SEMINARSKI RAD

HETITSKA UMJETNOST












U Zagrebu, 22. lipnja 2013.


















Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Odsjek za animirani film i nove medije
kolegij: Povijest umjetnosti 2 / AFNM
nositeljica kolegija: Leonida Kova
izvoditeljica: Tajana Vrhovec kalamera
studentica: Iva Boi, 2. godina

1

Uvod

Neko davno, ne zna se tono kad, ali se pretpostavlja neto prije dvijetisuite godine
prije Krista, na podruju Male Azije, danas turske pokrajne Anatolije, pojavio se narod
imenovan Hetitima. U neposrednoj blizini, tog podruja su ivjeli Sumerani, Akaani,
Babilonci, Asirci ili, jednostavnije, stanovnici drevne Mezopotamije, u iju bogatu povijest i
kulturu neemo zalaziti. Egipat je bio u susjedstvu takoer. Nije sigurno jesu li Hati
1
(koji su
govorili hatskim, ne indoeuropskim jezikom) bili neka vrst predaka Hetita. Oni su ivjeli u
sredinjoj Anatoliji od otprilike 2500. pr. Kr. do 2000./1700. pr. Kr. Postoji teorija da su
Hetiti dobili ime po Hatima. Svakako, ta dva naroda su se stopila te su Hati imali velik utjecaj
na Hetitsku kulturu. Naziv Hetiti preuzet je iz Biblije
2
i nije sigurno da se odnosi na upravo taj
narod te jesu li oni sebe jednako zvali. Pretpostavlja se da bi mogao biti njihov vlastiti naziv
neili (vj. izgovor /nesili/) po imenu antikog grada. Akadski jezik je bio diplomatski jezik
drevne Mezopotamije. On je najstariji zabiljeeni semitski jezik. Izumro je. Pisao se klinastim
pismom koje se izvorno koristilo za zapisivanje sumerskog. Pripada afro-azijskoj jezinoj
porodici zajedno s egipatskim jezikom. Hetitski jezik pak pripada skupini anatolijskih jezika
koji spadaju u indoeuropsku jezinu porodicu. Najstariji je zapisani indo-europski jezik
(takoer danas izumrli). Zahvaljujui akadskom klinastom pismu na kojem se pisalo hetitski,
hetitski jezik je donekle deifrirao Bedich Hrozn i objavio svoj slavni lanak 1915. o njemu.
Ne ulazei u pojedinosti, kojih ima mnogo te su nestabilne, okvirni povijesni pregled
Hetita moemo podjeliti na nekoliko faza:
1. Razdoblje Hata, rano bronano doba 2500. - 2000. pr. Kr.
2. Rana povijest Hetita 2000. - 1700. pr. Kr
3. Staro kraljevstvo (1700. - 1450. pr. Kr.)
4. Razdoblje carstva (1450. do 1200. pr. Kr.)
5. Kasno razdoblje Hetitskih gradova-drava (1190. do 712. pr. Kr.)
3





1
Zanimljivo je napomenuti da je najstariji naziv za sredinju Anatoliju zemlja Hata. Naziv je pronaen na
klinastoj ploici oko 2350-2150 g. pr. Kr.
2
U knjizi Postanka (23,3-4) saznajemo da je Abraham zamolio Hetitski narod da mu proda zemlju kako bi tamo
zakopao svoju enu Saru: Potom se Abraham digne ispred svoje pokojnice te prozbori sinovima Hetovim:
Premda sam ja meu vama doseljeni stranac, prodajte mi zemljite za grob meu vama, tako da mogu iznijeti
svoju pokojnici i sahraniti je. , a Brojevi (13,29) te Joua (3,10) nabrajaju, meu ostalim plemenima Sirije i
sjeverne Palestine i Hetite, nazvavi ih Hittima: Amaleani borave u negepskom kraju:Hittim, Jebusejci i
Amoriani.te podatak iz Joue: I ree Joua: Po ovome ete spoznati da je meu vama Bog ivi: on e
goniti ispred vas Kanaance,Hittim, Hivijce.
3
Podjela preuzeta iz: Ekrem Akurgal, The Art of the Hittites.
2

Dakle oko 3000.g. pr. Kr. vrijeme je bronanog doba, Troja je osnovana, a i openito se
gradovi-drave osnivaju. Oko 2000. g. pr. Kr. trgovina izmeu Anatolije i Mezopotamije je
jako razvijena emu su dokaz i klinaste ploice u slubi trgovine. Oko 1750 g. pr. Kr. osniva
se Hetitsko carstvo. Gradi se grad Hattua (smjeten u blizini dananjeg sela Boazkale) koji
e dugo vremena biti glavni grad carstva.


Otkriveni artefakti - umjetnost Hetita


Standardne ritualne skulpture s oblikom diska


Kao odreeno naslijee Hata, mnotvo malih metalnih skulptura je pronaeno u Anatoliji. Te
figure oblikovane su na specifian kruni nain, najee je rije o stiliziranim formama
bikova, jelena, pantera. S malo detalja, i esto obojeni krunim uzorkom napravljeni su od
bronce, srebra, zlata. Detaljnijom obradom se istiu jedino rogovi ivotinja koji vjerojatno
imaju mitoloku vrijednost. Slijedee slike su fotografije primjeraka figurica iz Alaca Hyk-
Ankara.


Osim ivotinjskih figura, antropomorfne figure su takoer pronaene. Mala statua ene koja
je moda predstavljala neko boanstvo istie se vjetom obradom. 'Kosa' ene je stilizirana
poput valovitih uzoraka na metalnim posudama iz istog doba. Izraena je od bronce i zlata.

3


Statua majke sa djetetom, odnosno majke dok hrani dijete istie se naturalistikim tretmanom.
Pronaena u vladarskoj grobnici kod Horoztepa, statua je izraena od bronce. Lako se
primjeuju slinosti i razlike u odnosu s prethodnom statuom. Grudi u obliku dugmeta i
vanjski spolni organ u obliku trokuta pokazuju istu tendenciju prikazivanja tih dijelova tijela.
Asimetrian poloaj ruku daje figuri vie dinaminosti nego prethodnoj.







4


Ova slika pak prikazuje ukrasni obru za glavu, izraen od zlata. On jako dobro ilustrira
'popularni' uzorak koji su upotrebljavali Hetiti openito na estetski doraenim predmetima,
dakle i na ritualnim figurama moe se vidjeti ovaj uzorak te uzorak sa svastikom.

Skulptura Hattue

Arheoloki lokalitet Hattua pronaen je 1834. godine
4
, ali nije sustavno istraivan do 1904.
Osnovana 1650. pr. Kr. u vrijeme Hatuilija I
5
(vladari su se nazivali u poast Hattue
Hatuili), Hattua je bio prijestolnica Hetita. Promjer grada je oko 1 km, nepravilnog je
oblika. Grad je imao etiri vrata od kojih su najpoznatija lavlja vrata (ostala su vrata sfinge,
kraljeva vrata i zapadna vrata). Jezgru grada ine veliki hramovi, izdvojena je Kraljevska
palaa. U njoj je naena i najstarija hetitska knjinica sadri preko 3000 glinenih ploica.
Lavlja vrata i vrata sfinge
6
se istiu monolitnim skulpturama, simbolinim uvarima vrata,
koji kao to sam naziv sugerira, uprizoruju mitsku ivotinju sfingu te lava. S malo urezanih
detalja te skulpture ostavljaju dojam pomalo grube obrade koja ne ide predaleko u
pribliavanju iluziji realistinog. Pretapanje oblih velikih povrina daje poseban dojam ovim
skulpturama. Najkarakteristinije od oblija 'lavova' su okrugle ui polegnute unazad,
naborani nos te nedostatak bora ispod oiju, visoki, okrugli obrazi, zatvorena eljust.







4
1834 On July 28 Charles Texier discovers the ruins of Hattusha. Believing he has found Pteria, a city of the
Medes, he makes drawings of reliefs at Yazlkaya and some of the city ruins, and prepares a rough plan of the
city. http://www.hattuscha.de/English/discovery.htm (25.6.2013),
http://www.visitturkeynow.com/cities/c_hattusas.htm (25.6.2013)
5
Radi se o prvom vladaru Hetita, Tabarni (veliki car) iz Kuare, koji se preimenovao Hatuilijem I kad je taj
grad postao prijestolnica.
6
Najvia i najjunija toka gradskih zidina. http://www.hattuscha.de/English/english1.htm (25.6.2013)
5



Tri kilometra dalje od Hattue nalazi se svetite Yazlkaya prepuno kamenih reljefa koji
uprizoruju procesije bogova i boica, vladare, ivotinje itd. Zbog openito velike koliine
uprizorenja religijskih simbola i opisa ritualnih rtvovanja na ploicama, moemo rei da su
Hetiti bili religiozni, ili bar da se to snano odraavalo na prethodne naine. Oni su preuzimali
(asimilirali) bogove iz religija pokorenih naroda
7
zbog ega su ih prozvali narodom tisuu
bogova. Preuzimanje bogova je bilo popraeno fizikim premjetanjem kipova bogova u
Hetitske hramove, to se najee dakle dogaalo prilikom osvajanja teritorija. Tako da su
bogovi sunca, bogovi oluje, Itar, boice slie Itar bili dio Hetitskog panteona
8
. U
posljednjim godinama carstva, vrhovna sveenica, ena Hattusilia III, je poela uspostavljati
sinkretizme meu nekim vanim bogovima. Tako je npr. glavna boica Boica Sunca Arinna
izjednaena s Huritskom Hepat, a glavni bog Bog Oluje (ili gromovnik) koji vue porijeklo iz
religije Hata, izjednaen je s Teubom. Ostali bogovi bili su bog vegetacije Telepin, bog
vatre Agni, boginja lova Rupa, bog hodoasnika Jajas itd.









7
Dokumentarni film The Hittites (2003).
8
str. 136.
6

Lonarstvo

Jako vaan dio Hetitske umjetnosti ini lonarstvo. Neke posude su bile oslikane, neke
nisu. Razlikujemo tri vrste oslikanih posuda: kapadokijsko lonarstvo, posue pronaeno kod
Kltepe ukraeno valovitim linijama i pticama te posue otkriveno u Alisharu, vjerojatno
najstarije od navedenih. Posude odlikuje geometrinost, monokromnost, funkcionalnost. One
su imale mnotvo jednostavnih uloga u kuanstvu i trgovini. Sluile su za dranje voa, ulja,
vode ... Geometrini uzorak na njima moemo povezati s openitim stilom ukraavanja
posuda tog vremena.
Ritoni su bili popularni u to vrijeme, oblikovani nalik ivotinjama lavu ili biku.




7



Neoslikano, jednobojno posue privlai panju strunjaka i laika jedinstvenim, atraktivnim
dizajnom. Moglo bi se raditi o novom umjetnikom pokretu. Svakako ovo posue je
teritorijalno mnogo rairenije te je pronaeno u veim koliinama od oslikanog posua. Istie
se neobinom, vitkom formom ime je pojaana estetska i utilitarna funkcija predmeta.



U Alisharu su pronaene posude koje nalikuju onima starijeg perioda, ali su vie uglate.
Povrina ovih posuda je sjajna, odlino ispolirana.
8



Koliko je lonarstvo bilo razvijeno i raznoliko govori i injenica da su u to vrijeme postojale
antropomorfne posude. Posuda iz Karum Kanesha na jednoj strani ima oblik mukog, a na
drugoj oblik enskog lica. Vjerojatno je rije o boanskom paru, shematski prikazanom
upravo kao i figurice ivotinja. Kao inae, pretpostavlja se i potencijalna religiozna, obredna
uloga ovih posuda. Za vrijeme carstva opada kvaliteta lonarstva, to se objanjava
vjerojatnim promjenom trenda, skulptura koja je prikazivala ljudski oblik mogla je biti
atraktivnija od jednostavne forme posuda.



Literatura

Ekrem Akurgal, The Art of the Hittites, London: Thames and Hudson, 1962
Trevor R. Bryce, Life and Society in the Hittite World, Oxford, 2002
Henri Frankfort, The art and architecture of the Ancient Orient, London: Penguin Books
University Press, 1989
Dokumentarni film The Hittites (2003), http://www.youtube.com/watch?v=Jq9FyI6D-xo
(26.6.2013)
Brojne internetske stranice