SVEUILITE U MOSTARU

Fakultet prirodoslovno-matematiki! i od"o#ni! $nanosti

%rirunik $a i$raun
E&TS 'odovno"a sustava
MOSTAR( )*+,-
1
2
+- UVO.
+-+- Uvodne napomene
Ovaj Prirunik smo pripremili kako bismo olakali pravilnu primjenu ECTS
bodovnoga sustava u studijskim programima Fakulteta prirodoslovno-matematiki i
odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru# $esto se mo%e primijetiti neuskla&enost stvarnog
studentskog optere'enja i ECTS bodova kro! nastavni program# Osim na Fakultetu
prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru( slina je situa)ija i na
ve'ini drugi visoki uilita u *osni i +er)egovini i regiji#
$esto su studenti na nekim kolegijima radno optere'eni puno vie nego li ti kolegiji
imaju predvi&eno optere'enje kro! ECTS sustav( ili je stvarno optere'enje studenata manje u
odnosu na ECTS bodove koje kolegiji nose# ,a bi se to i!bjeglo( potrebno je provesti
evalua)iju radnog optere'enja !a sve godine studija godine i uvesti primjereniju raspodjelu -.
ECTS bodova kro! akademsku godinu# Problem se stvara kada se pola!i od toga da kolegij
koji nosi vie ECTS bodova vie vrijedi( a ne od toga da ECTS bod predstavlja samo radno
optere'enje studenta#
Cilj Prirunika nije tra%enje u!roka takvoj situa)iji ili ispitivanje posljedi)a uvo&enja
ECTS bodovnoga sustava uop'e( ve' u najkra'im )rtama predoenje uputa !a njegovu
primjereniju prilagodbu namijenjeno lanovima Povjerenstava !a kvalitetu nastave(
proelni)ima i tajni)ima studija( ali i svim drugim nastavni)ima i suradni)ima( te studentima i
studenti)ama/ ukratko( svim initeljima nastavnog pro)esa !ainteresiranim !a i!raun
studentskog optere'enja i!ra%enog kro! studijske programe u ECTS bodovima( te
uskla&ivanje istoga sa slu%benim dokumentima i propisima *olonjskog pro)esa i Sveuilita u
"ostaru#
+-)- to #est( a /to ni#e E&TS
0dejno osmiljen jo 1121# godine( Europski sustav !a prijenos i prikupljanje bodova
3European Credit Transfer System( skra'eno ECTS4 usmjeren je na studente te o!naava
studentsko optere'enje nu%no !a posti!anje )iljeva studijskog programa( spe)i5i)irani kro!
isode uenja#
ECTS sustav stoga ne o!naava niti pro)jenjuje vrijednost kolegija ili status njegova
nositelja#
6
+-0- Optere1en#e studenta kro$ #ednu akademsku "odinu i$ra2eno kro$ E&TS i
vri#eme predvi3eno $a ostvaren#e #edno" E&TS 'oda
ECTS se temelji na naelu da je -. bodova mjera !a optere'enje redovitog studenta
tijekom jedne akademske godine# Optere'enje redovitog studenta koji poa&a program u
Europi u ve'ini sluajeva i!nosi i!me&u 1#7.. do 1#2.. sati na godinu( i u tom je sluaju
jedan bod jednak 27 do 6. radni sati# Oni ukljuuju aktivnu nastavu( ispite i sve potrebne
aktivnosti koje su pove!ane s polaganjem ispita( a stjee i redoviti student u jednom
semestru#
+-,- %redmetni sustavi kao im'eni4i studi#sko" pro"rama
Postoje predmetni sustavi koji su utemeljeni na modulima i sustavi koji to nisu# 8
sustavu koji je temeljen na modulima predmet9modul imat 'e odre&eno 35iksno4 optere'enje(
primjeri)e 7 bodova# Optere'enje u odre&enome modulu ovisi o ukupnom !broju !adataka
koje student treba obaviti kao dio ispunjavanja programa studija( kao i vremenom 3radni sati4
potrebnim studentu da i i!vede# Primjeri)e( modul od 7 bodova !nai da je student koji je
postigao toliko bodova ulo%io 127 do 17. sati rada#
8 sustavima koji nisu temeljeni na modulima svaki predmet mo%e imati ra!liit broj
bodova( ali 'e njiov !broj na kraju godine i!nositi -.( odnosno na kraju semestra 6.#
5astavni planovi i pro"rami studi#a Fakulteta prirodoslovno-matematiki! i
od"o#ni! $nanosti ne mo"u se temel#iti na modularnom sustavu $'o" $a#edniki!
o've$ni! i i$'orni! kole"i#a( te $avr/no" i diplomsko" rada ko#i mora#u nositi paran
'ro# 'odova i$ ra$lo"a /to se 'odovi ravnom#erno di#ele na dvopredmetnim studi#ima-
6ednopredmetni studi#i tako3er ula$e u ova# sustav( #er se i na n#i! odnosi odluka
7akulteta o #ednakom 'ro#u 'odova ko#e nose $avr/ni radovi i $a#edniki kole"i#i-
+-8- 5astavne aktivnosti studenta ko#e se vrednu#u E&TS 'odovima
:rsta nastave; predavanje( seminar( istra%ivaki seminar( vje%be( praktikum(
laboratorijski rad( vo&eno uenje( neovisno uenje( terenski rad( rad na projektu( itd#
Tipovi obra!ovni aktivnosti; sluanje predavanja( rad na odre&enim !ada)ima(
<
pisanje radova( vje%banje teniki ili laboratorijski vjetina( itanje literature ili novina(
uenje kako biti kritian prema radu ostali studenata( vo&enje sastanaka( itd#
Tipovi ispitivanja; usmeno ispitivanje( pisano ispitivanje( uradak( mapa( pre!enta)ija(
i!vjetaj o istra%ivanju( kontinuirano ispitivanje( itd#
+-9- %otre'a prov#ere ispravnosti studentsko" optere1en#a
=oliko je minimalno nastave potrebno da bi student9i)a svladao9la gradivo i polo%io9la
ispit i! odre&enog kolegija( koju temeljnu literaturu student treba prouiti i koje je !naenje
prakse( pitanja su !a koja su mjerodavni dioni)i nastavnog pro)esa na svim ra!inama; od
proelnika odjela( preko nositelja kolegija( predavaa i asistenata do sami studenata# Studenti
ipak najbolje !naju o)ijeniti te%inu i organi!a)iju studijski predmeta i provesti kontrolu
studijskog optere'enja i njegovu prilago&enost# S ob!irom na to( nu%ne su redovite i
sveobuvatne ankete studenata( koje bi djelatni)ima u nastavi bile !naajan poka!atelj stvarne
optere'enosti( te upute !a eventualno poboljanje sami programa i planova studija( te naina
i!vo&enja nastave op'enito#
*odovi se dodjeljuju temeljem realne pro)jene optere'enja prosjenog studenta
potrebne !a posti!anje isoda uenja predvi&eni !a svaku od sastavni)a# Pro)es i nain
dodjeljivanja bodova esto se kontroliraju kro! prikupljanje i anali!iranje temeljni
in5orma)ija o studentskom optere'enju#
Pojedinom 'e studentu trebati vie ili manje vremena !a posti!anje jednaki isoda
uenja# "e&utim( dodjeljivanje bodova temelji se na ra!umnom i realnom optere'enju
prosjenog studenta( kako bi i se !atitilo od pre!atjevni ili previe laki programa# Takav
sustav poma%e nastavni)ima u oblikovanju i provedbi i!vedivog programa studija#
+-:- I$raun optere1en#a i$ra2eno" E&TS 'odovima $a pisan#e seminarski! i
dru"i! radn#i( te $a rad s ispitnom literaturom
Pisanje seminara ili drugog rada !a jednu karti)u teksta 312.. !nakova4 !atijeva <
sata i!rade( odnosno 2 i pol sata istra%ivanja i 1 i pol sat pisanja po karti)i# >a ve'ini
ino!emni sveuilita studij pola!i od pretpostavke da student !a jedan sat mo%e proitati 1.
strani)a te%e strune literature ili 17 strani)a laganije strune literature( a nauiti mo%e -(27
strani)a( odnosno ?( 2 strani)a teksta# @to je Ate%aB( a to AlaganijaB literatura treba odrediti
nositelj kolegija( dr%e'i se !ajedniki smjerni)a#
7
Ponekad( primjeri)e( i manji obujam literature( a s ob!irom na !atjevnost( mo%e
!atijevati ve'i broj sati !a itanje i uenje od navedenoga prosjenog vremena !a itanje i
uenje te%e literature# Tako&er( spe)ijalistiki seminari ponekad ine i gro konane o)jene# 8
tome je sluaju vrijeme potrebno !a i!radu jedne karti)e teksta kudikamo ve'e od navedenog
u prvom stavku#
+-;- %o"re/ni naini i$rauna studentsko" optere1en#a
ECTS bodovi i!ra%avaju jedino optere'enje studenata mjereno u vremenskim
jedini)ama# >e odnose se na status kolegija ili ugled pojedinog nastavnika# Primjeri)e( jedan
modul !a poetnike mo%e od studenta !atijevati vie vremena nego onaj !a napredne#
Tako&er( ne postoji i!ravna ve!a i!me&u bodova i sati predavanja# Primjeri)e( jedan sat
predavanja mo%e !atijevati tri sata neovisnog uenja i pripremanja studenta( dok seminar koji
traje dva sata mo%e tra%iti )ijeli tjedan pripreme# 8kratko( sustav temeljen na optere'enju
studenata( kao to je ECTS( ne mo%e biti ba!iran iskljuivo na satima predavanja( ve' i na
seminarima( pripremi ispita te ostalim nastavnim aktivnostima#
+-<- %rim#er prov#ere studentsko" optere1en#a
=olegij i!nosi u studijskom programu 9 E&TS bodova#
Pro)jena optere'enja;
a4 6. predavanja C ))a + E&TS
b4 17 vje%bi C ))a *-8 E&TS
)4 17 seminara- ))a *-8 E&TS
)4 Pisanje seminara( !avrnog rada i diplomskog rada C 17 karti)a 3strani)a teksta4 - ))a )
E&TS
d4 $itanje te%e i lake literature - 6. C ))a + E&TS
e4 8enje te%e i lake literature - 6. C ))a + E&TS
+-+*- 5aini pode/avan#a studentsko" optere1en#a u slua#u po"re/ne raspod#ele
E&TS 'odova
Optere'enja i9ili aktivnosti treba podesiti kad provjera optere'enja poka%e da je
pro)jena pogrena te da se propisano optere'enje ne podudara sa stvarnim# 0sod provjere
-
pro)esa ili nadogradnju sadr%aja u tome sluaju treba voditi prema podeavanju optere'enja
i9ili promjene predmetni aktivnosti#
8 nemodularnom sustavu tako&er se mo%e podeavati koliina materijala( ali se mo%e i
mijenjati broj bodova( to 'e imati utje)aj na ostale )jeline jer je ukupan broj bodova
programa uenja nepromjenjiv 36. po semestru( -. po godini4#
?
)- S%E&IFI5OSTI FA=ULTETA %RIRO.OSLOV5O-MATEMATI=I> I
O.?O65I> @5A5OSTI
)-+- Or"ani$a4i#a studi#a
>a Fakultetu prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru(
koji od osnutka djeluje po programu *olonjske deklara)ije 6D2D6 i <D1D6( postoji trinaest
ra!liiti studija; 1# "atematika( 2# 0n5ormatika( 6# =emija( <# Fi!ika( 7# *iologija( -# Enanost
o okoliu( ?# Eemljopis( 2# Turi!am i !atita okolia( 1# Fa!redna nastava( 1.# Predkolski
odgoj( 11# Pedagogija( 12# Fi!ika kultura( 16# Gla!bena umjetnost
6ednopredmetni studi#i suA 1# "atematika( 2# 0n5ormatika( 6# Eemljopis( <#
Eemljopis- Turi!am i !atita okolia( 7# Enanost o okoliu( -# Fi!ika kultura( ?# Gla!bena
umjetnost( 2# Pedagogija( 1# Fa!redna nastava( 1.# Predkolski odgoj
.vopredmetni studi#i su ravnopravni( a mo"u se studirati u +8 ra$liiti!
kom'ina4i#aA
1# "atematika-5i!ika
2# "atematika-in5ormatika
6# Fi!ika-in5ormatika
<# =emija-in5ormatika
7# Eemljopis-in5ormatika
-# Pedagogija-in5ormatika
?# Pedagogija-rvatski je!ik i knji%evnost
2# Pedagogija-povijest
1# Pedagogija-5ilo!o5ija
1.# =emija-5i!ika
11# *iologija-kemija
12# *iologija-!emljopis
16# Eemljopis-5i!ika
1<# Eemljopis-povijest
17# 0n5ormatika-tenika 3od akademske 1<9174
2
0ako injeni)e o ra!nolikosti uposlenog kadra i velikom broju studenata te ra!liiti
smjerovi studijski programa govore o kvaliteti Fakulteta prirodoslovno-matematiki i
odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru( ta ista ra!nolikost se javlja kao otegotna okolnost
pri uskla&ivanju ECTS bodova na pojedinim studijskim grupama 3posebi)e na
dvopredmetnim studijima4# ,odatne komplika)ije pri uskla&ivanju ECTS bodova i
organi!a)ije nastave uop'e javlja se u kombina)ijama( Pedagogija-rvatski je!ik i
knji%evnost( Pedagogija-povijest( Pedagogija-5ilo!o5iji i Eemljopis-povijest( s
Filo!o5skim 5akultetom
)-)- to ka2e @akon
Prema Eakonu student je( da bi stekao !vanje prvostupnika( du%an ste'i tono +;*
E&TS bodova 3!a program 6D24( odnosno 2<. bodova 3!a program <D14 to !nai tono 9*
E&TS po "odini( odnosno tono 0* E&TS po semestru#
Okvirni $akon o visokom o'ra$ovan#u Bi>( lanak 8( stavak ,( "lasiA C6edan semestar
studi#a nosi 0* E&TS 'odova u svakom 4iklusuD-
@akon o visokom o'ra$ovan#u >5E-a( lanak +*0( stavak 4)( "lasiA C6edan semestar
studi#a vrednu#e se sa 0* E&TS 'odovaD-
=riteri#i $a akredita4i#u studi#ski! pro"rama( Indikator )-, Radno optere1en#eA
CStvarno vri#eme studiran#a $a akademsku "odinu #e prov#ereno i dosti2e standard od
9* E&TS 'odovaD-
Toan broj od 6. ECTS !a svaki semestar javlja se kao problem kod dvopredmetni
studija( !bog !ajedniki 3op'i4 kolegija( koji su na nekim grupama obve!ni( a na nekima
nisu( te !bog kombina)ija nastavniki i nenastavniki studija( jer nastavniki studiji
predvi&aju odre&en broj ECTS bodova i! kolegija nastavnikog modula 3Op'a pedagogija(
Osnove psiologije( ,idaktika( +rvatski je!ik i je!ina kultura( Strani je!ik 1 i 2( Tjelesna i
!dravstvena kultura 1( 2( 6( i <( metodike( prakse4( dok nenastavniki studiji takve kolegije
nemaju predvi&ene u svojim planovima i programima# Problem se uslo%njava i time to
!ajedniki kolegiji na pojedinim studijskim grupama ne nose jednak broj bodova#
,a bi se navedene neuskla&enosti i!bjegle( prvi korak je dogovor oko !ajedniki
kolegija( tj# da !ajedniki kolegiji nose uvijek isti 3paran4 broj ECTS bodova( kako bi se
1
bodovi mogli ravnomjerno podijeliti na oba studija u kombina)iji# @a#edniki kole"i#i svi!
preddiplomski! nastavniki! studi#a su Strani jezik 1 i 2 F*G*G0* i nosi ) E&TS H i
Tjelesna i zdravstvena kultura 1, 2, 3, i 4 F*G*G0* i nosi + E&TSH - @a#edniki kole"i#i svi!
diplomski! nastavniki! studi#a su Hrvatski jezik i jezina kultura F0*G*G* i nosi )
'odaH( Osnove psihologije F0*G*G0*H( Opa pedagogija F0*G*G0*H i Didaktika F0*G*G0*H(
ko#i 'i nosili , E&TS-
)-0- 5ova klasi7ika4i#a kole"i#a
Sukladno ra!novrsnosti studija i njiovi kombina)ija( predla%e se i primjerena
klasi5ika)ija 3selek)ija4 svi kolegija koji se javljaju u studijskim programima# Fadi lake
uporabe( svaka pojedina skupina kolegija o!naavala bi se slovom i brojem#
A+ C osnovni 3temeljni4 kolegij s matinog studija
A) - osnovni 3temeljni4 kolegij s nematinog studija
B - i!borni kolegij s matinog studija( mo%e nositi ra!liit broj bodova/
&- i!borni kolegij s nematinog studija
. C !ajedniki obve!ni kolegiji s nematinog studija na preddiplomskom studiju;
Strani jezik 1 i 2 i Tjelesna i zdravstvena kultura 1, 2, 3, i 4 te !ajedniki kolegiji na
diplomskom studiju; Hrvatski jezik i jezina kultura( snove psi!olo"ije( snove peda"o"ija
i #idaktika$
E+- osnovni 3temeljni4 kolegij s druge lani)e Sveuilita u "ostaru
E)- i!borni kolegij s druge lani)e Sveuilita u "ostaru
)-,- @avr/ni i diplomski rad
1.
Eavrni i diplomski rad bi trebali nositi paran broj ECTS bodova( budu'i da se bodovi
i! !avrnog i diplomskog rada ravnomjerno dijele na dvopredmetnim studijima# Eavrni rad
mora biti sadr%an u nastavnom planu u -# semestru 3!a studij po sustavu 6D24( odnosno u 2#
semestru 3!a studij po sustavu <D14 svakog studija# ,iplomski rad mora biti sadr%an u
nastavnom planu u <# semestru 3!a studij po sustavu 6D24( odnosno u 2# semestru 3!a studij po
sustavu <D14 svakog studija#
)-8- I$'orni B kole"i#i
* kolegiji su i!borni kolegiji na matinom studiju#
B kole"i# sluaju i studenti matinog studija i studenti drugi studija 3kojima je to &
kole"i#4#Time bi taj kolegij bio kolegij istog na!iva( satni)e( koda i optere'enja( ali ra!liitog
statusa kod ra!liiti studija# >ije tono odre&eno koliko * kolegija odre&eni studiji trebaju
imati po semestru( te to ovisi o njiovom studijskom programu#
)-9- I$'orni & kole"i#i
Student tijekom studiranja mo%e imati i odre&en broj ECTS bodova i i! kolegija s
nematini studija# C kolegiji bi tako imali 5unk)iju proirivanja !nanja i kompeten)ija s
drugi studija# Sukladno toj 5unk)iji( C kolegiji bi( kao i , kolegiji( trebali nositi paran broj
bodova#
Pri 5ormiranju popisa C kolegija treba pripa!iti na vie stavki# Prvo( treba 5ormirati
posebne popise !a i!borne & kole"i#e preddiplomsko" i diplomsko" studi#a( kako bi se C
kolegiji preddiplomskog i diplomskog studija ra!likovati sadr%ajno# Studiji su du%ni dati popis
od najmanje dva i!borna C kolegija na preddiplomskom i dva C kolegija na diplomskom
studiju( koje nude studentima nematini studija( pa!e'i da budu ravnomjerno raspore&eni na
!imski i ljetni semestar#
Student nematinog studija mo%e i!abrati samo onaj C kolegij koji je na popisu
ponu&eni C kolegija#
11
=olegiji koji se nude nematinim studentima trebali bi biti preglednog 3op'enitog4
karaktera( kako bi studentima bili to korisniji#
Eatim( treba tono de5inirati po kojem 'e se prin)ipu birati C kolegiji 3npr# o'e li biti
odre&eni po semestrima( o'e li se mo'i birati sa svi studija ili samo s odre&eni studija(
o'e li biti neim uvjetovani i ime 'e biti uvjetovani( na koji 'e se nain studenti prijavljivati
na %eljeni kolegij( i sl#4#
Svaki studij od ukupne ponude i!borni C kolegija svojim studentima trebao bi
ponuditi nekoliko predlo%eni C kolegija koji su s matinim studijem srodni( te time i korisni
studentu# Studij treba predlo%ene kolegije ve!ati !a tono odre&ene semestre( u kojima je
prema programu predvi&en prostor !a C kolegij#
)-:- =arakteristike $a#edniki! kole"i#a F. kole"i#aH
Strani jezik 1 i 2 je !ajedniki obve!ni kolegij !a sve studente nastavniki studija#
Ovaj kolegij se slua u 1# i 2# semestru prve godine na preddiplomskom studiju# =olegij nosi 2
ECTS boda po semestru# >enastavniki studiji mogu u svome programu( u! predvi&en jedan
strani je!ik( ostaviti prostora i !a drugi strani je!ik( koji bi njiovim studentima bio i!borni
kolegij#
Hrvatski jezik i jezina kultura je !ajedniki obve!ni kolegij !a sve studente
nastavniki studija( slua se u 1# semestru diplomskog studija# =olegij nosi 2 ECTS boda#
Od ovog kolegija bi trebali biti oslobo&eni studenti Fa!redne nastave i Predkolskog odgoja (
koji u svom programu predvi&aju sadr%ajno ekvivalentne kolegije i! rvatskog je!ika#
Osnove psihologije( Osnove pedagogije( Didaktika su !ajedniki obve!ni kolegiji !a
sve studente nastavniki studija na diplomskom studiju# Svi jednako nose < ECTS boda#
Prijedlog !a preraspodjelu po semestrima ka%e da bi se snove psi!olo"ije i snove
peda"o"ije trebali sluati u 1# semestru diplomskog studija( a #idaktika u 2# semestru#
0!nimka od ovog pravila su istoimeni kolegiji na studijima Fa!redne nastave( Predkolskog
odgoja i Pedagogije koji se sadr%ajno( bodovno i nastavnim planom ra!likuju u odnosu na
navedne kolegije drugi nastavniki studija#
Svi smjerovi na Fakultetu prirodoslovno-mateamtiki i odgojni !nanosti moraju
imati kolegije Tjelesna i zdravstvena kultura 1, 2, 3 i 4# Ovi kolegiji se sluaju u 1# i 2# godini
preddiplomskog studija#
12
)-<- =odovi
=od !a svaki pojedini kolegij sastojao bi se od sedam !namenki 3npr# FE " 6 .2 -4;
1# o!naka !a studij 3sastoji se od dva slova npr# FE( "04
2# o!naka !a studijski )iklus 3* C preddiplomski studij( " C diplomski studij( , C doktorski
studij4
<# o!naka !a broj semestra 31(H(-4
7# o!naka !a redni broj kolegija na odre&enom studiju 3.1(.2( H#4
-# ECTS bodovi
>apomena; Svaki kolegij istog na!iva( koji nosi ra!liit broj ECTS bodova na
ra!liitim studijima( moraju imati !a te kolegije ra!liite kodove 3!bog ra!liitog optere'enja(
koje se odra%ava na satni)u predavanja i vje%bi( literaturu ili dodatne obve!e !a studente4#
Fa!lika u kodovima oitovala bi se u broju bodova#
)-+*- U#ednaena ta'ela $a red predavan#a svi! studi#a
Svi studiji moraju svoj red predavanja predoiti u tabli)i koja je jednaka !a sve# Prvi
dio se sastoji od I1 i I2 kolegija( drugi dio od !ajedniki , kolegija 3ako i u tom semestru
ima4 te tre'i dio od i!borni *( C i E2 kolegije 3ako i u tom semestru ima4# Iko je nastavnim
planom i programom predvi&en jedan i!borni kolegij moraju biti ponu&ena dva( ako su dva
kolegija moraju biti ponu&ena minimalno etiri( ako su tri kolegija mora biti ponu&eno
minimalno pet#
Tabli)a 2# Primjer
=od >a!iv kolegija *roj sati
pDsDv
Status
kolegija
ECTS
bodovi
>astavnik/
asistent
0E*OF>0 * =OJEG0K0
=od >a!iv kolegija *roj sati Status ECTS >astavnik/
16
pDsDv kolegija bodovi asistent
0E*OF>0 C =OJEG0K0
=od >a!iv kolegija *roj sati
pDsDv
Status
kolegija
ECTS
bodovi
>astavnik/
asistent
0E*OF>0 E1 =OJEG0K0
=od >a!iv kolegija *roj sati
pDsDv
Status
kolegija
ECTS
bodovi
>astavnik/
asistent
>apomena; 8 tabli)e se broj sati unosi semestralno( a ne tjedno 3npr# 17D17( 6.D17( itd#4#
*roj sati se unosi redoslijedom; predavanjaDseminarDvje%be 3npr# 17D.D17( 6.D17D.(
6.D.D.( itd#4#
Pri navo&enju nastavnika u !a to predvi&enom stup)u( treba se voditi sljede'im pravilima;
- !a nositelje kolegija;
1# titula( 2# ime i pre!ime( 6# !vanje 3npr#; dr# s)# "arko "ari'( do)ent4
- !a asistente;
1# titula 3ako ima4( 2# ime i pre!ime( 6# !vanje 3npr#; Inte Inti'( asistent ili asist#(
mr#s)# +rvoje +rvati'( vii asistent4#
1<
,- @A.A&I I @A=L6U&I
,a bi Fakultet prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru(
kao obitelj s vie lanova( uspjeno provodio nastavu( te studentima pru%io optimalnu koliinu
!nanja i kompeten)ija( svaki lan te obitelji mora potivati ista !ajednika pravila i odredbe#
0ako je svaki studij i svaka kombina)ija dvopredmetnog studija spe)i5ian !a sebe( mora biti
jedinstveni dogovor oko onoga to je svima !ajedniko# Eajednika pitanja svi studija
Fakulteta prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru moraju biti;
1# !avrni rad 3paran broj bodova4
2# diplomski rad 3paran broj bodova4
,ogovor oko tono odre&enog i uvijek parnog broja ECTS bodova !a !avrni rad(
diplomski rad( preduvjet je pravilnog i urednog 5unk)ioniranja dvopredmetni studija( koji pri
uskla&ivanju tonog !broja ECTS bodova na kraju semestra 3godine4 imaju mnogo vie
problema nego jednopredmetni studiji# 0! tog jednostavnog ra!loga svi jednopredmetni studiji
trebaju se prikloniti odlukama koje se tiu navedeni !ajedniki pitanja#
Pojedini studiji( kao autonomne jedini)e jedne kompleksne organi!a)ije kao to je
Fakultet prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti( imaju potpunu slobodnu kreiranja
svoji nastavni planova i programa( ali u tono dogovorenim grani)ama i po dogovorenim
!ajednikim pravilima# Pri tome proelni)i( tajni)i i svi ostali djelatni)i pojedinog studija(
5ormiraju'i nastavni plan i program( te odr%avanje nastave op'enito( trebaju u uvidu imati
prvenstveno studenta( njegov polo%aj i njegov indeks# To se posebno odnosi na proelnike
dvopredmetni studija( ali i na proelnike jednopredmetni studija# >aime( pored oite
injeni)e da dvopredmetni studiji moraju dijeliti sve ECTS bodove( C kolegije i , kolegije( te
!avrni i diplomski rad( valja imati na umu da jednopredmetni studiji 3i nastavniki i
nenastavniki4 !ajedno s dvopredmetnim studijima tako&er moraju dijeliti pravila o
17
bodovanju !avrnog i diplomskog rada( te C kolegije# Time kompleksnost strukture Fakulteta
prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti ne bi bila prepreka optimalnom i urednom
i!vo&enju nastave i uskla&ivanju nastavni programa( ve' naprotiv C svojom ra!noliko'u bi
doprinijela kvalitetnijem kolovanju svi studenata( to bi svim djelatni)ima Fakulteta trebala
biti primarna !ada'a#
1-