Sistematika i filogenija cvetnica

Asteridae Asteridae Filogenetski polo Filogenetski poloaj aj

Liliopsida
Magnoliophyta Magnoliophyta Klasifikacija Klasifikacija
Razred, klasa (Classis)
Podrazred, podklasa (Subclassis)
M li id
Magnoliidae
Hamamelidae
C h llid
Magnoliopsida
dikotiledone
Caryophyllidae
Dillenidae
Rosidae Rosidae
Asteridae
Liliopsida
k il d
Alismatidae
Arecidae
C li id
monokotiledone
Commelinidae
Zingiberidae
Liliidae Liliidae
Aster Asteridae, opte karakteristike idae, opte karakteristike
Cvetovi simpetalni, elementi cveta rasporeni u 4
ciklusa (Sympetalae tetracyclicae). Uz uobiajene
radijalne cvetove razvili su se i izrazito zigomorfni,
l ij li i t i
Tipina cvetna formula:
K
(5)
[C
(5)
A
(5)
]G
(2)
vrlo specijalizovani cvetovi.
Andreceum: od jednog kruga, najee sa pet
pranika sekundarna poliandrija nije zastupljena pranika, sekundarna poliandrija nije zastupljena.
este su redukcije na 4 ili 2 pranika.
Gineceum: broj plodnih listova uglavnom manji j p g j
od 5, a esto ih ima samo 2.
Ajuga reptans
Tussilago farfara
j g p
Asteridae Asteridae Klasifikacija Klasifikacija
Podklasa Asteridae obuhvata 11 redova, 49 porodica i oko 60 000 vrsta. Oko 1/3
vrsta pripada porodici Asteraceae, koja je ujedno i najbrojnija familija u okviru
Magnoliopsida. Najpoznatiji redovi su:
Gentianales
Solanales
Lamiales
Solanales
Scrophulariales Campanulales
Asterales
Red Solanales, fam. Solanaceae Red Solanales, fam. Solanaceae
Familija obuhvata 2000-3000 vrsta u okviru 95 rodova
Rasprostranjenost: umerena i tropska podruja.
Habitus: zeljasto bilje, grmlje, drvee ili lijane.
C t i l liki bi kti f i
Cvetna formula
Cvetovi: vrlo raznoliki, obino aktinomorfni.
Plod: tobolac, bobica ili kotunica
Solanaceae:*K
(5)
[C
(5)
A
(5)
]G
(2)
Solanum jasminoides
Physalis alkekengi
Solanaceae Solanaceae
Atropa belladonna L.
Narodni naziv: velebilje, bun, ludaa
Stanite: na podruju bukovih uma
brdskog i planinskog pojasa, na
krevinama i poaritima, na zemljitu
bogatom humusom bogatom humusom
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: list (Belladonnae folium) i
koren (B. radix)
Berba: samo mlado zdravo lie, pre ili
za vreme cvetanja; koren se vadi od
starijih biljaka u jesen ili u prolee pre
nego to biljka pone da se razvija nego to biljka pone da se razvija
Sastojci: tropanski alkaloidi (1-
hioscijamin, atropin, skopolamin) u
liu 0,3%, a u korenu 0,4-1,4%
Upotreba: parasimpatolitik, spazmolitik
i midrijatik
Solanaceae Solanaceae
Datura stramonium L.
Narodni naziv: tatula, kunjak, bivolii
Stanite: na bunjitima, pored puteva, ograda,
batama zaputenim mestima oko naselja batama, zaputenim mestima, oko naselja
uglavnom na zemljitu sa dosta azotnih jedinjenja
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: list (Stramonii folium) i seme (S. semen)
Berba: list pre i za vreme cvetanja; seme se skuplja
iz zrelih aura
Sastojci: tropanski alkaloidi (glavni je hioscijamin,
atropin i skopolamin) u liu 0 15 0 60% u semenu atropin i skopolamin) u liu 0,15-0,60%, u semenu
0,25-0,65%
Upotreba: parasimpatolitik, spazmolitik i midrijatik
Solanaceae Solanaceae
Hyoscyamus niger L Hyoscyamus niger L.
Narodni naziv: bunika, zubna trava
Stanite: po bunjitima, batama, njivama,
poljima
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: list (Hyoscyami folium) i seme
(H. semen)
Berba: lie tokom celog leta ali najbolje je Berba: lie tokom celog leta, ali najbolje je
u poetku cvetanja; seme se sakuplja tako
to se poutele stabljike sa skoro zrelim ali
jo neotvorenim aurama odsecaju,
rasprostru da se sue i seme u njima sazri
pa se istrese i proseje
Sastojci: tropanski alkaloidi (hioscijamin,
atropin i skopolamin) Upotreba: atropin i skopolamin) Upotreba:
parasimpatolitik, spazmolitik i analgetik
Solanaceae Solanaceae
Physalis alkekengi L.
Narodni naziv: ljoskavac, vuja jagoda
Stanite: u umama i umarcima u Stanite: u umama i umarcima, u
vinogradima, batama, pored puteva
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: zreo plod bez aice (Alkekengi
fructus)
Berba: u avgustu ili septembru, odbaci aica
i u to tanjem sloju brzo sui kao voe
Sastojci: vone kiseline (naroito limunska) Sastojci: vone kiseline (naroito limunska),
eeri, boja (karotenoid)
Upotreba: narodni lek kao diuretik, kod
kamena u bubregu i mokranoj beici, kod
vodene bolesti, podagre, kao melem kod
reumatizma i za zarastanje rana.
Solanaceae Solanaceae
Scopolia carniolica Jacq.
Narodni naziv: beli bun
Stanite: u senovitim listopadnim
umama naroito bukovim u klisurama umama, naroito bukovim u klisurama,
jendecima, na humusnom i krenom
zemljitu
Nalazite: Kuajske planine, u Debelom
lugu kod Majdanpeka dva lokaliteta: gde
ponire reka Valea Lupiaska i u delu
jaruge kod Valea Fontana
Koristi se: rizom i koren (Scopoliae Koristi se: rizom i koren (Scopoliae
rhizoma et radix)
Berba: rano u prolee ili preko leta, jo
dok biljka cveta
Sastojci: tropanski alkaloidi (do 0,9%),
naroito hioscijamin i skopolamin
Upotreba: kao velebilje, a pre svega kao
farmaceutska industrijska sirovina za farmaceutska industrijska sirovina za
ekstrakciju pomenutih alkaloida
Solanaceae Solanaceae
Solanum dulcamara L. (Dulcamara
lignosa Gilib.) lignosa Gilib.)
Narodni naziv: razvodnik, paskvica
Stanite: na vlanim stanitima, ili u
ritskim umama, po obalama reka,
liarskim umama, bunju, na umskim
seama, batama
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: stabljika (Dulcamarae stipes) Koristi se: stabljika (Dulcamarae stipes)
Berba: izdanci stari 2-3 godine, u prolee
ili u jesen
Sastojci: glikoalkaloid solanin, gorak
lik id d lk i l d k lik id glikozid dulkamarin, sladak glikozid
dulkarin, tanini
Upotreba: narodni lek kao sredstvo protiv
konih bolesti, reumatizma, ree kao konih bolesti, reumatizma, ree kao
diuretik, za promet materija i slino
Solanaceae Solanaceae
Solanum nigrum L.
Narodni naziv: pomonica
Stanite na r deralnim stanitima Stanite: na ruderalnim stanitima,
naputenim mestima, po batama,
krompiritu
Nalazite: rasprostranjena p j
Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
(Solani nigri herba) i zreo plod (S. n.
fructus)
Berba: preko leta dok biljka cveta Berba: preko leta, dok biljka cveta
Sastojci: glikoalkaloid solanin,
saponini, tanini
Upotreba: narodni lek za leenje p j
konih bolesti, poremeaja organa za
varenje i drugih oboljenja
Solanaceae Solanaceae
Solanum tuberosum L. (Lycopersicon
tuberosum Mill)
Narodni naziv: krompir, krtola
Stanite: gaji se, najbolje uspeva na
peskovitom i dubokom ilovaastom
zemljitu koje nije previe vlano
Nalazite: gaji se u skoro svim podrujima Nalazite: gaji se u skoro svim podrujima
Koristi se:
Berba:
Sastojci:
Upotreba: vana sirovina za ekstrakciju
skroba, ali moe da bude i lek i otrov (lie
zbog izvesne koliine solanina kao blago
narkotino sredstvo protiv glavobolja narkotino sredstvo protiv glavobolja,
kalja ili spolja kao oblog za smanjenje
bolova
Red Red Lami Lamiales, fam. ales, fam. Boraginaceae Boraginaceae
Familija obuhvata 2000 vrsta u okviru 120 rodova.
Rasprostranjenost: Kosmopolitska sa snanom
Mediteranskom koncentracijom.
H bit D lj t lj t bilj tk lij Habitus: Drvee, grmlje, preteno zeljasto bilje, retko lijane.
Cvetovi: dvopolni na jednodomim biljkama, a jednopolni na
dvodomim biljkama. Aktinomorfni ili zigomorfni.
Plod: merikarpan izgraen od 4 oraice Plod: merikarpan, izgraen od 4 oraice
Cvetna formula
Boraginaceae: * K
(5)
[C
(5)
A
5
]G
(2)
Boraginaceae Boraginaceae
Anchusa officinalis L.
Narodni naziv: rumenilo, paije
gnezdo,volovski jezik
St it j t j i d t Stanite: njve, travnjaci, pored puteva, na
ugarima, renim nanosima
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u j
cvetu(Anchusae herba)
Berba: bere se za vreme cvetanja biljke
Sastojci: alkaloidi, tanini, sluz, silicijumova
ki li kiselina
Upotreba: diuretik, sudorifik, ekspektorans
Boraginaceae Boraginaceae
Cynoglossum officinale L. y g
Narodni naziv: miinac
Stanite: sunana kamenita ili peskovita
t i i i t i ji mesta, na ivici puteva i njiva
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: list(Cynoglossi folium), nadzemni
deo biljke u cvetu(C. herba), koren(C. radix) j ( ), ( )
Berba: list i herba se beru u vreme cvetanja
biljke, a koren se vadi u jesen ili u rano
prolee
Sastojci: alkaloidi tanini gorka jedinjenja Sastojci: alkaloidi, tanini, gorka jedinjenja,
boje, smole, etarsko ulje, saponini
Upotreba: narodni lek, protiv izgoretina,
otoka, kao i protiv mieva i pacova , p p
Boraginaceae Boraginaceae
Pulmonaria officinalis L.
Narodni naziv: medunika, plunjak
Stanite: svetle liarske i etinarske
ume, obala potoka, na krenim i
b k i lji i beskrenim zemljitima
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u
cvetu(Pulmonatiae herba) cvetu(Pulmonatiae herba)
Berba: nadzemni deo biljke u cvetu
Sastojci: sluzi, mineralne materije,
silicijumova kiselina, tanini, flavonoidi,
l t i alantoin
Upotreba: ekspektorans, diuretik,
adstringens, narodni lek
Boraginaceae Boraginaceae
S h ffi i l L Symphytum officinale L.
Narodni naziv: gavez, crni gavez
Stanite: ravnice vlane ume obale Stanite: ravnice, vlane ume, obale
reka i potoka, jarkovi pored puta
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: koren(Simphyti radix)
Berba: bere se u jesen ili rano prolee
Sastojci: 1% alantoina, 15% sluzi, 6%
tanina, 3 % asparagina, skroba, alkaloida,
triterpena sterola triterpena, sterola
Upotreba: advulnans, antiflogistik,
mucilaginozum
Red Red Lami Lamiales, fam. ales, fam. Lamiaceae Lamiaceae
Familija obuhvata 3500 vrsta u okviru 210 rodova.
Rasprostranjenost: Kosmopolitska.
Habitus: Zeljasto bilje ponekad grmlje retko drvee ili Habitus: Zeljasto bilje, ponekad grmlje, retko drvee ili
lijane, sa eterinim uljima.
Biljke jednodome i dvodome.
Cvetovi zigomorfni dvousnati
Cvetna formula
Cvetovi zigomorfni, dvousnati.
Plod: izokarpijum.
C e a o u a
Lamiaceae: K
(5)
[C
(5)
A
(4)
]G
(2)
Ajuga chamaepytis
Scutellaria alpina
Lamiaceae Lamiaceae
Ajuga reptans L.
Narodni naziv: puzava ivica, krnjavica
Stanite: raste na vlanim livadama i u
umama, u niziji i pobru,sve do
subalpijskog pojasa
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
(Ajugae herba)
Berba: bere se u maju i junu
Sastojci: tanini, fenolske kiseline i dr.
Upotreba: u obliku aja, kao antidijaroik,
stomahik, za izbacivanje peska iz une
kese, za poboljanje apetita.
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Ballota nigra L. g
Narodni naziv: crna kopriva, mrtva
kopriva, modri tetrljan
Stanite: na senovitim mestima, pored
puteva u ivim ogradama na puteva, u ivim ogradama, na
osulinama, ubritima u naseljima.
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu j
(Balotae herba)
Berba: zeljasti nadzemni deo biljke
bere se u doba cvetanja
Sastojci: gorke materije tanini malo Sastojci: gorke materije, tanini, malo
etarskog ulja i dr.
Upotreba: protiv histerije, protiv glista ,
grceva u jednjaku g j j
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Glechoma hederacea L Glechoma hederacea L
(Nepeta glechoma Benth,
Calamintha hederacum Scop.)
Narodni naziv: dobricica, dobricavka,
samobajka
Stanite: kraj puteva, na ivicama u
umi, na sunim livadama, ibljacima, u
niiem pojasu hrastova topola i vrba niiem pojasu hrastova, topola i vrba.
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
(Glechomae herba)
Berba: bere se u maju i junu
Sastojci: tanini, fenolske kiseline i dr.
Upotreba: u obliku aja protiv kalja,
dijareje za leenje katara nosa ozleda i dijareje, za leenje katara nosa, ozleda i
rana.
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Galeopsis segetum Necker. Galeopsis segetum Necker.
(G. ochroleuca Lam., G. dubia L.)
Narodni naziv: smrdljiva kopriva
St it i i i ik Stanite: na ivici uma, u ikarama,
na poljima, na peskovitoj podlozi
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: gornja polovina biljke u o st se go ja po o a b j e u
cvetu (Galeopsidis herba)
Berba: preko leta, dok biljka cveta
Sastojci: tanini (4-10%),
li ij ki li (0 6 1%) salicijumova kiselina (0,6-1%),
saponini, malo etarskog ulja
Upotreba: blag ekspektorans,
adstringens, remineralizator. g ,
Lamiaceae Lamiaceae
Galeopsis ladanum L.
(G. latifolia Hoffm.) ( )
Galeopsis speciosa Mill.
Galeopsis pubescens L.
Galeopsis speciosa Mill.
(G. versicolor Curt..)
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Hyssopus officinalis L Hyssopus officinalis L
Narodni naziv: blagovanj, isop,
miloduh
Stanite: sune stene, osuline, pre
svega na krenjaku
Nalazite: planine jugoistone Srbije
Koristi se: izdanci sa listovima ili Koristi se: izdanci sa listovima ili
cvetovima (Hyssopi herba ili H.
summitas) i etarsko ulje (H.
aetheroleum)
Berba: bere se preko leta kada biljka
cveta
Sastojci: etarsko ulje, flavonoidi,
tanini tanini
Upotreba:ekspektorans i stomahik
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Lamium album L. Lamium album L.
Narodni naziv: mrtva kopriva, bela
Stanite: kraj puteva, nasipa i mea
Nalazite: retka
K i ti d i d biljk t Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
(Lamii albii herba), ili samo cvetovi
(Lamii albi flos)
Berba: odsecaju se samo zeljasti vrni e ba odsecaju se sa o e jast
delovi biljke u cvetu ili se beru samo
cvetovi
Sastojci: triterpenski saponini, sluzi,
fl idi l t k lj flavonoidi, malo etarskog ulja
Upotreba: mucilaginozum, blag
adstrigens i antihemoragik
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Lamium purpureum L.
Narodni naziv: mrtva kopriva
Stanite: kraj puteva, nasipa i mea
N l it i k t j Nalazite: iroko rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
(Lamii purpuriiherba), ili samo cvetovi
(Lamii purpuri flos) (Lamii purpuri flos)
Berba: odsecaju se samo zeljasti vrni
delovi biljke u cvetu ili se beru samo
cvetovi
S t j i t it ki i i l i Sastojci: triterpenski saponini, sluzi,
flavonoidi, malo etarskog ulja
Upotreba: mucilaginozum, blag
adstrigens i antihemoragik adstrigens i antihemoragik
Lamiaceae Lamiaceae
Leonurus cardiaca L.
Narodni naziv:srdaica
Stanite:sune livade, osuline, pored puteva , , p p
Nalazite: iroko rasprostranjena
Koristi se: zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu
(Leonuri herba)
Berba: odsecaju se samo zeljasti vrni delovi Berba: odsecaju se samo zeljasti vrni delovi
biljke u cvetu
Sastojci:flavonolni glikozidi, alkaloid (stihidrin),
tanini, saponini, malo etarskog ulja i dr. , p , g j
Upotreba: sedativ, blag antihipertonik i kardijak
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Lycopus europaeus L.
(Lycopus albo-roseus Gilib., L. vulgaris Guldenst.)
Narodni naziv: gagalica, gagamija, vuja noga
Stanite: raste na vlanim i movarnim mestima
Nalazite: rasprostranjena Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu (Lycopi herba)
Berba: bere se gornja polovina biljke u cvetu
Sastojci: gorke materije, tanini i malo etarskog ulja.
Upotreba: narodni lek, za leenje tahikardije i drugih
slabosti srca.
Lamiaceae Lamiaceae
Marubium vulgare L.
Narodni naziv: gorica, oajnica, Narodni naziv: gorica, oajnica,
smrdua
Stanite: na sunim panjacima,
osulinama, siromanim livadama
N l i j Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u
cvetu (Marrubii herba)
Berba: bere se gornja polovina Berba: bere se gornja polovina
biljke u cvetu
Sastojci: diterpentska gorka
jedinjenja, naroito lakton, marubin,
l t k lj t i i d malo etarskog ulja, tanina i dr.
Upotreba: amarum, holagog, blag
ekspektorans
Lamiaceae Lamiaceae
Melissa officinalis L.
Narodni naziv: matinjak
Stanite: raste oko sela, na zidinama, na
meama po obodu uma
Nalazite: u Srbiji sporadino
Koristi se: list (Melissa folium) i etarsko Koristi se: list (Melissa folium) i etarsko
ulje (Melissa aetheroleum)
Berba: bere se list pre cvetanja
Sastojci: u listu ima 0,02- 0,20%
etarskog ulja, oko 4% rozmarinske
kiseline, triterpena, flavonoida
Upotreba: sedativ, karminativ,
antispazmodik arromatik antispazmodik, arromatik.
Lamiaceae Lamiaceae
Mentha piperita L.
Narodni naziv: nana, pitoma nana,
metvica
Stanite: na vlanim zemljitima
Nalazite: gaji se
Koristi se: list (Menthae piperitae
folium) i etarsko ulje (M p folium) i etarsko ulje (M. p.
aetheroleum)
Berba: bere se list za vreme
cvetanja
Sastojci: u listu ima 0,5- 4%
etarskog ulja, 6-12% tanina,
flavonoida, gorkih sastojaka
Upotreba: stomahik karminativ Upotreba: stomahik, karminativ,
holagog, antiseptik, spazmolitik,
anestetik.
Mentha pulegium L.
(Pulegium vulgare Mill.)
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Melittis melissophyllum L.
(Melissa sylvestris Lam.)
N d i i t ik d ik Narodni naziv: matoika, medenika
Stanite: u svetlim listopadnim umama,
ree u etinarskim i u ikarama na
istinama st a a
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
(Melittis herba)
B b d j j l i Berba: odrezuju se gornje polovine
stabljike u cvetu
Sastojci: flavonoidi, kumarini, etarsko
ulje, mineralne soli j ,
Upotreba: sedativ, karminativ,
antispazmodik, arromatik.
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Nepeta cataria L.
Narodni naziv:gorka metvica, maja
metvica potplotua metvica, potplotua
Stanite: na kamenjarima, u
ikarama, na nasipima, pored
puteva p
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u
cvetu (Nepetae catariae herba)
Berba: odrezuju se gornje polovine Berba: odrezuju se gornje polovine
stabljike u cvetu
Sastojci: etarsko ulje, gorke
materije, glikozidi, tanini, saponini j g p
Upotreba: narodni lek, protiv
histerije, hloroze i greva u materici.
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Nepeta nuda L.
(Nepeta pannonica L.)
N d i i i t l tk Narodni naziv: macina trava glatka
Stanite: na sunim livadama, pustarama,
na kamenjarima u svetlim listopadnim i
etinarskim umama et a s u a a
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
Berba: odrezuju se gornje polovine
t bljik t stabljike u cvetu
Sastojci: etarsko ulje, gorke materije,
glikozidi, tanini, saponini
Upotreba: narodni lek, protiv histerije, p , p j ,
hloroze i greva u materici.
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Origanum vulgare L.
N d i i il t Narodni naziv:vranilova trava
Stanite: na sunim obroncima,
siromanim livadama, u svetlijim
listopadnim umama, ikarama stopad u a a, a a a
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: vrhovi granica u cvetu
(Origani herba) i etarsko ulje (O.
th l ) aetheroleum)
Berba: seku se vrhovi granica u
cvetu
Sastojci: u herbi ima 0,3-1,2% j , ,
etarskog ulja, tanina i dr. A u
etarskom ulju i do 40% fenola.
Upotreba:narodni lek.
Lamiaceae Lamiaceae
Prunella vulgaris L.
(Brunella vulgaris Moench.)
Narodni naziv: crn, crnjrvac
Stanite: na panjacima, livadama,
pored puteva u svetlim listopadnim i pored puteva u svetlim listopadnim i
etinarskim umama
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
( ) (Prunellae herba)
Berba: seku se vrhovi granica u cvetu
Sastojci: tanini, flavonoidi, saponini,
organske kiseline organske kiseline
Upotreba: narodni lek.
Lamiaceae Lamiaceae
Salvia officinalis L.
N d i i lfij k d lj Narodni naziv: alfija, kadulja
Stanite: na sunim krenjakim
livadama
Nalazite: Sievaka klisura a a te S e a a su a
Koristi se: list (Salviae folium) i
etarsko ulje (S. Aether- oleum)
Berba: list se bere kad biljka pocne
d t da cveta
Sastojci: u listu ima 1-2,5% etarskog
ulja, 3-7% tanini (rozmarinska
kiselina), gorka jedinjenja ), g j j j
Upotreba: narodni lek,
Salvia sclarea L. Salvia sclarea L.
meije uvo
Salvia glutinosa L.
medak
Salvia nemorosa L.
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Satureja hortensis L.
N d i i b Narodni naziv:ubar
Stanite: na stenovitim padinama i
kamenitim obroncima
Nalazite: gaji se ali lako podivlja a a te gaj se a a o pod ja
Koristi se: nadzemni deo biljke u
cvetu (Satureja herba)
Berba: odsecaju se polovine
i t granica u cvetu
Sastojci: oko 0,3% etarskog ulja, 5-
8% tanina i dr.
Upotreba: narodni lek, (stomahik,
Satureja montana L.
p , ( ,
karminativ, astrigens, antiseptik) i
kulinarski zain.
vrijesak, planinski
ubar
Lamiaceae Lamiaceae
Stachys officinalis (L.) Trevis
( Betonica officinalis L., Stachys
b t i B th ) betonica Benth. )
Narodni naziv: ranilist, ranjenik,
crna bokvica crna bokvica
Stanite: na livadama, svetlim
ikarama, haroito u planinskom
pojasu
Nalazite: rasprostranjenje
Koristi se: nadzemni deo biljke u
cvetu (Betonicae herba)
Berba: odsecaju se gornje polovine Berba: odsecaju se gornje polovine
granica im biljka pone da cveta
Sastojci: oko 15% tanina, glikozidi,
saponini
Upotreba: adstrigens i
antihemoragik
Lamiaceae Lamiaceae
Stachys palustris L Stachys palustris L.
ista barski crveni
Stachys sylvatica L.
ista crveni umski
Lamiaceae Lamiaceae
Stachys recta L.
ista
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Teucrium chamaedrys L.
Narodni naziv: podubica, dubaac,
dupac dupac
Stanite: raste na sunanim, suvim
mestima, naroito na krenjaku,
panjacima i svetlim hrastovim p j
umama
Nalazite: rasprostranjenje
Koristi se: nadzemni deo biljke u
cvetu (Teucrii herba) cvetu (Teucrii herba)
Berba: odsecaju se gornje polovine
granica im biljka pone da cveta
Sastojci: etarsko ulje, tanini, j j
flavonoidi, gorke supstance
Upotreba:protiv hloroze, krofula,
skorbuta, bolesti organa za varenje.
Lamiaceae Lamiaceae
Teucrium montanum L.
Trava-iva
Lamiaceae Lamiaceae
Teucrium polium L.
Pepeljua, trava od krasta
Teucrium scordium L.
Gavranov kuk
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Thymus serpyllum L.
(Thymus angustifolius Pers.)
N d i i jki d i Narodni naziv: majkina duica,
bakina duica
Stanite: na peskovitim mestima
Nalazite: retka u Srbiji a a te et a u S b j
Koristi se: nadzemni deo biljke u
cvetu (Serpylii herba) i etarsko ulje
(S. aetheroleum)
B b d j j l i Berba: odsecaju se gornje polovine
granica im biljka pone da cveta
Sastojci: etarsko ulje, tanini,
flavonoidi, gorke supstance , g p
Upotreba: antiseptik, ekspektorans,
stomahik
Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae Lamiaceae
Thymus vulgaris L.
N d i i ti ij Narodni naziv: timijan
Stanite:kultivisana
Nalazite: retka u Srbiji
Koristi se: list (Thymi folium) ili o st se st ( y o u )
nadzemni deo biljke u cvetu (Thymi
herba) i etarsko ulje (T. aetheroleum)
Berba: odsecaju se gornje polovine
i i biljk d t granica im biljka pone da cveta
Sastojci: etarsko ulje, tanini,
flavonoidi, gorke supstance
Upotreba: antiseptik, ekspektorans, p p , p ,
stomahik
Red Scrophulariales, fam. Scrophulariaceae Red Scrophulariales, fam. Scrophulariaceae
Veliina: oko 300 vrsta unutar 280 rodova.
Rasprastranjenost: Kosmpolitska.
Habitus: veinom zeljasto bilje, ali i grmlje, drvee ili lijane.
C t i d l i h t hl id i bi i it Cvetovi: dvopolni, heterohlamidni, obino izarazito
zigomorfni.
Plod: izokarpijum.
Cvetna formula
Scrophulariaceae: K
(4)
[C
(4)
A
2-5
]G
(2)
p
(4)
[
(4) 2 5
]
(2)
Euphrasia officinalis
Veronica chamaedrys
Scrop Scrophulariaceae hulariaceae
Digitalis lanata Ehrh. Digitalis lanata Ehrh.
Narodni naziv: vunasti digitalis,
besnie
Stanite: javlja se po ivicama uma,
ik i li d j ikarama i na livadama u pojasu uma
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: list (Digitalis lanatae folium)
Berba: list se bere sa dvogodinje e ba st se be e sa d ogod je
biljke kad je ona u cvetu.
Sastojci:kardenolidni steroidni
kardiotonilni glikozidi, saponini,
fl idi flavonoidi
Upotreba:kardiotonik i farmaceutska
industrijska sirovina za ekstrakciju
glikozida g
Scrop Scrophulariaceae hulariaceae
Digitalis ferruginea L.
Narodni naziv: besnik pustikara Narodni naziv: besnik, pustikara
Digitalis purpurea L Digitalis purpurea L.
Narodni naziv:crveni naprstak,
pustikara
Scrop Scrophulariaceae hulariaceae
Euphrasia rostkoviana Hayne Euphrasia rostkoviana Hayne.
(Euphrasia officinalis L.)
Narodni naziv: vidac, vidovaa
Stanite: na vlanim i suvim
panjacima i livadama, u svetlim
umama
Nalazite: u Srbiji je zabeleena na
Kopaoniku Staroj planini u Prokuplju Kopaoniku, Staroj planini, u Prokuplju,
Leskovcu, okolini Nia i Bogievici, na
Mioru i kod Aranelovca.
Koristi se: cela biljka ili samo nadzemni
deo biljke (Euphrasiae herba)
Berba:
odseca se nadzemni deo biljke
Sastojci: iridoidni glikozidi eufrozid Sastojci: iridoidni glikozidi eufrozid,
aukubin, tanini, gorke materije i dr.
Upotreba: antiflogistik, adstrigens.
Scrop Scrophulariaceae hulariaceae
Euphrasia stricta Host.
(Euphrasia officinalis L.)
Narodni naziv: vidac
Euphrasia minima Jacq Euphrasia minima Jacq.
Narodni naziv: vidica
Scrop Scrophulariaceae hulariaceae
Gratiola officinalis L Gratiola officinalis L.
Narodni naziv: proljevak
Stanite: u nizijama na vlanim j
mestima, kraj voda tekuih i stajaih
Nalazite: u Srbiji je rasprostranjena, u
Vojvodini malo ree
Koristi se nad emni deo biljke c et Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
(Gratiolae herba)
Berba: sakuplja se za vreme cvetanja
biljke j
Sastojci: glikozidi, flavonoidi, saponini
Upotreba: narodni lek, otrovna biljka,
ranije se koristio protiv groznice,
bolesti organa za disanje bolesti organa za disanje.
Scrop Scrophulariaceae hulariaceae
Linaria officinalis L Linaria officinalis L.
(Anthirrinum linaria L.)
Narodni naziv: lanilist
Stanite: na peskovima, raznom
ljunku, pored puteva, na zidinama,
ugarenim poljima, utrinama, na
krevinama, njivama.
Nalazite: rasprostranjena Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
(Linariae herba)
Berba: sakuplja se za vreme cvetanja
biljke, preko leta
Sastojci: flavonski glikozidi, alkaloid
peganin, organske kiseline, malo tanina
Upotreba: narodni lek diuretik Upotreba: narodni lek, diuretik,
dijaforetik i purgans.
Scrop Scrophulariaceae hulariaceae
Scrophularia nodosa L.
(Anthirrinum linaria L.)
Narodni naziv: trava od apa
Stanite: raste u poljima, umama,
ikarama hrastovog i bukovog ikarama, hrastovog i bukovog
regiona, na krevinama,
proplancima, paljevinama
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u
cvetu (Scrophulariae herba)
Berba: sakuplja se za vreme
cvetanja biljke, preko leta cvetanja biljke, preko leta
Sastojci: glikozidi, tanini i dr.
Upotreba: narodni lek, protiv
skrofula, protiv konih bolesti,
ti lj protiv uljeva.
Scrop Scrophulariaceae hulariaceae
Verbascum phlomoides L. Verbascum phlomoides L.
(V. australe Schrad., V.
condensatum Schrad.L., V.
nemorosum Shrad.)
N d i i di i l Narodni naziv: divizma, lopen
Stanite: na sunanim,
kamenitim mestima, utrinama,
sprudovima, renim nanosima. sp udo a, e a os a
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se:cvet odnosno samo
krunica sa priraslim pranicima
(V b i fl ) (Verbasci flos)
Berba:cvet se bere preko leta i
jednog dela jeseni, sve dok
biljka cveta j
Sastojci: flavonoidi, iridoidi,
saponini, steroli, karotenoidi
Upotreba: blag ekspektorans
Scrop Scrophulariaceae hulariaceae
Verbascum densiflorum
Bertol.
Verbascum thapsus L.
Scrop Scrophulariaceae hulariaceae
Veronica officinalis L. Veronica officinalis L.
(V. repens Gilib.)
Narodni naziv: razgon,
estoslavica, trava od uljame
St it t i Stanite: raste u umama i
ikarama od nizije do alpijskog
pojasa
Nalazite: rasprostranjena a a te asp ost a je a
Koristi se: nadzemni deo biljke u
cvetu (Veronicae herba)
Berba: odsecaju se nadzemni
d l i biljk t delovi biljke u cvetu
Sastojci: oko 0,5-1% iridoidnih
glikozida, flavonoidi, uglavnom
derivati luteolina, tanini, , ,
organske kiseline
Upotreba: blag ekspektorans,
kod brohnitisa i astme
Scrop Scrophulariaceae hulariaceae
Veronica beccabunga L.
Red Asterales, fam. Asteraceae Red Asterales, fam. Asteraceae
Veliina: oko 25000 vrsta u oko 1500 rodova, jedna od najveih porodica
Rasprastranjenost: Kosmpolitska.
Habitus: veinom zeljasto bilje, retko drvee, grmlje ili lijane.
C t i j d l i i d l i j i ti i ti Cvetovi: jednopolni i dvopolni, jeziasti i cevasti
Plod: ahenija
Cvetna formula
Asteraceae: * K

[C
(5)
A
5
]G
(2)
Bellis perennis
Cirsium helenoides
Asteraceae Asteraceae
Achillea millefolium L.
Narodni naziv: hajduka trava, ajduica, spori, kunica
Stanite: pored puteva, pruga, po kamenjarima, na
i i l i li d sunim i umereno vlanim livadama, ree u umama
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu
(Millefolii herba), ree samo cvasti (M. flos) ili samo list (Millefolii herba), ree samo cvasti (M. flos) ili samo list
(M. folium)
Berba: zeljasti nadzemni vrni deo biljke odseca se
kada je biljka u cvetu; cvasti se beru im su se razvile;
li t i k lj j l listovi se sakupljaju u prolee
Sastojci: gorke materije, etarska ulja, flavonoidi
apigenin i luteolin i njihovi glikozidi, malo tanina i dr.
Upotreba: gorko-aromatina droga, stomahik, Upotreba: gorko aromatina droga, stomahik,
karminativ, holagog, antiflogistik, spazmolitik,
hemostatik
Asteraceae Asteraceae
Achillea crithmifolia W. et K.
Narodni naziv: hajduka trava
Stanite: na sunim, kamenitim i
zatravljenim povrinama najee na zatravljenim povrinama, najee na
krenjaku, u kserofitnim umama grabia,
u ibljaku jorgovana
Nalazite: u istonoj Srbiji, na Rtnju,
Ozrenu, Velikom kru, u erdapskoj
klisuri, Suvoj planini, Staroj planini
Asteraceae Asteraceae
Antennaria dioica (L.) Gaertn (Gnaphalium
dioicum L.)
Narodni naziv: srcopuc Narodni naziv: srcopuc
Stanite: na stenovitim i travnim mestima u
visokom planinskom pojasu, u umama krivulja
Nalazite: visoke planine u Srbiji
Koristi se: cvast (Antennariae flos) i nadzemni
deo biljke u cvetu (A. herba)
Berba: cvasti im ponu da se otvaraju cvetovi, a
nadzemni deo biljke za vreme cvetanja od maja nadzemni deo biljke za vreme cvetanja, od maja
do jula
Sastojci: tanini, saponini, flavonoidi, gorke
materije, malo etarskog ulja
Upotreba: antihemoragik, antidijaroik, blag
diuretik, holagog
Asteraceae Asteraceae
Arctium lappa L. (Lappa officinalis All.)
Narodni naziv: iak lapak repuv repuina Narodni naziv: iak, lapak, repuv, repuina
Stanite: pored puteva, na ubritima,
zidinama, zaputenim povrinama oko kua,
po seoskim ulicama i parlozima, ree na
obalama reka
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: koren (Bardanae radix)
Berba: u jesen ili u rano prolee od biljaka Berba: u jesen ili u rano prolee od biljaka
starih 1-2 godine
Sastojci: inulin (45%), sluzi, malo etarskog i
masnog ulja, tanini, gorke materije
Upotreba: diuretik, dijaforetik, holagog i
dermatik
Asteraceae Asteraceae
Arctium tomentosum Mill Arctium tomentosum Mill
Narodni naziv: veliki maljavi iak
A ti i (Hill ) Arctium minus (Hill.)
Narodni naziv: crveni iak, mali iak
Asteraceae Asteraceae
Artemisia absinthium L.
(Absinthium vulgare Lam.)
Narodni naziv: pelen, pelin, osena
Stanite: pored puteva, na peskovitim i
kamenitim povrinama, u ikarama na
oranicama i zidinama, u batama i na
parlozima parlozima
Nalazite: rasprostranjena, posebno u
istonoj Srbiji
Koristi se: zeljasti vrni delovi biljke u
cvetu (Absinthii herba ili A. summitas)
Berba: za vreme cvetanja
Sastojci: gorke materije (do 0,4%),
etarsko ulje (0 2-0 8%) flavonoidi etarsko ulje (0,2-0,8%), flavonoidi
Upotreba: gorko-aromatino sredstvo,
holagog, anthelmintik
Asteraceae Asteraceae
Artemisia vulgaris L Artemisia vulgaris L.
Narodni naziv: komonika, trnomet
Stanite: pored puteva, pruga, oko
kua, na oranicama, livadama,
poaritima i progalama uma
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: zeljasti vrhovi granica u
cvetu (Artemisiae vulgaris herba) cvetu (Artemisiae vulgaris herba)
Berba: za vreme cvetanja
Sastojci: gorke materije, malo etarskog
ulja, tanini i dr.
Upotreba: amaro-aromatik, stomahik,
holagog, anthelmintik
Asteraceae Asteraceae
Artemisia dracunculus L.
Artemisia maritima L
Narodni naziv: estragon
Artemisia maritima L.
Narodni naziv: trava protiv glista
Asteraceae Asteraceae
Artemisia pontica L.
Narodni naziv: sitan pelen, sitna rutvica
Asteraceae Asteraceae
Bellis perennis L.
Narodni naziv: krasuljak belka bela Narodni naziv: krasuljak, belka bela
rada
Stanite: po travnjacima, ledinama,
livadama, obroncima, pored puteva, , , p p ,
progalama uma
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: cvast (Bellidis flos), ree
samo list (B folium) ili cela biljka u samo list (B. folium) ili cela biljka u
cvetu, bez korena (B. herba)
Berba: cvetne glavice beru se bez
peteljke dok se jo nisu sasvim razvile; p j j
lie se bere dok je mlado, kao i cela
biljka, u prolee, i paljivo sui
Sastojci: gorke materije, tanini,
saponini sluzi etarsko ulje saponini, sluzi, etarsko ulje
Upotreba: u narodnoj medicini
upotrebljava se spolja, za obloge kod
otoka, a u obliku aja kod prehlade, za j
lake iskaljavanje, kod poremeaja u
organima za varenje
Asteraceae Asteraceae
Bidens tripartita L.
Narodni naziv: kozji rogovi
Stanite: pored puta, jarkova, padina,
nasipa pored nizvora bara reka vlanih nasipa, pored nizvora, bara, reka, vlanih
livada
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: zeljasti vrni delovi biljke u
cvetu (Bidentis herba)
Berba: za vreme cvetanja biljke, krajem leta
Sastojci: tanini, flavonoidi, malo etarskog
ulja ulja
Upotreba: adstringens, diuretik, amarum
Asteraceae Asteraceae
Calendula officinalis L.
Narodni naziv: neven utelj Narodni naziv: neven, utelj
Stanite: samoniklo raste na toplim
stanitima sa mediteranskom klimom
Nalazite: gaji se u svim krajevima, a
samoniklo raste u Primorju
Koristi se: cvasti (Calendulae flos), ree
nadzemni deo biljke u cvetu (C. herba)
Berba: cvetne glavice bez drke beru se Berba: cvetne glavice bez drke beru se
preko leta
Sastojci: etarsko ulje, flavonoidi (glikozidi
izoramnetina i kvercetina), kalendulozidi
(hemolitiki aktivni glikozidi oleanolne
kiseline), triterpenski alkoholi, steroli,
karotenoidi, ksantofili, fenolne kiseline,
gorki sastojci tanini gorki sastojci, tanini
Upotreba: antiflogistik, spazmolitik,
dermatik
Asteraceae Asteraceae
Carlina acaulis L. (C. grandifolia
Mnch.)
Narodni na i ilino sito kra ljak Narodni naziv: vilino sito, kravljak,
kraljevac
Stanite: suna stenovita, travna i
bunasta mesta, stenovite padine , p
Nalazite: zapadna Srbija
Koristi se: koren (Carlinae radix)
Berba: u jesen
Sastojci: inulin (oko 20%) etarsko ulje Sastojci: inulin (oko 20%), etarsko ulje,
tanini, smole
Upotreba: narodni lek za krepljenje i
davan je protiv hroninog katara j p g
stomaka, protiv posledica nastupnih
groznica
Asteraceae Asteraceae
Carthamus tinctorius L.
N d i i f ik f jik Narodni naziv: afranika, afranjika
Stanite:
Nalazite:
Koristi se: cvet (Carthami flos) ( )
Berba: cvetne glavice se beru sve dok
biljka cveta
Sastojci: boja, odnosno flavonoidni
lik id k t i glikozid kartamin
Upotreba: kolorans. Za bojenje ivotnih
namirnica, naroito testa
Asteraceae Asteraceae
Centaurea cyanus L. (Cyanus
segetum (L.) Baumg)
Narodni naziv: razliak
Stanite: pored puta, oranica,
stenovita i travna mesta stenovita i travna mesta
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: jeziasti i uz njih prilegli
cevasti cvetii bez papusa (Cyani
flos sine calycibus)
Berba: beru se cvetne glavice i sue
u tankom sloju u hladovini na
promaji da sauvaju prirodnu boju promaji, da sauvaju prirodnu boju,
pa se potom iz njih izdvajaju cvetii,
o stalo odbacuje
Sastojci: antocijani, naroito cijanin
i kumarini, gorki glikozid centaurin,
malo tanina
Upotreba: diuretik, holagog i
kolorans kolorans
Asteraceae Asteraceae
Chamomilla recutita (L.) Rauschert
(Matricaria chamomilla L.)
Narodni naziv: kamilica, titrica,
prstenak prstenak
Stanite: pokraj puta, pruga, oko kua,
utrina, oranica, na zaslanjenim mestima
i u kulturama
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: glaviaste cvasti
(Chamomillae flos)
Berba: cvasti se beru po lepom i suvom Berba: cvasti se beru po lepom i suvom
vremenu kada su beli obodni cvetovi u
horizontalnom poloaju
Sastojci: 0,3-1,5% etarskog ulja, razni j g j
slobodni i glikozidno vezani flavonoidi,
seskviterpenski laktoni, kumarini, sluzi
Upotreba: antiflogistik, spazmolitik,
karminativ i stomahik karminativ i stomahik
Asteraceae Asteraceae
Chamomilla suaveolens (Pursh)
Rydb (Matricaria suaveolens L.)
Stanite: pored puteva, oko kua, na
utrinama nitrofilni element
Nalazite: Vojvodina Vlasina Nalazite: Vojvodina, Vlasina
Asteraceae Asteraceae
Cichorium intybus L. (C.
divaricatum Schur) divaricatum Schur)
Narodni naziv: vodopija, enetrga
Stanite: pored puteva, zidina, oranica,
livada
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: koren (Cichorii radix), ree
nadzemni deo biljke u cvetu (C. herba)
ili samo cvet (C. flos) ili samo cvet (C. flos)
Berba: koren se vadi u jesen, a
nadzemni deo se bere u toku cvetanja
biljke
S t j i k k 40% i li Sastojci: u korenu preko 40% inulina,
gorak glikozid intibin, tanini, pektini,
mleni sok; u cvetovima glikozid
cihoriin cihoriin
Upotreba: holagog, diuretik, stomahik
Asteraceae Asteraceae
Cnicus benedictus L. (Centaurea
benedictus L.) benedictus L.)
Narodni naziv: blaeni kalj
Stanite:
Nalazite:
K i i ji d i d biljk Koristi se: gornji nadzemni deo biljke u cvetu
(Cnici benedicti herba ili Cardui benedicti
herba). Kultivirana biljka
Berba: odsecaju se gornji delovi biljke im se Berba: odsecaju se gornji delovi biljke im se
pojave prvi cvetovi
Sastojci: gorki, glikozidno vezani
seskviterpenski laktoni, glavni je knicin, oko
0 3% t k lj fl idi t i i l 0,3% etarskog ulja, flavonoidi, tanini, smole
Upotreba: gorko aromatino sredstvo,
stomahik, blag holagog
Asteraceae Asteraceae
Tanacetum vulgare L.
(Chrysanthemum vulgare Bernh.)
Narodni naziv: vrati, povrati, umanika
Stanite: pored kua, reka, puteva, u
umama
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: cvast (Tanaceti flos) ree Koristi se: cvast (Tanaceti flos), ree
vrni nadzemni deo biljke u cvetu (T.
herba)
Berba: odsecaju se vrni delovi biljke u
doba punog cvetanja
Sastojci: etarsko ulje (1,5-2%),
flavonoidi, tanini, gorka jedinjenja. U
etarskom ulju ima otrovnog tujona etarskom ulju ima otrovnog tujona
Upotreba: vermifug, holagog;
uglavnom narodni lek
Asteraceae Asteraceae
Telekia speciosa (Schreb.) Baumg.
(Buphthalmum speciosum Sch reb.)
Narodni naziv: crni oman, ognjica, trava od
ognjice
Stanite: u planinskim umama pored reica i
potoka
Nalazite: rasprostranjena Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: koren (Telekiae radix)
Berba: u jesen ili u rano prolee
Sastojci: etarsko ulje, gorka jedinjenja, inulin
Upotreba: narodni lek, ponegde kao zamena
za oman
Asteraceae Asteraceae
Tussilago farfara L Tussilago farfara L.
Narodni naziv: podbel, podbelj
Stanite: na nasipima, pored puteva,
izvora, potoka, na vlanim njivama , p , j
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: list (Farfarae folium) i cvet
(F. flos)
B b ti b tk Berba: cvasti se beru u poetku
cvetanja, rano u prolee, a mlado,
zdravo, potpuno razvijeno lie, bez
drki, u prvoj polovini leta , p j p
Sastojci: u liu ima 6-10% sluzi,
inulina, tanina, flavonoida, etarskog
ulja, triterpena, sterola
Upotreba: mucilaginozum blag Upotreba: mucilaginozum, blag
adstringens i spazmolitik
Aster Asteraaceae ceae Aster Asteraaceae ceae
Eupatorium cannabium L.
Narodni naziv: resnik konopljua Narodni naziv: resnik, konopljua
Stanite: na vlanim livadama, padinama, na
obalama reica i potoka u mezofilnim umama
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: koren (Eupatorii radix) nadzemni deo
biljke u cvetu (E. herba)
Berba: koren se vadi rano u prolee, a nadzemni
deo biljke bere se pred cvetanje deo biljke bere se pred cvetanje
Sastojci: etarsko ulje, smole, gorki sastojak
eupatorin, tanini
Upotreba: narodni lek protiv vodene bolesti,
konih bolesti, za leenje unih kanala i kao
sredstvo za ienje.
Aster Asteraaceae ceae Aster Asteraaceae ceae
Helichrysum arenarium (L.) DC
(G h li i L ) (Gnaphalium arenarium L.)
Narodni naziv:smilje
Stanite: pored puteva, na suvim Stanite: pored puteva, na suvim
travnim mestima, na peskovima
Nalazite: U srbiji na istonom delu,
na ramsko-golubakom pesku kod
Kl d U V j di i Kladova. U Vojvodini na
Deliblatskom pesku.
Koristi se: cvetne glavice (Helichrysi
flos ili Stoechados flos))
Berba: koren se vadi rano u prolee,
a nadzemni deo biljke bere se pred
cvetanje
S t j i t k lj l ki Sastojci: etarsko ulje, smole, gorki
sastojak eupatorin, tanini
Upotreba: narodni lek protiv vodene
bolesti, konih bolesti, za leenje , , j
unih kanala i kao sredstvo za
ienje.
Aster Asteraaceae ceae Aster Asteraaceae ceae
Hieracium pilosella L. Hieracium pilosella L.
(H. canum Vukot.)
Narodni naziv: zeja loboda
Stanite: stenovita i travna mesta,
ume, umegrabia
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: cela biljka s korenom Koristi se: cela biljka s korenom
(Hieracii herba)
Berba: bere se skoranom cela biljka,
za vreme cvetanja
S f Sastojci: tanini, flavonoidi, kumarini,
gorka jedinjenja, smole, sluzi.
Upotreba: protiv proliva, odliva krvi,
protiv katara plua i groznice. protiv katara plua i groznice.
Aster Asteraaceae ceae Aster Asteraaceae ceae
Inula helenium L. Inula helenium L.
(Corvisartia helenium Merat.)
Narodni naziv: oman, beli oman
Stanite: vlane livade, pored potoka i
uma
Nalazite: iroko rasprostranjena
Koristi se: rizom sa korenjem (Helenii Koristi se: rizom sa korenjem (Helenii
rhizoms ili Inulae, odnosno Enulae
radix)
Berba: kopa se kasno u jesen, ree u
rano prolee.
Sastojci: 1-3% etarskog ulja, tanini,
gorka jedinjenja.
Upotreba: ekspektorans, Upotreba: ekspektorans,
antihelmentik, bakteriostatik i
antimikotik, diuretik.
Aster Asteraaceae ceae Aster Asteraaceae ceae
Taraxacum officinale Weber. Taraxacum officinale Weber.
(Leontodon taraxacum L.)
Narodni naziv: maslaak
Stanite: na vlanim do umereno
i l j i li d suvim zaslanjenim livadama,
panjacima, batama, pored puteva.
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: koren (Taraxaci radix) o st se o e ( a a ac ad )
ree cela biljka s korenom (T. r. cum
herba)
Berba: koren se vadi u jesen ili u
l t j rano prolee, pre cvetanja
Sastojci: u mlenom soku ima
gorkih glikozida, smole, zatim u
korenu jo i triterpena j p
Upotreba: holagog, diuretik,
stomahik.
Aster Asteraaceae ceae Aster Asteraaceae ceae
Petasites hybridus (L.) G.M. Sch. Petasites hybridus (L.) G.M. Sch.
(P. officinalis L., Tussilago hybrida L.)
Narodni naziv: lopuh, repuh
Stanite: u umama, pored potoka, na
l i ti vlanim mestima
Nalazite: rasprostranjena
Koristi se: list (Petasitidis folium)
Berba: bere se samo liska e ba be e se sa o s a
Sastojci: razni estri, malo etarskog
ulja, flavonoida, sluzi i tanina, tragovi
saponina
U t b litik i bl l tik Upotreba: spazmolitik i blag analgetik.
Aster Astera aceae ceae
Solidago virgaura L.
(P. officinalis L., Tussilago hybrida L.)
Narodni naziv: zlatnica elebigrana Narodni naziv: zlatnica, elebigrana
Stanite: u umama, na razliitim
padinama, na otvorenim mestima
Nalazite: u Srbiji ne tako esta
Koristi se: vrni deo biljke u cvetu
(Solidaginis ili Virgaureae herba)
Berba: beru se granice u cvetu
Sastojci: flavonoidi, katehinski tanini, Sastojci: flavonoidi, katehinski tanini,
saponini, malo etarskog ulja
Upotreba:diuretik i adstrigens