UVOD

Nove svjetske ekonomije su silom prilika sve vie ili manje otvorene prema
svjetskom tritu, bilo da je u pitanju trite roba, novca, rada ili kapitala. Privreda i
ekonomija koje su dovoljne same sebi vie nema, njih zamjenjuju privrede koje postaju
komplementarne i sve vie uzajamno povezane. Nastajanje takvo okruenja, dje su
privrede sve vie otvorene, name!e potrebu ovladavanja saznanjima o sloenim tokovima
novca i kapitala u okviru svjetske ekonomije, zatim sistemu i instrumentima pla!anja,
e"ektima promjene deviznih kurseva, promjena kamatnih stopa na "inansijskim tritima,
kursnim i valutnim rizicima, in"laciji i dr.
#anipulisanje deviznim kursevima, politika uvoza i izvoza roba i kapitala,
zaduivanje u inostranstvu, otean pristup svjetskom tritu novca i kapitala kao i mnoi
drui problemi dovode do osnovane potrebe njihovo detaljno izu$avanja. Devizno
poslovanje postaje jedna od osnovnih "unkcija upravljanja preduze!em u ostvarivanju i
samom kreiranju politike plasmana i e"ikasno kori!enja "inansijsko kapitala, posebno
kapitala uvozno porijekla. %avremena konvertibilnost valuta me&unarodno devizno trite,
upravljanje deviznim kursom, devizna kontrola i upravljanje deviznim transakcijama, kao i
povezanost doma!e i svjetsko devizno trita postali su sastavni dio svake "inansijske i
razvojne politike preduze!a i drave u cjelini.
Upotreba razli$itih sistema pla!anja, kursni rizik, odnos rizika kamate, poreske stope i
in"lacije postali su nezaobilazna tema svih poslovnih sastanaka. Devizno poslovanje postaje
jedan od najvanijih semenata moderne "inansijske nauke. 'ao takvo ono u sebi sadri
sloene "enomene i djelovanja devizno kursa, me&unarodnih pla!anja, deviznu politiku,
me&unarodni monetarni sistem, me&unarodne "inansijske institucije i me&unarodno
"inansiranje. Devizni sistem jedne zemlje predstavlja skup svih principa i odnosa datih u
obliku zakonskih propisa kojim se reuliu devizni odnosi i poslovi privrednih i druih
subjekata u robnom i nerobnom prometu u zemlji i inostranstvu. (ko su u pitanju poslovi s
inostranstvom devizni promet se dijeli na tri oblika)
Devizni sistem,
Devizno poslovanje i
Devizna politika.
Devizni sistem moe biti)
*iberalan i
+eulisan.
+azlika izme&u ova dva sistema je u tome to je u liberalnom deviznom sistemu subjektima
u poslovanju s inostranstvom ostavljena ve!a sloboda u poslovanju i raspolaanju deviznim
sredstvima, dok su u reulisanom sistemu ova prava vie ili manje orani$ena.
,
,. PO-(# D.V/0NO1 PO%*OV(N-(
Pod devizom se podrazumijeva kratkotrajno potraivanje koje lasi na stranu valutu.
2u prije svea spadaju potraivanja po vi&enju u stranoj valuti kod stranih banaka. U
devize se ubrajaju potraivanja koja imaju razne oblike, kao to su) mjenica, $ek i drue.
Prvobitni oblik deviza bile su mjenice koje su lasile na stranu valutu i bile plative u
inostranstvu, za koje je u zemlji poloena odovaraju!a protivvrijednost u doma!oj valuti.
%vrha njihove primjene je da se olaka promet izme&u udaljenih mjesta sa razi$itim
valutama i da se obezbjedi siurnost u pla!anju. U zavisnosti od kriterijuma prema kojima
se razvrstavaju u kateorije, devize mou da budu) $vrste, meke, klirinke, konverti bilne,
promptne i terminske.
Po kriterijumu stabilnosti, devize se dele na $vrste i meke devize. U $vrste devize
spadaju one koje imaju stabilan kurs, odnosno koje imaju postojanu kupovnu mo!. Ovakve
devize su u znatnoj mjeri konvertibilne, jer su rezultat uravnoteenosti ili aktivno platno
bilansa. 0a razliku od $vrstih, meke devize nemaju stabilan kurs, ve! se on, ulavnom,
odrava dravnom intervencijom. 0bo toa to nemaju stabilan kurs i stabilnu kupovnu
mo!, meke devize nisu ni konvertibilne. Devizno poslovanje predstavlja sistem platno
prometa 3naplate, pla!anja i prenosa4 izme&u rezidenata i nerezidenata 3ili
pojednostavljeno) platni promet s i inostranstvom4 u stranim sredstvima pla!anja.
Deviznim poslovanjem se vre)
,. Pla!anja, napla!ivanja i prenosi izme&u rezidenata i nerezidenata u stranim
sredstvima pla!anja i u konvertibilnim markama 3'#45
6. Pla!anja, napla!ivanja i prenosi izme&u rezidenata u stranim sredstvima pla!anja5
7. 'upovina i prodaja sredstava pla!anja izme&u rezidenata i nerezidenata, kao i
kupovina i prodaja stranih sredstava pla!anja izme&u rezidenata5
8. -ednostrani prenosi sredstava pla!anja iz 9/: 3u daljem tekstu) +epublika4 i u
+epubliku koji nemaju obeleja izvrenja posla izme&u rezidenata i nerezidenata5
;. 2eku!i i depozitni ra$uni rezidenata u inostranstvu i rezidenata i nerezidenata u
+epublici5
<. 'reditni poslovi u +epublici, i to izme&u banaka i rezidenata u devizama i izme&u
banaka i nerezidenata u '#, kao i kreditni poslovi sa inostranstvom5
Devizno poslovanje jedne zemlje ure&uje 0akon o deviznom poslovanju i prate!a akta.
0akonom o deviznom poslovanju propisano je da doma!a "izi$ka i pravna lica devize mou
kupovati samo od banaka i prodavati ih samo bankama, dok se kupoprodaja e"ektivno
strano novca moe slobodno obavljati u bankama i ovlatenim mjenja$nicama. / pored
postojanja ovako restriktivne norme, prema $lanu ,<. 0akona o deviznom poslovanju
rezidenti mou vriti pla!anje radi kupovine "inansijskih sredstava u inostranstvu, pod
uslovimama i na na$in koji propie =entralna banka 9/:. Odlukom o uslovimama pod
kojim banke, rezidenti i nerezidenti obavljaju poslove s "inansijskim sredstvima, propisano
je da rezidenti mou slobodno vriti trovinu "inansijskim sredstvima.
6
2abela ,) Nalo za pla!anje u inostranstvu>speci"ikacija naloa
7
/zvor) ???.rb"bih.ba
6. D.V/0NO 2+@/A2. / D.V/0N/ 'U+%
6.,. PO-(# D.V/0NO1 2+@/A2(
Devizno trite je mjesto na kome se u su$eljavanju ponude i tranje deviza "ormira
devizni kurs. Osnovna pravila "unkcionisanja devizno trita i trita robe i uslua otovo
su ista, izuzev to im je predmet razmjene razli$it. /pak, razlike i to brojne postoje, a one
proizilaze kako zbo nastanka devizno trita, tako i od na$ina njeovo "unkcionisanja i
motiva njeovih aktera. -asno je da je postojanje devizno trita direktno uslovljeno
obavljanjem me&unarodnih ekonomskih odnosa. .konomske transakcije sa inostranstvom u
ve!ini slu$ajeva moraju da se realizuju na dva trita. Primjera radi, da bi se roba uvezla,
najprije je potrebno da se ona na me&unarodnom tritu kupi, ali i da se, zatim, na
deviznom tritu nacionalna valuta proda za inostranu valutu kojom !e ta roba da se plati.
Obrnuto je kada se roba izvozi. 'upoprodajni odnosi vezani za nacionalnu valutu
jesu najbitnija, ali kao to !e se kasnije vidjeti, ne i jedina vrsta transakcija koja se obavlja
na deviznom tritu. Vrlo raznovrsni su i oblici kupoprodaje jedne devize za druu, to
ovom tritu daje osobine velike raznolikosti. BAto se obima prometa ti$e, dovoljno je
ilustrovan podatak prema kome je vrijednost dnevnih transakcija na deviznom tritu oko
,CCC milijardi dolara, to je sto puta vie od dnevne vrijednosti me&unarodno prometa
robeD
,
E.
U poledu eora"ske rasprostranjenosti, devizno trite nije orani$eno. Ono je
prisutno i cijelom svijetu preko oval!enih banaka koje su locirane prakti$no u svim ve!im
"inansijskim centrima. 0bo toa se kae da je devizno trite interlokalno, jer radi 68 sata
dnevno. 0bo vremenske razlike, kada se banke na Dalekom istoku zatvaraju, otvaraju se u
.vropi, pred kraj njihovo radno vremena u (merici, pa zatim ponovo na Dalekom
istoku. 2rovina devizama podrana je snanom vrlo so"isticiranom telekomunikacionom i
satelitskom podrkom. 9anke, u$esnici na deviznom tritu irom svijeta me&usobno su
dobro povezane mreom za me&unarodne "inansijske komunikacije %F/G2. Na ovaj na$in
slubenici u bankama promptno dobijaju sve relevantne in"ormacije koje su im potrebne za
racionalno odlu$ivanje. Osnovne "unkcije devizno trita rupiu se na razli$ite na$ine.
U svim klasi"ikacijama kao njeova osnovna "unkcija navodi se "ormiranje devizno
kursa, a u ve!ini njih sadrane su slede!e)
,. Omou!uje se obavljanje me&unarodnih pla!anja5
6. Prua se mou!nost obezbje&enja od kursno rizika5
7. Obezbje&uje se realizacija me&unarodnih kreditnih aranmana5
8. Objavljivanjem kretanja deviznih kurseva prua se in"ormati$ka osnova za
odlu$ivanje svima zainteresovanim subjektima u me&unarodnim ekonomskim
odnosima i
,
EPelevi!, 9., Vu$kovi!, V.) #e&unarodna ekonomija, =entar za izdava$ku delatnost, 9eorad, 6CCH., str 6,I
8
;. Dravnim oranima se pomae da vode adekvatnu ekonomsku, prije svea
monetarnu i platnobilansnu politiku.
Prema subjektima koji u$estvuju u radu devizno trita, sve transakcije koje se na
njemu obavljaju mou se podijeliti u tri rupe, to, prakti$no, odre&uje i tri njeova oblika)
,. Osnovne su transakcije izme&u poslovnih banaka i njihovih komitenata 3poslovnih
partnera4, prije sveaprivrede, ali i stanovnitva. U tim poslovima, banke im prodaju
devize ili ih kupuju od njih, salasno njihovim nalozima. 0na$i, kada "irma ima
namjeru da uveze robu ili plati usluu ili ra&anin namjerava da svoj novac potroi
u inostranstvu, normalno je da se obrate svojoj banci i da od nje trae da im proda
devize. Obrnuto je kada je u inostranstvu ostvaren prihod u devizama i kada ih "ilme
iJili pojedinci prodaju za doma!u valutu5
6. Na me&ubankarskom tritu obavljaju se transakcije izme&u poslovnih banaka na
kome one prodaju viak svojih deviza ili kupovinom nadokna&uju njihov manjak.
Na razvijenim "inansijskim tritima, te operacije naj$e!e se obavljaju posredno,
preko brokera, kako se ne bi odkrila devizna pozicija banke i
7. =entralne banke, koriste!i svoje devizne rezerve, aktivno u$estvuju na tritu ne
dozvoljavaju!i nale promjene u ponudi ili u tranji deviza koje bi ozbiljnije
pomjerile devizni kurs. 'ada je tranja deviza bitnije ve!a od ponude banka prodaje
devize i obrnuto, kada je ponuda ve!a, ona ih kupuje.
+e$eno je ve! da devizno trite u osnovnim elementima "unkcionie kao i svako druo
trite. 2o zna$i da se prilikom sklapanja kupoprodajno posla na tritu pored a4 predmeta
transakcije, b4 njeove koli$ine, c4 cijene, uovara i vrijeme njeove realizacije. Upravo taj,
$etvrti element odre&uje razliku izme&u promptnih 3spot4 deviznih transakcija i terminskih
transakcija. Na osnovu toa istovremeno pravi se i razlika izme&u promptno 3spot4 i
terminsko devizno kursa. Promptni (spot) devizni kurs je onaj koji se primjenjuje kada
se kupoprodaja deviza izvrava odmah po sklopljenom uovoru ili u roku do dva dana, sa
svim unaprije poznatim elementima. Dakle u promptnim deviznim poslovima nema
nikakve neizvjesnosti.
Terminski poslovi obavljaju se onda kada se vrijeme zaklju$enja uovora i vrijeme
njeove realizacije ne poklapaju. 'upac i prodavac se u tom poslu doovaraju da se
isporuka deviza obavi u roku od naj$e!e jedan, tri ili est mjeseci po zaklju$enju uovora,
po unaprijed doovorenom 3terminskom4 kursu. Pri tom, nebitno je koji !e u tom, budu!em
vremenu biti aktuelni 3promptni4 kurs. U poledu osnovno mehanizma "ormiranja
devizno kursa nema razlike izme&u promptno i terminsko) oba se odre&uju na osnovu
odnosa ponude i tranje. Ono zbo $ea oni uporedo postoje i zbo $ea se "irme
prevashodno odlu$uju za izbor jedno od njih jesu procjene o budu!em 3spot4 deviznom
kursu. Naravno, kada bi odnos valuta me&usobno bio "iksiran. /zme&u spot i terminsko
kursa nebi bilo nikakve razlike. #e&utim, u dananjem svijetu opte "luktuiranja valuta,
"aktor neizvijesnosti ima veliki zna$aj i bitno odre&uje oblike rada devizno trita.
Devizna arbitraa predstavlja narednu rupu operacija na deviznom tritu. Ostupanja
od pravilno ukrtenih deviznih kurseva i to manja i na kra!i rok ipak su mou!a, to otvara
prostor za deviznu arbitrau. /stovremena kupovina i prodaja iste devize jasno slede!i
elementarno pravilo) kupiti dje je je"tinije i prodati dje je skuplje naziva se
;
di"erencijalnom arbitraom. Poslovi devizne arbitrae mou se obavljati na tri i vie trita,
uvjek kada su prisutna ostupanja od pravilno ukrtenih kurseva.
6.6. PO-(# / GUN'=/-. D.V/0NO1 'U+%(
Devizni kirs predstavlja cijenu jedinice strane valute izraenu u doma!oj valuti,
odnosno pokazuje koliko jedinica doma!e valute treba izdvojiti za jedinicu strane valute.
Vrlo rijetko, kao to je to u Velikoj 9ritaniji, primjenjuje se recipro$ni odnos, umjesto npr.
C,; "unti za , dolar, na mjenja$kim listama bi se istaklo 6 dolara za jednu "untu. No, taj
problem je vie tehni$ke prirode. Ono to je mnoo vanije jeste da se, s obzirom na to da
se u me&unarodnom platnom prometu nalazi veliki broj valuta, utvrditi kurs u odnosu na
svaku od njih, pri $emu je neophodno potovati pravilo Bpravilno ukrtenih deviznih
kursevaD. Ovo pravilo nalae da se prera$unavanjem kursa jedne valute u druu valutu ne
iskae njihov drua$iji me&usobni odnos od ono koji koji vai na me&unarodnom tritu.
+azumje se da su manja ostupanja od Bpravilno ukrtenih kursevaD uobi$ajena, to i
jeste jedan od razloa to se svakodnevno na me&unarodnom tritu, kroz tzv. Bdeviznu
arbitrauD, izvre konverzije $ija se vrijednost mjeri milijardama dolara. #e&utim,
eneralno, a pootovu za manje zemlje, ovo je jedno od najvanijih pravila "ormiranja
devizno kursa. Osnovna "unkcija devizno kursa, po de"iniciji, jeste da obezbijedi
izraavanje cijena doma!e robe u inostranoj valuti i inostrane robe u doma!oj valuti i da, na
taj na$in, omou!i njihovo jasno saledavanje i uporedivost. Poto se me&unarodna
trovina obavlja prije svea na bazi razlika izme&u doma!ih i inostranih cijena, to zna$i da
visina devizno kursa najprije i to direktno uti$e na veli$ine izvoza i uvoza i na stanje u
platnom bilansu. 2o je, me&utim samo po$etak pri$e o viestrukom i simultanom uticaju
devizno kursa, otovo na sve makroekonomske pojave i na mikroekonomsko okruenje.
Nave!emo samo nekoliko primjera. 0adovoljavaju!i obim uvoza omou!uje
uredno snabdijevanje doma!e trita osnovnim sredstvima i repromaterijalom K to je
preduslov privredno rasta, i robom iroke potronje K od $ea zavisi kvlitet li$no
standarda. %aLdrue strane, izvoz tako&e, i to multiplikativno, djeluje na zaposlenost i
privredni rast. 0na$i, i jedna i drua veli$ina predstavljaju jedan od osnova privredno
napretka. Ukoliko je devizni kurs korektno "ormiran, on je zadovoljen. Problemi, me&utim,
nastaju kada se ne vodi adekvatna politika devizno kursa K kada je nacionalna valuta
precjenjena, odnosno kada je devizni kurs nizak. Uvozna roba je tada je"tinija od doma!e, a
zbo viih cijena na doma!em trzitu neo u inostranstvu, izvoz nije pro"itabilan. +ezultat
je onda prekomjeran rast uvoza, nedovoljan izvoz i de"icit u platnom bilansu.
Ukoliko de"icit potraje, ra&aju se mnoi problemi) remeti se uredno "unkcionisanje
devizno trita, centralna banka je prinu&ena da intervenie iz deviznih rezervi, javlja se
potreba za zaduivanjem u inostranstvu i, u krajnoj istanci, otvara se pitanje adekvatnosti
politike devizno kursa. O$ito je, da stoa, devizni kurs uti$e na alokaciju resursa. Ukoliko
je on realan, investicije se usmjeravaju ka sektorima u kojima zemlja ima me&unarodno
priznate komparativne prednosti. 2ako se ne uvozi roba koja na zadovoljavaju!i na$in
moe da se proizvede u zemlji, niti se na doma!em tritu zadrava roba pro"itabilnije
<
moe da se plasira u inostranstvu. Devizni kurs bitno uti$e na stanje i promjene odnosa na
tritu. Normalna je situacija kada je neka uvozna roba je"tinija a neka skuplja od doma!e.
6.6.,. Odre&ivanje devizno kursa na du rok
Ukoliko bismo uporedili liste deviznih kurseva nekoliko predhodnih odina,
konstatovali bismo da su promjene u odnosima valuta $esto dramati$ne. One su utoliko
ve!e ukoliko su ve!e razlike u pojedinim ekonomskim pokazateljima izme&u zemalja.
#e&u njima, najvanije su razlike u cijenama i duoro$nom kretanju kamatnih stopa, to je,
uzro$no>posljedi$no, povezano sa karakterom ekonomske politike, prije svea monetarne.
Na ovom mjestu, zadra!emo se samo na odnosima cijena i njihovih promjena, kao prvom i
najvanijem "aktoru koji duoro$no determinie devizni kurs. Promjene devizno kursa
izme&u dvije zemlje na osnovu razlika u cijenama na njihovim tritima najbitniji su
element koji je sadran u teoriji pariteta kupovnih snaa. Ona postoji u dvije varijante)

(psolutnoj K kada se porede nivoi cijena u zemljama,
+elativnoj K kada se u odnos stavljaju promjene nivoa cijena odnosno razli$ite
in"lacije.
Prije neo to pre&emo na njihovo razmatranje, zadrimo se na zakonu jednake cijene.
0akon jednake cijene predstavlja osnovu za razumijevanje teorije pariteta kupovnih snaa.
/zme&u, me&utim, postoji razlika K dok zakon jednake cijene utvr&uje odnos cijena
pojedina$nih proizvoda, teorija pariteta kupovnih snaa upore&uje opte nivoe cijena
izme&u zemalja. Prema apsolutnoj teoriji kupovnih snaa, paritet kupovne snae valute
jedne zemlje u odnosu na valutu drue zemlje odre&uje se pore&enjem opte nivoa cijena
koje su na njemu prisutne. Primjena ove varijante teorije pariteta kupovnih snaa oteana je
iz vie razloa, od kojih su dva najvanija)
,. /zbor proizvoda koji treba da budu zastupljeni u BkorpiD i, s tim u vezi, reenje
dileme) da li uklju$iti samo one proizvode koji su predmet me&unarodne razmjene
ili i one koji slue jedino za doma!u potronju.
6. Drui razlo je tehni$ke prirode, budu!i da je prili$no veliki posao da se prilikom
svako utvr&ivanja nivoa devizno kursa porede cijene veliko broja proizvoda.
/z tih razloa, u praksi se, kao mnoo prikladnija, koristi relativna teorija pariteta
kupovnih snaa. U toj varijanti teorije ne porede se opti nivoi cijena, ve! njihove
promjene, izraene stopama in"lacije ili njihovim indeksima. 'ao to je poznato, in"lacija
predstavlja rast opte nivoa cijena, dakle prosjeka, pri $emu je, jasno, rast cijena pojedinih
proizvoda ve!i ili manji. Novi devizni kurs odre&uje se tako to se njeova vrijednost u
baznom periodu pomnoi sa koli$nikom promjena 3indeksa4 cijena u zemlji i inostranstvu.
Postoji nekoliko orani$enja primjene zakona jednake cijene i teorije pariteta kupovnih
snaa. Najvanija od njih su)
Prisustvo transportnih trokova,
Primjena carina i druih uvoznih dabina,
H
Postojanje proizvoda koji nemou da budu predmet razmjene,
#e&unarodne razlike u mjerenju nivoa i promjena cijena.
7. 2.'UM. D.V/0NO PO%*OV(N-.
#ati$ni zakon za ove poslove bankarsko sektora je 0akon o deviznom poslovanju. U
osnovne odrednice zakona ura&en je $lan N. %tatuta ##G, koji zemlje $lanice obavezuje
na)
/zbjeavanje orani$enja teku!ih pla!anja,
/zbjeavanje diskriminatorne valutne prakse ili viestrukih kurseva,
Uvo&enje konvertibilnosti valute.
'lju$na odlika 0akona je liberalizacija devizno poslovanja u odnosu na predhodnu
praksu, to se oleda u slede!em)
Unos deviza do ,NC dana za redovan izvoz, a preko toa je kreditni posao 3ranije <C
dana4,
Pla!anje uvoza do ,NC dana za redovan uvoz, a preko toa je kreditni posao 3ranije
rnije bilo pla!anja unaprijed4,
Valutna klauzula je izri$ito doputena 3ranije nije bila doputena4.
Uvedeno je trino "ormiranje kursa valute 3ranije administrativno4. 0akon je povezan
sa druim sistemskim zakonima) o bankama, o trovanju :OV, o spoljnotrovinskom
poslovanju itd. 0akon je umjesto odrednice doma!a i strana lica uvedena de"inicija
rezidenata pod kojom se podrazumjeva)
Pravno lice reistrovano i sa sjeditem u zemlji,
Oranak K "ilijala strano pravno lica reistrovan u zemlji,
Preduzetnik,
Gizi$ko lice sa prebivalitem u zemlji,
Gizi$ko lice K inostrani dravljanin sa boravkom u zemlji duim od jedne odine.
Uslov da bi se banka mola baviti poslovima sa inostranstvo je ovla!enje. Narodne
banke za obavljanje poslova sa inostranstvom)
Obavljanje platno prometa sa inostranstvom i
'reditnih poslova, uklju$uju!i arancije.
BOdlukom o uslovima za davanje ovla$enja bankama za obavljanje poslova sa
inostranstvom, kao i uslovima za oduzimanje tih ovla!enjaD
6
E, de"inisani su uslovi koje
banka mora ispunjavati da bi dobila ovla!enje)
6
E:adi!, #.) 9ankarstvo, UN/V.+0/2.2 %/N1/DUNU#, 9eorad, 6CCI., str. 788.
N
+eistrovana je i ima dozvolu za rad,
'adrovski je osposobljena,
2ehni$ki je osposobljena.
2eku!i devizni poslovi su teku!i poslovi zaklju$eni izme&u rezidenata i nerezidenata,
$ija namjena nije prenos kapitala. Pla!anje, napla!ivanje i prenos po teku!im deviznim
poslovima izme&u rezidenata i nerezidenata vri se slobodno. Ovi poslovi obuhvataju bez
orani$enja)
Pla!anje po osnovu spoljnotrovinskih poslova, uklju$uju!i uslue,
Pla!anje na ime kamate na kredite i dijela lavnice kredita,
Povra!aj sredstava uloenih u investicije, prenos u inostranstvo i unos dobiti po
osnovu direktnih investicija,
Prenos u korist "izi$kih lica po osnovu penzija, invalidnina i druih socijalnih
davanja, prenose po osnovu poreza i taksi, sudskih odluka, iara na sre!u,
koncesionih naknada, $lanarina, kazni, likvidiranih teta iz osiuranja i trokova
izdravanja porodice.
Pla!anje na ime kamata na kredite se odnose na sve vrste kredita. Po izmirenju obaveza
strani ulaa$ moe slobodno i bez odlaanja trans"erisati u konvertibilnoj valuti sva
sredstva u vezi saLstranim ulaanjem 3dobit, imovinu nakon aenja preduze!a, sredstva od
prodaje akcija iJili udjela, dopunske uplate i naknade po osnovu ekspropijacije4. Pla!anje
dijela lavnice kredita vezano je za kreditne linije povu$ene u inostranstvu. %trane
investicije predstavljaju ulaanja koja vre strani ulaa$i, a koja ostaju u domenu njihovo
odlu$ivanja i upravljanja. U sredstva pla$anja 0akon o deviznom poslovanju ubraja)
konvertibilnu marku 3'#4 i strana sredstva pla!anja. 'onvertibilna marka 3'#4 je doma!e
sredstvo pla!anja i nacionalna valuta, kojom se vre pla!anja u zemlji i u platnom prometu
sa inostranstvom. %trana sredstva pla!anja su devize K potraivanja u inostranstvu koja
lase na stranu valutu i e"ektivni strani novac K potraivanja u otovini, odnosno papirni ili
kovani novac. /nstrumenti pla!anja su K akreditivi5 doznake5 platne kartice5 mjenice5 $ekovi
i drui bankarski i "inansijski dokumenti naplativi u stranoj vauti.
Devize i e"ektivni strani novac mou se kupovati i prodavati samo na deviznom tritu.
Ovdje veoma vanu ulou ima #e&ubankarski devizno trite 3#D24. Na #D2 poslednjih
odina =99/: sve manje intervenie i njeno u kupoprodajama je opadaju!e. Na #D2, koje
oranizuje =9, se vri aukcija deviza na osnovu prispjelih naloa banaka, a po zavrenim
aukcijama "ormira se kursna lista. Na njemu se obavlja kupoprodaja po kursu koji se
me&usobno uovara. Na #D2 sastanku se kupoprodaje samo .U+.
%lika ,) 'omparativna in"lacija na 9alkanu %lika 6) %tatistika rasta 1DP>a na 9alkanu
I
/zvor) ???.banjaluka"orum.com /zvor) ???.banjaluka"orum.com
7.,. '(P/2(*N/ PO%*OV/ / PO%*OV/ %( :OV
'apitalni poslovi su poslovi izme&u rezidenata i nerezidenata $ija je namjena prenos
kapitala. 'apitalni poslovi uklju$uju)
Direktne investicije,
Ulaanja u nekretnine,
Poslove sa :OV,
Poslove sa investicionim "ondovima i dobrovoljnim penzionim "ondovima,
'reditne poslove,
Direktne investicije predstavljaju sva ulaanja rezidenata u inostranstvu i nerezidenata u
zemlji, koja ulaa$ obavlja u pravno lice sa ciljem uklju$ivanja u upravljanje pravnim
licem. Ulaanje uklju$uje) osnivanje pravno lica, oranka ili predsednitva, kupovina
udjela ili akcije, dokapitalizacija i drui oblik kojim ulaa$ sti$e minimum ,CO
upravlja$kih prava.
Poslovi sa :OV su poslovi sa duoro$nim i kratkoro$nim :OV, vlasni$kim hartijama
od vrijednosti i "inansijskim derivatima. 2o su poslovi na tritu kapitala 3akcije, obveznice
i dr. sa rokom preko , od.4 i tritu novca 3blaajni$ki zapisi, komercijalni zapisi,
serti"ikati o depozitu i bankarski akcepti do , od.4, kao i poslovi sa investicionim
"ondovima, koji nisu direktna ulaanja. 'reditni poslovi su kreditni poslovi u 9/: i kreditni
poslovi sa inostranstvom. 'reditni poslovi u 9/: su kreditni poslovi zaklju$eni u devizama
kojima rezident uzima kredit u devizama, odnosno kreditni poslovi zaklju$eni sa
nerezidentom u '#.
'reditni poslovi sa inostranstvom su krediti i zajmovi izme&u rezidenata i nerezidenata
zaklju$eni u devizama. 2o su krediti banke odobreni nerezidentu i uzeti od nerezidenta za
banku, kao i kredit uzet od rezidenta odobren od inostrane banke. Ovi krediti uklju$uju sve
vrste kredita) komercijalne, robne, "inansijske, kratkoro$ne oro$ene kreditne depozite i
kratkoro$ne kreditne linije.
,C
'reditnim poslovima sa inostranstvom smatraju se i arancije i jemstva. *i$ni prenos
sredstava pla!anja je prenos sredstava pla!anja iz 9/: u inostranstvo ili obratno, koji se ne
zasniva na izvrenju posla izme&u rezidenata i nerezidenata, a uklju$uje poklone, pomo!,
nasledstvo, rentu, podmirenje dua u mati$noj zemlji ili prenos sredstava od strane
iseljenika u inostranstvo. Gizi$ki prenos sredstava pla!anja je svaki prenos otovine u '#
e"ektivno strano novca i :OV iz zemlje u zemlju.
7.6. P*(M(N-., N(P*(2( / P+.NO%
Pla!anje, napla!ivanje i prenos po teku!im poslovima izme&u rezidenata i nerezidenata
se vri slobodno. +ezidenti i nerezidenti koriste devize za placanje u inostranstvu, ako
zakonom nije druacije odre&eno. Pla!anje, napla!ivanje i prenos se u zemlji vri isklju$ivo
u '#>ma. Dozvoljeno je i uovaranje u devizama u 9/:, ali se pla!anje i napla!ivanje vri
u '#>ma, a izuzetno i u devizama po osnovu)
Prodaje i zakupa nepokretnosti,
Odplate devizno kredita u zemlji,
Uplate depozita kao sredstva obezbje&enja,
Napla!ivanje premija i prenosa osiuranja,
'upovine potraivanja i duovanja po osnovu kreditnih poslova sa inostranstvom,
odnosno u e"ektivi po osnovu) ,4 isplate devizne knjiice, 64 kupoprodaje sa kosinacije
i slobodnim carinskim prodavnicama.
Pla!anje, napla!ivanje i prenos se vre preko ovla!ene banke, =9 za dravne orane i
oranizacije. Pla!anje po kapitalnim poslovima se ne moe vriti platnim karticama.
Pla!anje, napla!ivanje i prenos po teku!im poslovima je slobodno. +ezident koji je devize
ostvario u inostranstvu i onaj koji je sredstva prenio u inostranstvo, a nije ih upotebio duan
je da devize unese u zemlju, kao i rezident koji je ostvario dobit u inostranstvu. +ok za
unos deviza u zemlju K po osnovu izvoza i po osnovu dobiti rok je osam radnih dana od
zavretka roka ili zavretka investicionih radova. Posao izvoza sa rokom naplate duim od
,NC dana je kreditni posao, koji se mora reistrovati kod =9.
+eistraciji podlijeu uovor, promjene i raskid uovora, kori!enje, odplata i naplata
kredita, kao i arancije i to prije zaklju$enja uovora i to na posebnom obrascu. Pla!anje,
napla!ivanje i prenos po kapitalnim poslovima su slobodni i to po osnovu sticanja, prodaje i
likvidacije direktih investicija. +ezident ne moe vriti pla!anje po osnovu sticanja
nekretnina, :OV u inostranstvu, kao ni nerezident za sticanje nekretnina u zemlji, niti
ulanja u investicione "ondove u inostranstvu. 9anka moe devize drati kod banke ili =9,
kao i banka u inostranstvu. Nerezident moe imati ra$un u banci u devizama i
konvertibilnim markama 3'#4, pri $emu se jedino orani$enje trans"era deviza u
inostranstvo odnosi na predhodno pla!anje poreskih, carinskih i druih obaveza.
,,
7.6.,. *i$ni prenos sredstava pla!anja i spre$avanje pranja novca
Devizni zakon dozvoljava slobodno unoenje u zemlju e"ektive, platnih kartica i $ekova
koji lase na stranu valutu, a iznoenje u inostranstvo slobodno je za iznoenje platnih
kartica. *i$ni prenos sredstava pla!anja obuhvata poklone i pomo!, nasledstvo, rente,
sredstva za podmirenje dua useljenika u 9/: i sredstva koja iznose iseljenici. Gizi$ki
prenos sredstava pla!anja podrezumijeva prenos otovine u konvertibilnim markama 3'#4,
u e"ektivi, $ekovima i u materijalizovanim :OV. =9 Odlukom o uslovima za li$ne i "izi$ke
prenose sredstava pla!anja u inostranstavo i iz inostranstva propisuje iznos '#>a koji se
moe slobodno unijeti i iznijeti iz zemlje od strane rezidenta, nerezidenta i banke. Gizi$ko
lice moe unositi, iznositi do .U+ ,C.CCC u '# protivvrijednosti, odnosno preko .U+
,C.CCC preko banke pod posebnim uslovima. =9 propisuje iznos e"ektive, $ekova, uslove i
na$in iznoenja :OV i uslove i na$in na koji rezidenti, nerezidenti i banke mou iznositi iz
zemlje. +ezident moe slobodno unositi devize u zemlju, a iznositi e"ektivu ili $ekove do
.U+ ,C.CCC. +ezidenti i nerezidenti su duni da carinskom oranu prijave iznos e"ektive,
$ekova, :OV koji je ve!i od dozvoljeno pri izlasku i ulasku u zemlju. 0akon o pranju
novca, prvobitno je donijet 6CC,. odine, a od zna$aja je harmonizovanje propisa iz oblasti
bankarstva sa me&unarodnim standardima. Pranje novca se vezuje za obavljanje nezakonite
djelatnosti)
%ive ekonomije,
2rovine oruijem,
2rovine opijatina i dr.
Pranje novca je polaanje novca na opisani nelealan na$in u lealne "inansijske
kanale, odnosno tokove. Postupci kojima se omou!ava pranje novca podrazumijevaju i)
Prikrivanje i utaju porijekla novca,
Prikrivanje mjesta ulaanja, prikrivanje namjene,
0amjena i prenos imovine,
Prikrivanje kod privatizacije.
Nezakonitom radnjom se ne smatra podizanje otovine sa ra$una, knjiice niti
podizanje valute. 9anke i ovlateni mjenja$i su duni da vode evidenciju o svim
transakcijama koje prevazilaze iznos od preko .U+ ,;.CCC ili '# ekvivalent.
7.6.6. Obavjetavanje i kontrola devizno poslovanja
=9 propisuje rezidentima i nerezidentima obavezu izvjetavanja o pla!anju, naplati,
prenosu, kupovini i prodaji, kao i uslove i na$in izvjetavanja. Oni su duni da obezbijede
uvid u poslovne knjie i druu dokumentaciju, kao i da $uvaju dokumentaciju najmanje ;
odina. Na osnovu izvjetaja =9 sa$injava projekciju platno bilansa, kao analiti$ku
podlou za utvr&ivanje monetarno K kreditne i devizne politike zemlje i njeno sprovo&enje.
'ontrolu vre) =9, devizni inspektorat, ministarstva, carinski orani. +adi kontrole
,6
unoenja dobiti po poslovima privrednih djelatnosti obavljenih u inostranstvu =9 se
dostavlja dokaz da je dobit unijeta u zemlju uz dokumentaciju. =9 kontrolie prije svea)
Da li je izvezena roba napla!ena u roku i da li je pla!ena roba uvezena,
Da li poslovi podleu posebnom odobrenju,
Da li su poslovi duoro$ne kooperacije realizovani u skladu sa propisima,
Da li je ostvarena dobit unijeta u zemlju.
=9 kontrolie i devizno poslovanje ovlatenih banaka, mjenja$a, rezidenata i
nerezidenata. Devizni inspektorat vri kontrolu devizno poslovanja rezidenata i
nerezidenata) banaka i mjenja$a.
8. D.V/0N/ 9/*(N%
Devizni bilans sadri sve komponente bilansa transakcija samo je loika posmatranja
drua. Naime, on pokazuje likvidnost zemlje prema inostranstvu. %a aspekta devizno
bilansa nisu bitne "akti$ki izvrene transakcije, neo je bitan momenat naplate 3pla!anja4.
Ovaj momenat naplate 3pla!anja4 i $ini devizni bilans razli$itim od bilansa transakcija.
Ovdje, dakle, nije bitno da li je transakcija izvrena i kada je izvrena, neo je bitno da li je
transakcija napla!ena 3pla!ena4 u odre&enom vremenu 3naj!e!e odre&enoj odini4. ( samo
pla!anje moe biti izvreno prije isporuke 3avans4, u toku isporuke 3akreditiv4 i posle
isporuke 3inkaso, kredit4.
Ovaj bilans pokazuje sposobnost zemlje da izvrava teku!e obaveze prema stranim
povjerenicima u momentu kada one dospijevaju, pa se naziva devizni bilans odnosno bilans
spoljne likvidnosti.DOn je najue oslonjen na bilans transakcija i iz njea proizilazi, jer ako
neto nije izvreno ili se ne namjerava izvriti, ne moe ni da se naplati, odnosno plati. U
pitanju je, dakle, samo vremenska razlika izme&u izvrenih i napla!enih 3pla!enih4 izvoznih
i uvoznih operacija. 0a spoljni svijet, kao povjerioce, ovaj je bilans najzna$ajniji, a nita
manje nije zna$ajan i za nacionalnu privredu svake zemljeD
7
ENaime, ako se ne bi vodilo
ra$una, pa zemlja zapadne u trajniju nelikvidnost prema inostranstvu, posljedice bi bile
teke i katastro"alne. +e&ale bi se slede!im redoslijedom)
Obustava kori!enja odobrenih, a neiskori!enih kredita od stranih povjerilaca i
zahtjev za promtnu naplatu svih dospijelih obaveza, masovan odliv kapitala u
inostranstvo,
Otvaranje procesa zaplene nacionalne imovine sa tekim posledicama na
duoro$nu kreditnu sposobnost i uled zemlje,
%manjenje ili prekid ekonomskih odnosa sa mnoim zemljama, uz smanjivanje
mou!nosti uvoza nunih repromaterijala i enerija sa nesaledivim
posledicama na proizvodnju, zaposlenost i ivotni standard,
7
EUnkovi!, #.) #e&unarodna ekonomija, Univerzitet %inidunum, 9eorad, 6C,C., str. ,H8.
,7
Povla$enje i odliv sredstava sa ra$una ra&ana u bankama, a posebno smanjenje
priliva na deviznim ra$unima po osnovu doznaka radnika iz inostranstva i
devizne tednje,
Nunost uvo&enje tekih i nepopularnih restrikcija i apsolutno administriranja
u sistemu ekonomskih odnosa sa inostranstvom.
%ve ovo ukazuje na zna$aj devizno bilansa i na potrebu njeovanja pune
likvidnosti zemlje u pla!anjma sa inostranstvom. Veoma zna$ajan "aktor koji se mora uzeti
u obzir kod devizno bilansa je devizna kontrola. Devizna kontrola podrazumjeva direktnu
akciju nadlenih orana, koja se svodi na uvo&enje prioriteta 3redosljeda4 u pla!anju uvoza
u cilju racionalne upotrebe ostvarenih deviza.
2abela 6) Devizni bilans %G+- u ,IH;. odini 3u mil. Dolara teku!e cijene4
Priliv Odliv Saldo
(. +O9N/ 9/*(N% 8.6H; H.87, 7.,H8
9. 9/*(N% U%*U1( ,.H8N ;CH P,.6I,
a4 transport, osiuranje i ostale uslue ,.C7C ;CH P ;67
b4 turizam HN< > P H<N
=. 9/*(N% 2+(N%G.+( ,.H6, 77H P ,.7N8
a4 iseljenici i radnici ,.<;I > P ,.<;I
b4 kamate <6 77H > 6H;
D. 2.'UM/ 9/*(N% H.N,N N.HN7 > I<;
.. /0VO0 '(P/2(*( / POV.M(N-. D.V/0N/: +.0. ,.,,8 ,8I P I<;
G. U'UPNO N.I76 N.I76 C
/zvor) 9ilten %D', jun, ,IH<.
Prikazani je slu$aj uspostavljanja ravnotee u slu$aju de"icita u teku!em bilansu. Na
isti na$in moemo prikazati i uspostavljanje ravnotee u patnom bilansu u slu$aju su"icita u
teku!em bilansu. Uzmimo primjer %G+- sa podacima deset odina kasnije, odnosno u
,IN;. odini. Prora$un je napravljen na bazi podataka iz tabele br. 6.
2abela 7) Devizni bilans %G+- u ,IN;. odini 3u mil. Dolara teku!e cijene4
Priliv Odliv Saldo
(. +O9N/ 9/*(N% ,C.<<6 ,6.667 ,.<C,
9. 9/*(N% U%*U1( 7.;N, ,.,78 P 6.88H
a4 transport i saobra!aj ,.<<I HH8 P NI;
b4 turizam ,.C<, ,CH P I;8
c4 ostale uslue N;, 6;, P <CC
=. 9/*(N% 2+(N%G.+( 7.;67 7.;7< > ,7
a4 iseljenici i radnici 7.7C, ,.<;C P ,.<;,
b4 kamate i druo 666 ,.NN< ,.<<8
,8
D. 2.'UM/ 9/*(N% ,H.H<< ,<.NI7 P NH7
.. /0VO0 '(P/2(*( / POV.M(N-. D.V/0N/: +.0. 8.;;7 ;.86< > NH7
G. U'UPNO 66.7,I 66.7,I C
/zvor) 9ilten %D', jun, ,IN<.
(naliza ravnotee, u slu$aju su"icita teku!e bilansa 3tabela 74 prikazuje da je u
,IN;. odini robni uvoz u juoslaviji bio pokriven robnim izvozom sa NHO. %u"icit u
bilansu uslua poboljao je ovaj procenat $ak na ,CHO. Poto je u trans"erima bilans bio
neativan, kad se oni uklju$e, koe"icijent pokri!a devizno odliva deviznim prilivom
smanjuje se na ,C;O. #e&utim, to je jo uvjek su"icit od ;O ili NH7 miliona dolara koji je
plasiran kroz izvoz kapitala u inostranstvo i pove!anje deviznih rezervi zemlje.
;. 9(N'(+%'/ Q.'
Qek je hatrija od vrijednosti po naredbi i predstavlja pismeni dokaz izdavaoca $eka>
trasanta>upu!en trasatu, kod koje ima pokri!e,da iz to pokri!a isplati odre&enu sumu
navca imaocu $eka ili samom trasantu. Qek se upotrebljava kao sredstvo pla!anja,pri $emu
se izbjeava upotreba otovo novca, makar samo privremeno.Qek je prema tome plateno
sredstvo i on se reulie posebnim propisima iako se na njea primenjuje i propis
mjeni$no prava. Qek ima iroku primjenu u privredi, u paltnom prometu. On slui kao
poodan instrument pla!anja u unutranjem ,a i u me&unarodnom platnom prometu, jer se
upotrebom $eka sve vie potiskuje upotreba otovoa novca u prometu, pla!anje u
otovom.
Nov$ana sredstva vlasnici deponuju kod banke umjesto da ih sami $uvaju.2ime se
ona bolje $uvaju, a njihovi vlasnici dobijaju izvjesnu kamatu. Na taj na$in kod banke se
koncentriu velika nov$ana sredstva koja ona moe da investira u proizvodnju, u razne
rane privrede.2ako se kori!enjem $eka postiu znatne utede, jer se izbjeava slanje
otovo novca koje je uvek mnoo skuplje, smanjuje se rizik skop$an s prenosom novca u
druo mjesto, nov$ani promet je jednostavnijii je"tiniji. Najzad upotreba $eka smanjuje
mou!nost reaka pri isplati.
Prema na$inu izdavanja ,tj. na$inu ozna$enja korisnika ili imaoca $eka, razlikujemo
$ek na ime, $ek po naredbi i $ek na donosioca.
-ek na ime je takav $ek u kome je izri$ito ozna$en imalac $eka, remitent, tj. lice
kome se treba isplatiti $ekovna suma. Qek na ime prenosi se kao i $ek po naredbi,
indosiranjem, pa u slu$aju da je ovakav $ek indosiran, trasat je duan da isplatu $eka izvri
poslednjem indosataru ako postoji neprekinuti niz indosamenata.
-ek po naredbi je takav $ek u kome je prilikom izdavanja ozna$eno da se isplata
ima izvriti po naredbi izvjesno lica. Ova klauzula ovla!uje remitenta da moe $ek
prenijeti dalje putem indosamenta.
-ek na donosioca je takav $ek u kome nije ozna$eno lice kome se ima platiti
$ekovna suma, ve! se ona ima isplatiti svakom donosiocu $eka. Ovakav $ek se prenosi
tradicijom ,tj. prostom predajom druom licu, to omou!uje njeovu laku i brzu
cirkulaciju. 2rasat je duan da $ek na donosioca isplati licu koje mu ovakav $ek podnese na
isplatu.
Pored ove tri vrste $eka postoje i posebne vrste $ekova prema njihovom obliku i
namjeni a to su)
,;
-Barirani ek je takav $ek koji imalac $eka moe naplatiti samo preko banke .+adi
toa se $ek sa lica precrtava paralelnim crtama koje su dijaonalno povu$ene. Naziv ovo
$eka nastao je od "rancuske rije$i barrer, to zna$i precrtati. 9arirani $ek trasat ne isplacuje
u otovom novcu imaocu $eka, ve! a dostavlja onoj banci koja se javlja kao posrednik za
naplatu i koja taj iznos stavlja na raspolaanje imaocu $eka, preko njeovo otvoreno
ra$una.
-splatni ek je takav $ek kojim se daje nalo trasatu da $ekovnu sumu isplati
imaocu $eka u otovom.
-!irmanski ek je takav $ek na $ijoj je prednjoj strani Klicu>stavljena oznaka ,,
samo za obra$un,,. Virmanski $ek se nemoe isplatiti u otovom novcu ,ve! samo putem
obra$una, na osnovu koa banka, kao trasat, smanjuje za iznos $eka teku!i ra$un izdavaoca
$eka, a pove!ava teku!i ra$un korisnika 3remitenta4.
<. #-.N/=(
#jenica je hartija od vrijednosti po naredbi kojom njen izdavalac 3trasant4 izdaje
bezuslovni nalo druom licu 3trasatu4 da korisniku isprave 3remitentu4 isplati odre&enu
svotu novca ili sam izdavalac obe!ava da !e izvriti tu isplatu. #jenica je tipi$na hartija od
vrijednosti, to zna$i da ima sve bitne osobine hartije od vrijednosti)
-Ona mora biti sa$injena kao pismena isprava a njen sadraj je odre&en imperativnim
propisima,
-%adri u sebi radjansko pravo> pravo potraivanja odre&ene sume novca,
>'orisnik mjenice ne moe da naplati sumu ozna$enu u mjenici ako mjeni$nom duniku ne
prezentira mjeni$nu ispravu,
>#jenica lako cirkulie u prometu, to zna$i da se prenos mjenice i prava koja su sadrana
u njoj, obavlja jednostavno, unoenjem posebne klauzule u tom smislu u mjeni$no pismo i
potpisom lica koje prenosi mjenicu.
U savremenom prometu moe da se pojavi vie vrsta mjenica ) blanko, cirkulaciona,
domicilirana, komisiona, kreditna, operativna. /pak razlikujemo dve osnovne vrste mjenica)
)
"# Trasirana >vu$ena mjenica ) obuhvata sve bitne i nebitne elemente i kod nje izdavalac
3trasant4 daje bezuslovan nalo druom licu 3trasatu4 da isplati ozna$enu sumu novca
tre!em licu 3remitentu, korisniku4 ili licu po njeovoj naredbi, u vrijeme dospijelosti
mjenice.
$# Sopstvena >vlastita mjenica) ona u kojoj se njen izdavalac obavezuje da !e sam u
odre&eno vrijeme i na odre&enom mjestu isplatiti ozna$eni iznos novca licu imenovanom u
mjenici.
%utinska razlika izme&u trasirane i sopstvene mjenice je u tome to kod sopstvene
mjenice postoji izjava o neopozivoj isplati dok kod trasirane postoji naredba o neopozivoj
isplati. 2rasirana mjenica se moe izdati i kao teasirana mjenica po sopstvenoj naredbi i
trasirana sopstvena mjenica)

>2rasirana mjenica po sopstvenoj naredbi > mjenica kod koje izdavalac 3trasant4 ozna$ava
samo sebe kao korisnika 3remitente4,
,<
>2rasitana sopstvena mjenica > mjenica kod koje trasant ozna$ava samo sebe kao trasata,
odnosno lice koje treba da plati po mjenici.
0akon o mjenici je propisao obavezne elemente za trasiranu i za sopstvenu mjenicu.
Trasirana m%enica obavezno sadri) potpis trasanta 3onaj koji izdaje mjenicu45 trasata
3preduze!e koje vri pla!anje u roku mjenice45 remitenta 3preduze!e kom pla!anje treba da
se izvri45 dan, mjesec, odinu i mjesto izdavanja mjenice5 dan, mjesec, odinu i mjesto
dospje!a mjenice. Sopstvena m%enica obavezno sadri) oznaku da je to mjenica5
bezuslovno obe!anje da !e se odre&ena svota novca platiti5 dan , mjesec, odinu dosjpe!a
mjenice5 mjesto dje pla!anje treba da se izvri5 dan, mjesec, odinu i mjesto izdavanja
mjenice5 potpis izdavaoca mjenice5 ime ono kome ili po $ijoj naredbi se ima platiti.
0('*-UQ('
Devizno poslovanje je nastalo otvarenjem privreda zemalja to je stvorilo uslove za
razvoj me&unarodne trovine kao najpro"itabilnije privredne rane. Novac je postao
osnovno sredstvo ubrzavanja razmjene daju!i joj poseban oblik i zna$enje. Gormira se
devizno triste. Devizno trite je mjesto na kome se u su$eljavanju ponude i tranje deviza
"ormira devizni kurs. Osnovna pravila "unkcionisanja devizno trita i trita robe i uslua
otovo su ista, izuzev to im je predmet razmjene razli$it. Gormiranje devizno kursa i
politika njeovo odravanja prestavljaju jedno od najosetljivijih podru$ija u
"unkcionisanju svjetske ekonomije.
'ao posledica takve politike ekonomije zemalja suo$avaju se sa revalvaciom i
devalvaciom nacionalnih valuta to ostavlja traa na ukupan privredni rast tih zemalja.
%poljnotrovinsko poslovanje kao neodvojivi element devizno poslovanja odre&uje i obim
razmjene izme&u zemalja 3uvoz>izvoz4, kao i nivo direktnih stranih investicija u zemlju.
Veoma je vano da zemlja bude likvidna prema inostranstvu tj. da na vrijeme izmiruje
prispjele obaveze prema inostranstvu. U tom poledu vano je da zemlja vodi devizni
bilans kao pokazatelj njene ukupne sposobnosti na svjetskom tritu. Ukoliko je devizni
bilans pozitivan, zemlja je na dobrom putu da ostvari zacrtane ciljeve. Veoma $esto se u
me&unarodnim pla!anjima izbjeava upotreba otovo novca, pa se kao predmet pla!anja
obi$no koristi $ek.
Qek je naao svoje mjesto u savrmenom deviznom poslovanju i bez njea su mnoi
poslovi nezamislivi. % obirom na namjenu postoje razne vrste $ekova. Osim $eka i mjenica
ima svoje mjesto u bezotovinskom platnom prometu, to je $ini jednom od najvanijih
hartija od vrijednosti. %ve ovo pokazuje da je me&unarodno trite skladan sistem
me&usobnih odnosa dje devizno poslovanje ira klju$nu ulou u odravanju te ravnotee.
,H
*/2.+(2U+(
"# Pelevi&' B#' !ukovi&' !#( Meunarodna ekonomija' Beo)rad' $**+# )odine#
$# ,adi&' -#( Bankarstvo' Beo)rad' $**.# )odine
/# 0nkovi&' -#( Meunarodna ekonomija' Beo)rad' $*"*# )odine#
Ostali izvori (nternet)(
111#rb2bi3#ba
111#ban%aluka2orum#com
111# Bilten SD4' %un' ".+5 -65.
,N
+.0/#.
Pod devizom se podrazumijeva kratkotrajno potraivanje koje lasi na stranu valutu.
2u prije svea spadaju potraivanja po vi&enju u stranoj valuti kod stranih banaka. U
devize se ubrajaju potraivanja koja imaju razne oblike, kao to su) mjenica, $ek i drue.
Prvobitni oblik deviza bile su mjenice koje su lasile na stranu valutu i bile plative u
inostranstvu, za koje je u zemlji poloena odovaraju!a protivvrijednost u doma!oj valuti.
%vrha njihove primjene je da se olaka promet izme&u udaljenih mjesta sa razi$itim
valutama i da se obezbjedi siurnost u pla!anju. U zavisnosti od kriterijuma prema kojima
se razvrstavaju u kateorije, devize mou da budu) $vrste, meke, klirinke, konverti bilne,
promptne i terminske.
Po kriterijumu stabilnosti, devize se dele na $vrste i meke devize. U $vrste devize
spadaju one koje imaju stabilan kurs, odnosno koje imaju postojanu kupovnu mo!. Ovakve
devize su u znatnoj mjeri konvertibilne, jer su rezultat uravnoteenosti ili aktivno platno
bilansa. 0a razliku od $vrstih, meke devize nemaju stabilan kurs, ve! se on, ulavnom,
odrava dravnom intervencijom. 0bo toa to nemaju stabilan kurs i stabilnu kupovnu
mo!, meke devize nisu ni konvertibilne. Devizno poslovanje predstavlja sistem platno
prometa 3naplate, pla!anja i prenosa4 izme&u rezidenata i nerezidenata 3ili
pojednostavljeno) platni promet s i inostranstvom4 u stranim sredstvima pla!anja.
Devizno trite je mjesto na kome se u su$eljavanju ponude i tranje deviza "ormira
devizni kurs. Osnovna pravila "unkcionisanja devizno trita i trita robe i uslua otovo
su ista, izuzev to im je predmet razmjene razli$it. /pak, razlike i to brojne postoje, a one
proizilaze kako zbo nastanka devizno trita, tako i od na$ina njeovo "unkcionisanja i
motiva njeovih aktera. -asno je da je postojanje devizno trita direktno uslovljeno
obavljanjem me&unarodnih ekonomskih odnosa. .konomske transakcije sa inostranstvom u
ve!ini slu$ajeva moraju da se realizuju na dva trita. Primjera radi, da bi se roba uvezla,
najprije je potrebno da se ona na me&unarodnom tritu kupi, ali i da se, zatim, na
deviznom tritu nacionalna valuta proda za inostranu valutu kojom !e ta roba da se plati.
U poledu eora"ske rasprostranjenosti, devizno trite nije orani$eno. Ono je
prisutno i cijelom svijetu preko oval!enih banaka koje su locirane prakti$no u svim ve!im
"inansijskim centrima. 0bo toa se kae da je devizno trite interlokalno, jer radi 68 sata
dnevno. 0bo vremenske razlike, kada se banke na Dalekom istoku zatvaraju, otvaraju se u
,I
.vropi, pred kraj njihovo radno vremena u (merici, pa zatim ponovo na Dalekom
istoku. 2rovina devizama podrana je snanom vrlo so"isticiranom telekomunikacionom i
satelitskom podrkom. 9anke, u$esnici na deviznom tritu irom svijeta me&usobno su
dobro povezane mreom za me&unarodne "inansijske komunikacije %F/G2.
Devizni kirs predstavlja cijenu jedinice strane valute izraenu u doma!oj valuti,
odnosno pokazuje koliko jedinica doma!e valute treba izdvojiti za jedinicu strane valute.
Osnovna "unkcija devizno kursa, po de"iniciji, jeste da obezbijedi izraavanje cijena
doma!e robe u inostranoj valuti i inostrane robe u doma!oj valuti i da, na taj na$in,
omou!i njihovo jasno saledavanje i uporedivost. Poto se me&unarodna trovina obavlja
prije svea na bazi razlika izme&u doma!ih i inostranih cijena, to zna$i da visina devizno
kursa najprije i to direktno uti$e na veli$ine izvoza i uvoza i na stanje u platnom bilansu. 2o
je, me&utim samo po$etak pri$e o viestrukom i simultanom uticaju devizno kursa, otovo
na sve makroekonomske pojave i na mikroekonomsko okruenje.
Ukoliko de"icit potraje, ra&aju se mnoi problemi) remeti se uredno "unkcionisanje
devizno trita, centralna banka je prinu&ena da intervenie iz deviznih rezervi, javlja se
potreba za zaduivanjem u inostranstvu i, u krajnoj istanci, otvara se pitanje adekvatnosti
politike devizno kursa. O$ito je, da stoa, devizni kurs uti$e na alokaciju resursa. Ukoliko
bismo uporedili liste deviznih kurseva nekoliko predhodnih odina, konstatovali bismo da
su promjene u odnosima valuta $esto dramati$ne. One su utoliko ve!e ukoliko su ve!e
razlike u pojedinim ekonomskim pokazateljima izme&u zemalja. #e&u njima, najvanije su
razlike u cijenama i duoro$nom kretanju kamatnih stopa, to je, uzro$no>posljedi$no,
povezano sa karakterom ekonomske politike, prije svea monetarne.
Na ovom mjestu, zadra!emo se samo na odnosima cijena i njihovih promjena, kao
prvom i najvanijem "aktoru koji duoro$no determinie devizni kurs. Promjene devizno
kursa izme&u dvije zemlje na osnovu razlika u cijenama na njihovim tritima najbitniji su
element koji je sadran u teoriji pariteta kupovnih snaa. 2eku!i devizni poslovi su teku!i
poslovi zaklju$eni izme&u rezidenata i nerezidenata, $ija namjena nije prenos kapitala.
Pla!anje, napla!ivanje i prenos po teku!im deviznim poslovima izme&u rezidenata i
nerezidenata vri se slobodno. Devize i e"ektivni strani novac mou se kupovati i prodavati
samo na deviznom tritu. Ovdje veoma vanu ulou ima #e&ubankarski devizno trite
3#D24. Na #D2 poslednjih odina =99/: sve manje intervenie i njeno u
kupoprodajama je opadaju!e. Na #D2, koje oranizuje =9, se vri aukcija deviza na
osnovu prispjelih naloa banaka, a po zavrenim aukcijama "ormira se kursna lista. Na
njemu se obavlja kupoprodaja po kursu koji se me&usobno uovara. Na #D2 sastanku se
kupoprodaje samo .U+. Poslovi sa :OV su poslovi sa duoro$nim i kratkoro$nim :OV,
vlasni$kim hartijama od vrijednosti i "inansijskim derivatima.
2o su poslovi na tritu kapitala 3akcije, obveznice i dr. sa rokom preko , od.4 i
tritu novca 3blaajni$ki zapisi, komercijalni zapisi, serti"ikati o depozitu i bankarski
akcepti do , od.4, kao i poslovi sa investicionim "ondovima, koji nisu direktna ulaanja.
'reditni poslovi su kreditni poslovi u 9/: i kreditni poslovi sa inostranstvom. 'reditni
poslovi u 9/: su kreditni poslovi zaklju$eni u devizama kojima rezident uzima kredit u
devizama, odnosno kreditni poslovi zaklju$eni sa nerezidentom u '#. 'reditnim
poslovima sa inostranstvom smatraju se i arancije i jemstva. *i$ni prenos sredstava
pla!anja je prenos sredstava pla!anja iz 9/: u inostranstvo ili obratno, koji se ne zasniva na
izvrenju posla izme&u rezidenata i nerezidenata, a uklju$uje poklone, pomo!, nasledstvo,
6C
rentu, podmirenje dua u mati$noj zemlji ili prenos sredstava od strane iseljenika u
inostranstvo.
Gizi$ki prenos sredstava pla!anja je svaki prenos otovine u '# e"ektivno strano
novca i :OV iz zemlje u zemlju. Pla!anje, napla!ivanje i prenos po teku!im poslovima
izme&u rezidenata i nerezidenata se vri slobodno. +ezidenti i nerezidenti koriste devize za
placanje u inostranstvu, ako zakonom nije druacije odre&eno. Pla!anje, napla!ivanje i
prenos se u zemlji vri isklju$ivo u '#>ma. Pla!anje, napla!ivanje i prenos se vre preko
ovla!ene banke, =9 za dravne orane i oranizacije. Pla!anje po kapitalnim poslovima se
ne moe vriti platnim karticama. Pla!anje, napla!ivanje i prenos po teku!im poslovima je
slobodno. +ezident koji je devize ostvario u inostranstvu i onaj koji je sredstva prenio u
inostranstvo, a nije ih upotebio duan je da devize unese u zemlju, kao i rezident koji je
ostvario dobit u inostranstvu. +ok za unos deviza u zemlju K po osnovu izvoza i po osnovu
dobiti rok je osam radnih dana od zavretka roka ili zavretka investicionih radova. Posao
izvoza sa rokom naplate duim od ,NC dana je kreditni posao, koji se mora reistrovati kod
=9. Devizni zakon dozvoljava slobodno unoenje u zemlju e"ektive, platnih kartica i
$ekova koji lase na stranu valutu, a iznoenje u inostranstvo slobodno je za iznoenje
platnih kartica.
*i$ni prenos sredstava pla!anja obuhvata poklone i pomo!, nasledstvo, rente,
sredstva za podmirenje dua useljenika u 9/: i sredstva koja iznose iseljenici. Gizi$ki
prenos sredstava pla!anja podrezumijeva prenos otovine u konvertibilnim markama 3'#4,
u e"ektivi, $ekovima i u materijalizovanim :OV. =9 Odlukom o uslovima za li$ne i "izi$ke
prenose sredstava pla!anja u inostranstavo i iz inostranstva propisuje iznos '#>a koji se
moe slobodno unijeti i iznijeti iz zemlje od strane rezidenta, nerezidenta i banke. =9
propisuje rezidentima i nerezidentima obavezu izvjetavanja o pla!anju, naplati, prenosu,
kupovini i prodaji, kao i uslove i na$in izvjetavanja.
Oni su duni da obezbijede uvid u poslovne knjie i druu dokumentaciju, kao i da
$uvaju dokumentaciju najmanje ; odina. Na osnovu izvjetaja =9 sa$injava projekciju
platno bilansa, kao analiti$ku podlou za utvr&ivanje monetarno K kreditne i devizne
politike zemlje i njeno sprovo&enje. 'ontrolu vre) =9, devizni inspektorat, ministarstva,
carinski orani. +adi kontrole unoenja dobiti po poslovima privrednih djelatnosti
obavljenih u inostranstvu =9 se dostavlja dokaz da je dobit unijeta u zemlju uz
dokumentaciju. Devizni bilans sadri sve komponente bilansa transakcija samo je loika
posmatranja drua. Naime, on pokazuje likvidnost zemlje prema inostranstvu. %a aspekta
devizno bilansa nisu bitne "akti$ki izvrene transakcije, neo je bitan momenat naplate
3pla!anja4.
Ovaj momenat naplate 3pla!anja4 i $ini devizni bilans razli$itim od bilansa
transakcija. Ovdje, dakle, nije bitno da li je transakcija izvrena i kada je izvrena, neo je
bitno da li je transakcija napla!ena 3pla!ena4 u odre&enom vremenu 3naj!e!e odre&enoj
odini4. ( samo pla!anje moe biti izvreno prije isporuke 3avans4, u toku isporuke
3akreditiv4 i posle isporuke 3inkaso, kredit4. Ovaj bilans pokazuje sposobnost zemlje da
izvrava teku!e obaveze prema stranim povjerenicima u momentu kada one dospijevaju, pa
se naziva devizni bilans odnosno bilans spoljne likvidnosti.
Qek je hatrija od vrijednosti po naredbi i predstavlja pismeni dokaz izdavaoca $eka>
trasanta>upu!en trasatu, kod koje ima pokri!e,da iz to pokri!a isplati odre&enu sumu
navca imaocu $eka ili samom trasantu. Qek se upotrebljava kao sredstvo pla!anja,pri $emu
6,
se izbjeava upotreba otovo novca, makar samo privremeno.Qek je prema tome plateno
sredstvo i on se reulie posebnim propisima iako se na njea primenjuje i propis
mjeni$no prava. Qek ima iroku primjenu u privredi, u paltnom prometu. On slui kao
poodan instrument pla!anja u unutranjem ,a i u me&unarodnom platnom prometu, jer se
upotrebom $eka sve vie potiskuje upotreba otovoa novca u prometu, pla!anje u
otovom.
#jenica je hartija od vrijednosti po naredbi kojom njen izdavalac 3trasant4 izdaje
bezuslovni nalo druom licu 3trasatu4 da korisniku isprave 3remitentu4 isplati odre&enu
svotu novca ili sam izdavalac obe!ava da !e izvriti tu isplatu. #jenica je tipi$na hartija od
vrijednosti, to zna$i da ima sve bitne osobine hartije od vrijednosti.
66