ENTOMOLOGIJA

Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku Poljoprivredni fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Emilija Raspudi

Vjeba 1.Temeljna graa kukca

Uvod Veliina kukaca Oblik kukac Boja kukaca Vanost kukaca Temeljna graa kukaca - glava, prsite, zadak Glava usni ustroj, ticala, oi

Uvod
ENTOMOLOGIJA je znanost koja se bavi prouavanjem kukaca, graom njihova tijela i nainom ivota Primijenjena entomologija znanstvena grana koja se bavi prouavanjem odnosa kukaca prema okolini i prema ovjeku, naroito prouavanje korisnih i tetnih kukaca

Uvod
Ovisno o pojedinim granama moe biti podijeljena na: - medicinsku, - veterinarsku, - poljoprivrednu, - umarsku entomologiju.

 ARTHROPODA (lankonoci) su jedno od najveih koljena u ivotinjskom carstvu (3/4)

Razred INSECRA (kukci poznatih ivotinjskih vrsta 70% svih

Opisano je preko 1.000 000 vrsta kukaca

 Najvei red kukaca (Coleoptera) 400.000

su

kornjai

60.000 pripada porodici Curculionidae pipe

Chrysomelidae zlatice

Gdje kukci ive?

ive u svim biotopima gdje je god mogu ivot ivotinje s najveim radijusom kretanja kao kopnene ivotinje znaajni su u izmjeni tvari u ivotnim zajednicama

Korist od kukaca
nezamjenjiva je njihova uloga u opraivanju biljaka kukci su nametnici na biljkama, ivotinjama i ovjeku neki sudjeluju u prenoenju uzronika bolesti ovjeka i ivotinja

 neke kukce ovjek koristi neposredno za hranu, dobivanje meda, matine mlijei, propolisa, voska, svile

velik broj grabeljivih i nametnikih kukaca koristi se za bioloku borbu protiv tetnika

Veliina kukaca
Vrlo razliitaje razliita Najmanji se mogu jedva primijetiti kao vrsta kornjaa porodica Ptiliidae manji su od 0,25 mm

 jajni nametnici opnokrilaca porodica Mymaridae (Hymenoptera) mogu biti i manji

 Najvei kukci ive u tropskim krajevima npr. Titanus giganteus duine 20 cm

 Megasoma elephas (26 cm)

Veliina kukaca
Raskriljeni leptir iz porodice Lepidoptera ima raspon krila 30 cm

Thysania agrippina (Noctuidae) Brazil

Veliina kukaca
U Hrvatskoj meu najvee kukce ubraja se struzibuba Cerambyx credo duga do 5 cm

Veliina kukaca
jelenak Lucanus cervus bez eljusti dug do 6 cm, a same eljusti dugake su do 2,5 cm

Veliina kukaca
Saturnia pyri nono paune raspon krila 15 cm, a njegova razvijena gusjenica dugaka je do 10 cm

Oblik tijela
razliit, kod neki kukci jasno segmentirano tijelo te su slini svojim praoblicima, Kod nekih po vanjskim organima teko se raspoznaje da se radi o kukcu

Oblik tijela
kugle - prsite i zadak su srasli kornjai, bubamara, neke pipe

Oblik tijela
- tijelo je dozraventralno spljoteno stjenica i trka

Oblik tijela
tijelo je spljoteno sa strane buha, cvrci

Oblik tijela

tijelo je valjkasto - strizibube i potkornjaci

Phloeotribus scarabeoides

Oblik tijela
Oblik tijela kukca obino je prilagoen nainu ivota to nazivamo

EKOLOKIM PRILAGOAVANJEM

Oblik tijela
Tijelo kukca razlikuje se i po boji i arama, a to katkad dovodi u vezu sa zatitom od neprijatelja Neki kukci svojom graom i bojom tijela imitiraju predmete na kojima se najvie zadravaju ivotni potencijal pojedinih kukaca poveava se prilagodbom kukaca ivotnoj sredini bojom, graom tijela i oblikom

MIMIKRIJA
Oponaanje izgleda i ponaanja drugog organizma radi zatite od grabeljivaca.

Postoje dvije vrste mimikrije. Batesova mimikrija, kad neopasni organizam oponaa opasnu ili ne jestivu ivotinju. Mullerova mimikrija, kad nekoliko opasnih vrsta ima sline oznake, pa svaki grabeljivac koji neuspjeno pokua uhvatiti jednu vrstu ubudue izbjegava sve sline ivotinje

Oblik tijela
Putujui list - Phyllium scythe bojom, graom tijela potpuno nalikuje na list na kom se zadrava

Oblik tijela
Leptir Kallima paralecta letillist nalikuje na suhi list, na grani se teko raspoznaje

TEMELJNA GRAA KUKACA

Tijelo odraslog kukca je simetrino i razdijeljeno na tri dijela: - GLAVA (CEPHALON ILI CAPUT) - PRSITE (TORAX) - ZADAK (ABDOMEN) TRBUH

Graa tijela kukca

TEMELJNA GRAA KUKACA

Tijelo kukca obavijeno je tjelesnim pokrovom ili konim skeletom koji se sastoji od jednoslojnog epitela i kutikule tzv. vanjski skelet na njemu se nalaze razliite tvorevine: dlake, ekinje, ljuske

TEMELJNA GRAA KUKACA Glava

Glavu kukaca tvori vrsta ahura koja je nastala sraivanjem 6 embrionalnih segmenata i ta segmentacija se ne raspoznaje.

TEMELJNA GRAA KUKACA Glava

Na glavi se nalaze organi za: - osjet, - organi vida - usni ustroj Glava je pokretljivo vezana za prsite.

TEMELJNA GRAA KUKACA Glava

Na prednjem dijelu glave nalazi se jedan par ticala, koja su lankovita i imaju funkciju osjetilnih organa Pokraj ticala nalaze se oi koje mogu biti: - sloene ili facetirane - eone ili jednostavne ocele Na glavi se nalaze i dijelovi usnog ustroja

TEMELJNA GRAA KUKACA Prsite

- prednjeg PROTORAX - srednjeg MESOTORAX - stranjeg METATORAX

TEMELJNA GRAA KUKACA Prsite

S trbune strane na svakom segmentu nalazi se po jedan par nogu Na gornjoj strani na srednjem i zadnjem segmentu nalazi se po jedan par krila kod kukaca koji ih imaju.

TEMELJNA GRAA KUKACA Zadak

ZADAK se sastoji od 12 segmenata ali se kod svih kukaca rijetko raspoznaju zbog toga to dolazi do njihove redukcije.

TEMELJNA GRAA KUKACA Zadak

Na zadnjem segmentu je analni otvor, a u nutrini su razni organi (probavni, krvni, dini i ivani sustav)

 Na kraju zatka nalaze se cerci svojim izgledom podsjeaju na ekstremitete

Graa glave kukca

Glava kukaca nastala je sraivanjem 6 embrionalnih segmenata Kod odraslih kukaca teko se mogu raspoznati svi segmenti, dok se kod embrija segmenti dobro uoavaju Glavu ini sklerotizirana ahura, na kojoj se nalaze dva otvora

Glava
Naprijed je usni otvor, a pozadi je zatiljani otvor i kroz njega iz glave u prvi prsni segment prolazi jednjak, nervni sustav i drugi organi Glava je svojim stranjim dijelom ili vratom povezana s prsitem.

Glava

Glava

Glava

 bubamara

Japanski pivac

Glava
uholaa klisnjak

Na glavi raspoznajemo dijelove koji su razdvojeni avovima

Sredinom se protee srednji av odozgo na dolje i dijeli se u dva kosa ava Iznad ovih avova nalazi se TJEME (Vertex) Dio ispod ava ELO (Frons) Ispod ela nalazi se ploica zvana EONI TITI (Clypeus) na njega se nadovezuje gornja usna (Labrum) koja lei odmah iznad usnog otvora

 Iza tjemena nalazi se ZATILJAK (Occiput), a lei na hrptenoj strani glave Na zadnjoj strani glave nalazi se zatiljani otvor GRLO (Gula) preko kojeg je omoguen prolaz organa glave u tijelo

Glava skakavca

Oblik glave

- loptast - jajast - izduen - izduen u rilce

- spljoten

Poloaj glave kod kukaca

ORTOGNATAN usni ustroj okrenut prema dolje, a elo naprijed zrikavci

Popoaj glave
PROGNATAN usni ustroj okrenut prema naprijed, a elo gore Carabidae

Popoaj glave
HIPOGNATAN usni ustroj povijen izmeu prednjih nogu Usni otvor okrenut prema nazad, a elo dolje Homoptera i Heteroptera

Graa ticala
Ticala ili antene imaju funkciju razliitih osjetila Gotovo svi kukci imaju po jedan par ticala, nema ih samo red beskrilnih kukaca Protura i mnoge liinke Ticala su lankovita, moe biti i nekoliko desetina lanaka

 Smjetena blizini oiju

su

Nalaze se pred oima ili pod samim oima Vrlo rijetko iza njih (buhe)

Graa ticala
USAD SCAPUS PREKRETA PEDICELLUS ZASTAVICA FLAGELUM

Bazalnim dijelom uvrena su antenalnoj udubini i povezana su s miiima koji pokreu ticala Usad ticala je obino najvei i zadebljao, na njega se nadovezuje prekreta koji je manji, na njega se nadovezuju ostali dijelovi koji ine zastavicu

Ticala
lanci zastavice po svojoj grai i veliini mogu biti: JEDNAKI HOMOMERNI NEJEDNAKI HETEROMERNI

lanaka u zastavici moe biti 1-60

 Duina i graa ticala kukaca vrlo je razliita

Neki imaju kratka ticala ne zbog malog broja lanaka nego su i sami lanci kratki te nalikuju bradavicama (lisne ui) Kod drugih su opet dugaka vie lanaka i lanci su vei (konjici)

Ima ticala koja su vea od samih kukaca Cerambyx cerdo - strizibuba

Oblik ticala
Postoje vrlo velike razlike u grai ticala i ona mogu biti: nitasta ekinjasta kijaasta listiava perasta, koljenasta pilasta viliasta i sl.

Oblici ticala

 Takoer postoje razlike u grai ticala izmeu mujaka i enke Hrut mujak ima ira ticala od enke
mujak enka

 Mujaci strizibuba imaju dua ticala od enke

Neki kukci imaju posebne udubine u koje sprema ticala kad ih ne treba Ticala imaju vanu ulogu pri determinaciji

Orijentiraju se u prostoru Primjeuju i nalaze hranu Mujaci osjeaju enke enke nalaze mjesto za odlaganje jaja

Stoga ih stalno iste bilo nogama, bilo usnim dijelovima i odravaju u najpovoljnijem stanju, za prijem najrazliitijih nadraaj

 Kao organi osjetila u sreditu su raznih ula: pipanja, mirisa, ukusa, sluha, osjeaj tame i suhoe, ili vlanosti na daljinu, osjeaj vibracija zraka Stalnom su pokretu i pomou njih kukci sakupljaju najvei broj vanjskih nadraaja

Ticala - lepidoptere

 bogomoljka

mrav

 termiti

 Thrips tabaci duhanov trips

Frankliniella occidentalis kalifornijski trips

Usni ustroj kukaca

Usni aparat je organ za ishranu Usni dijelovi slue za prihvatanje, drobljenje i unoenje hrane u usta Grupirani oko usnog otvora Usni otvori nastali su prilagoivanjem 4, 5 i 6 segmenta koji su uli u sastav glave

Graa usnog ustroja

Usni ustroj sastoji se iz 4 dijela: 1. Gornja usna LABRUM 2. Prednja ili gornja eljust MANDIBULA 3. Srednja ili donja eljust MAXILLA 4. Stranja eljust ili donja usna LABIUM

GORNJA USNA - LABRUM

neparni lanak, nepomina ploica koja je avom vezana sa eonim titiem pokriva s gornje strane usni otvor Slui za pridravanje hrane pri grickanju, kod nekih kukaca je dobro razvijena, a kod drugih slabije ili je uope nema. Na gornjoj usni esto se nalaze dlaice i osjetilne papile, koje slue kao osjetila za okus

GORNJA ELJUST - MANDIBULA

Parni neraslanjeni nastavak usnog ustroja. vrsta sklerotizirana ploica Slui za mrvljenje, drobljenje hrane ali i kao oruje za napad ili obrani za izgradnju gnijezda mogu biti kratke i iroke (ohari) ili dugake i uske (jelenak) S nutarnje strane vrsti zubi tzv. INCESIVI Mandibule se kreu u horizontalnom smjeru.

Donja eljust MAXILLA

Uzglobljene s bonih strana usnog otvora Sastoje se iz vie lanaka, Sloene su grae i sastoje se iz baznog i vrnog dijela Osnovni dio koji je uzglobljen u ahuru glave naziva se PETLJA CARDO Na ovaj lanak nadovezuje se produeni glavni lanak tzv. STOER-STIPES Ovaj lanak nosi sa strane posebni ELJUSNO PIPALO PALPUS MAXILLARIS koji se sastoji od vie lanaka Moe sadravati i do 7 lanaka Izmeu eljusnih pipala na kraju stoera nalaze se dva lapa VANJSKI i NUTARNJI LAP

 Na ovaj lanak nadovezuje se produeni glavni lanak tzv. STOER-STIPES

Ovaj lanak nosi sa strane posebni ELJUSNO PIPALO PALPUS MAXILLARIS koji se sastoji od vie lanaka Moe sadravati i do 7 lanaka Izmeu eljusnih pipala na kraju stoera nalaze se dva lapa (grizaljke, grizajue ploice): - VANJSKI LOBUS EXTERNUS GALEA - NUTARNJI LAP LOBUS INTERNUS LACINA

Funkcija donje eljusti je razliita

Glavne poslove oko prehrane vre pipala i lapovi Pipala slue za traenje i pipanje hrane i esto na kraju imaju naroite osjetilne organe

Nutarnji lap slui za pridravanje hrane kao pomoni ivani organ S nutarnje strane na njemu se nalaze vrste ekinje koje slue za ienje ticala i stopala

DONJA USNA LABIUM

Svojim poloajem zatvara usni otvor s donje strane. Po grai slina je maksilima i naziva se drugim parom maxilla Donja usna je parni nastavak usnog organa ali je ona za vrijeme embrionalnog razvoja u svom bazalnom dijelu srasla i postala neparni organ.

Donja usna labium

Sastavljena je od vie anaka: Srednje spoljanjeg dijela na kom se nalaze pipala a u sredini je jezik i pajezik Taj srednji dio labiuma rastavljen je poprenim tzv. labijalnim avom u 2 dijela: POSTLABIUM SUBMENTUM PRELABIUM MENTUM

Donja usna - labium

Submetum je iri i nepomini dio donje usne povezan s glavom, a metum je ui i pomian On nosi sa strane lankovita usna pipala PALPI LABIALIS, koja se obino sastoji od tri lanka Izmeu pipala nalaze se dva privjeska koji ine tzv. LIGULU Nutarnji par privjesaka sainjavaju jezik GLOSSAE, a vanjski vei PAJEZIK PARAGLOSSAE

Posotje razlike izmeu usnog ustroja biljodera i mesodera Obino je mandibula kukaca biljodera kratka i iroka, a u mesodera je dugaka i uska Tijekom evolucije kukaca, a u svezi s njihovim nainom ishrane nastale su razliite promjene u sklopu usnih dijelova odraslih kukaca, koja su dovela do stvaranja novih tipova usnih ustroja

Tipovi usnog ustroja

Kako je i hrana koju kukci uzimaju razliita to su i usni aparati kod insekata razliiti i prilagoeni
za vakanje i grizenje za grizenje i sisanje bubamare, ose pele za lizanje i sisanje - leptiri za bodenje i sisanje komarci i obad, stjenice

vakanje i grizenje
kornjai

lizanje i sisanje
Muhe leptiri

bodenje i sisanje
komarci i obad, stjenice