne po%e za 0enici-konflikt-izgladiti konflikt 1azgovor tokom kojeg se pokuava izgladiti konflikt ima jasno odre%en ritual i sastoji se od !etiri koraka: A# 0vod: +ozdrav, poja'njavanje iljeva,

rukom da samostalno prona%u rje'enje, oni se obraaju drugim u!eni ima za pomo# Ukoliko ni drugi u!eni i ne uspiju izgladiti konflikt, obraaju se nastavniku# Ukoliko se ni uz pomo nastavnika sukob ne da izgladiti, nastavnik donosi odluku# .dluka slui kao motiva ija izvana da se samostalno do%e do odrivog rje'enja, jer je mogue da e se odluka objema stranama dopasti mnogo manje nego zajedni!ko rje'enje do kojeg se eventualno moglo doi# U ozbiljnijim slu!ajevima konflikta odluku donosi nastavni!ko vijee kao posljednja instan a#

imenovanje prin ipa - povjerenje i neutralnost - obja'njavanje pro esa tokom kojeg se poku'ava izgladiti konflikt, obja'njavanje pravila razgovora, dogovaranje termina za razgovor# H# Pojanjavanje: Izvijestiti o konfliktu, napraviti saetak dosada'njeg toka, pitati za dopunu, objasniti u!e'e obje strane u konfliktu# G# 1jeenja: )azmisliti o moguim rje'enjima, napisati mogua rje'enja, odabrati neka rje'enja, dogovoriti rje'enje# I# #ogovori: -apisati dogovore, potpisati dogovor, usvojiti dogovor# +ostignuti dogovor se zapisuje na posebnom formularu#

0Karin Beffer?s-/uden: <treit s "li "ten lernen# In: +3dagogik, CD@EE, <# FG f#5

0&utor: 1nt"er 1ugel, Institut fr 2riedensp3dagogik Tbingen4 )edaktion: )agnar $ller5

Pedagogija mira
Konstruktivni pristup konfliktu

Konflikti se jo' uvijek poku'avaju rije'iti, odnosno regulisati ,tradi ionalnim, metodama, !ija je bezuspje'nost ve odavno o!ita# U ove tradi ionalne metode spadaju strategije prisile i prijetnje koje bi trebalo da natjeraju konfliktne strane da prekinu me%usobna neprijateljstva# I apeliranje na eti!ke vrijednosti i ubje%enja ima za ilj spije!avanje eskala ije konflikta# )azdvajanje konfliktni" strana ili prevazilaenje zajedni!ki" nesporazuma sve se vi'e koristi za otvaranje novi" pogleda na konflikt# Iako ovakve strategije mogu da sprije!e nastanak otvorenog konflikta, one ne predstavljaju nikakav doprinos tretmanu uzroka konflikta niti utiru put ka konstruktivnom rje'enju# )azli!ite mogunosti konstruktivnog pristupa konfliktu zavise od stepena razvoja i eskala ije samog konflikta# +ri tome je veoma vano obratiti panju na to da li se radi o konfliktu izme%u dvije osobe, izme%u grupa i institu ija u oblasti dru'tva ili !ak o konfliktu na me%unarodnom nivou, te da li se radi samo o latentno prisutnom sukobu ili se ve zapo!elo sa kori'tenjem sile# )azli!it pristup konfliktu moe u vidu preventivne strategije sprije!iti nastajenje otvorenog sukoba ili se moe odnositi na djelovanje u konfliktnim situa ijama# .vo posljednje moe zna!iti smanjivanje poten ijala konflikta, poku'aj da se konfliktom upravlja sa 'to je mogue manje sile i umanjivanje posljedi a konflikta po sve sudionike# Bedan od najtei" zadataka je odstranjivanje strukturalni" uzroka konflikta, odnosno kona!no odstranjivanje razlika i napetosti izme%u konfliktni" strana# .vo uspijava samo u rijetkim slu!ajevima# .no 'to je od izuzetnog zna!aja je da se obrati panja na 6osnovne7 potrebe strana u konfliktu i da one budu zadovoljene# 'ransformacija konflikta Bo"an 1altung nagla'ava da bi bilo veoma naivno vjerovati da se svi konflikti mogu rije'iti na zadovoljavajui na!in# >eina se konflikata mora transformisati u nove strukture koje ne proizvode novo nasilje, a da pri tome konflikti ne bivaju trajno rije'eni: ,-apadnja!ki na!in razmi'ljanja uti!e na na'e vjerovanje da postoji jedno krajnje stanje, posljednji stadij u kojem je konflikt ili rije'en ili ga se ozna!ava beznadenim slu!ajem konflikta koji e trajati vje!no# )je'enje konflikta se moe definisati kao nova forma ija koje je 6A7 pri"vatljiva za sve aktere i 6H7 koju svi akteri treba da sprovode# +onajvi'e naivno razmi'ljanje je ono koje vjeruje da je konflit rije'en kada se elite 6vodee strukture7 obiju strana u konfliktu dogovore i svoj dogovor potvrde potpisivanjem dokumenta# .vakav ,diplomatski, dogovor se sa razlogom ozna!ava kao ,komad papira,# -a'to=

-orme konflikta po ,andiju Ta!no odrediti konflikt: +ostaviti jasno svoje iljeve: +oku'ati s"vatiti iljeve svog suparnika: 8aglasiti zajedni!ke i dogovorene iljeve: .bjektivno predstaviti !injeni e koje su od presudnog zana!aja za konflikt: +ozitivno pristupiti konfliktu: /ati konfliktu pozitivno zna!enje: +osmatrati konflikt kao mogunost za susret sa suparnikom: +osmatrati konflikt kao mogunost za prestrukturirnje dru'tva: +osmatrati konflikt kao mogunost da se izgradi i promjeni sopstvena li!nost: Tok konflikta Tokom konflikta trebalo bi se pona'ati nenasilno: <uzdrati se od radnji koje bi mogle nekoga povrijediti ili nekome nanijeti 'tetu: <uzdrati se od rije!i koje bi mogle nekoga povrijediti ili nekome nanijeti 'tetu: <uzdrati se od misli koje bi mogle nekoga povrijediti ili nekome nanijeti 'tetu: <a!uvati privatnu svojinu suparnika: >ratiti dobrim i onome ko !ini zlo: /jelovati na na!in koji ima ilj i svr"u: (iti spreman na rtvu: Izbjegavati otvaranje lani" frontova: Izbjagavati nekorisne korake: )je'enja konflikta )ije'iti konflikte: Insistirati na bitnim, a ne na nebitnim stvarima: +osmatrati sebe kao nekoga ko moe da napravi gre'ku: +okazati se velikodu'nim u odnosu sa suparnikom: +romjena, ne prislila:

0aus: Bo"an 1altung# /er Jeg ist das -iel, Juppertal AEDC, <# AHF-AHD, &uszge5 /etaljnije informa ije o $a"atma 1andiju moete nai u okviru Tematskog kompleksa ,Uzori, na /Kdalos-u ###

Kao prvo, mogue je da potpisni i dokumenta ne misle ozbiljno# Kao drugo, !ak iako potpisni i dokumenta misle ozbiljno, postavlja se pitanje 'ta je sa ostalim akterima, 'ta je sa narodom# I kao tree, !ak iako je narod suglasan sa onim 'to su njegove vo%e potpisale, postavlja s pitanje 'ta je sa drugim snagama koje bi mogle izazvati nove konfliktne probleme#

.vakva naivnost je gotovo svuda prisutna, posebno kod diplomata# $e%utim, ni naivnost koja polazi sa potpuno suprotnog stanovi'ta, naime da samo narod i niko drugi moe rije'iti konflikte, ne nudi trajno rje'enje# i jedni i drugi, odnosno diplomatija na dva kolosjeka 6na kolosjeku vodei" struktura i na kolosjeku naroda7 je najbolji re ept# (ez sumnje je da postoje faze u ivotnom iklusu konflikta koje bi se mogle nazvati ,rje'enjima,, ako ispunjavaju oba gore spomenuta kriterija# &li je transforma ija konflikata u prin ipu pro es koji nema kraja# $ogu se ponovo pojaviti stari sukobi ili nastati novi# )je'enje u formi stabilne i trajne forma ije je, u najboljem slu!aju, vremenski postavljen ilj# $nogo je vanije da se ostvari kapa itet transforma ije, odnosno sposobnost da se transforma ije prave tako da budu odrive i pri"vaene od svi" strana u konfliktu# ,+ut je ilj#, - rekao je 1andi# $i bismo mogli rei da je pro es ilj, jer se stabilno rije'enje moe slomiti u momentu kada mislimo da smo ga upravo na'li#,
0aus: Bo"an 1altung: 2rieden mit friedli "en $itteln, 2ernuniversit3t Lagen AEEC, Kursein"eit G, <# GD5

2stali tekstovi na temu 3Konstruktivan pristup konfliktu3! +)M$I<M: +reduslov za konstruktivan pristup konfliktu AN +)&>IO&: )adni i Instituta za pedagogiju mira iz /0bingen-a formulisali su AN pravila za konstruktivan pristup konfliktu $M/IB&PIB&: +osredovanje u konfliktima )&-1.>.): Komunika ija kao klju! za rje'enje konflikta
0&utor: 1nt"er 1ugel, Institut fr 2riedensp3dagogik Tbingen4 )edaktion: )agnar $ller5

Pedagogija mira
4edijacija - posredovanje u konfliktima +ojam ,medija ija, poti!e od latinske rije!i ,mediare, 6posredovati7# U <&/-u je ovaj pojam uveden u stru!nu upotrebu AECN# godine te je kao takav preuzet iz engleskog u njema!ki jezik# $edija ija zna!i posredovanje tree, neutralne strane u konfliktima sa iljem da se postigne zajedni!ko rje'enje kojeg bi pri"vatile sve strane u konfliktu# Iz dosada'njeg iskustva nau!ili smo da se konflikt, ako dostigne odre%enu ta!ku eskala ije sukoba, vi'e ne moe rije'iti samo u!e'em sukobljeni" strana, ve da je potrebno posredovanje# Trea strana mora biti pri"vaena od strane oni" sukobljeni" da bi mogla doprinijete rje'avanju sukoba# +ostup i medija ije po!ivaju na pronalanju rje'enja pri"vatljivog za sve strane koje se usmjerava ka interesima sukobljeni" strana# +olazno stanovi'te je da e konflikti biti rije'eni lak'e i uz manje odri anja ako se u prvi plan stave interesi sukobljeni" strana, a ne pitanje moi ili prava# .vakav pristup razvijen je na univerzitetu Larvard i naziva se Larvardski 5arvardski koncept ,+ostoje tri osnovna puta za rije'avanje problema: izjedna!avanje interesa, odre%ivanje pravni" pozi ija i odre%ivanje pozi ija moi# /jelovanje u smislu rije'avanja problema okarakterisano je angamanom koji je usmjeren ka interesima sukobljeni" strana# <azivanje suda je primjer odre%ivanja pravni" pozi ija# *trajkovi i ratovi odre%uju postupak odre%ivanja moi# Izjedna!avanje interesa je pro es koji je mnogo efektivniji od odre%ivanja pravni" pozi ija, a odre%ivanje pravni" pozi ija se mnogo vi'e isplati od sukoba koji odre%uje pozi ije moi# (est pravila za primjenu isplativog sistema rjeavanja konflikta! A# U sredi'te pregovora postavite interese sukobljeni" strana# H# )azvijte postupak koji e o"rabriti sukobljane strane da se vrate za pregovara!ki stol#

model 6vidi desno7# +ristup konfliktu putem medija ije je ra'iren vi'e nego 'to se misli# Kod sukoba u porodi i ili braku nailazimo na brakorazvodnu medija iju ili medija iju naslje%a, u oblasti kriminalisti!kog prava nalazimo medija iju rtva - po!inila , ekolo'ka medija ija kod prekr'aja protiv prirode, na lokalnom nivou emo nai ,okrugle stolove,, u 'koli programe pod nazivom ,U!enik - konflikt - izgladiti konflikt, itd# 4edijacija konflikta me*u uenicima u koli /o sada se u !etiri 'kole primjenjuje model razvijen na postdiplomskom studiju za nastavnike# .vaj model se zove ,U!eni i konflikt - izgladiti konflikt, i ijelim setom metoda doprinosi pristupu svakodnevnim konfliktima me%u dje om i me%u mladima u 'koli# Karakteristike ovog modela iste su kao i kod drugi" postupaka medija ije: zasniva se na slobodnoj volji u!enika, prisutne su obje strane koje sudjeluju u konfliktu i trea, neutralna strana4 do rje'enja se mora doi uz punu odgovornost obje strane u kofliktu i ono se zapisuje# .no 'to je vano je da u!eni i sami, a ne nastavni i, poku'avaju izgladiti konflikte# +ri tome se konfliktu pristupa 'to je mogue bre nakon njegovog nastanka, tokom odmora izme%u !asova ili na sljedeem !asu# Ini ijatorima prevazilaenja konflikta je bitno da se ,postigne pomirenje izme%u sukobljeni" strana i da im se omogui novi po!etak,# <a aspekta odgoja i osposobljavanja u!enika da snose odgovornost za sopstvene postupke ovaj se model moe o ijeniti kao izuzetno pozitivan# U!eni i se u!e da sa svojim kolegama rade u atmosferi bez konflikata, a odgovornost se na nji" prenosi u veoma ranom stadiju# +ri svemu tome rje'enje konflikta ne biva ponu%eno odozgo, sa neke vi'e instan e, niti se konflikt potiskuje, ve se stvara pozitivna atmosfera za pristup konfliktu# .vim programom u!eni ima se stavlja na raspolaganje strukturalan postupak koji se veoma lako da nau!iti i koji je veoma koristan# >i'e informa ija o modelu pod nazivom ,U!eni i - konflikt - izgladiti konflikt, moete nai na drugoj strani i# +ristup konfliktu mora prevazilaziti programe kojim se konflikti poku'avaju izgladiti# Konstruktivno prevazilaenje konflikta koje ima kratkoro!nu, li!nu i lokalnu primjenu je potpuno opravdano, ali se mora dopuniti konstruktivnim pristupom konfliktu koji nalazi srednjero!nu, dru'tvenu i regionalnu primjenu i pro'iriti na dugoro!nu, ekolo'ku i globalno orijentisanu primjenu prevazilaenja konflikata#

G# Isplanirajte isplativ postupak odre%ivanja pravni" pozi ija, ako ne uspiju metode koje ste razvili# I# +osavjetujte sudionike konflikta i dajte im prijedloge i svoj sud o tome na koji na!in bi se dugoro!no mogao sprije!iti konflikt# F# )azli!ite postupke stavite na papir od najjeftinijeg ka najskupljem# Q# .bratite panju na motiva iju sudionika, nji"ovu spremnost na postupak i sredstva koja >am tokom postupka stoje na raspolaganju# Konflikt se rije'ava mnogo efektivnije ako interesi, a ne odre%ivanje pravne i pozi ije moi stoje u prvom planu# Ukoliko sudioni i u konfliktu bitna pitanja pretpostave pitanjima od malog zna!aja koja !esto znaju biti kamen spoti anja, veoma je izvjesno da e obje strane profitirati rje'enjem konflikta# Uskla%ivanje interesa mnogo je povoljnije za obje strane u konfliktu od odre%ivanja pravni" i pozi ija moi# -adovoljstvo obje strane u konfliktu djeluje pozitivno na dugoro!no rje'avanje konflikta, na nji"ov me%usobni odnos i umanjuje opasnost od nastanka novi" konflikata# Uprkos svim spomenutim prednostima nije mogue, a nije ni poeljno poku'ati sve konflikte rije'avati uskla%ivanjem interesa# /a bi se definisale pravne grani e unutar koji" je mogue rje'avanje konflikta, poeljan je pro es odre%ivanja pravne moi# 8eizvjesnost po pitanju pravne pozi ije ponekad moe oteati pregovore jednako kao i neizvjesnot po pitanju pozi ija moi# &ko neka od strana eli da demonstrira da se odnos moi promijenio u njenu korist, ona e smatrati da samo borbom moe doi do jasnog rje'enja# $nogo je jeftinije rije'avati konflikte uskla%ivanjem interesa, nego odre%ivanjem pravni" i pozi ja moi, ali samo pravna odluka moe presuditi u pitanju od javnog interesa jer je ona obavezujua# +osmatramo li, dakle, stvari sa stanovi'ta dru'tva, bar se u nekim slu!ajevima daje prednost sudskoj odlu i nad postupkom uskla%ivanja interesa# >einu bi konflikta trebalo odstraniti uskla%ivanjem interesa, neke odre%ivanjem pravne pozi ije, a veoma mali broj nji" odre%ivanjem pozi ija moi# <istem rje'avanja konflikata bi trebalo da se usmjeri prema tome da rje'enja konflikta pronalazi uz 'to manje tro'kova, te da ta rje'anja budu dugoro!no odriva#,
0Jilliam O# Ur?, Beanne $# (rett, <tep"en (# 1oldberg: Konfliktmanagement# Jirksame <trategien fr den

.vi programi moraju biti povezani sa dru'tvenim razvojima i biti pro'ireni na organiza ije i institu ije u dru'tvu# -ato 'kole, pored programa kojima se poku'avaju izgladiti konflikti i koji su osobno orijentisani moraju razvijati i kon epte koji sprovode razvoj i 'kolske reforme, da bi na taj na!in stvorili okvirni uslovi za promjene# 'ipino konfliktno i alternativno ponaanje 4etode pritiska 8apadam drugu osobu# +regovore smatram takmi!enjem# Tvrsto stojim na nekoj od raniji" polazni" ta!aka# Imam svoje !vrsto stanovi'te# .grani!avam se na op ije ,ili-ili,# +oku'avam da slomim volju drugi"# /ruge stavljam pod pritisak i oduzimam im mogunosti izbjegavanja odgovora#

sa "gere "ten Interessenausglei "# 2rankfurt@8eR Sork AEEA, <# AG, <# GF, <# EF5

6lternativne metode (avim se problemom# +regovore smatram putem ka zajedni!kom pronalasku rje'enja# .tvoren sam za nove argumente# +oku'avam da s"vatim i interese druge strane# +redlaem mnogo op ija# +oku'avam da druge ubijedim argumentima# 8udim mogunost uskla%ivanja#

0)oger 2is"er@ < ott (roRn: 1ute (ezie"ungen# $n "en AEEQ, <# ADN5 0&utor: 1nt"er 1ugel, Institut fr 2riedensp3dagogik Tbingen4 )edaktion: )agnar $ller5 0+o!etak strani e5

Pedagogija mira
Preduslovi za konstruktian pristup konfliktu Promijeniti principijelna stanovita pri rijeavanju konflikata! Konflikte ne treba posmatrati sa aspekta ostvarivanja sopstvene pobjede i nano'enja gubitka protivniku# +otrebno je teiti ka zajedni!koj pobjedi# To zna!i da bi ilj rje'avanja konflikata od samog po!etka trebalo da bude rje'enje po kojem svi akteri u konfliktu djelimi!no ostvaruju svoje iljeve# 2drei se prijetnji i upotre e sile! 8e treba upotrebljavati ustaljenju 'emu komunika ije pune prijetnji i me%usobnog optuivanja# Treba pronai konstruktivnu formu razumijevanja i obja'njenja# Bedan od najvaniji" preduslova za smirivanje sukoba i rje'avanje konflikta je ne prijetiti upotrebom sile i ne upotrebljavati je# -e zastupati sopstveno stanovite kao jedino ispravno! < obzirom na to da je zamagljena sposobnost objektivnog s"vatanja jedan od najvei" uzroka eskala ije konflikta, sopstveno se stanovi'te i interpreta ije ne smiju posmatrati kao jedini ispravni# +otrebno i" je ispitati i provjeriti kako bi se na taj na!in sagledali i drugi dijelovi konflikta# <premnost da se to u!ini je veliki korak ka priznavanju prava i druge konfliktne strane# 0vo*enje tree strane! Ispitivanje sopstvenog s"vatanja i interpreta oija najlak'e se postie uvo%enjem tree strane medijatora 6vidi odlomak ,$edija ija,7# $edijator kao strana od povjerenja moe pomoi stranama u konfliktu da prona%u zajedni!ko stanovi'te# Ipak, sam medijator nije dovoljan, ve kod obje strane u

konfliktu mora biti prisutna volja za suradnjom# Pregovori umjesto dovo*enja pred svren in! /ovo%enje pred svr'en !in u pravilu vodi ka zao'travanju sukob, po'to druga strana ne moe pri"vatiti takvo stanje stvari bez gubitka ugleda# /a bi se realizovali zajdni!ki razgovori !esto su potrebni predrazgovori tokom koji" se postie suglasnost oko budui" sastanaka i dogovora# .vi predrazgovori imaju zadatak da otvore put za pregovore# .ni su oslobo%eni pritiska ,o!ekivanog uspje"a,# +regovori se mogu voditi na vi'e na!ina# +regovori u formi ,okrugli" stolova, posljednji" godina se su se pokazali izuzetno korisnim i na'li svoj put u politi!koj kulturi# 1jeenja konflikta usmjeravaju se prema onoj strani koja mora snositi posljedice! )je'enja konflikta ne smiju biti odre%ena interesima ja!e strane u sukobu# .na moraju biti napravljena i postignuta tako da se putem nji" ostvaruje prednost i dobit za sve sudionike konflikta i da ne prouzrokuju novu eskala iju konflikta# +ored toga ova rje'enja moraju dati svoj doprinos razgradnji strukturalnog nasilja i zadovoljavati eti!ka mjerila#
0&utor: 1nt"er 1ugel, Institut fr 2riedensp3dagogik Tbingen4 )edaktion: )agnar $ller5

Politika didaktika
+redavati gra%ansko obrazovanje i politiku kao dio tog predmeta je veoma te'ko# U nastavi u toku koje se obra%uje politika ilj nije samo, kao kod mnogi" drugi" predmeta, preno'enje znanja# <ljedei .snovni kurs sastoji se od pet sekven i i poku'ava na 'to prakti!niji na!in predstaviti korake pri pripremi nastavni" materijala za predmet gra%ansko obrazovanje# Pilj ovog .snovnog kursa je da nastavni ima ponudi pomo# <ljedei dijagram prikazuje !etiri koraka koji jedan za drugim sljede u toku pripreme nastavni" materijala, a ujedno su i tema sljedei" .snovni" kurseva#

.snovnim pojmovima, dakle, politici i o razovanju posveena su dva odvojena odlomka: ### do odlomka ,+ojam politike, ### do odlomka ,+ojam obrazovanja, 2stali tekstovi unutar ove uvodne sekven e .snovni" kurseva bave se sljedeim temama: +itanje planiranja nastave gra%anskog obrazovanja na temu politika - pregled Piljevi i zada i politi!kog opismenjavanja . jenjivanje u nastavi gra%anskog obrazovanja i politi!kog opismenjavanja - problem kontrole u!enja

/emokratski odgoj - izvod iz U8M<P.-vog izvje'taja o obrazovanju za HA# vijek .vaj .snovni kurs zasniva se na publika iji vodei" njema!ki" didakti!ara u oblasti nastave gra%anskog obrazovanja i politi!kog opismenjavanja, koju je izdala njema!ka <avezna entrala za politi!ko obrazovanje# .va publika ija u 8jema!koj se koristila u toku izu!avanja za nastavnika gra%anskog obrazovanja i nai'la je na veoma 'iroku primjenu 6+oliti!ka didaktika ukratko# +itanje planiranja nastave politi!kog obrazovanja, izdato: <avezna entrala za politi!ko obrazovanje, svezak GHQ, (onn AEEI# godine7#
0&utor: )agnar $ller5

Politika didaktika
<amo je po sebi razumljivo da je prvi korak u toku pripreme nastave iz predmeta gra%ansko obrazovanje i politi!ko opismenjavanje uvo%enje u spe ifi!nu oblast ovog predmeta# Time se stvaraju osnove od koji" zapravo ovisi uspje" nastave# .vaj .snovni kurs H nudi pomo pri sistematskom uvo%enju u veoma kompleksnu tematsku oblast politike# +ri tome je od velike pomoi pojam ,politike,, onako kako je predstavljen u okviru ovog tematskog kompleksa 6### do odlomka ,+ojam politike,7# Unutar tri dimenzije politike - polit?, politi s i poli ? moge je formulirati klju!na pitanja, koja mogu sluiti kao ,P"e klist, - lista za provjeru u toku uvo%enja u spe ifi!nu oblast politike, te mogu posluiti za strukturiranje onoga 'to se prona%e u knjigama, !asopisima ili na Internetu# 378ecklist3 - lista za provjeru u toku uvo*enja u specifinu o last kroz tri dimenzije politike! #imenzije politike polit9 6institu ionalna dimenzija7 politi!ki okvir djelovanja polic9 6sadrajna dimenzija7 Kljuna pitanja 8a kojim !lanovima Ustava po!iva= 8a koje entralne ustavne pri ipe se mora obratiti panja= Koji zakoni ili pravne forme igraju odre%enu ulogu= Koje institu ije i sa kolikim @ kojim kompeten ijama sudjeluju u pro esu odlu!ivanja= Koji me%unarodni sporazumi, pravila i obaveze odre%uju okvir djelovanja= . kojem se politi!kom problemu radi= Koji se iljevi trebaju ostvariti= . kojim prijedlozima rje'enja se diskutuje= /o koji" rezultata je dovela politika= Kako se o jenjuju rezultati= Ko sudjeluje u ovom pro esu, odnosno koga se on ti!e= Kakve 'anse postoje za sudjeovanje u ovom pro esu i koje od ti" 'ansi se koriste= Kuda se proteu konfliktne linije= Koje strukture moi postoje i kako se na nji" moe utje ati= Koji interesi postoje, na koji na!in se oni prezentiraju i provode= Kako se odre%uje veina i na koji na!in se glasa=

politics 6pro esualna dimenzija7 pro es obrazovanja politi!ke volje i pro es odlu!ivanja

0malo promjenjen tekst po: +oliti!ka didaktika ukratko# +lanska pitanja za nastavu gra%anskog obrazovanja i politike, izdato: <avezna entrala za politi!ko obrazovanje, svezak GHQ, (onn AEEI#, <# GA-GH 5

### dalje do H# koraka pri pripremi nastavnog materijala: 2da ir didaktike perspektive
0&utor: )agnar $ller5 0+o!etak strani e5

Politika didaktika
.dabir didakti!ke perspektive predstavlja drugi i entralni korak u toku pripreme nastave iz predmeta gra%ansko obrazovanje i politi!ko opismenjavanje# Istovremeno, ovdje je rije! o jednom veoma te'kom koraku, obzirom da ovdje u velikoj mjeri dolazi do izraaja !injeni a da nastava gra%anskog obrazovanja i politike, vi'e nego je to slu!aj sa drugim predmetima, ima iljeve postavljene na vi'e nivoa# 0 emu se ogleda potekoa+ ,+oliti!ki sadraji u pravilu 0su5 tako op'irni, kompleksni i apstraktni i 0sadre5 tako puno faktora, da i" se u toku vremena predvi%enog za nastavu gotovo uope ne moe u potpunosti obraditi# Ipak, nastavni i su !esto skloni tome da tee ovoj potpunosti i nerijetko je nji"ova nastava veoma ,en iklopedijska,# Iza toga stoji pretpostavka da je sve bitno i da se ni'ta ne moe izostaviti# Iako je ovo sasvim razumljivo, u praksi takav pristup vodi ka umnoavanju nestrukturiranog materijala za nastavu# U!eni i onda samo ostaju izgubljeni u ogromnoj lepezi materijala, a ,politi!ko,, odnosno smisao se gubi# 8astava gra%anskog obrazovanja i politi!kog opismenjavanja se tako razvija u nastavu pamenja, u toku koje se trenira memorija u!enika, ali se ne pokreu nikakvi pro esi u!enja# Mfekti u!enja politike na ovako strukturiranoj nastavi bie minimalni#,
0+oliti!ka didaktika ukratko# +lanska pitanja za nastavu gra%anskog obrazovanja i politike, izdato: <avezna entrala za politi!ko obrazovanje, svezak GHQ, (onn AEEI#, <# IC 5

Koju svr8u ima didaktika perspektiva+ ,+oliti!ko postaje sadrajem nastave samo onda ukoliko nam uspije izgraditi tei'te, staviti ak enat, koji u lepezi !injeni a, informa ija i aspekata grade okosni u, tako da odlu!ujui elementi politi!kog ostaju na raspolaganju# )eflektovano i svjesno postavljanje ak enta de'ava se kada nastavni i razviju didakti!ku perspektivu# /idakti!ka perspektiva sadri pedago'ku inten iju 6namjeru7, koja je u osnovi nastave, sadri iljeve, koji se trebaju realizirati sa planiranom nastavnom jedini om# 6###7 /idakti!ka perspektiva u nastavi gra%anskog obrazovanja i poli!kog opismenjavanja nije ni'ta drugo do svjesno povezivanje sadraja i ilja#,
0+oliti!ka didaktika ukratko# +lanska pitanja za nastavu gra%anskog obrazovanja i politike, izdato: <avezna entrala za politi!ko obrazovanje, svezak GHQ, (onn AEEI#, <# IC-IE 5

Kako se vri oda ir didaktike perspektive+ ,/idakti!ka perspektiva razvija se najprije od same stvari# .n se mora odnositi na politi!ki entralni aspekt oblasti problema 6###7# U skladu sa dvostrukim karakterom didakti!ke perspektive ona se ne mora zastupati samo sa stru!no-nau!nog stanovi'ta, ve treba da doprinese i tome da se ostvare opi iljevi nastave gra%anskog obrazovanja i politi!kog opismenjavanja 6###7# Ukoliko se nastavnik

nakon preispitivanja odlu!io za jednu didakti!ku perspektivu, onda mu je poznato 'ta to sa odabranom nastavnom jedini om eli postii kod svoji" u!enika i koji je sadrajni ak enat postavljen# /idakti!ka perspektiva namjenjena je nastavni ima, u!eni i s njom ne dolaze u direktan kontakt, nego je pojme samo indirektno preko nastavne jedini e koja se obra%uje upravo tom didakti!kom perspektivom i koja im se predstavi na po!etku nastavnog pro esa# /akle, nastavni i nakon odabira didakti!ke perspektive imaju sljedei zadatak, a to je da razviju temu za nastavu# Tema za nastavu je kristaliziranje didakti!ke perspektive, odnosno preformuliranje didakti!ke perspektive s"odno uzrastu u!enika#, 0vidi .snovni kurs I: 2ormuliranje teme5
0+oliti!ka didaktika ukratko# +lanska pitanja za nastavu gra%anskog obrazovanja i politike, izdato: <avezna entrala za politi!ko obrazovanje, svezak GHQ, (onn AEEI#, <# FA, FH, QI5

Povezanost i znaaj kao pomono sredstvo u oda iru didaktike perspektive ,Kao pomo u odabiru didakti!ke perspektive za planiranje konkretne nastavne jedini e iz predmeta gra%ansko obrazovanje i politi!ko opismenjavanje nastavnik bi trebao koristiti i stru!no-didakti!ke kategorije povezanosti i zna!aja# Povezanost je kategorija koja nagla'ava individuu, 'to bi u nastavi zna!ilo - nagla'ava u!enike# Individualna povezanost moe imati razli!ite izvore# U!eni i su povezani ako i" se politi!ki i dru'tveni doga%aju emo ionalno snano dojme, !ak iako se ti doga%aji ne ti!u direktno nji"# /oga%aji koji imaju ovakav u!inak su, u pravilu, katastrofe i ratovi# Tako su, na primjer, smrt ameri!ki" astronauta pri eksploziji rakete ili -aljevski rat, veoma emo ionalno dojmili u!enike, prije svega, u prvim danima ovi" nemili" doga%aja# +ovezanost koja je rezultat ovakvi" doga%aja veoma rijetko je dugoro!no odriva# +ovezanost moe nastati i zbog !injeni e da se politi!ki problemi i pitanja doti!u interesnog "orizonta i sklonosti u!enika, 'to bi zna!ilo da ovi problemi i politi!ka pitanja doti!u u!enike u nji"ovom svakodnevnom ivotu# I kona!no, povezanost moe nastati i zbog razvijenog osjeaja empatije# U!eni i se identifi iraju sa drugim osobama u nji"ovim situa ijama, te poku'avaju razumjeti nji"ove misli i osjeanja# 8a taj na!in i u!eni i se emo ionalno veu, odnosno javlja se osjeaj povezanosti# Ukoliko su u!eni i povezani sa nekim problemom, puno su otvoreniji i spremniji na razgovor o istom, nego kada se radi o stvari koja im je strana ili im se !ini nebitnom za nji"ovu sopstvenu perspektivu i ivotnu situa iju# $e%utim, kada govorimo o kategoriji povezanosti, ona ni u kom slu!aju ne predstavlja samo ovu motiva ionu ta!ku za u!enike, ve i odgovor na pitanje kako na 'to manju mjeru smanjiti jaz izme%u iskustvenog svijeta u!enika i ,svijeta politike,, i koje se mogunosti otvaraju za ,otkrivanje makrosvijeta politike u mikrosvijetu u!enika,# .vakvo razmi'ljanje samo nam pokazuje neop"odnost da se pitanje subjektivne povezanosti u!enika sa datom situa ijom preokrene u pitanje o zna!aju odre%enog problema za na'u sada'njost i blisku budunost# Kategorija znaaja postavlja pitanje teine politi!kog problema za so ijalne grupe, za dru'tvo kao jelinu i za !ovje!anstvo uope# Tako nastava gra%anskog obrazovanja i politi!kog opismenjavanja ima zadatak pro'irivanja "orizonata od subjektivne povezanosti do pitanja nji"ovog zna!aja za druge, za dru'tvo i !ovje!anstvo i obrnuto od od zna!aja jedne stvari koje u!eni i u nekim okolnostima uope nisu svjesni do nji"ove sopstvene povezanosti, do nji"ovi" sopstveni" konkretni" ivotni" situa ija#,
0+oliti!ka didaktika ukratko# +lanska pitanja za nastavu gra%anskog obrazovanja i politike, izdato: <avezna entrala za politi!ko obrazovanje, svezak GHQ, (onn AEEI#, <# FD, FE5

Primjeri 2 last"pro lem 8ezaposlenost 4ogue didaktike perspektive U!eni i trebaju analizirati uzroke nezaposlenosti, upoznati kako se ona odraava na one koje poga%a, te preispitati njene ekonomske, so ijalne i politi!ke posljedi e# U!eni i trebaju upoznati pravne prin ipe so ijalne drave, razraditi bitne elemente sistema so ijalnog osiguranja, i ispitati kakav zna!aj ima ovaj sistem za nezaposlene# U!eni i trebaju ispitati koliko je djelotvorno u!e'e na izborima i koliki dio predstavlja u!e'e na izborima u pro esu obrazovanja politi!ke volje# U!eni i se trebaju pozabaviti odnosom ekonomije i politike, te o jeniti u kolikoj mjeri e doi do promjena uslovljeni" pro esom globaliza ije#

8ezaposlenost

Izbori 1lobaliza ija

1lobaliza ija

U!eni i trebaju razraditi uzroke koji vode do globaliza ije i pozabaviti se sa ideologijom koja je u osnovi ovog pro esa - neoliberalizmom#

0+rimjeri A-G preuzeti iz: +oliti!ka didaktika ukratko# +lanska pitanja za nastavu gra%anskog obrazovanja i politike, izdato: <avezna entrala za politi!ko obrazovanje, svezak GHQ, (onn AEEI#, <# QC5

### dalje do G# koraka pri pripremi nastavnog materijala: :ormulacija teme

Politika didaktika
2ormuliranje teme predstavlja trei korak u toku pripreme nastave iz predmeta gra%ansko obrazovanje i politi!ko opismenjavanje# Tema za nastavu je kristaliziranje didakti!ke perspektive, odnosno preformuliranje didakti!ke perspektive s"odno uzrastu u!enika# Tema proizilazi iz didakti!ke perspektive, ali uprkos tome i ovdje postoje neki aspekti na koje se mora obratiti panja# ;a8tjevi koje tema mora ispuniti .d entralnog zna!aja je da se tema i didakti!ka perspektiva slau: Tema mora biti orijentirana ka problemu: Tema mora biti formulirana sasvim otvoreno 6kao pitanje ili kao teza sa antitezom7: Tema treba motivirati u!enike i pobuditi nji"ov interes 6npr# provoka ija7# <eispiele 2 last"pro lem 8ezaposlenost #idaktika perspaktiva 'ema

U!eni i trebaju analizirati uzroke nezaposlenosti, 8ema rada - nema upoznati kako se ona odraava na one koje budunosti= poga%a, te preispitati njene ekonomske, so ijalne i politi!ke posljedi e# U!eni i trebaju upoznati pravne prin ipe so ijalne -apadaju li nezaposleni u drave, razraditi bitne elemente sistema so ijalni 'kripa = so ijalnog osiguranja, i ispitati kakav zna!aj ima ovaj sistem za nezaposlene# U!eni i trebaju ispitati koliko je djelotvorno Isplati li se izai na izbore= u!e'e na izborima i koliki dio predstavlja u!e'e na izborima u pro esu obrazovanja politi!ke volje# U!eni i se trebaju pozabaviti odnosom ekonomije 1lobalni kon erni - novi i politike, te o jeniti u kolikoj mjeri e doi do gospodari svijeta= promjena uslovljeni" pro esom globaliza ije# U!eni i trebaju razraditi uzroke koji vode do 1lobaliza ija - neoliberalna globaliza ije i pozabaviti se sa ideologijom koja je zavjera= u osnovi ovog pro esa - neoliberalizmom#

8ezaposlenost

Izbori

1lobaliza ija

1lobaliza ija

0+rimjeri A-G preuzeti iz: +oliti!ka didaktika ukratko# +lanska pitanja za nastavu gra%anskog obrazovanja i politike, izdato: <avezna entrala za politi!ko obrazovanje, svezak GHQ, (onn AEEI#, <# QC5

### dalje do I# koraka pri pripremi nastavnog materijala:

Planiranje toka nastave

0&utor: )agnar $ller5 0+o!etak strani e5

Politika didaktika
U etvrtom i posljedenjem koraku u toku pripreme nastavne jedini e iz predmeta gra%ansko obrazovanje i politi!ko opismenjavanje radi se o planiranju toka nastave# U pravilu, idelano-tipi!na slika nastave razlikuje sljedee !etiri faze: - uvod - informa ija - primjena -problematiziranje <ljedei dijagram ukratko prikazuje najvanije sastavne dijelove faza:

;akljuak! Priprema nastavne jedinice 8a kraju .snovnog kursa "tjeli bismo da ponovimo osnovne aspekte, na koje je vano obratiti panju pri pripremi nastavne jedini e iz predmeta gra%ansko obrazovanje i poli!ko opismenjavanje# $i smo predloili !etverodijelnu 'emu, koja po!inje sa uvo*enjem u specifinu o last# +ri ovome od velike pomii moe biti 'ema za analiziranje, koja klju!na pitanja politike formulira kroz tri politi!ke dimenzije 6vidi ,P"e klist, - listu za provjeru u .snovnom kursu H7# +aljivo uvo%enje u spe ifi!nu oblast predstavlja 1onditio sine 2ua non za uspje'nu nastavu#

U drugom koraku radilo se o tome da se odabere didaktika perspektiva# To se uspje'no moe uraditi samo onda kada se spe ifi!na oblast zaista dobro upoznala# Tek je onda nastavnik spreman da iz ijele lepeze materijala destilira perspektivu koja e u!eniku pruiti potpuni i najlak'i uvid u temu# /idakti!ka perspektiva predstavlja spoj sadraja i ilja - ona predstavlja odgovor na oba pitanja: *ta elim da postignem kod u!enika= i 1dje u staviti sadrajni ak enat= +ri odabiru didakti!ke perspektive potrebno je paziti na sljedee: $ora biti rije!i o politi!ki entralnom aspektu oblasti# $ora postojati mogunost stru!no i nau!no zastupati taj aspekt: ono 'to u nau i predstavlja kontroverzu, mora i u nastavi biti predstavljeno kontroverzno# +ored posebni" iljeva nastavne jedini e, mora se obratiti panja i na nadre%ene iljeve nastave gra%anskog obrazovanja i poli!kog opismenjavanja 6npr# pobuditi interes za politiku, osposobljavanje za samostalno analiziranje itd#7# /idakti!ka perspektiva mora biti otvorena i dozvoljavati razli!ite presude# +omo pri odabiru didakti!ke perspektive mogu predstavljati kategorije povezanosti i zna!aja, koje pomau kako bi se umanjila distan a izme%u u!enika i teme i politike uope# U treem koraku formulira se tema - kao kristaliziranje i formuliranje odabrane didakti!ke perspektive s"odno uzrastu u!enika# Tema mora biti otvorena i orijentirana ka problemu, 'to se !esto formulira u formi pitanja ili teze postavljene nasuprot antitezi# Unutar ovog postavljenog ilja treba iskoristiti sve mogunosti motiviranja, bu%enja interesa i provo iranja# Planiranje toka nastave predstavlja !etvrti i posljednji korak ovdje predloene 'eme# .vdje je u posebnoj mjeri bitno obratiti panju na na planska pitanja, koja smo u formi dijagrama predstavili na posebnoj strani i 6vidi dijagram ,+lanska pitanja,7# <ljedei dijagram predstavlja !etiri koraka pri pripremi nastavne jedini e uzimajui za primjer temu globaliza ije:

0&utor: )agnar $ller5 0+o!etak strani e5

Politika didaktika
Principi politikog opismenjavanja +oliti!ko opismenjavanje je veoma velika oblast# .vdje se moramo ograni!iti na neke napomene# +osebni odlom i bave se pojmovima +olitika i .brazovanje# <ljedei izvod iz teksta bavi se problemom orijentacije i povezanosti svijeta sa politi!kim opismenjavanjem: ,+olitika i obrazovanje, a samim tim i politi!ko opismenjavanje su forme me%unarodnog djelovanja4 oni su orijentirani ka iljevima, odnosno vrijednostima# U pluralisti!kom dru'tvu se, naravno, postavlja pitanje da li je uope mogue i ako jeste, kako doi do kon enzusa o vrijednostima tog dru'tva# Ukoliko govorimo o slobodnom obrazovanju mladi" i odrasli", mogue je vjerovati u stvaranje kon enzusa putem javni" diskusija, no politi!kom opismenjavanju u javnoj odgovornosti je osim toga potrebna i legitima ija vrijednosti# $oderna drava ne moe odgovoriti na pitanje koje je to najvi'e dobro u pluralisti!kom ansamblu vrijednosti# $oemo se sloiti u tome da je zadatak drave sprije!iti zlo, a kao kulturno-so ijalna drava svoje djelovanje mora orijentirati ka pozitivnim vrijednostima# 8o, politiku ne moemo razumjeti kao ostvarivanje najvi'i" vrijednosti, ve kao regula iju konflikata i kao prstenove oko koji" se nalazi stalni zadatak odravanja opepriznati" vrijednosti dru'tva i stvaranja boljeg ure%enja# +olitika nije primjenjivanje "istorijskog ili moralnog zakona, ve djelovanje u skladu sa situa ijom u svr"u reguliranja interesni" i iljni" konflikata# ,.snovne vrijednosti, za politiku nisu programske ta!ke koje se moraju realizirati, ve regulativne ideje# .rijenta ija i pro es odlu!ivanja pripadaju zajedno# +oliti!ko opismenjavanje mora se postaviti u skaldu sa tim#,
0(ern"ard <utor, Teoretski prin ipi4 u: Jolfgang J# $i kel 6izdato7, +riru!nik za politi!ko obrazovanje4 <avezna entrala za politi!ko obrazovanje, <vezak GFD, (onn AEEE#, <# QQ-QC5

*ta su ta!no zada i politi!kog opismenjavanja, ostaje, naravno, nedefinirano do sami" detalja i podlono promjenama# Uprkos tome, sljedei izvod iz teksta imenuje nekoliko zadataka koji mogu vaiti kao zajedni!ki, odnosno po pitanju koji" je postignut kon enzus: ,A# .brazovanje i u!vr'avanje slobodne demokratske svijesti o vrijednostima, H# razumijevanje osnovne strukture politike kao rje'enja aktuelni" problema dono'enje i uvo%enje obavezujui" odluka o dru'tvenim pitanjima od interesa, G# orijentirano znanje u bitnim i aktuelnim politi!kim oblastima koje imaju zna!aja za budunost, npr# demokratija i njeno ugroavanje, odnos ekonomije i ekologije, budunost kapitalisti!kog dru'tva, globaliza ija, ujedinjenje Mvrope, I# postizanje odre%eni" vje'tina, kao odnos prema informa ijama, medijima itd# Iz ovoga se neposredno izdvajaju dvije oblasti zadataka sa nezaobilaznim, odre%enim sadrajima: A# konkretiziranje osnovni" vrijednosti 6###7# H# razumijevanje politi!kog pro esa odlu!ivanja sa oba aspekta: - nosio i odluka i nji"ova legitima ija 6parlament, vlada, glasanje i izbori, federalizam74 - sadraji odluka i nji"ovi izvori: interesi i nji"ovi agenti 6gra%anske ini ijative, savezi, partije, mediji7#,
0Klaus )ot"e, .blasti zadataka4 u: Jolfgang J# $i kel 6izdato7, +riru!nik za politi!ko obrazovanje4 <avezna entrala za politi!ko obrazovanje, <vezak GFD, (onn AEEE#, <# EC5

2stali tekstovi

ave se sljedeim temama:

Piljevi i zada i politi!kog opismenjavanja +lanska pitanja za nastavu - pregled Izazovi za politi!ko opismenjavanje . jenjivanje u nastavi politi!kog opismenjavanja - problem kontrole u!enja

/emokratski odgoj - Izvod iz U8M<P.-vog izvje'taja o obrazovanju za HA# vijek

0&utor: )agnar $ller5 0+o!etak strani e5

4etode
Primjeri iz prakse

Preuzeti odgovornost! 0enici ure*uju i iste svoju kolu

.vaj primjer pokazuje da ,/emokratija u 'koli, zapo!inje sa svakodnevnim stvarima# )adi se o tome da u!eni i, jednako kao i nastavni i, 'kolu s"vate kao svoju 'kolu, da se izbri'e slika 'kole kao ustanove koju su u!eni i obavezni posjeivati i koja im ostaje strana# Mnja )iegel,direktori a 'kole Lelene-Oange, koja je u najveoj mjeri odgovorna za uspje'ne reforme koje se u ovoj 'koli sprovode od AEDH# godine, u svom bestseleru kritikuje to 'to se 'kolski ivot posmatra sa stanovi'ta u!enja i znanja i opisuje svoja razmi'ljanja na sljedei na!in: ,### U!eni i nam trebaju i za druge stvari# 1dje drugo do u 'koli u!eni i mogu nau!iti da se pristojno pona'aju prema ljudima s kojima ive, da uvaavaju nji"ova mi'ljenja, da zajedno rade i zajedno ive= 1dje drugo do u 'koli dje a imaju priliku da uvjebaju demokratiju=, 6str# QA7 Mnja )iegel 'kolu posmatra kao Ugra%ansku 'koluU# To, prije svega, zna!i da uvjebavanje demokratski" vje'tina i nji"ovo sprovo%enje u praksu po!inju sa preuzimanjem odgovornosti: ,0U 'koli5 se moraju prenijeti znanja o tome kako se u kolektivu preuzima odgovornost, kako se li!ne sposobnosti i vje'tine mogu iskoristiti i u smislu sveopeg dobra, a ne samo za li!nu korist# $eni se !ini da je mnogo poraznija !injeni a da se u!eni ima ne daje dovoljno mogunosti da preuzmu odgovornost, nego to 'to je uspje" velikog broja u!enika ispod prosjeka#, 6str# QA7 Preuzeti odgovornost === +reuzimanje odgovornosti koje po!inje od mali" stvari, !i'enje, preuzimanje slubi 6vidi strani u <aradnja7,sve to vodi do zajedni!ki" konstruktivni" rje'anja konflikata na razrednom vijeu 6vidi strani u )azredno vijee7# Mnja )iegel kritikuje to 'to se u!eni ima ne prua mogunost da preuzmu odgovornost: ,<ve po!inje sa smeem# <mee !isti !ista!i a koju ne poznaje niko od u!enika i koja prouzrokuje visoke tro'kove za finansijere 'kola koji bi se mogli iskoristiti za renoviranje 'kole ili nabavku potrebni" u!ila# -a'to sami u!eni i ne bi !istili svoju 'kolu=, 6str# QH7 5igijeniarska slu) a u koli 5elene->ange <ljedei tekst ukazuje na to da se pod "igijeni!arskom slubom u ovoj 'koli podrazumijeva mnogo vi'e od !istoe: -apraviti atmosferu ,U!ioni e, prostorije za sastanke, "odni i ure%eni sa idejom da predstavljaju godi'nja doba - kod nas svako godi'nje doba ima svoj

=== samostalno istiti

dio 'kole za koji je odgovorno stotinu u!enika i oko osam nastavnika# .vi prostori moraju biti !isti i ure%eni tako da prave atmosferu koja podsti!e na u!enje# U to se ubrajaju i biljke o kojima se brinu u!eni i - kada stignu do petog razreda sve genera ije odlaze u rasadnik sa svojim nastavni ima i nabavljaju sadni e koje se posade u 'kolskom dvori'tu# .ve nove sadni e onda prate genera ije u!enika tokom svog 'kolovanja# 8astavni i i u!eni i i" moraju njegovati i tokom raspusta# Uz ovakvu atmosferu dobro pristaju plakati i fotografije, koje prave u!eni i, slike koje se naslikaju za vrijeme !asova likovnog obrazovanja, izvje'taji o projektima sprovedenim na !asovima matematike ili rezultati eksperimenata vr'eni" na !asovima fizike# .vdje spada i !i'enje: brisanje stolova, !i'enje prozorski" klupi a, brisanje table, usisavanje# <vaki dan nakon nastave preko ANN u!enika ostaje petnaest minuta do pola sata due u 'koli radi !i'enja# U!eni i se na ovim zada ima mijenjaju svaki" sedam dana# /jelotvornost ovakve metode je ogromna# Kada u!eni i znaju da danas nakon nastave nji"ov kolega ili !ak oni li!no ostaju due da bi o!istili 'kolu, onda svako od nji" mnogo vi'e panje obraa na "igijenu# 8a'i u!eni i bi trebalo da u okviru svoji" mogunosti preuzmu odgovornost za svoju ivotnu okolinu, a u taj zadatak spada i !i'enje 'kole# .vo je sasvim realan zadatak, koji za"tijeva i realan rad kod kojeg se odma" primijeti ukoliko nije obavljen#, 6str# QHQG7#
0Mnja )iegel, < "ule kann gelingen: Jie unsere Kinder Rirkli " frs Oeben lernen# /ie Lelene-Oange-< "ule Jiesbaden, (undeszentrale fr politis "e (ildung < "riftenrei"e (and IIQ, (onn HNNI5 0&utor: )agnar $ller5 0+o!etak strani e5

4etode
Primjeri iz prakse

&udjelovati! 0enici sami rjeavaju svoje pro leme na razrednom vijeu

U ovom dijelu Tematskog kompleksa pradstavljamo >am primjere iz prakse koje je mogue vrlo lako primijeniti i u sopstvenoj 'koli# .ni poti!u iz bestselera biv'e direktori e uzorite 'kole Lelene-Oange, Mnje )iegel koji ima izuzetno interesantan naslov- ,*kola moe uspjeti:,# ,/emokratija u 'koli, po!inje od svakodnavni" stvari# Tako u ovoj 'koli imamo "igijeni!arsku slubu 6vidi strani u Ligijena7# +ored toga, u!eni i moraju da preuzmu odre%ene slube 6vidi strani u <aradnja7# .snovna zamisao je da se na u!enike preba i dio odgovornosti, najprije jedan mali dio# .va odgovornost se prenosi i na druge, tee oblasti, pa se ovdje radi o u!enju demokratije u najuem smislu# Pilj je da u!eni i sudjeluju u planiranju, odlu!ivanju i da samostalno rje'avaju svoje konflikte# U tom smislu je za"valjujui sugestijama fran uskog pedagoga PVlestin 2reinet

6<elestin 2rajnet7 osnovano razredno vijee# ;idne novine i razredno vijee ,U 'koli Lelene-Oange razredno vijee je redovni ritual koji se obavlja krajem sedmi e# +riprema se uz pomo zidni" novina, koje svakom u!eniku nude mogunost da tokom sedmi e izrazi svoje elje, pozitivne sugestije, ali i kritiku, te mogunost da iznese postojee konflikte# <vako zna da e se sve ono 'to stoji na zidnim novinama spomenuti i na razrednom vijeu# Ukoliko neki konflikt ne bude spomenut ili se sa zidni" novina izbri'e, i o tome e se raspravljati na razrednom vijeu, 6str# QI-QF7# .vo naravno nije mogue sprovesti od danas do sutra# +otrebno je mnogo strpljenja dok u!eni i 6a i nastavni i7 ne budu sposobni za mirno rje'avanje sukoba# ,U petom razredu jo' uvijek ima mnogo dje e koja uop'te ne poznaju dovoljno jezik da bi iznosila argumente i razumjeli argumente drugi"# 8e mogu svi biti vo%e diskusije, niti svi mogu napraviti saetak re!enog# U/ati dje i rije!U kako je to 2reinet definisao, za"tijeva stalnu pomo nastavnika do u najsitnije detalje, bilo da se radi o pomoi prilikom formulisanja onoga 'to dijete eli rei ili ne!eg komplikovanijeg, 6str# QFQQ7# +ored primjera iz prakse prilikom rje'avanja problema i prevazilaenja konflikata na razrednom Mnja )iegel opisuje i kako ovaj pro es te!e: ,U!enik koji je voditelj razrednog vijea kae: U.vim otvaram dana'nje razredno vijee sa temama predloenim na ovosedmi!nim zidnim novinama#U 8astavnik koji sjedi pored pokae na prvu ta!ku dnevnog redaUTobias me je tri puta udario u koljenoU# 8ajprije ne'to o tome kae onaj ko je napisao kritiku, potom Tobias kae ne'to kako bi opravdao svoj postupak, a nakon toga mogu svi koji to ele da sudjeluju u diskusiji# Kada se argumenti za i protiv po!nu ponavljati, nastavnik pita kako bi mogla izgledati rje'enja# 8a kraju nastavnik zaklju!uje razredno vijee i imenuje spisak tema koje se nisu mogle obraditi ovaj put, pa e zbog toga biti ostavljene za sljedei put# 8a po!etku su u!eni i uglavnom razo!arani i ljuti jer se nije razgovaralo o nji"ovim problemima, ali nakon izvjesnog vremena nau!e da ekonomi!nije koriste 'kolski !as predvi%en za razredno vijee# +onekad razredno vijee zavr'ava u potpunom "aosu i neslaganju, ali sve je to normalno# (ez mukotrpni" prvi" koraka u prav u samostalnosti niti jedna 'kola nee moi ostvariti da jedan dje!ak ili djevoj!i a budu samostalni voditelji razrednog vijea, da vode listu govornika, daju rije!, poten iraju diskusiju i usmjeravaju u!enike ka rje'enjima#, 6<# QQ7# 'eka uloga nastavnika <asvim je jasno da se jedan element poput razrednog vijea ne moe uvesti i da se o!ekuje da e sam od sebe da funk ionira# +otrebno je mnogo strpljenja i "rabrosti, !ak i spremnost na to da e ijeli projekat propasti u po!etnoj fazi, te paljivo praenje razvoja od strane nastavnika# ,Upravo ti prvi kora i prilikom uvjebavanja demokratski" formi op"o%enja su previ'e vani da bi bili preskoeni# 8astavni i tokom tog perioda moraju da odre balans izme%u autoriteta koji moraju pokazati u prvim sedmi ama, pa !ak i mjese ima i !injeni e da je ilj razrednog vijea da u!eni i sami nau!e rje'avati svoje probleme bez pomoi nastavnika#, 6str# QQ-QC7# ,lasanje nije dovoljno Testo se prakti iranje demokratije u 'kolama zavr'ava na tome da se prije dono'enja odluke o nekoj stvari organizira glasanje# .vo je sasvim nedovoljno, a Mnja )iegel nagla'ava: ,+otpuno je pogre'no vjerovanje da e dje a moi da se osamostale ukoliko redovno budu imala priliku da glasaju u vezi sa ne!im 'to se ti!e i nji" sami"# Tak iako se to !ini kao vrlo demokrati!no, oni na taj na!in nee nau!iti da se obazrivo op"ode prema svojim vr'nja ima, niti da samostalno rje'avaju probleme# .dlu!ivati zna!i preuzeti odgovornost za sebe i druge,

#ug put ===

'ok razrednog vijea

no to podrazumijeva i odre%ena osnovna pravila koja se ne mogu nau!iti postizanjem veinske odluke# +ravila poput oni" da jaki ne smiju da potiskuju, a ni u kom slu!aju da tla!e slabije ili da se nasilje nee trpjeti u ovoj 'koli, 6str# QC7# ?asna pravila Pilj ovakvog na!ina rada u 'koli Lelene-Oange je da u!eni i 'to je mogue samostalnije u!e i ive u svojoj 'koli# .ni trebaju preuzeti odgovornost# To je prvi preduslov mogunosti da u!estvuju u odlu!ivanju# Mnja )iegel u saetku kae: ,/emokratija u 'koli prije svega zna!i da se zajedni!ko u!enje i suivot trebaju organizirati 'to je mogue samostalnije od strane u!enika# +onekad je u tom pro esu bitno i glasanje kada su u!eni i prije toga nau!ili da jedni sa drugima ozbiljno razgovaraju# <loboda u!enika da sami donose neke odluke ima i grani e koje moraju da poznaju svi# U!eni i koji se drugim u!eni ima obraaju neprimjerenim tonom, 'araju po zidovima ili 'kolskom namje'taju ili na neki drugi na!in povrijede neke druge u!enike, moraju snositi posljedi e za svoje pona'anje i saznati da 'kola insistira na odranju neki" pravila ukoliko to ne !ini razredno vijee#, 6str# QE7#
0Mnja )iegel, < "ule kann gelingen: Jie unsere Kinder Rirkli " frs Oeben lernen# /ie Lelene-Oange< "ule Jiesbaden, (undeszentrale fr politis "e (ildung < "riftenrei"e (and IIQ, (onn HNNI5 0&utor: )agnar $ller5 0+o!etak strani e5

4etode
Primjeri iz prakse

&ara*ivati! 0enici preuzimaju slu) e

Preuzeti odgovornost ,/emokratija u 'koli, po!inje sa svakodnevnim stvarima# U ovom dijelu tematskog kompleksa predstaviemo >am primjere koji se lako mogu sprovesti u praksu# .ni poti!u iz bestselera biv'e direktori e poznate i uzorite 'kole Lelene-Oange koji nosi izuzetno atraktivan naslov- ,*kola moe uspjeti:,# Isto kao i kod "igijene u 'koli 6vidi odlomak ,Ligijena,7 radi se o predavanju odre%eni" slubi u!eni ima kako bi ovi preuzeli odgovornosti i to najprije u malim oblastima, a potom i u obimnijim# .vaj obim odgovornosti se onda postepeno poveava# Tako, na primjer, u!eni i ove 'kole sami rje'avaju svoje konflikte na razrednom vijeu 6vidi odlomak ,)azredno vijee,7# Kako sve to konkretno izgleda, opisano je u sljedeem tekstu autori e Mnje )iegel 6)igel7: ,U jednoj 'koli ima mnogo posla: kurirska sluba sekretarijata 'kole, radni listovi koji bi trebalo da budu kopirani, materijali koji bi trebalo da budu sakupljeni za u!enike koji izostaju, potreban je i neko ko zna da koristi video i projektor# 8ema razloga da pored velikog broja u!enika ove zadatke obavljaju samo nastavni i# Kod nas u svakoj u!ioni i visi plakat sa listom razli!iti" slubi i zadataka koji bi trebalo da se urade u okviru ovi" slubi# Iza odre%enog zadatka napisano je i ime u!enika koji je trenutno zaduen za obavljanje tog zadataka# <vaki" pola godine se nanovno raspodijeljuju zada i i pri tome se po'tuje prin ip da svaki u!enik preuzme bar jedan zadatak u okviru jedne slube#

8a samom po!etku bi mnogo toga bilo bre i lak'e obavljeno kada bi zadatke obavljali nastavni i# Izbjegao bi se i stres oko dokazivanja svakom pojedina!nom u!eniku da je vrlo bitno da on svoj zadatak s"vati ozbiljno i da se potrudi da ga obavi 'to je mogue bolje# Ipak, od u!enika koji nau!e da preuzimaju odgovornosti i da obavljaju zadatke u smislu zajedni!kog ilja na kraju koristi imaju svi# .naj ko u 'koli pazi na "igijenu sigurno e i u budunosti paziti na svoju ivotnu sredinu i sigurno e ga biti sramota da iza sebe u parku ostavi smee#,
0Mnja )iegel, < "ule kann gelingen: Jie unsere Kinder Rirkli " frs Oeben lernen# /ie LeleneOange-< "ule Jiesbaden, (undeszentrale fr politis "e (ildung < "riftenrei"e (and IIQ, (onn HNNI, <# QG-QI5 0&utor: )agnar $ller5 0+o!etak strani e5

Pedagogija mira