Professional Documents
Culture Documents
Podzemne Vode Arteški Tlak
Podzemne Vode Arteški Tlak
(Koliine)
Geologija zatite okolia
Mladen Jurai
Geoloki odsjek
Prirodoslovno-matematiki fakultet
Sveuilite u agre!u
2008/09
Podzemna voda
"
#va su osnovna $itanja o $odzemnoj vodi
(P%)&
Kakve je kvalitete)kakvoe(
"
* vezi s koliinama $odzemne vode&
+, -ma li je dovoljno za $ie(
., /to se doga0a kad je 1r$imo(
/to je $odzemna voda(
"
P% je gotovo svugdje $risutna, 2d saturirane
zone !lizu $ovrine emlje $a do nekoliko km
du!oko,
"
a razumijevanje P%3 tre!a $oznavati uku$ni
sustav i re'im kretanja3 te geoloki sklo$ u kojem
je nalazimo,
"
Sustav $odzemni4 voda je interaktivni3
kom$leksni dio okolia i dio 4idrogeolokog
1iklusa (kru'enja vode u $rirodi od is$aravanja iz
o1ana3 $rijenosa atmosferom do toka vode na
ko$nu,
Hidro(geo)loki ciklus (x 10
15
kg)
Hidro(geo)loki ciklus
"
* kopei dio ciklusa vode ulaze kao o!orine)
$adaline (kia3 snijeg3 tua)grad i solika),
"
#io se vraa u atmosferu evaporacijom dio otjee
$ovrinom dok ostatak $rodire u $odzemlje, #io te
vode adsor!iraju !iljke i vraaju atmosferi
traspiracijom,
"
#io vode koji $rodire du!lje kroz zemlju $rolazi
pro!ra"om !oom (vadozna zona) dolazi do
vodog lica te $ostaje voda temeljica (freatska
zona), * toj zoni sve su me0uzrnske $ore
zasiene vodom a $ritisak je vii od atmosferskog,
Hidro(geo)loki ciklus
#8$000 %kupo a kopu
8$&00 'od!ema voda
(0 )laga u tlu i vado!oj !oi
29$#00 *edejaci i ledei pokrovi
2#0 %kupo povriska voda
+56
Slana jezera i uzemna mora
+.7
Jezera
+
8ekui1e
)oda a kopu (x 10
15
kg)
Podzemna voda
"
9rvatska je !ogata $odzemnim vodama&
: +55 milijardi m
;
< 53+ = +5
+7
kg
"
2d toga je o!novljiva (koristiva) koliina
: > milijardi m
;
(i u kontinentskom3
aluvijalnom dijelu i u kru)
%oda u $odzemlju
"
%a'no razlikovanje kar!onatni4 i nekar!onatni4
terena, * kar!onatima su me0uso!ni odnosi vodeni4 tijela
kom$li1irani, -stra'ivanje i koritenje voda daleko
kom$li1iranije no u aluvijalnim terenima,
"
Prostori u kojima nalazimo vodu i iz koji4 je mo'emo 1r$iti
mogu !iti&
%isei aAuiferi3
s
< ----- = 4
f
s
-
f
"
du!ina z is$od $ovrine na kojoj se nalazi grani1a
slatke i morske vode ovisi o razli1i gustoe slatke i
morske vode te o nadvienju slatke vode 4,
0udareje vode
&$ Sni'avanjem razine $odzemne vode u
kru (n$r, na Lloridi) dolazi do
uruavaja3 kola$sa $ovrinskog
materijala - svodova,
"
8ako esto nastaju $onikve z!og
is$iranja odozdo (esto z!og
sni'avanja razine $odzemne vode i
gu!itka uzgonske $ot$ore),
"
Primjer(
Ponikva nastala uruavanjem, Merag, o. Cres
. Benac
*ruavanje u
kru
"
animljiv
$rimjer
uruavanja
$odzemlja u
2gulinu (BM3
+5, 5+, .55N)
Sana1ija(
"
Kao te4noloki odgovor $re$um$avanju3
smiljene su metode umjetog
pri8rajivaja, (*mjetno dovo0enje vode
u zonu $ri4ranjivanja3 !uenje !unara do
vodonosnika radi !r'eg $ri4ranjivanje3
uklanjanje $ovrinskog vodone$ro$usnog
izola1ijskog sloja - Podsused),
'rimjer )eecije
"
8ri su razine $ro!lema koje susreemo u
%ene1iji&
., $ro!lem $romjene $rosjene razine mora
;, $ro!lem visoki4 voda
6, $ro!lem oneienja ) zaga0enja voda
(kanala)
7ojeje )eecije
Gdje je i kako nastala Gdje je i kako nastala
%ene1ija3 grad svjetske %ene1ija3 grad svjetske
!atine !ez automo!ila( !atine !ez automo!ila(
Drefugij na otoiu u Drefugij na otoiu u lagui lagui
($o defini1iji nesta!ilan ($o defini1iji nesta!ilan
okoli), okoli),
*ido *ido (!arijerni $rud) dijeli (!arijerni $rud) dijeli
lagunu od otvorenog mora, lagunu od otvorenog mora,
Ba njemu su tri $limska Ba njemu su tri $limska
otvora, otvora,
Sam grad razvio se oko Sam grad razvio se oko
Dialta (D-%J JM8J C visoka Dialta (D-%J JM8J C visoka
o!ala) o!ala)
7ojeje )eecije
%ene1ijanska laguna $ri$ada %ene1ijanska laguna $ri$ada
irem deltnom $odruju irem deltnom $odruju
akumula1ije sedimenata (Sile i akumula1ije sedimenata (Sile i
Irenta su naj!li'e3 ju'nije su Irenta su naj!li'e3 ju'nije su
Jdige i Po3 a sjevernije Piave3 Jdige i Po3 a sjevernije Piave3
8agliamento3 Soa)-sonzo, 8agliamento3 Soa)-sonzo,
Dadi zatite lagune od Dadi zatite lagune od
zatr$avanja u srednjem vijeku zatr$avanja u srednjem vijeku
tokovi Sile i Irente kanalizirani tokovi Sile i Irente kanalizirani
su tako da teku izvan lagune, su tako da teku izvan lagune,
Dazina vode uz o!alu u Dazina vode uz o!alu u
dinamikoj je ravnote'i donosa dinamikoj je ravnote'i donosa
materijala (koji je 4otimino materijala (koji je 4otimino
zaustavljen) i rasta morske zaustavljen) i rasta morske
razine, razine,
7ojeje )eecije
"
/to sve utjee na rast morske ra!ie u $odruju
%ene1ije(
., Glo!alni rast razine svjetskog mora (sterike
$romjene z!og zagrijavanja moraK) iznosi izme0u
+-. mm)god, u $osljednji4 75 - +55 godina, 8o
odgovara rastu oko +- . m u $osljednji4 .555
godina,
;, 8onjenje deltnog $odruja z!og izostazije i
su!siden1ije (slijeganja)
6, Kom$ak1ija sedimenata z!og gradnje o!jekata
(dodatno o$tereenje)
7, Dudarenje vode u $odruju Marg4ere C na o!ali
(+>.5 - +>H5 godine)
7ojeje )eecije
7ojeje )eecije
"
8o je dovelo do diferen1ijalnog slijeganja (i
danas se taj dio tonjenja smiruje),
"
* %ene1iji je $rosjena razina mora $orasla
(tlo se s$ustilo) od +>5N, do +>NN, (u N5
godina) .. 1m3
"
od toga eustatski > 1m3 su!siden1ije ; 1m3 a
antro$ogeno +5 1m,
"
*ku$ni $orast morske razine dakle nije tako
znaajan,
7ojeje )eecije
"
Puno je vei $ro!lem visoki8 voda
(acqua alta),
"
8o je $ojava $ovremenog $orasta
morske razine i za vie od +75 1m od
$rosjene razine, Bajvii za!ilje'eni
vodostaj !io je 6, ++, +>OO, kada je
morska razina !ila : .m (+>6 1m) via
od srednje,
)isoka voda$ Kako nastaje acqua alta(
)isoka voda
"
*zro1i $ojave visoki4 voda (acqua alta)&
., Das$on morski4 mijena raste od juga $rema
sjeveru u Jadranu, Pa je uo!iajeni ras$on
izme0u niske i visoke vode u %ene1iji (.
am$litude) oko ++. 1m,
;, 2sim toga u do!a niskoga tlaka (1iklone) morska
razina se $ovisuje,
6, Pri $rolasku genovske 1ilkone u Jadranu $ue
jugo koje tjera vodu $rema sjeveru,
7, adnji3 ali vrlo va'an razlog nastanka visoke
vode je $ojava sea (stojni4 valova3 slo!odni4
os1ila1ija morske vode3 kojima je rezonantni
$eriod u Jadranu oko .6 4),
)isoka voda
"
/to se u vezi s visokom vodom dogodilo u $rolom
stoljeu(
"
Poveala se in1iden1ija (uestalost) visoki4 voda a i
razina koja se dosti'e tijekom visoke vode je sve via,
#odatno +,+.,.55N, visoka voda
+O5 1m,
VENECIJA
1 DECEMBER 2008
POD
VODOM
Koji su razlozi
$oveane in1iden1ije
i visine visoke vode(
)isoka voda$ Dazlozi(
+, Plimski otvori u izvornom o!liku imaju is$red
se!e zonu akumula1ije materijala, Dadi $rolaza
!rodova $limski su ulazi $roireni i $rodu!ljeni3
uklonjene su akumula1ije materijala is$red nji4,
., Sustav kanala u laguni tako0er je $rodu!ljen radi
$rolaska !rodova u Marg4eru (luka i industrijska
zona u samoj laguni),
;, Plimske ravni1e (intertajdal)3 na kojima se inae
$ostu$no gu!i ulazna energija vode i znatno
$oveava $lavljena $ovrina3 su denivelirane,
#io je nasut za gradnju i novo zemljite3 a dio
$rodu!ljen za ri!njake,
"
*slijed svega toga vee koliine morske vode i
!r'e ulaze u lagunuK
)isoka voda$ 0jeeje<<
"
.. godine nakon $o$lave3 +>OO $ristu$ilo se jednostavnom
$ro!nom te4nikom rjeenju s $oleglom !ranom M2SP
(M2dulo S$erimentale Plle1trome11ani1o)3 slino tome kako
Bizozem1i !rane o!radivu zemlju,
Acqua alta$ 0jeeje<<
"
Predvi0eno je $ostavljane sustava s N5
$okretni4 !rana na sva tri $limska ulaza,
%eliki te4niki izazov s u$itnim rezultatima3
$ogotovo u smislu utje1aja na okoli,
"
Bije samo %ene1ija ugro'ena takvim
$ro!lemima3 ve i mnogi veliki o!alni gradovi
(Iangkok u 8ajlandu3 ili Manila na
Lili$inima),
"
Be mo'e se $uno na$raviti vezano za
$romjene morske razine, 8akvi geoloki
faktori se ne mogu kontroliratiQ tre!a 'ivjeti s
njima ($rilago0avati im se),
'ro:lemi )eecije
Pro!lem !aga=eja vode
"
Bemaju kanaliza1ijuK 8re!a
na$raviti kanaliza1ijuK #osta
jednostavno,
Pro!lem !aga=eog !raka
"
Jaka kemijska industrija krivo
lo1iranaK Ba o!ali lagune u
kojoj je s$omenik svjetske
!atineK
"
/kolski $rimjer
neadekvatnog lo1iranja
industrije,