Lisni miner rajice (Tuta absoluta)

Novi tetnik rajice koji prijeti Hrvatskoj kao i okolnim zemljama lisni je miner rajice (Tuta
absoluta), obzirom da se radi o vrlo opasnom tetniku moramo upozoriti na njegovu moguu
pojavu u Republici Hrvatskoj i upoznti proizvoae s ovim ozbiljnim problemom koji prijeti
proizvodnji.
Danas je prisutan u gotovo svim zemljama mediteranskog podruja i u Velikoj Britaniji, a
podrijetlom je iz June Amerike. tetnik se nalazi na EPPO-voj A2 listi karantenskih tetnika.
tete koje ini na rajici kreu se u rasponu od 50 do 100 %. Lisni miner rajice tetnik je
rajice u zatienim prostorima i na otvorenom, a tete moe initi i na krumpiru, patlianu i
grahu.
Lisni miner rajice (Tuta absoluta) iz reda je leptira (Lepidoptera), porodice moljaca
gnjezdara (Geleciidae). Odrasli leptiri su 5 7 mm dugi, a raspon krila je 8 10 mm. Mujaci
ive 6 7, a enke 10 15 dana. enke legu jaja na biljke domaine. Jedna enka moe
poloiti do 260 jaja. Jaja su sitna (0,36 0,22 mm), cilindrina, kremasto bijela do ukasta,
najee su odloena na nalije lista domaina. Gusjenice izlaze iz jaja nakon samo 3 5
dana. Gusjenice su nakon izlaska iz jaja krem boje, a kasnije mjenjaju boju od zelenkaste do
svijetlo ruiaste, glava je crna, duine su 0,9 7,5 mm (slika 1). Gusjenice se razvijaju 11
19 dana nakon ega se kukulje na listu ili u tlu. Kukuljica je svijetlo smea, 6 mm duga, a
njen razvoj traje 6 10 dana. Lisni miner rajice moe prezimiti u stadiju jaja, kukuljice ili kao
odrasla jedinka, ovisno o uvjetima okoline. ivotni ciklus tog tetnika ovisi o temperaturi i
traje 76,3 dana pri temperaturi od 14 C, a samo 28,3 dana pri temperaturi od 27 C. U
zatienom prostoru ima 10 12 generacija, a na otvorenom do 5 generacija tijekom godine.

Slika 1: Gusjenica lisnog minera rajice (Izvor: www.koppert.com)

Gusjenice se ubuuju u list (slika 2), plod (slika 3), stapku ploda i stabljiku, gdje nepravilno
izgrizaju tkivo. Listovi na kojima se nalazi vei broj mina mogu se potpuno osuiti. Rajica
moe biti napadnuta u bilo kojem razvojnom stadiju, kao presadnica ili kasnije kao ve
razvijena biljka. Na krumpiru tetnik napada i oteuje cimu, odnosno nadzemne dijelove,
dok za sada gomolji u pravilu ostaju neoteeni.


Slika 2: Oteenja na listu rajice (Izvor: www.koppert.com)

Slika 3: Oteenja na plodu rajice (Izvor: www.faz.ba/vise)

Suzbijanje ovog tetnika vrlo je zahtjevno zbog velikog broja generacija koje se mogu javiti (u
zastienom prostoru gotovo svaki mjesec se razvija jedna generacija) i zbog velikog broja
jaja koja moe odloiti jedna enka. Stoga u suzbijanju ovog tetnika moramo provesti sve
preventivne mjere zatite bilja, a tek nakon toga primjeniti kemijske mjere.
Preventivne mjere koje je potrebno provoditi su plodored, unitavanje napadnutih biljnih
dijelova, kvalitetna obrada tla prije sadnje. Na otvore zatienih prostora mogu se stavljati
mree protiv insekata (9 rupa/cm
2
), a ulaz u zatiene prostore treba biti zatvoren dvostrukim
vratima. Oko zatienih prostora ne preporua se sadnja biljaka domaina lisnog minera
rajice. Na presadnicama koje sadimo ne smije biti niti jedna jedinka lisnog minera rajice.
Uz ove mjere potrebno je dva tjedna prije sadnje postaviti feromonske klopke (slika 4) kako
bismo na vrijeme uoili pojavu prvih leptira.

Slika 4: Feromonska klopka sa ljepljivom podnicom (Izvor: www.russellipm.com/april/ferolite.php)

Feromonske klopke rabe se u suzbijanju lisnog minera rajice u zatienim prostorima, kao
klopke za masovni lov leptira (slika 5) kojim se smanjuje populacija tetnika. Klopke za
masovni lov postavljaju se im je tjedni ulov vei od 3 leptira po klopci i one se ostavljaju jo
najmanje 3 tjedna nakon ienja zatienog prostora.


Slika 5: Feromonska klopka za masovni lov sa vodom na dnu (Izvor: www.koppert.com)
U zatienim prostorima mogu se isputati korisni kukci kao to su Macrolopus caliginosus
(trgovakih naziva Mirical, Mirical - N, Macrolophus System), Nesidiocoris tenuis
(trgovakih naziva Nesibug, Nesidiocoris System) i dr.
Kada smo primjenili sve preventivne mjere suzbijanja lisnog minera rajice pristupamo
kemijskim mjerama zatite. Kemijske mjere zatie od tog tetnika mogu biti uinkovite samo i
jedino ako se kombiniraju sa svim raspoloivim preventivnim mjerama zatite. U Republici
Hrvatskoj nije registriran niti jedan pripravak za suzbijanje ovog tetnika. U zemljama EU
dobre rezultate daju pripravci na osnovi spinosada i indoksakarba.

Naelnica Odjela za zatitu bilja
mr. sc. Lada Biak