Professional Documents
Culture Documents
18-Nova Austrijska Tunelska Metoda
18-Nova Austrijska Tunelska Metoda
1
-
1p
3p
3p
1p
r
4. Traba nastojati da stijena u okolini iskopa bude u
troosnom a ne u dvoosnom ili jednoosnom stanju
naprezanja jer joj je vrstoa u troosnom stanju
NATM Prije
5. Deformaciju stijenske mase u okolini tunela ne
treba sprijeavati ali ju treba kontrolirati. Kontrolirana
deformacija (pomaci konture iskopa) pobudit e
formiranje nosivog prstene u okolini tunela ali nee
dopustiti prekomjerno razrahljenje i na taj nain gubitak
vrstoe stijenske mase.
NATM Prije
6. Podgradu treba ugraditi pravovremeno, ni previe
rano ni previe kasno.
Podgrada ne smije biti ni previe kruta ni previe
fleksibilna.
Kruta i rano ugraena podgrada navui e na sebe
visoka naprezanja.
Previe fleksibilna ili kasno ugraena podgrada
prouzroit e razrahljenje stijenske mase to e za
posljedicu imati visoka naprezanja na podgradu.
Prema Mlleru, nepoznati tunelski radnik: Brdo spava.
Nastoj ga ne probuditi. Ako se probudi vie nikada nee
zaspati.
Kruta podgrada rano
ugraena
Previe fleksibilna ili kasno
ugraena podgrada
Slika XXX Principi NATM (3-6)
Podzemne graevine i tuneli 10
8. Vremenski se imbenik procjenjuje na osnovi
rezultata laboratorijskih i terenskih ispitivanja i opaanja.
9. Koristi malzni beton umjesto drvene podgrade jer on
sprijeava vee deformacije te tako i razrahljenje
stijenske mase.
NATM Prije
7. Da bi podgradu ugradili pravovremeno treba tono
procijeni vremenski imbenik.
U kvalitetnoj stijenskoj masi tunel moe ostati due
nepodgraen.
U stijenskoj masi loe kvalitete tunel treba odmah
podgraditi.
Loa stijenska masa Kvalitetna st. masa
Slika XXX Principi NATM (6-9)
18 Nova austrijska tunelska metoda 11
NATM
10. Treba koristiti tankostijenu primarnu i
sekundarnu podgradu jer je ona savitljiva ime se
izbjegava pojava veih momenata savijanja.
Prije
NATM
12. Nain i vrijeme ugradnje sekundarne podgrade
treba odrediti prema razultatima mjerenja pomaka
konture iskopa tunela
Konvergencija
Ekstenzometri
Mjerno sidro
Mjerenje sile na glavi sidra
Tlane elije
Mjerenje naprezanja u betonu
Akcelerografi
Geodetska opaanja
11. Probleme stabilnosi treba rjeavati
pojaavanjem primarne podgrade (armaturne mree,
lukovi i sidra) a ne njenim podebljanjem.
Prije NATM
Slika XXX Principi NATM (9-12)
Podzemne graevine i tuneli 12
14. Cijev statiki djeluje kao cijev samo ako nije
razrezana uzdu osi. Zato podgradni prsten treba biti
zatvoren.
odgrade.
e
a
oj masi.
15. Podgradni prsten treba zatvoriti im prije. Ako
se podgradni prsten ugrauje u fazama, onda vrijem
izmeu ugradnje prve i posljednje faze, kojom se
prsten potpuno zatvara, treba biti im krae.
Dugotrajno otvoren podgradni prsten za posljedicu e
imati velika naprezanja u ve ugraenim dijelovim
prstena i nepovoljna naprezanja u stijensk
Prije NATM
Prije NATM
13. Statiki se tunel razmatra kao cijev koja se
sastoji od noseeg prstena u stijenskoj masi i
p
Prije NATM
Slika XXX Principi NATM (13-15)
18 Nova austrijska tunelska metoda 13
18. Popreni profil tunela treba biti zaobljen kako bi
se izbjegla koncentracija naprezanja. Koncentracija
naprezanja u nekom kutu poprenog profila moe
provocirati progresivni slom stijenske mase u iroj zoni.
Prije NATM
16. Po mogunosti treba kopati cijeli profil tuenla
istovremeno. Iskop razradom profila, kada se pojedini
dijelovi poprenog presjeka tunela kopaju s vremenskim
pomakom, nisu poeljni iako se u tekim geotehnikim
uvjetima to ne moe izbjei.
Pojedinani iskopi oteuju stijensku masu.
1
6
5
3
5
2
2
4 4
1 1
2
Prije NATM
17. Metoda iskopa presudna je za sigurnost.
Prije NATM
Slika XXX Principi NATM (13-15)
Podzemne graevine i tuneli 14
19. Sekundarna obloga takoer treba biti tanka. Nije
poeljno da se sile izmeu primarne i sekundarne
podgradom prenose trenjem.
Prije NATM
21. Dimenzioniranje i kontrolira stabilnost primarne i sekundarne
obloge vri se opaanjima tijekom graenja i eksploatacije tunela.
Opaanje (monitoring) podrazumjeva mjerenja naprazanja u
mlaznom betonu i sekundarnoj oblozi, naprezanja na kontaktu
mlaznog betona i stijene, pomaka konture iskopa tunela kao i
pomaka unutar stijenske mase.
Konvergencija
u
Vrijeme
20. Primarna podgrada treba stabilizirati masiv. Sekundarna podgrada treba samo
poveati sigurnost. Primarnu podgradu ine sidra, mlazni beton (armiran ili ne armiran),
elini lukovi (reetkasti ili punog profila), pipe roof i slino. Sekundarnu podgradu ini
betonska obloga tunela koja takoer moe biti armirana ili ne armirana. Izmeu primarne
i sekundarne obloge postavlja se hidroizolacija.
u
Slika XXX Principi NATM (19-21)
18 Nova austrijska tunelska metoda 15
22. Strujanje vode i hidrostatski tlak poveavaju optereenja na
podgradu. Zato stijensku masu treba drenirati omoguavajui vodi
dotok u tunel. Izvori na konturi tunela ne smiju se blokirati.
Slika XXX Principi NATM (22)
Svaki od ovih principa nema jednaku teinu. esto se u literaturi vie pojedinanih principa
povezuju i prikazuju kao jedan.
Pet osnovnih principa NATM su:
1. Osnovna nosiva komponenta tunela je stijenska masa. Primarna i sekundarna
podgrada (preliminary support and final lining) imaju samo tzv. confining efect. One
samo slue za uspostavljanje nosivog prstena (load bearing ring) ili trodimenzionalne
sferine nosive ljuske u stijenskoj masi.
2. Odravaj vrstou stijenske mase. Treba izbjegavati tetno razrahljenje (loosening)
paljivim iskopom i trenutnom ugradnjom podgrade.
3. Popreni profil treba biti zaobljen. Treba izbjegavati koncentraciju naprezanja u
kutovima gdje moe zapoeti progresivni slom.
4. Podgrada treba biti tanka i fleksibilna. Primarna podgrada (primary support) treba biti
fleksibilna kako bi se momenti savijanja sveli na minimum i olakala preraspodjela
naprezanja bez izlaganja podgarde nepovoljnim reznim silama (sectional forces).
Podgradu ne treba pojaavati poveanjem njene debljine ve sidrenjem stijenske mase.
5. Opaanja tijekom graenja (monitoring). Opaanja tunela tijekom graenja integralni
je dio NATM. Opaanjem i interpretacijom pomaka, deformacija, i naprezanja mogue je
optimizirati radne procese i zahtjeve na podgradu.
Podzemne graevine i tuneli 16
Nosivi prsten
U engleskom se govornom podruju za nosivi prsten (zatitnu zonu) koriste izrazi: protective zone,
protective ring, ground ring.
Prema Heimovoj hipotezi, tlak na podgradu linearno raste s dubinom tunela. Iskop dubokih eljeznikih
tunela ispod Alpa pokazao je da ova hipoteza nije tona. Naime, na velikim dubinama, sukladno ovoj
hipotezi, za stabiliziranje tunela bila bi potrebna podgrada debljine od nekoliko metara, kako to ilustrira
slika XXX.
Prema Himovoj hipotezi, na dubini od 1500
m, tlak na podgradu iznosio bi oko 39 MPa.
Procjenjuje se da bi za ovo optereenje
trebala podgrada debljine 6 m, to je
apsurdno. Tijekom graenja tunele st.
Gothard (1872), tunel je bio stabiliziran
podgradom debljine 0,6 m. Ova su iskustva
pokazala da se na veim dubinama ne
prenose sva optereenja na podgradu.
P=H
P
P=39 MPa
debljina podgrade=6 m !?
?
Podgrada debljine 0,6 m je stabilizirala tunel
1 500 m
st. Gothard 1872
P
H
Slika XXX Ilustracija ne primjenjivosti Heimove hipoteze
18 Nova austrijska tunelska metoda 17
Jo je Ritter (1879) primjetio da nakon neke dubine utjecaj mase gornje leeih naslaga ima zanemriv ili
puno manji utjecaj na optereenje stijenske mase koja djeluje na podgradu tunela.
Tlak na podgradu neovisan je
o dubini tunela
Tlak na podgradu ovisan
je o dubini tunela
Slika XXX Nakon neke dubine, pritisci na podgradu se ne poveavaju linearno s dubinom
Tri godine kasnije Engesser (1882) je definirao luno djelovanje iznad podzemne prostorije u tlu bez
kohezije. Od tada je bila prepoznata i jasno formulirana veza deformacije stijenske mase i pritiska na
podgradu.
Slika XXX Luno djelovanje u nekoherentnom tlu (Engesser, 1882.)
Podzemne graevine i tuneli 18
Wiesmann (1912) govori o zatitnoj zoni oko tunela (protective zone) kao zoni u kojoj stijena preuzima
na sebe optereenja koje je trpila iskopana stijena, slino preraspodjeli naprezanja oku rupe u zidu.
Wiesmann takoer napominje da podgradu ne treba dimenzionirati na nain da ona preuzme kompletna
naprezanja izazvana iskopom, jer e vei dio naprezanja na sebe preuzeti zatitna zona. Inenjeri trebaju
svu panju posvetiti zatiti ove zone. Pod zatitnom zonom, Wiesmann popdrazumjeva zonu u kojoj se
desila preraspodjela naprezanja (slika XXX).
Zatitna zona=
Zona promjen naprezanja? e
(Wiesman 1909/1912)
Slika XXX Zatitna zona pream Wiesmannu (1912)
O zatitnim zonama i povezanosti deformacije stijenske mase i pritisaka na podgradu govore i Maillart
(1923) kao i Mohr (1957).
Nije jednostavno definirati nosivi prsten u okolini tunela. Slika XXX prikazuje jo neka razmiljanja o
obliku nosivog prstena (nosivih prstenova).
Zatitan zona
=
Zona plastifikacije?
Vie nosivih prstenova
(Mller, Sauer i Vardar, 1978)
Nastaju li prstenovi istovremeno ili
u vremenskim pomacima?
Nosivi prsten
=
Zona sidrenja
Slika XXX Mogui oblici nosivih prstenova
18 Nova austrijska tunelska metoda 19
Moda je najjednostavniju i najjasniju definiciju nosivog prstena dao Golser (1996) (slika (XXX)
Nosivi prsten
(Golser, 1996)
NOSIVI PRSTEN JE ZONA U OKOLINI
TUNELA U KOJOJ SE DESILA ZNAAJNA
PRERASPODJELA NAPREZANJA
ZONA NOSIVOG PRSTENA IRI SE OD
PERIFERIJE ISKOPA I UKLJUUJE ZONE
ELASTINOG I ZONE PLASTINOG
PONAANJA I ARMIRANE (SIDRENE) ZONE
Slika XXX Definicija nosivog prstena prema Golseru (1996)
18.6 Kontroverze koje prate NATM
Posljednjih petnaestak godina oko NATM se vode une rasprave izmeu prof. Kovarija sa ETH
instituta iz Zrichu, i austrijskih strunjaka (Kovari 1993, 1994). Kovari ne prihvaa
pozicioniranje NATM kao nadreena svim ostalim metodama graenja. Takoer raspravlja o, po
njegovom miljenju, krivim teorijskim postavkama na kojima se temelji NATM. Napad na
NATM, Kovari je izveo 1993. (42. Geomechanik Kolloquiums in Salzburg) na istom mjestu na
kojem je ona dobila ime 30 godina ranije.
Podzemne graevine i tuneli 20
Kovari smatra da NATM mora nai mjesto meu
ostalim metodama graenja. Moderna
tunelogradnja djelo je sveukupnog svjetskog
znanja a ne samo znanja austrijskih strunjaka.
METDA
TUNELOGRADNJE X
METDA
TUNELOGRADNJE 2
METDA
TUNELOGRADNJE 1
NATM
METDA
TUNELOGRADNJE X
NATM
METDA
TUNELOGRADNJE 2
METDA
TUNELOGRADNJE 1
TUNELOGRADNJA
Kovari na prihvaa pozicioniranje NATM kao
nadreene svim ostalim metodama.
Slika XXX Poloaj NATM meu ostalim metodama u tunelogradnji
18.7 Rjenik
18.8 Literatura
Brandl, H.,1995, Soil Properties in Connection with NATM, IACES (International Associations of Civil
Engineering Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Engesser, F.: ber den Erodruck gegen innere Sttzwnde (Tunnelwnde), Deutsche
Bauzeitung, 1882
Feder. G. ; Olsacher, A.: Bergbau und Tunnelbau, Anregungen und Ergnzungen. In: Rock
Mechanics Suppl. 7 (1978).
Fenner, R.: Untersuchungen zur Erkenntnis des Gebirgsdruckes. In: Glckauf 74 (1938), Nr. 32.
Georg, H. J., 1995, Construction Method NATM, IACES (International Associations of Civil Engineering
Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Golser, J., 1995, Hystory, definition, Principles, IACES (International Associations of Civil Engineering
Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Golser, J., 1996, Controversial Views on NATM, Felsbau 14/96, pp. 60-75
Golser. J.: Praktische Beispiele empirischer Dimensionierung von Tunnels. In: Rock Mechanics
Suppl. 2 (1973).
Grob. H.: Systematik der tunnelbauweisen. SIAVortrag 1975. SIA-Doc.12. S. 8.
18 Nova austrijska tunelska metoda 21
Groves P.N., Sauer.,G., Morgan S.R., Engineering consequences of ground conditions on NATM works
at London Bridge Station, Jubilee Line Extension
Hoek, E., Kaiser, P., K., Bawden, W.F., 1995, Support of Underground Excavations in Hard Rock
ITA Working group on General Approaches to Design of Tunnels (1988): Guidelines for the Design of
Tunnels Prijevod: Hudec, M., Prager, A., (1992) Konstruktivni projekt tunela, Graevinar, Zagreb.
Kovari, K., 1993, Is there a NATM, Geomechanical Colloquium, Salzburg
Kovari, K., 1994, On the Existence of the NATM: Erroneous Concepts behind the New Austrian
Tunnelling Method, Tunnel 1/94 p. 16-25
Kovari, K.: Der Gebirgsdruck im Tunnelbau. In: Neue Zricher Zeitung, Fernausgabe Nr.125. 3.
Juni 1981.
Kovari, K.: Methoden der Dimensionierung von Untertagebauten. Internationales Symposium
fr Untertagebau. Luzern. 1972.
Kovari. K.: Gibt es eine NT? Fehlkonzepte der Neuen sterreichischen Tunnelbauweise. In:
Tunnel 1994, Nr.1.
Kovari. K.: Gibt es eine NT? Vortrag von Kovari anllich des 42. Geo-mechanik
Kolloquiums 1993 in Salzburg, Vorabdruck.
Leon, A. ; Willheim. F .: ber die Zerstrungen in tunnelartig gelockerten Gesteinen. In:
Wochenschrift fr den ffentlichen BaudienstXVI (1910). Nr.4.
Lothar, M., 1995, Tunnelling in Urban Areas, IACES (International Associations of Civil Engineering
Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Maillart, R: ber Gebirgsdruck.Schweizerische Bauzeitung-Band 81. Nr- 14, 1923,
Mohr, F.: Kraft und Verformung in der Gebirgsmechanik unter Tage. Deutsche Baugrundtagung.
Kln: Ernst, 1957.
Mller, L. The Reason for Unsuccessful Applications of the New Austrian Tunnelling Method, pp. 67-72.
Neue sterreichische runnelbaumethode. Definition und Grundsatze. Wien: Selbstverlag der
Forschungsgesellschaft fr das Straenwesen im JAV, 1980.
Neue Osterreichische Tunnelbaumethode, Definition und Grundsatze. Wien: Selbsverlag der
Forsuchungsgesselschaft fur das Strassenwessen im OJAV, 1980.
Oliver, X, 1994, Hethrow collapse puts NATM on trial Construction today Nov/dec 1994
Pacher, F.: Deformationsmessungen im Versuchsstollen als Mittel zur Erforschung des
Gebirgsverhaltens und zur Bemessung des Ausbaues. In: Felsmechanik und
Ingenieurgeologie. Suppl. 1, 1964.
Poisel, R., 1995, Concept of NATM, IACES (International Associations of Civil Engineering Students)
Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Poisel, R.,1995, Soil Properties in Connection with NATM, IACES (International Associations of Civil
Engineering Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Rabcewicz L. v.: Gebirgsdruck und tunnelbau. Wien: Springer Verlag, 1944.
Rabcewicz, L. v.: Patentschrift Nr. 165573. sterr. Patentamt, einge-reicht 1948.
Ritter, W.: Statik der Tunnelgewlbe, Berin, 1879
Sauer G., NATM IN SOFT GROUND
Sauer, G.,1994, Furteher insights into the NATM, 23
rd
Julius Wernher Memorial Lecture
Seeber. G.: Bemessungsverfahren fr die Sicherungsmanahmen und die Auskleidung von
Straentunnels bei Anwendung der Neuen sterreichischen Tunnelbauweise. In:
Straenforschung 1980. Nr.133.
Wiesmann. E.: ber Gebirgsdruck. In: Schweizerische Bauzeitung 60 (1912), Nr. 8.