Didaktika

Didaktika
1. 1. Osnovni pojmovi Osnovni pojmovi
didaktike didaktike
ODGOJ
proces kojim se ostvaruje razvoj ovjekove
individualne i drutvene osobnosti
OBRAZOVANJE
proces stjecanja odreenog sustava znanja vje!tina i
navika kojima se pojedinac osposobljava za zadovoljenje
osobnih spoznajnih, doivljajnih, psihomotornih i socijalnih
potreba i motiva
ZNANJE
sustav ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koji je ovjek usvojio i trajno
zadr"ao u svojoj svijesti. Razine usvojenosti, odnsno dostupnosti znanja u svijesti:
prisje#anja
prepoznavanja
reprodukcije
automatizacije
operativnosti
stvara$a!tva
%&NJEN&'E
pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje ovjek stje(e osjeti$nom putem !npr. vatra pee"
GENERA)&ZA'&JE
apstrakcije koje ovjek stje(e posredstvom procesa mi!$jenja !npr. svaka vatra pee"
*+O*OBNO*,& !vjetine i navike"
kva$itete $i(nosti #ormirane radi to uspjenijeg obavljanja neke djelatnosti koje se me-uso.no
kva$itativno raz$ikuju po razini sudjelovanja svijest u njihovu obavljanju. $posobnosti mogu biti:
senzorne /perceptivne0
manua$ne /prakti(ne0
izra"ajne
menta$ne /inte$ektua$ne"
VJE1,&NE
pihomotorne sposobnosti pojedinca steene ponav$janjem nek radnje, ali uz stalno prisustvo svijesti o
njoj
NAV&2E
speci#ine vjetine ili psihomotorne sposobnosti koje su uslijed ponavljanja postale automatizirane te
stoga ne za3tijevaju o(ito prisustvo svjesnosti radnje
D&*+OZ&'&JE
latentna hereditarna osnova !anatomsko#izioloki preduvjet" razvoja sposobnosti
A2,&VNO*,& /DJE)OVANJA0
svrsishodna djelatnost razvi%a #unkcije i realizacije dispozicija, &&neophodan uvjet&& razvoja
sposobnosti
u #unkciji razvijanja sposobnosti bez nje nikakava hereditarna osnova na%e biti stavljena u
#unkciju, odnosno njena aktivost ne%e biti mogu%a
teka kada su oba uvjeta razvojaodreene #unkcije zadovoljene mogu%a je aktivnost kao svrsishodna
djelatnost razvi%a #unkcije i realizacije dispozicija
ODGOJNO4OBRAZOVN& +RO'E*
zajednika djelatnost sudionika odgojnoobrazovnog procesa u kojem se ostvaruju odreeni ciljevi i
zadaci odgoja i obrazovanja, bilo intencionalno ili neintencionalno
vrlo esto se ovaj naziv zamjenjuje nazivom &&nastava&&, ali oni nisu istoznani niti predstavljaju
istovrsni pojam

*5D&ON&'& O4O +RO'E*A
oni koji su za taj proces zainteresirani !izravno i neizravno"
imbenici koji sudjeluju u realizaciji postavljenih ciljeva odgoja i obrazovanja, bilo da u njemu
sudjeluju izravno ili neizravno
zato moemo govoriti o NE&ZRAVN&6 *5D&ON&'&6A !drutvo, zajednica, ustanove, socijalne
skupine, obitelj" i &ZRAVN&6 *5D&ON&'&6A oo procesa, a to su u(enici4po$aznici u(ite$ji
rodite$ji i dru7i stru(ni suradnici koji se izravno brinu o odgoju i obrazovanju te ih obini
nazivamo i su.jektima o4o procesa
D&DA2,&%2& 6NOGO25,
5%EN&2
polje aktivnosti i djelovanja
vanjskih i unutranjih ibenika uenja i nastave
prikaz subjekata, sadraja i medija oo procesa
&&okvir re#erencije&& imbenici uenja i nastave
5%EN&24+O)AZN&2
su.jekt ili aktivni sudionik vlastitog razvoja
5%&,E)J4VOD&,E)J
struni or7anizator medijator i moderator oo procesa
NA*,AVN& *ADR8AJ
materija$na osnova oo procesa
6ED&J
!pre"nosite$j in9ormacija o sadraju tijekom oo procesa
O4O ,E:NO)OG&JA
didaktiki osmiljen skup pro7rama postupaka i sredstava o4o procesa, usmjeren na
racionalizaciju, optimalizaciju i objektivizaciju oo procesa
O4O 5*,ANOVE
ustanove s osnovnom zada%om instituciona$no7 i intenciona$no7 ostvarivanja ciljeva i zadataka oo
procesa
oo ustanove mogu biti:
pred!ko$ske: jaslice, djeji vrti%i i &&male kole&&
!ko$e: osnovne, srednje, vie, redovne !op%e, strukovne",
specijalne i speci#ine
visoko!ko$ske ustanove: visoke kole, akademije, #akulteti,
instituti
speci9i(ne o4o ustanove: domovi i zavodi
12O)A
od7ojno o.razovna ustanova intencija$no7 od7oja i o.razovanja,
predstavlja subsustav!e" oo ustanova sa speci#inim strukturnim komponentama koje se nalaze u
meuodnosu, utjecajima i #unkcijama
broj, vrsta i karakter tih strukturnih komponenti ovisan je o vrsti kole i poloaju unutar sustava oo
procesa
5%ENJE
trajna i re$ativno speci9i(na promjena pona!anja pojedinca kao pos$jedice ste(eno7 skustva
omogu%ava pojedincu da stvara nove veze izme-u ste(eni3 iskustava te tako spoznaje i kreira
svijet v$astite z.i$je
kreativan proces traenja, eksperimentiranja, centriranja i veri#ikacije posignu%a potpomognuto
strunopedagokodidaktikom pomo%i uitelja
proces mora slijediti op%u #ormulu stvaralakog miljenja: preparacija inku.acija i$uminacija i
veri9ikacija /u praksi0 temeljni postulat uenja
+O5%AVANJE
skup aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se postigao odreeni cilj
proces &&uenja uenja&& ili proces stjecanja novi3 i e9ikasniji3 strate7ija o.rade prerade i
rekonstrukcije dostupni3 in9ormacija
mora se temeljiti na istim naelima na kojima se zasniva i samo uenje
NA*,AVA
sustavan or7aniziran i intencija$ni o.$ik peda7o!ko7 dje$ovanja
nastava se kao organizirani oblik pedagokog djelovanja javlja u kulturama starog istoka '( tisu%e
godina pr.)r., ali prave podatke imamo tek od antike *rke, Rima i srednjeg vijeka
;. +ovijesni pre7$ed na(ina nastave ;. +ovijesni pre7$ed na(ina nastave
A,EN
A
GOD&NE NAZ&V 12O)E *ADR8AJ& NA*,AVE
+. ,-. 7ramatisti itanje, pisanje, raunanje
kitaristi sviranje, pjevanje, ples
,-. ,.. pa$estre pentatlon i plivanje
,.. ,/. 7imnazije politiko, umjetniko, #ilozo#ski i tjelesno
obrazovanje
,/. '0. zajednice e9e.a vojno i dravniko obrazovanje
*+AR,
A
GOD&N
E
NAZ&V 12O)E *ADR8AJ& NA*,AVE
+. ,/. pentat$on skakanje, bacanje koplja i diska, tranje,
hrvanje1 pjevanje i politiki razgovori
,/. '0. zajednica e9e.a vojno i dravniko obazovanje
R&6 NAZ&V 12O)E *ADR8AJ& NA*,AVE
e$ementarne itanje, pisanje, raunanje, uenje zakona
7ramati(ke latinski, grki, itanje klasika, govornitvo
retori(ke govornitvo, #ilozo#ija, pravo, matematika, astronomija
vi!e dr"avne
!ko$e
pravo, medicina, #ilozo#ija, retorika
*,AR&J& V&JE2 NAZ&V
12O)E
*ADR8AJ& NA*,AVE
'R2VENE
12O)E
"upne itanje na latinskom, pisanje, pjevanje
samostanske
i katedra$ne
latinski, pisanje i pjevanje i &&sedam slobodnih
vjetina !kvadrium: glazba astronomija, geometrija i
aritmetika1 trivium: dijalektika, retorika, gramatika"
*VJE,OVNE
12O)E
p$emi#ke &&sedam vitekih vjetina&& !jahanje, plivanje, gaanje
lukom i kopljem, maevanje, ah, lov, sastavljanje
stihova"1 +,( pa1 ,(', titonoa1 ', vitez
7ra-anske itanje, pisanje, raunanje, struka !zanat, trgovina i
gradska uprava", a ponegdje i gramatika, retorika i
geometrija
<. Vrste nastave <. Vrste nastave
4 o.zirom na o.veznost 4 o.zirom na o.veznost
redovita
dopunska oblici obavezne nastave
dodatna
produna
izborna neobavezna nastava
#akultativna
teajna
REDOV&,A NA*,AVA
osnovna kola svi uenici
srednja kola nastava obvezna za odreenu skupinu
DODA,NA NA*,AVA
za one koji redovitu nastavu savladavaju !pre"lako hrvatski i matematika
obavezna za one koji su na nju upu%eni 1 planirana program za -. sati
DO+5N*2A NA*,AVA
za uenike s teko%ama
obvezna za one koji su dugo izostali
' sata tjedno iz hrvatskoga i matematike
nije planirana ne zna se koliko %e uzeti vremena
+ROD58NA NA*,AVA
za one koji imaju negativnu ocjenu iz jednog ili dva predmeta
, predmet ( sata 2 ,0 dana
' predmeta - 3 - !- sata za svaki predmet"
nakon toga uitelj zakljui da li je uenik savladao gradivo ili ne
&ZBORNA NA*,AVA
minimalno ,. uenika mora se odluiti za izbornu nastavu da bi kola bila duna osigurati nastavu
kada je izabrana, izborna nastava postaje obavezna
ocjenjuje se
=A25),A,&VNA NA*,AVA
slina izbornoj, usredoouje se na jedno podruje koje se onda ire obrauje
nema ocjene
,E%AJNA NA*,AVA
trenutno ne postoji u kolama kod nas !ukinita ,44,."
odrava se u 5., +., i /. razredu, -0 sati tijekom godine
u srednjoj koli obuhva%a teaj prve pomo%i
a0 o.zirom na mjesto izvo-enja a0 o.zirom na mjesto izvo-enja
5%&ON&%2A
odrava se u jednoj uionici koja je vienamjenska
2AB&NE,*2A
odrava se u odreenoj uionici koja je opremljena za odreenu vrstu nastave
npr. kemija, tehniki,...
&ZVAN5%&ON&%2A
sva nastava koja se odvija izvan uionice ili kabineta
,EREN*2A
kada se nastava odvija na tono odreenom mjestu !sljeme, tvornica,..."
moe biti u obliku:
izleta svrha nije uenje, ve% odmor i rekreacija
ekskurzije nastava s svrhom i ciljem
NA*,AVA NA DA)J&N5
nema izravnog susreta uitelja i uenika
moe biti:
dopisno4konzu$tativna uenik i uitelj komuniciraju putem pisma1 speci#ian oblik rada, svi
sadraji isti kao i kod redovne nastave, nekad i opirnija
konzu$tativno4instruktivna dio nastave mora se obaviti praktino
nastava putem e$ektronski3 poma7a$a
&ZVAN12O)*2& OB)&'& NA*,AVE
kole stranih jezika, baleta, glazbe,..
za 6.7. je granica ,5 godina1 kasnije uitelji odluuju moe li uenik nastaviti
mentorska nastava instrukcije
.0 o.zirom na razinu o.razovanja .0 o.zirom na razinu o.razovanja
+RED12O)*2A
O*NOVNO12O)*2A
*REDNJO12O)*2A
V&*O2O12O)*2A
c0 o.zirom na metodi(ko4didakti(ku artiku$aciju c0 o.zirom na metodi(ko4didakti(ku artiku$aciju
2A,E:E,*2A
po naelo &&stroja za okidanje&&
iznoenje, zapam%ivanje i reprodukcija sadraja1 dogmatizam
6AJE5,*2A !$okratovska"
po naelu &&izvlaenja istine&&
opredjeljivanje izmeu dva ponuena odgovora
+REDAVA%2A
po naelu &&sluaj i pamti&&
uiteljevo prenoenje znanja1 verbalizam
:E5R&*,&%2A
po naelu &&trai i otkrivaj&& usmjeravanje, promaranje, elaboracija, veri#ikacija !voeno uenje"
+ROGRA6&RANA
po naelu &&slijedi i izvravaj korak po korak&&
didaktiki oblikovanim sadrajem, racionaliziranim i optimiziranim voenjem i regulacijom do
oekivanog cilja znanja
EGZE6+)ARNA
po naelu &&poui reprezentativno, ostalo uradi sam&&
izbor, selekcija i prezentacija reprezentativne teme
rad uenika na pojedinanim problemima !projektmetoda"
kondenzacija sadraja, komparacija s udbenikom
,&6*2A
po naelu &&svaki svoj dio, svi zajedno sve&&
izbor problema, plan i program aktivnosti po skupinama, rad na projektu, sinteza i evaluacija
rezultata
+ROB)E6*2A
po naelu &&utvrdi problem, ponudi rjeenje, utvrdi tonost&&
osvje%ivanje, obrazlaganje i utvrivanje problema
postavljanje hipoteza i prikupljanje podataka vezanih uz problem
sreivanje i izbor relevantnih podataka za rjeavanje problema !veri#ikacija hipoteza" i izvoenje
zakljuaka
>. Od7ojno4o.razovna te3no$o7ija >. Od7ojno4o.razovna te3no$o7ija
>.1 *,RA,EG&JE O4O +RO'E*A
66 $8R98:*;<: ? ukupnost i svr3ovitost metoda i postupaka usmjereni3 na aktivizaciju sudionika
o4o procesa u ci$ju ostvarivanja o4o ci$jeva i zadataka1 usmjerene na:
5 +ODR5%J5 ODGOJA
usmjerene na stjecanje znanja i sposo.nosti koje omo7u#avaju zdrav i neometan "ivot i razvoj
$i(nosti !strategije: egzistencije, socijalizacije i individualizacije"
1. 5 +ODR5%J5 OBRAZOVANJA
usmjerene na stjecanje znanja i sposobnosti koje omo7u#avaju ostvarenje strate7ija od7oja
djeluju%i na psihomotorno, kognitivno, a#ektivno i konativno podruje ljudske linosti !strategije:
pouavanja, uenja, doivljaja, navikavanja i stvaranja"

$8R98:*;<: 6=R9>6?9@<9
imaju #unkcijsku ulogu u ostvarivanju odgojnih strategija
>.; '&)J & ZADA'& O4O +RO'E*A
'&)J uop%ena i saeta #ormulacija didaktike intencije
*6JERN&'A uop%eni pravac djelovanja, namijenjena operacionalizaciji cilja
ZADA@A metodika operacionalizacija cilja
ZADA,A2 konkretizacija pravca djelovanja namijenjena operacionalizaciji cilja

+O)AZ&1,A '&)JA /*6JERN&'A0 & ZADA,A2A /ZADA@A0
1. DR51,VENO +O)AZ&1,E
cilj i zadatke oo procesa treba izvoditi iz dru!tveni3 potre.a te se stoga cilj i zadaci oo procesa izvode
prema sustavu akademskih disciplina radi uvo-enja djece u svijet znanosti ili ih se izvodi iz potreba djece
kao vid pripremanja za "ivot
;@A;?;AB9C;$8;D)6 E6C9>;78:
cilj i zadatke oo procesa treba izvoditi iz individua$ni3 potre.a i aspiracija pojedinaca, njegovih
interesa i mogu%ih samopromjena
naini samo#ormiranja deduktivan izveden iz razraenih teorijskih polazita
induktivan zasnovan na empirijskim istraivanjima
klasi#ikacija ovisno o znanstvenostrunoj orijentaciji autora
>.< *,R52,5RA & D&NA6&2A O4O +RO'E*A
*,R52,5RA: ustroj, sklop, raspored, nain tvorbe
*,R52,5RA O4O +RO'E*A: ukupnost
10 6A,ER&JA)NO4,E:N&%2&:
;0 +*&:O)O12&:
<0 D&DA2,&%2O46E,OD&%2&:
aspekata koji tvore jedinstvo oo procesa
6A2ROE)E6EN,& *,R52,5RE
etape izvoenja i ustroja strukture
6&2ROE)E6EN,& *,R52,5RE
radnje i procesi koji se zbivaju u realizaciji
D&NA6&2A O4O +RO'E*A
tijek izmjene makro i mikroelemenata strukture pod ijim djelovanjem se ostvaruju oo zadaci
>.> 6A,ER&JA)NO4,E:N&%2& A*+E2, O4O +RO'E*A
*ADR8AJ& O4O +RO'E*A
nastavni p$an pro7ram i kuriku$um
ukupnost prirodne, drutvene, i civilizacijske zbilje pretoene u organizirani didaktiki strukturiran
sustav znanja, vjetina i navika koji je ciljano usmjeren na usvajanje odreenim subjektima oo
procesa
osnova za stjecanje iskustva, doivljaja i aktivnosti
po #ormalnom obliku su dokumenti na kojima se temelji pedagoko djelovanje na op%oj, posebnoj i
pojedinanoj razini djelovanja
sadre popis sadraja i smjernice koje govore o opse7u du.ini i s$ijedu ostvarivanja sadr"aja
takvi dokumenti najop%enitije se mogu podijeliti na: nastavne p$anove nastavne pro7rame i
nastavni kuriku$um
NA*,AVN& +)AN
dokument kojim se odre-uju nastavni predmeti i druge oo aktivnosti koje se provode u odreenoj
vrsti kola, njihov slijed u oo procesu te tjedna i 7idi!nja satnica !-. tjedana, 3,0F" predviena
za njihovu realizaciju
raspored unutar nastavnih predmeta !pa tako i sadraja unutar njih" moe biti sukcesivan simu$tan i
kom.iniran
NA*,AVN& +ROGRA6
dokument kojim se racionaliziraju sadraji koji su zadani u nastavnom planu, odreuju%i okvirno
opse7 /ekstenzitet0 du.inu /intenzitet0 i s$ijed /strukturu0 ostvarivanja nastavni3 sadr"aja
25R&25)56
odreuje kojim sredstvima se radi, u koje vrijeme i po kojim kriterijima
kod nas ga nema !eventualno parcijalni"
najrazraeniji je kurikulum predkolskog razvoja
*,R52,5RA NA*,AVNOG +ROGRA6A
moemo ga promatrabi obzirom na dinamiku i komp$eksnost sadraja
4 o.zirom na D&NA6&25 rea$izirano7 sadr"aja 4 o.zirom na D&NA6&25 rea$izirano7 sadr"aja
*52'E*&VAN /)&N&J*2&0
&&po horizontali i vertikali&&
silazna i uzlazna varijanta od psiholoke pristupanosti sadraja do znanstvene jednostavnosti, tj.
od znanstvene jednostavnosti prema znanstvenoj sloenosti"
2ON'EN,R&%N&
stalno ponavljanje sadraja bez prethodnih ponavljanja
2O6B&N&RAN& *52'E*&VNO42ON'EN,R&%N&
*+&RA)N& /)JEV2A*,&0
sadraji se nadovezuju jedan na drugi u neprestanom rastu opsega i dubine
4 o.zirom na 2O6+)E2*NO*, sadr"aja 4 o.zirom na 2O6+)E2*NO*, sadr"aja
NA*,AVNO +ODR5%JE
skupa nastavnih predmeta srodnog znanstvenog sadraja
+RED6E,NO +ODR5%JE /2O6+)E2*0
skup relativno zasebnih dijelova programa istog predmeta koji su izvedeni na temelju strukture
matine znanosti
NA*,AVNA 'JE)&NA
kompleksniji skup sadraja koji unutar predmetnog sadraja tvore jedinstvenu cjelinu proetu
jednom dominantnom idejom vodiljom nastavna cjelina knjievnost
NA*,AVNA ,E6A
dio nastavne cjeline koji po opsegu, sadraju ili metodikoj strukturi moe tvoriti manju smislenu
cjelinu nastavna tema lirika
NA*,AVNA JED&N&'A
opseg sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili bloksat nastavna jedinica pjesma &&<utro
NA*,AVN& 25R&25)56
dokument kojim se, osim sadraja i okvira za realizaciju koji su odreeni nastavnim planom i
programom, odreuju se jo i ciljevi, metode, strategije realizcije istih te nain evaluacije postignu%a
!kriteriji, instrumentarij,..."
oblici okvirni predstavljaju okvirni dokument u kojem se oo proces
odreene vrste kola treba kretati
A!ko$skiAA 7odi!nji i$i izved.eni ukupnost izvedbenih odjelnih, razrednih, predmetnih,
individualnih i drugih programa koji %e se tijekom godine ostvarivati u koli
svaki od tih dokumenata u sebi sadre dio koji je o.vezan za sve kole odreenog tipa !jez7ra" i dio
koji predstavlja speci9i(nosti uvjetovane teritorijalnim, programskim i drugim uvjetima i zahtjevima
oddreene kole, koji takoer mogu biti obavezni i neobavezni
>.B 6ED&J& /*RED*,VA0 & +O6AGA)A 5 O4O +RO'E*5
6ED&J&
sva materijalna i duhovna sredstva koja nam stoje na raspolaganju za ostvarivanje oo procesa !iz.or
sadr"aja", a koja mogu biti didaktiki oblikovana ili se njima sluimo u izvornom obliku !didaktiki
strukturirani ili nestrukturirani materijali, sredstva, mediji"
D&DA2,&%2A +O6AGA)A
prije svega, oru-e za rad pomo%u kojeg demonstriramo sadraj izvora medija
B. +si3o$o!ki aspekti o4o procesa B. +si3o$o!ki aspekti o4o procesa
1. *+OZNAJN& /2OGN&,&VN&0
;. VO)JN& /2ONA,&VN&0
<. %5V*,VEN& /A=E2,&VN&0
B.1 *+OZNAJN& A*+E2,& O4O +RO'E*A
O4O +RO'E*
didaktiki artikuliran proces spoznavanja objektivne stvarnosti
*+OZNAJA
svijest o objektivnoj stvarnosti
*+OZNAVANJE
proces stjecanja saznanja o objektivnoj stvarnosti
E)E6EN,& *+OZNAVANJA
+RO6A,RANJE
plansko, organizirano i voeno percipiranje objektivne stvarnosti
percipiranje objektivne stvarnosti pomo#u osjeti$a
spoznavanje razliitih kvaliteta objektivne stvarnosti !vizualna, auditivna, ol#aktivna, taktilna,
prostorna i materijalna svojstva" materijalna osnova spoznaje ili njen injenini materijal
1. DO8&V)JAVANJE
aktivan proces prerade opaenog u iskustvo, u sustav &&znanja o...&&
ovisan o prediskustvu !spoznajama"
uvijek je pra%eno a#ektivnim tonom i ima motivacijsku vrijednosti
proces: podraaj selekcija podraaja organizacija u cjelinu !&&mape&&" tumaenje na osnovu
znaenja
mora biti popra%eno verbalizacijom
struktura$isti(ki pristup bitnost elemenata !od kojih je sazdano iskustvo" koji se po naelu
asocijacije organiziraju u cjeline
7e!ta$tisti(ki pristup bitnost cjeline strukture !lik" i cjeline konteksta !polje"
6&1)JENJE
dinamiki psihiki proces uspostavljanja veza i odnosa meu sadrajima objektivne stvarnosti
pomo%u brojnih i isprepletenih misaonih operacija
misaone operacije raslamba, sinteza, asociranje, apliciranje, uop%avanje, reduciranje,
reduciranje, proirivanje, zakljuivanje
proces operiranje simbolima, usmjerenost procesa i uvianje odnosa
proces stvara$a(ko7 mi!$jenja ? preparacija inku.acija i$uminacija veri9ikacija
DJE)OVANJE /+RA2*A0
proces aktivno7 odno!enja prema objektivnoj stvarnosti kao poligon provjere promotrenog,
opaenog, doivljenog i miljenog !veri9ikacija0
B.; VO)JN& A*+E2, O4O +RO'E*A
predstavlja spremnost su.jekta oo procesa na sudjelovanje u ostvarivanju ciljeva i zadataka
pretpostavlja postojanje motivacije i interesa za ostvarivanje ciljeva i zadataka oo procesa, tj.
spremnosti usvajanja sadraja
pretpostavka pozitivnog voljnog aspekta jest pozitivan odnos prema sadr"ajima i sudionicima o4o
procesa, !pozitivnog" ukupno7 iskustva te oso.ni3 tendencija uvjetovanih uenjem !stavovi,
predrasude" i pozitivnim osje%anjima

6O,&VA'&JA
stanje odnoenja subjekta !uenika" prema objektima objektivne stvarnosti !sadraji, znanje,
vrijednosti, .." ili dinamiki proces ostvarivanja cilja moe biti ekstrinzi(ki ili intrinzi(ki
uvjetovana !vrste", tj. poticana izvana !pomo%u nagrada, kazni, takmienja..." ili poticana iznutra
!potrebom osobe da ostvari neki cilj radi osobnog zadovoljstva samopotkrepljivanja"
&N,ERE*&
s$o"ena or7anizacija raz$i(iti3 oso.ina $i(nosti zasnovana na relativno stabilnoj organizaciji
steenih znanja, osje#aja !iskustvo" i dje$atni3 tendencija ponaanja kao posljedice relativno
trajnijeg odnosa s objektma objektivne stvarnosti
B.< %5V*,VEN& A*+E2, O4O +RO'E*A
predstav$ja su.jektivne do"iv$jaje ukupnosti o4o procesa od strane sudionika tog procesa
zasnovan je na ukupnom, posebnom i pojedinanom osje%aju ugode ili neugode pri ostvarivanju
ciljeva i zadataka oo procesa
osje%aj ugode i neugode temelji se na:
ukupnom iskustvu su.jekta o4o procesa
4 do"iv$jaju samo7 o4o procesa
4 do"iv$jaju raspodje$e$ socija$ni3 u$o7a i statusa te
njima pripadaju%e mo%i
C. Didakti(ko4metodi(ki aspekt o4o procesa C. Didakti(ko4metodi(ki aspekt o4o procesa
vezan je uz neposrednu pripremu i izvoenje oo procesa
predstavlja u svoj biti etape neposrednog i konkretnog rada, kreativnog i tehnikotehnolokog, na
planskom ostvarivanju cilja i zada%a oo procesa
izvodi se na temelju slubenih dokumenata koji reguliraju djelatnost obrazovanja zakoni, nastavni
plan i program, kurikulum, pravilnici, uredbe, naputci
sastoji se od ' dijela:
," p$aniranje i pro7ramiranje o4o te3no$o7ije
'" pripremanje za neprosredan o4o rad
10 +)AN&RANJE & +ROGRA6&RANJE O4O +RO'E*A
osobina svake namjerne i suvisle ljudske djelatnosti jest da je unaprijed dobro planirana kako i se
izbjeglo nepotrebno gubljenje vremena i barem priblino mogli predvidjeti njeni rezultati i ishod
o4o proces ? p$anirana or7anizirana i ci$ju usmjerena dje$atnost
pojam oo tehnologije ovdje dobiva cjelovito znaenje: to znai da se unaprijed, sukladno clju i
zadacima, odreuju sadraji, mediji, metode, postupci, materijalnotehniki uvjeti, potrebno
vrijeme.. koji %e biti potrebni za ostvarivanje postavljenih zada%a
ove aktivnosti zbivaju se svake godine prije poetka nastavne godine i traju tijekom itave kolske
godine
;0 +R&+RE6ANJE ZA NE+O*REDAN O4O RAD
najni"a i najkonkretnija razina peda7o!ko4metodi(ko7 osmi!$janja oo procesa
pretpostavlja se da uitelj vlada svim strunim, pedagokim, didaktikim, metodikim i
psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek o
o procesa !u naelu jednog nastvanog sata"
. naelinih tipova izvoenja !pripreme" neposrednog oo rada predstavljaju dinamiku oo procesa:
," uvo-enje u nastavnu cje$inu
'" o.rada novi3 sadr"aja
-" nastavno vje".anje
(" nastavno ponav$janje i usustav$jivanje
." provjeravanje i vrednovanje
10 5VODENJE 5 NA*,AVN5 'JE)&N5
zadaci:
," pobuditi zanimanje za odreene sadraje !psi3o$o!ko4motivacijska priprema"
'" pruiti pregled sadraja kojima %e se u narednom razdoblju baviti !inte$ektua$na priprema"
-" pruiti saznanja na kojim %e se izvorima i s kojim pomagalima sluiti ostvarenju
postavljenih zada%a !materija$no4te3i(ka priprema"
logika pripreme sljedi logiku metodikodidaktika cjelovitost teme ili cjeline
;0 OBRADA NOV&: *ADR8AJA
vieetapni pristup koji se meusobno razllikuje u ovisnosti od samih sadraja i postavljenih zadataka
naelno date etape u kronolokom slijedu:
,., etapa uvo-enja u pro.$em /priprema0
,.' etapa o.rade novi3 sadr"aja
,.- etapa vje".anja novi3 sadr"aja
,.( etapa usustav$jivanja novi3 sadr"aja
,.. etapa provjeravanja usvojenosti novi3 sadr"aja
2.1 UVOENJE U PROBLEM
treba stvoriti - bitne pretpostavke obrade novih sadraja:
," stvoriti povoljnu psiholoku klimu za obrade novih sadraja !a9ektivna komponenta"
'" stvoriti povoljne materijalne presuvjete obrade novih sadraja !ko7nitivna komponenta"
-" ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala uenika !konativna komponenta"
modaliteti stvaranja preduvjeta su razliiti i ovisni o sadraju koji se obrauje
2.2 OBRADA NOVIH SADRAJA
etapa kojom se prezentiraju novi sadraji
nuno je potivati sve zahtjeve oo tehnologije u njenom pedagokodidaktikometodikom i
materijalnotehnikom smislu
odrediti ekstenzitet !koliina", intenzitet !razina, dubina analize" i strukturu sami3 sadr"aja u
jedinici vremena !razinu slojevitosti i sloenosti problema"
postulat graduiranja ili inegracije i sinkronizacije sadraja, sredstava i metoda u obradi novih sadraja
2.3 VJEBANJE NOVIH SADRAJA
cilj: da se novousvojeni sadraji podignu na viu razinu usvojenosti ili razinu osvijetenosti i
operativnosti
zadatak: da se steena znanja uvrste na daljnjim primjerima i ukodiraju u vlastiti sustav znanja
modaliteti: kao kod &&nastavnog vjebanja&&
2.4 USUSTAVLJIVANJE NOVIH SADRAJA
cilj: da se novousvojeni sadraji dovedu u svoj &&prirodni kontekst&&, tj. da ih se integrira u strukturu iz
koje su proistekli
2.5 PROVJERAVANJE USVOJENOSTI NOVIH SADRAJA
traenje povratne in#ormacije o usvojenosti sadraja
u ovisnosti o dobijenoj povratnoj in#ormaciji uitelj %e dalje planirati svoj oo rad
<0 NA*,AVNO VJE8BANJE
oblik pripremanja uitelja za vjebanje nakon obraenih sadraja, a koji zbog svoje sloenosti i
zahjevnosti trae posebne satove vjebanja
u naelu ima - etape !instrukcija vje".anje i zavr!no dopunsko vje".anje /korektivno
vje".anje0", a u ovisnosti od vrste vjebanja koje se poduzima i ( naina vjebanja !uvodno
vje".anje teme$jna vje".a dopunsko vje".anje i korektivno vje".anje"
," instrukcija ili stvaranje preduvjeta za vjebanje
uenicima se predoava razloge zato %e se vjebanje vriti, upu%uje ih se na nuna
materijalnotehnika sredstva
demonstracija algoritma !sveukupnost vrste i slijeda radnji" radi stjecanja mode$a i$i
uzorka odno!enja prema pro.$emu
'" vjebanje uenika
uenici savladavaju pojedine segmente sadraja za vjebu !uvodno vje".anje0
uenici savladavaju cjelovit algoritam !teme$jna vje".a" radi stjecanja osnova uvjebanosti
u odreenom sadraju
potpuna uvjebanost ili stjecanje sposobnosti ostvaruje se izvan samog nastavnog sata
-" zavrno dopunsko vjebanje
sposobnosti steene vjebanjem dovode se do razine automatizacije ili razine navike
(" korektivno vjebanje
moe zamijeniti dopunsko vjebanje
djeluje kao etapa vjebanja i kao zasebna metodikodidaktika jedinica
kao etepa vjebanja predstavlja njegovu zavrnu #azu u kojoj se otklanjaju nedostaci i greke
uoene u procesu temeljnog vjebanja
kao zasebna jedinica poduzima se ako se na satu vjebanja uoe neka znaajnija odstupanja
u usvojenosti znanja, vjetina i navika
RAZ)&2A &Z6ED5 VJE8BANJA & +ONAV)JANJA
' temeljne razlike:
," vjeba se uvijek manja koliina gradiva !ono s prethodnog sata"
'" ponavlja se uvijek ve%a koliina gradiva
vjebanje uvijek slijedi logiku pam%enja !kao se uilo, tako se i vjeba"
ponavljanje slijedi logiku miljenja, a ne smije slijediti logiku pam%enja

>0 NA*,AVNO +ONAV)JANJE & 5*5*,AV)J&VANJE
G predstavlja speci#ian oblik oo rada kod kojeg se obraeni i uvjebani oo sadraji dovode u
kontekst cjelovitig sustava iz kojeg su poniknuli te stoga i sadrajno i #unkcionalno predstvaljaju
viu razinu strukturiranja oo sadraja
1.1 ANA)&,&%2O *&N,E,&%2A RE2A+&,5)A'&JA
G uvid u sadraje ponavljanja ima znaajke reproduktivnog ponavljanja uloga
G izrazito preventivna i in#ormativna kako bi se otklonio utjecaj djelovanja retro i proaktivne
inhibicije, tj. ometaju%ih, potiskuju%ih djelovanja starihHnovih znanja na usvajanje novihHstarih
znanja
G produktivno ponavljanje i konceptualizacija !usustavljivanje"
G ne smije slijediti &&logiku pam%enja&&, tj. da se sadraji ponavljaju onako kako su usvajani i
pam%eni mora slijediti logiku miljenja
G modaliteti usustavljivanja i ponavljanja mogu biti analogni i razvojni
G ana$o7ni polaze od temeljnih strukturnih sadraja koji se meusobno usporeuju pa
ponavljanje moemo izvriti usporeuju%i dva ili vie sadraja trae%i u njima slinosti i razlike
!usporedba" ili trae%i u njima istosti i zakonitosti !analogijom"
G razvojni polaze takoer od temeljnih striktirnih sadraja, ali se oni ne usporeuju s nekim
drugim sadrajima, ve% se ponavljanje vri na njima samima ili sadrajima koji su im
komplementarni ali na drugaijim postavkama
G razlikujemo ponavljanje: restrukturiranjem, preinaavanjem, sintetiziranjem, usustavljivanjem,
rjeavanjem problema i ponavljanje opredme%enjem
B0 +ROVJERAVANJE & VREDNOVANJE
G predstavlja zavrnu #azu svakog oo djelovanja
G moda$iteti or7anizacije u sklopu ili na zavretku rada na nekoj temi
G zna(aj svm sudionicima oo procesa prua uvid u ostvarenost nastavnih sadraja
G moda$iteti provo-enja usmeno, pismeno i praktino
G ci$j provjere je vrednovanje:
," stanja usvojenosti odreenih sadraja na pojedinanoj i skupnoj razini
'" utvrivanje uzroka nedostataka u usvojenosti sadraja
G kriteriji vrednovanja:
," AAo.jektivni kriteriji provjereAA uitelj prije provjere zna to provjerava, na kojoj razini
provjerava, koa provjerava, zato provjerava i koji su kriteriji uspjenosti
'" AAiz7ra-ena samokriti(ka svijestAA uitelj rezultate provjere ne pripisuje samo ueniku, ve% prije
svega vlastitome radu uspjeh uenika uspjeh je svih sudionika oo procesa, a njihov neuspjeh,
neuspjeh je uitelja
G kriteriji uspje!nosti nikada ne smiju biti usmjereni samo na koliinu znanja, ve% prije svega na
kvalitetu usvojenih sadraja !razine znanja i sposobnosti" i pojedinane dispozicije te uloeni trud
uenika pojedinca
G kod pismeno7 provjeravanja uitelju pomau metodoloki razraeni oblici crednovanja koji mu
omogu%avaju donekle nepristranost vrednovanja1
G oni mu omogu%avaju da odredi poloaj pojedinog uenika u skupini s obzirom na stupanj
usvojenosti sadraja, mogu%nost nepristranog pra%enja njegova napredovanja, mogu%nost pra%enja
napredovanja odjela kao cjeline, ali i mogu%nost da provjerava ispravnost i teinu instrumentarija
koji primjenjuje
G to se postie metodama badarenja ili usmjeravanja rezultata !pojedinanih i skupnih" i drugim
tehnikama deskriptivne statistike
G instrumenti pismene provjere tematske zada%e, kontrolni zadaci, ispiti znanja i zadaci
&objektivnog& tipa
G testovi se u naelu primjenjuju samo onda kada takvu provjeru znanja provode strune osobe i kada
ti pismeni zadaci zadovoljavaju stroge kriterije izrade i primjene
G na(ini vrednovanja u(enika znakovi i opisni
," znakovni na(in vrednovanja moe izraavati koliinu ili razinu usvojenosti !ocjene od , do .", te
poredak ili rang !od ,. do .., ili 9,=,..."
'" opisni na(in vrednovanja vie je usmjeren na razinu usvojenosti ili stupanj razvijenosti sposobnosti
te na razvojni tijek, postignu%a i mogu%nosti uenika
G oblik vrednovanja uenika za pojedina podruja ili vrste kola odreuje se zakonom
E. Or7aniziranje i izvo-enje neposredno7 o4o rada E. Or7aniziranje i izvo-enje neposredno7 o4o rada
VANJ*2& %&6BEN&'& ORGAN&ZA'&JE O4O +RO'E*A
predstavljaju preduvjete o4o procesa koji se odnose na mjesto, vrijeme i nain organizacije
oo procesa
ubrajamo ih u eko$o!ke determinante oo procesa
bitni elementi makroartikulacije oo procesa
5N5,ARNJ& /6&2RO%&6BEN&'&0 AR,&25)A'&JE O4O +RO'E*A
skupina imbenika koji izravno determiniraju oo proces
razlikujemo tjednu artikuaciju, devnu artikulaciju i artikulaciju nastavnog sata
E.1 ,JEDNA AR,&25)A'&JA
odnosi se na raspored nastavnih sadraja !predmeta i sati" u razliitim vremenskim jedinicama
tjedni raspored nastavnih sadraja moe se izvriti simetri(nim i asimetri(nim postupkom
simetri(nim postupkom postie se ravnomjeran raspored oo sadraja tijekom itavog tjedna i na
taj nain tuje zakonitost pri zapam%ivanju sadraja, a koja se odnosi na raspored obrade i
raspodjeljenog i uestalog obnavljanja oo sadraja radi njihova trajnog usvajanja
asimetri(nim postupkom postie se koncentracija u nastavi koja je blia procesu miljenja koje
trai intenzivan i koncentriran napor u usvajanju odreanih sadraja
kom.inacijom jednog i drugog naina odstranjuju se njihovi nedostatci, a postie se
objedinjavanjeprednosti obaju naina, to je za nastavu od izuzetne vanosti
treba tovati tzv. tjednu psiholoku krivulju koja nam pokazuje da tjedna koncentracija
uenika pokazuje negativno asimetrinu krivulju, to znai da ne poetku i na kraju tjedna
ne treba postavljati one sadraje koji zahijevaju izuzetnu koncentraciju
E.; DNEVNA AR,&25)A'&JA
dnevna psiholoka krivulja pokazuje da rast i pad koncentracije tijekom dana #luktuiraju
dnevna artikulacija stoga mora slijediti krivulju koncentracije tako da u vremenu rasta ili vrhunca
koncentracije postavi one sadraje koji zahtijevaju najsnaniji psihiki angaman, a u vremenu
opadanja i najnie koncentracije one koji &&odmaraju&& ili ne troe toliku psihiku spremnost uenika
te &&razbijaju&& monotoniju mijenjaju%i vrstu aktivnosti
E.< AR,&25)A'&JA NA*,AVNOG *A,A
ovisi prije svega o tipu sata koji se namjerava izvesti razlikujemo &&iste&& i kombinirane nastavne sate
okvirno slijedi shemu: priprava glavni dio sata sinteza
modaliteti pojedinog dijela sata ovise o tipu sata, zadacima koji se trebaju ostvariti, prijanjim i
narednim sadrajima, slijedu u etapama oo procesa, predvienog didaktikog sustava nastave,
raspoloivih medija i pomagala, dakle svega to ini i determinira nastavu
E.> NA%E)A O4O RADA
didaktika naela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka i redovito su predstavljeni kao
dihotomije
@9D:C6 :*>:IEC9R@6$8; ; A;A9)8;D): $8RB)8BR;R9@6$8;
nastavni sadraji su zbog svoje sloenosti oprimjereni i oblikovani tako da omogu%avaju
uvid u cjelinu problema
@9D:C6 J;$86R;D@6$8; ; $B?R:I:@6$8;
nastavni sadraji su prezentirani tako da omogu%uju uvid u genezu i stanje problema te
omogu%ava njegovu anticipaciju u budu%nosti
NA%E)O D&=EREN'&JA)NO*,& & &N,EGRA,&VNO*,&
nastavni sadraji su zbog svoje sloenosti raslanjeni tako da omogu%uju uvid u tvorne
elementarne probleme, ali se uvijek nastoje prezentirati kao cjeline
NA%E)O 2ORE)A,&VNO*,& & E2ONO6&%NO*,&
nastavni sadraji su strukturirani tako da meu njima postoji povezanost koja omogu%ava da
se na didaktiki osmiljen nain sa to manje utroka vremena, snage i sredstava postigne to
ve%i i bolji uinak
NA%E)O OBRAZOV)J&VO*,& & ODGOJNO*,&
nastavni sadraji su strukturirani tako da svaki obrazovni sadraj u sebi sadri odgojni
element i obrnuto
NA%E)O +R&6JERENO*,& & A2'E)ERA'&JE
nastavni sadraji su strukturirani tako da budu primjereni dobi i sposobnosti polaznika, ali da
omogu%uju i potiu njegov razvoj i napredovanje
NA%E)O &ND&V5D5A)&,E,A & *O'&JA)&ZA'&JE
nastavi sadraji su strukturirani tako da respektiraju speci#i%nosti indivudualiteta, njegove
razlike, ali da se istovremeno stvaraju i oblici drutvene #unkcije pojedinaca u skupini
NA%E)O +O*,5+NO*,& & *5*,AVNO*,&
nastavni sadraji usvajaju se postupnim radom i stvranjem preglednog sustava znanja
naela: od poznatog prema nepoznatom, konkretnog prema apstraktnom, lakeg prema
teem, blieg prema daljem, jednostavog prema sloenome
NA%E)O A2,&VNO*,& & RAZVOJA
znanja, vjetine i navike stjeu se aktivnim odnosom prema nastavnim sadrajima, a ime se
postie razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralatva
NA%E)O ZORNO*,& & A+*,RA2'&JE
nastavne sadraje nuno je usvajati na konkretnim injenicama koje omogu%uju
doivljavanje i stvaranje predodaba te potiu misaone aktivnosti koje omogu%uju usvajanje
i onih sadraja koji predstavljaju apstrakcije
@9D:C6 )6@K:@8R9K;<: ; A;$E:R>;<:
nastavne sadraje nuno je usvajati u to konciznijem vremenski ogranienijem razdoblju,
ali ih osvaja kao sastavni dio raznorodnih sadraja na vie razina kako bi se uoila
multidimenzionalnost i multikauzalnost meu pojavama objektivne stvarnosti
NA%E)O JED&N*,VENO*,& & DO*)JEDNO*,& ODGOJNOG DJE)OVANJA
nunost jedinstenosti i dosljednosti djelovanja svih odgojnih imbenika kako bi se polazniku
omogu%ilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogu%ilo #ormiranje &&okvira
re#erencije&& za samostalno djelovanje